-
UDZBEN!K ISLAMSKE V JERONAUKE ZA I. i II. RAZRED SREDNJIH
SKOLA
Ovaj je udzbenik Hsvojio Ulema-mec!Zlis u Sarajevu svojim
rjesenjem od 11. augusta 19:)1. god. hroj K03.
T R E E I Z D A N J E.
lZDANJE VAKUFSIWG RA VNATELJSTVA U SARAJEVU. SV A PRA VA
PR!DRZANA.
DRZAVNA TISKARA U SARAJEVU. - 1941.
-
I
je udibenik usvojio od 11.
I I
CIJ
I
rjdenjem
-
J dobar posao poCinjemo nJeclma:
U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, _ Jl Time kazujemo, da je nasa
snaga samo od Boga i da od istemo pomoc i
Bog je stvoritelj, Gospodar Dobrocinitelj svega svijeta.
svega potrebno nam
Osim nas i ovoga na
nestane O\Zoga svijeta.
a isto znati da ima i Jedini
tako jos trebamo znati cia je i Dobrocinitelj svega
Posto nestane ljudi i ovoga sve ponovno prozivjeti, i svi ce se
ljudi skupiti pred na
dan. Kada ce biti Sudnji dan, to znade samo lwjega slavimo i
kojemu zahvaljujemo na njegovim darovima, jer je
Gospodar Sudnjega dana.
U ime Boga, Opceg Dobrocinite1ja, Milostivoga,
Hvala Bogu, Stvoritelju 1*
-
4
Opcem Dobrocinitelju, Milostivom, Gospodaru Sudnjega dana. *
,
_0-_,..ul i-J: ~ \ ... Na sudnjem clanu ce !judi pred Bogom
odgovarati za svoja
djela, i svima ce Bog sucliti. Ko bude zasluzio zadovoljstvo
Bo-zije biCe nagraden, a ko se bude ogrije8io o Bozije zapovijedi
bice kaznjen, ako mu Bog ne oprosti.
Zadovoljstvo Bozije i nasu srecu zasluzicemo, ako samo jedinoga
obozavamo i samo od Njega pomoc trazimo, ako vrsimo Njegove
zapovijedi i cuvamo se svega sto on zabranio.
~ ,. "" ,. ::
Sarno obozavamo ...~~~ ::.lL I . - ,
samo od Tebe pomoc trazimo. '.,..::.:.:, '::JL" 1 ; c....;....
... ,#
Da mozemo znati i razlikovati sto je dobro, a sto je zlo, Bog
nam je dao razum i svoju objavu Kur'an.
nas je svojom miloscu i dobrotom uputio na pravi put.
nas pravim putem.
Ljudima je dolazila Bozija objava poslanika, koje je "'Put em
blagodatima.
ne putem onih na
Niti onih koji su se
Kur'an dosao niku 1v1uhamedu a. s. poslanik.
musliman duzan
Na svijetu smo:
kako nas Kur'an
1. Da upoznamo i vjerujemo Allaha dz. s. 2 ) 2. Da samo Allaha
obozavamo,
1) a. s.
?) dz. :::. 1)l:JI ~~ t. j. Bog ga blagoslovio. ,. i, ~ t. j.
Svevisnji. "' v .
-
5
3. Da zivimo uredno po Bozjim odredbama, da Cinimo dobro, a da
se zla cuvamo, i da tako Boziju milost zasluzimo.
Vidi se, dakle, da je u Kur'anskom susretu El-Fatiha ukratko
sadrzana Bozija objava i zahvalnost lwju imamo ciniti Bogu.
El-Fatiha
U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, Milostivoga,
Hvala Stvoritelju svjetova, Opcem, Dobrocinitelju, Milostivom,
Gospodaru Sudnjega dana! Tebe samo obozavamo
I samo od Tebe pomoc trazimo.
Uputi nas pravim putem,
Putem onih si obasuo Svojim blagodatima,
l 'P '~ onih na
Niti onih koji su zalutali.
stvorio jos osim nas i ovoga i ovoga svijeta? Znade li ko
kada
' ... ~.,.. :J.;; \~l I
) _;.;;; ) ;~I r-~ '01J WI~; :.d.\
.... , ...... ... .;
ce biti na Sudnjem danu? Kako cemo zasluziti i nasu srecu? Sta
nam je Bog dao, da mozemo znati i
razlikovati dobro od zla? Ko nas je svojom miloscu i dobrotom
uputio na pravi put? Preko je ljudima dolazila objava? Kojem je
Bozijem poslaniku dosla posljednja Bozija objava? Sta je duzan
svaki musliman? Zasto smo na ovom svijetu? U kojoj je suri ukratko
sadrzana Bozija objava i za-hvalnosf koju imamo ciniti Bogu? Uci
sure El-Fatihu! Prouci je nasim jezikom!
-
PRVI DIO
Nasa vjera zove se mi smo po vjeri muslimal1L Islamski v
jerovati znaci: srcem usvojiti i znati da je sve
istina sto nam je Allah dz. s. u Kur'anu po svome Muhamedu a.
s.
Duzni smo Kur'an, Boziju objavu, vjerovati da je istina, jer je
Kur'an od Boga, dz. s. je i savrseno istinit, a Svevisnji Muhameda
a. s. samo iz milosti i ljubavi spram svega da mu objavi
uzvisenu
da je Muhamed
vjerujem vjerujemo a jezikom jedinoga Ailaha, vjecnog v1di i sto
se ne
nema
milostivog Gospodara
srcem
osim sto se
Govorimo Boziji rob, jer je i Muhamed covjek, a svi sti
robovi.
Svi su !judi Bozji robovi, jer ih je on stvorio, i oni su u
vlasti Bozjoj, pa treba da robuju i slave dz. s.
-
7
Govorimo da je Boziji poslanik, jer je Bog dz. s. zaista poslao
Muhameda da objavi sveopcu*) vjeru Islam.
Boziji poslanik vjerno je i podpuno ispunio naredbu Boziju i
saopstio ljudima posljednju Boziju objavu Kur'an, a svojim uzornim
zivotom dao je ljui:lima primjer da se na njega ugledaju.//
Pejgamberovi vjerni drugovi koji su s njim sirili Islam zovu se
ashabi.
Ashabi vjerno upamtiSe i popisase za zivota Bozijeg poslanika
pojedine kur'anske ajete (recenice) i sureta (poglavlja) Kur'ana,
to se je zatim sve u zvanu Mushaf.
Ashabi ( drugovi Pejgamberovi) i njihovi nasljednici sacu-vase
nam i usmeno precladose mnoge hadise (tradicije pre-danja) a.
s.
Hadis sve ono sto je Ntuhamed a. s. radio iii oclobrio.
Mi smo se duzni vlaclati po utvrdeni haclisi
izvora: idzma-u i kijasu.
- zma'
V jerovanje i Mi trebamo raditi onako kako su-
radili Boziji njegovi ogromna vecina islamskih vjerskih
ucenjaka.
Oni muslimani koji se dde ovog pravca u vjerovanju zovu ;
se ehli sunnet vel-dzema-at 1_,
*) Muhamed a. s. je posljednji Boziji poslanik, koga je dz.
poslao svim ]judima, na citavo.i zemlji, i svill'l dzinima. Njegov
seriat nepromjenljiv i trajacc do dana.
-
8
Pit an j a: Kako se zove nasa vjera? Sta smo po vjeri? Sta znaci
islam ski vjerovati? Zasto smo duzni Kur' m
-
9
kitabe (knjige-objave), poslanike i vele: Mi ne cinimo razlike
izmedu
pojedinih Bozijih poslanika. ' ' . ~,....) ~ Mi smo culi i mi se
pokoravamo.
Oprosti nam, mi cemo se svi
't:_kl; ~ lj \;_; 2..\JI ; '~:,"; ;?..t~l ;l
# .... ...1
vratiti k Tebi. Temeljne istine vjere treba da vjerujemo
podpuno i bez ikakve sumnje.
Vjerovanje s. Prvi imanski sart glasi: V jerujem dz. s.
SveviSnjeg Boga treba vjerovati po Njegovim
(sifatima).
Bozija svojstva jesu: ima i o sebi opstoji, je je nema nicemu
nije slican,
ni
zivi svojim vjeCitim zivotom, je SveznajuCi i SvemoguCi, sve
svojom voljom cini, govori bozanskim govorom,
sve vidi i cuje, sve stvara, uzddava rastvara.
~~, usvojimo
, '
'~- ~ ~;l~i
-
10
Suretul-Ihlas
U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, Milostivoga:
Reci: Bog je jedan, Bog je neograniceni Gospodar I utociSte
sviju stvorova. Nije nikoga rodio i nije roden.
.... . . ,. ; ' ~._p)\;. ~':}! ; ?r'
-r--->= )_ ~~) ,..::Ul _r-~ -'~i '..::U1 , ' :ft
~1'..::UI ' 0 ... "
:JY.. ~ J 1\' "._'1- ,p ~~ 't ". j .. 1-ijemu nema niko ravan, ~
r"' '\.) rr
Kad kazemo: ima i o sebi opstoji, to znaci da Bog nije niti Ga
ko stvorio, niti je u Svom opstanku icemu potreban.
Da ima nam djela Bozija i cio svijet, svje-Boziji poslanid, a
to
Nema boga osim
Muhamed je Boziji ., da je samo i da je Muhamed a. s.
je objavljen uzviseni Kur'an vjera:
naucavali su da je samo Ipak bica
naviknuti da sile i pojave, zaboravili ovu
mijesali i druga bica, ili, ako su i obo-zavali Boga, ddali su
da je to samo njihov
Posljednji put i na najuzviSeniji nacin objavljeno je jedin-stvo
preko Muhameda a. s. Rijecima: Bog je jedan ocitujemo da je samo
jedan Stvoritelj svijeta, da On sam po sebi opstoji, da samo njega
mozemo obozavati i da samo Njemu pripadaju sva savrsenstva.
-
1t
Bog je vjecan znaci: da je uvijek bio i da ce uvijek biti,
oduvijek postoji i postojace zanavijek. Sve ostalo postaje, mijenja
se i nestaje, jer vjecno postoji samo Bog koji stvara i
rastvara.
Kada se kaze da Bog po sebi i po svom bjcu opstoji, to znaci da
Bogu nista nije potrebno kao njegovim stvorovima koji jedu, piju,
spavaju, a zato im treba hrana, vrijeme, mjesto i t. d. Bogu dz. s.
to nista ne treba, jer je nada sve savrsen i uzvisen, i nema
nikakvih manjkavosti ni
Kad kazemo da nicem ne slici, to je reci da nije kao njegovi
stvorovi. On nije nicemu slican sto bi covjek u vidljivoj slici
mogao zamisliti.t
Ljudi mogu znati o Bogu dz. s. samo ono sto je sam Bog odkrio u
svojoj objavi.
Kaze se Bog je nada sve nemaju Njegovi stvorovi. Ono sve,
stvorovi, darovao im je dz. s.
ima sto
U Boga vjeciti zivot zna. Niko mu Ga nije a svi ostali davanjem
zive i prolaze.
Kazemo da je drugi ne moze sve znati.
Gledaj znake milosti Bozije, kako ozivljuju Zaista, On ce
ozivjeti i mrtve. On je Svemoguci.
sto se kaze da sve svojom voljom cini, Bozija volja
neogranicena, samo Bog moze sve sto drugi.
zemlju.
da je i niko
-
12
~_,s::_~ y-- ~-J;: ~~ r:; ;,~,,1~ ~;t \tt, Njegova je odredba,
kada hoce da stvar bude, samo da rece: Budi, i biva. (Jasin sure -
predzadnji ajet).
Bog govori svojim vjecitim bozanskim govorom. Govorio je sa
nekim svojim poslanicima.
Velimo da Bog sve vidi i cuje, jer Njemu niSta skriveno nije.
Zaista Bog sve cuje i sYe vidi.
Ovaj svijet i sve sto je na stvorio Bog, Stvoritelj. Niko drugi
ne moze niSta osim Boga. Ocl je zivot i smrt.
je SvemoguCi ni dati
Pit an j a: islamsko vjerovanje! je sadrzano u isiamskom
vjerovanju? Da 1i je na vise mjesta u Kur'anu receno islamsko
vjerovanje, a naroCito u kojem ajetu? Kako treba da vjerujemo
temeljne istine ? Kako glasi prvi imanski sart? Kako treba
vjerovati ? su Bozija
? U kojem su suretu sadrzana u glavnom stva? Sta znaci kad
kazemo Bog ima i o sebi opstoji ? nam sv jedoCi da ima ? Sta
svjedoci zemlja i nebo?
obiljezje islamskog v jerovanja? Sta su poslanici kroz sva
vremena? Preko kojega je posljednji put jedinstvo
Bog je vjecan? ce to kaze da sebi i po svom bicu? s!ici? Sta
!judi mogu znati o sve savrsen? Odkud ono sto je u zivot? Zasto
kazemo da je kazemo da je Bog SvemoguCi? to znaci kada kazemo da
Bog sve svojom voljom cini? Kakav je govor ? Zasto velimo: sve vidi
i cuje? Odkuda je ovaj svijet i sve sto je na njemu?
II.
Drugi imanski sart glasi: Vjerujem Bozije meleke. Meleki su
nevidljiva duhovna bica. Kazemo da su meleki
nevidljiva duhovna bica, jer ih mi ne vidimo, kao sto ne vidimo
ni svoju dusu ni misao svoju.
-
13
Meleka ima bezbroj na nebu l na zemlji, u cijelom svemiru. Bog
je melekima odredio razlicite duznosti. Oni nikada Bogu ne grijese,
i vjecno su sretni sto sluze Bogu i slave Ga.
Meleki prate covjeka i donose mu dobre misli, a ljudsku misao
zanosi i covjeka na zlo navodi prokleti sejtan ( davo ).
Mi se utjecemo dragom Bogu da nas sacuva od prokletog sejtana (
davola) rijecima: Utjecem se Bogu da me sacuva ,e..;.:;-; ""JI
,..:;\k?l ~tP ,.:UL_-~_,:1 od prokletog sejtana. . -
III.
TreCi imanski sart glasi:. Vjerujem Bozije kitabe. Boziji kitabi
su Bozije objave, koje su saopstavali ljudima
Boziji poslanici, i to je napisano. Prvi je primio Boziju objavu
prvi covjek na zemlji, koji je
ujedno i Boziji poslanik, Adem a. s. je ljudima u raznim
vremenima objava. U Kur'anu
ovi kitabi: 1. Tevrat, koji je a. s. 2. Zebur, Davud a. s. ~i.
Indil, Isa pejgamberu a. s. 4. Muhamed pejgamberu a. s.
Kur'an
Nas je kitab uzviseni Kur'an je Allah Muhamedu a. s.
U Kur'anu ima 114 veCih i manjih imena, a sastavljena su od
ajeta. Kur'an
vazda uciti sa Euzu billahi i Bismillahi. Uceci Kur'an terba da
nam je srce cisto i ispunjeno
ljubavlju i misli na Svevisnjeg Allaha. I tijelo treba da nam je
i da smo abdestom kada Mushaf prihvatimo, Mushaf
na vrlo odlicnom i pristojnom mjestu drZ:ati.
-
14
Kur'an nam kazuje zasto smo na svijetu, t. j. da spoznamo i
obozavamo sarno jednog Milostivog Boga i da dd nasega
Dobrocinitelja pomoc trazimo, da cinimo dobra djela i uredno
zivimo. Sa mnogim primjerima iz zivota prijasnjih naroda pokazao
nam je SveviSnji Bog u Kur'anu svoje puteve pravde i dobrote na
zemlji. U suri E. L. M. stoji:
Evo knjige o kojoj nema sumnje. Ona je putokaz anima koji se
boje Boga; onima koji vjeru]u u ono sto je nevideno; koji uredno
molitvu i klanjanje, darivaju od onoga sto smo im Mi dali; onima
koji vjeruju u objave poslane Tebi i prije Tebe; onima koji tvrdo
vjeruju u buduCi zivot. Ti su vodeni pravim putem od svog
Gospodara, i ti su sretni i spaseni.
Kur'an je posljednja Bozija objava i trajace sve do Sudnjeg
dana, jer u Kur'anu stoji:
~~zaista mi smo objavili Kur'an, i, doista, mi smo njegovi
(Elhidzr 9).
i t a n j a: Kako drugi imanski sart? su Boziji me-leki? Zasto
kazemo da su meleki nevidljiva, duhovna bica? Gdje ima meleka? je
odredio melekima? Kakva je njihova zadaca prema covjeku? Ko ljudsku
misao i navodi covjeka na zlo? Kako se mi utjecemo od proldetog
sejtana?
Kako glasi treci imanski sart? su Boziji kitabi? Koji je Boziji
poslanik prvi primio Boziju objavu? Koji su kitabi u Kur'anu
poimence spomenuti? Koji je nas kitab? Sta nam lmzuje Kur'an? Koja
je posljednja objava? Dokle ce trajati posljednja objava?
-
15
IV. Boziji poslanici Cetvrti imanski sart glasi: Vjerujem u
Bozije poslanike. Boziji poslanici su bili odabrani ljudi kojima je
Bog slao
svoje objave, da ih kazuju ljudima. Svojstva
Svi su Boziji poslanici bili pametni, vjerni i cisti od grijeha,
svi su uvijek govorili istinu i kazivali zapovijedi Bozije jasno i
v jerno.
Svoje poslanstvo zasvjedocise u nekim prilikama cudesima ili
mudzizama koje im je dao
Rad Bozijih poslanika bio je blagodat za sve !jude na zemlji,
jer pomocu Bozije nauke podose !judi napretku na ovom svijetu i
vjecnoj sreCi na drug om svijetu.
Boziji su poslanici imali mnogo u svom radu, jer su protiv njih
ustajali i cinili im svake smetnje ne htijuCi primiti istinu
Boziju.
Mnoge nevaljale je kazna Bozija, su bili u i nijesu se odazvaii
Bozijih poslanika, pa su zato propali.
Koliko bilo to samo najznamenitiji
Muhamed a. s. Mi smo
zna. Od
i s
Peti imanski sart glasi: V jerujem u Sudnji dan. Sudnji dan je
onaj dan (vrijeme), kada ce
spo-nam
suditi ljudima za njihova djela. Ko bude zasluzio zadovoljstvo
bice dzenetom
ne oprosti. Kada ce biti Sudnji dan, to znade samo Svevisnji
Bog.
ce pomrijeti, i ovoga ce svijeta nestati, a zatim ce na drugom
ponovno ozivjeti sve sto je bilo na ovom svijetu.
-----
*) Kada se spomene ime kojega Bozijeg poslanika, onda treba
reci: :~>Aiejhiselam ga blagoslovio).
-
16
Posta Bog ozivi sve mrtve, doCi ce Boziji sud, za nagrade kazne
prema djelima koja su uCinjena u sadanjem 'zivotu.
Veoma je vazno i potrebno da u casovima smrti svakom muslimanu i
muslimanki bude srce i dusa ispunjena pouzdanjem u Boga i pravom
vjerom.
Dzenet je mjesto (posebni svijet) gdje ce vjecno sve bla-godati
Bozije uzivati oni koji su pravo vjerovali i dobro cinili. Dzehenem
je mjesto (poseban svijet) gdje ce oni koji nijesu pravo vjerovali
i koji su zlo cinili, patiti razliCite muke, vee prema tezini
pocinjenih grijeha na ovom svijetu. V jecito ce u pakiu ostati oni
koji umru u bezvjerstvu i mnogobostvu, a vjernici koji su
grijesili, posto pretrpe kaznu, u dzenet ce uniCi.
VI. Bozije Sesti imanski sart glasi: Vjerujem da sve sto se
dogada
biva Bozijim odredenjem. Ljudi mogu birati sta ce da rade, jer
im je Bog dao razum
i slobodnu volju da se odlucuju za dobro iii za zlo. Bog voli
samo dobra. djela, a zla djela mrzi.
P it an j a: Kako glasi cetvrti imansld sart? Ko su bili Bo-ziji
poslanici? Cime su se odiikovali svi Boziji poslanici? zasvjedociSe
poslanstvo u nekim prilikama? Kal
-
DRUGI DIO
:.:_,,;~ Islamsl{e vjersl
-
18
Temeljne islamske duznosti jesu: 1. Kelimei-sehadet (islamslw
oCitovanje), 2. Namaze klanjati, 3. Post u ramazanu mjesecu
postiti, 4. Zekjat davati i 5. Hadz izvrsiti, t. j. ko je duzan u
vijeku jednom Kjabu
posjetiti. Ove se temeljne islamske duznosti zovu islamski
sartovi. Pet temeljnih islamskih duznosti zapovjedeno nam, je u
Kur'anu, i zato ih mora izvrsavati svaki zreo i pametan
musli-man i muslimanka. Onaj koji ne ove Bozije zapovijedi
zasluzuje kaznu Boziju. Duzni smo djecicu nauciti kako se vrse
temeljne islamske duznosti, i na izvrsavanje ih privikavati.
Pit an j a: .Je li dosta muslimanu samo vjerovati? Kakvih ima
duznosti, a kakvih zabrana? Sta je f arz? Sta je vadzib?
je sunnet? Sta je mustehab? Sta je hala!? Sta je haram? Sta je
mekruh? Sta je mufsid? Koje su temeljne islamske dllznosti
(islamski sartovi)? Gdje nam je zapovjedeno pet temeljnih islamskih
duznosti? Sta zasluzuje onaj, lwji ne vrsi ove Bozije zapovijedi?
Sta smo duzni djecu nauciti?
I. Prva temeljna duznost h:jelimei
II. namaza
Klanjanjem namaza mi na dz. s. To stovanje izvrsavamo mirno,
stojeci, uceCi, klanjajuci se, spustajuci lice na tle Velicanstvom
Bozijim i, napo-sljetku,
Nama je naredeno da ldanjamo svald dan: podne, ikindiju, ahSam i
jaciju. Onaj koji redovno klanja namaz zivi uredno, boji se Boga i
cuva se zla.
moze se stupiti u namaz bez pripreme, jer prije toga treba
izvrsiti uvjeta (sarta).
*) Kjelimei sehadet vidi na str. 6.
-
19
A. UVJETI ZA KLANJANJE NAMAZA (NAMASKI Prije nego se stupi u
namaz treba: 1. biti cista tijela, odijela i da je cisto mjesto
gdje cemo
klanjati. 2. abdest uzeti, po potrebi se okupati i1i u nuzdi
te-
jemmum uzeti, 3. biti obucen, 4. na vrijeme klanjati, 5. prema
kibli se okrenuti i 6. odluciti namaz klanjati (nijjet uciniti).
Svaki ovaj uvjet zove se sart, i on je farz (neizostavna
duznost).
Da se moze klanjati, treba sa tijela, odijela i onoga mjesta
gdje ce se klanjati ukloniti necistocu, ako je ima.
2.
Abdest (propisno Ciscenje izvjesnih dije/ova Abdest se uzima
pocinjuCi sa Bismillahi ovako: 1. operemo rul
-
20
Ako se neki dio tijela zbog bolesti ne moze kvasiti, onda je
dosta po zavoju mokrom rukom potrti. Ako neprestano sto-god tece iz
kojeg bolesnog mjesta, onda za svaki namaski vakat treba abdest
uzeti, i tim abdestom moze klanjati sve do drugog namaskog
vremena.
Kada neko uzme abdest i, prije nego ga pokvari, obuce cistu i
jaku obucu, nije potrebno drugi put kada bude uzimao abdest kroz
izvjesno vrijeme obucu skidati i noge prati, nego ce mjesto pranja
po doticnoj obuCi mokrom rukom potrti (mesh uCiniti). Obuca mora
biti cista i neprodrta, a valja da seze do iznad clanka, kao sto
su, na primjer, mestve, duboke cipele iii cizme.
Kada uzimajuci abdest dode red do pranja nogu, onda se mokrom
rukom (najmanje koliko tri prsta) potare po obuCi koja nam je na
nogama, i to povlaceci s vrha prsta uz nogu. Ovako se moze mesh
ciniti puna 24 sata, racunajuCi od gubitka onog abdesta na koji su
mestve obucene. Putnik*) moze tri dana i tri noci mesh
. ,. b) Kupanje cijelog tijela J-c
Cijelo tijelo treba cesto, najmanje svake sedmice, okupati i
dobro ocistiti, a odrasliji jos svaki put kada to posebna duznost
nalaze.
prije svega uklonimo sa posebnih mjesta vecu necistocu, treba po
redu tri farza:
1. Usta i grlo vodom isplakati, 2. nos vodom~isplakati i 3.
cijelo tijelo podpuno oprati.
c) Tejemmum (zamjena za abdest) Tejemmum je ciscenje zemljoni
kada se abdest ne moze
uzeti ili se ne moze okupati za abdest i1i za gusul). Tejemmum
se uzima: 1. kada u namaskom vremenu nije moguce vodu pribaviti, 2.
kada je mala zaliha vode koju mi imamo potrebnija
za pice, 3. kada se, u slucaju potrebe, nije moguce okupati. *)
Putnik osim toga moze ramazan mrsiti
cetiri rekjata skratiti na dva rekjata. (Vidi str. a farzove
od
-
21
Tejemmum se uzima ovako: 1. Prvo se odluCi (nijjet uCini) radi
cega se uzima teje-
mmum n. pr. da li radi klanjanja namaza iii radi prihvacanja
mushafa,
2. onda se dotaknemo dlanima suhe i ciste zemlje, zatim dlanove
otresemo i njima potaremo jednom po lieu,
3. ponovo se dotaknemo dlanima suhe i ciste zemlje, otresemo ih
i potaremo lijevom desnu, a desnom lijevu ruku do za lakat.
3. Pokrivanje tijela (setri-avret) Prije namaza treba tijelo
pristojno odjecom pokriti. I u
najvecoj nuzdi mora musko pokriti svoje tijelo od pojasa do pod
koljeno, a zensko je duzno cijelo tijelo i kosu pokriti, osim lica
i ruku do za saku i nogu do za clanak. Osobito se freba kloniti
golotinje, kratke i prozirne odjece.
4. Vrijeme namaza :.:_;; Namazi se klanjaju svaki u svoje
odredeno vrijeme. Po-
cetak namaskih vremena oglasuje nam muezin uceCi ezan. Ezan se
uci ovako:
Bog je najveci! ;.r- I ~~ ;s I ~( ~?I ~~ ' I ~~ SvjedoCim da
nema boga osim Allaha,
'_.. :;: ..- \ l ',., ., _.. :::: I t "",., ;
~~ 'lJL .J t ";) ~1 ...te.:,l ~~ ')JL .J L ')} ~~ ~.:,I ... '
',
Ocitujem da je Mu- ~~ J_,-J hamed Boziji poslanik.
Hodite na namaz!
Hodite na spas!
Allah je najveci!*) Nema bog a ,osim Allah a.
*) U sabaha se pred ovim Allah je najveci dodaje: Bolje je
klanjati nego spavati.
};~(j;:; _;;~!-~:;. (; ;,tli , j; :; (;;,til , 1.>~ :;
;51 ~I~. I~~ ~I ':lt :J' L \t
~ .,.. Jo .,. ' "t ,... i-J:JI~ ;f ;; }~I 1_:;n-~": ';;_,kJI
-
22
Sabah-namaz klanja se od zore do pred izlazak sunca, i to je
pravo vrijeme.
Vrijeme podne namaza pocinje kada se sunce malo makne sa sredine
neba.
Ikindijsko vrijeme pocinje na sredini izmedu podne i aksama, a
traje do zalaska sunca.
Vrijeme aksam-namaza pocinje iza zalaska sunca i traje do
jacije.
Vrijeme jacijskog namaza pocinje kada padne zadnji mrak na
zemlju, i traje sve do zore.
Ako propustimo koji namaz, duzni smo taj propusceni namaz
nadoknaditi. Naknadno se klanjaju farzovi, i to onim redom kako su
i prosli.
5. Kibla :l; Kibla je Kjaba u Melti, jugoistocno od nas, mi se
okre-
cemo tamo kada klarijamo namaz. . ~
6. Odiuka (nijjet za namaz) --~ Prije nego se stupi u namaz
treba odluCiti koji ce se namaz
klanjati. Ta se odluka moze i rijecima izgovoriti, a zove se
nijjet. Nijjet se ucini odlukom, da ce se u ime Bozije klanjati
naumljeni namaz, sam iii za imamom, na vrijeme i1i naknadno, n. pr.
ovako:
Odlucih da ldanjam u ime farz namaza. Odlucih da ldanjam u ime
Boga sunnet aksam~kog namaza.
Kada se naknadno klanja, n. pr. ikindijski farz nijjet se ucini
ovako:
Odlucih da klanjam u ime Boga naknadno farz ikindij-skog
namaza.
Kada se klanja za imamom u nijjetu se jos dodaje pri-stadoh uz
ovoga imama, n. pr. Odlucih da klanjam u ime Boga farz jacijskog
namaza, i pristadoh uz ovoga imama.
Pit an j a: Koja je prva temeljna islamska duznost? Koja je drug
a temeljna islamska duznost? sta mi cinimo klanjanjem namaza? Kako
to stovanje vrsimo? Sta nam je naredeno da kla-njamo svaki dan?
Kako zivi onaj koji redovno klanja namaz? Moze li se u namaz
stupiti bez pripreme? Koji se uvjeti moraju
-
23
izvrsiti prije nego se stupi u namaz? Koji je prvi uvjet da se
moze klanjati. Kako se abdest uzirna? Kakvom se vodom uzima abdest?
Sta ce nam abdest pokvariti? Sto treba ciniti ako se neki dio
tijela zbog bolesti ne moze kvasiti? Sta treba ciniti ako iz nekoga
bolesnoga mjesta na tijelu neprestano tece? Kada se kod uzimanja
abdesta ne mora obuca skidati, nego se moze po obuCi mesh uciniti?
Kakva obuca mora biti? Kako se potire po obuCi? Koliko se vremena
moze mesh ciniti? Kada nam treba cijelo tijelo okupati? Koje
zapovijedi pri tom moramo izvrsiti? Sto je tejemmum? Kada se uzima
tejemmum? Kako se uzima te-jemmum? Kako se mora tijelo zaodjeti
prije namaza? Sto semora pokriti i u najveco j nuzdi? (ega se treba
osobito kloniti? Kada se namazi klanjaju? Ko nam oglasuje pocehk
namaskih vreme-na? Kada se klanja sabah-namaz? Kada pocinje vrijeme
podnev-slwg namaza? Kada pocinje ikindijsko nijeme? Koje vrijeme
aksam-namaza? Kada pocinje jacijskog namaza? Sta smo duzni uCiniti
ako propustimo koji namaz? je ldbla? Sta treba jos ciniti prije
nego se namaz klanjati? Kako se nijjet uCini? Kazi nekoliko
nijjeta! glasi nijjet nak-nadno klanja? Kako se nijjet kada se
klanja za imam om?
B. GLAVNI SASTAVNI NAMAZA
(Namaski Glavni sastavni dijelovi namaza 1. Posto se stane prema
kibli i odluci doticni namaz, di-
zuci ruke, reCi: Allahu ',:S\ ~~ ( J
2. Stajati na nogama u namazu, 3. Uciti Kur'an na namazu,
_,.1o ( .;_..)I
4. Pokloniti se poslije ( 'ul(;) 5. Spustiti se licem na tle, '
( ~_,~_...) 6. Na svrsetku namaza sjediti. \ ,--~\ _:~) Svaki ovaj
sastavni dio narnaza zove se rukun, i on je farz. Kad izvrsirno
jedanput kijam, kiraet, ruku' i dvije sedzde, srno klanjali jedan
temeljni dio narnaza ili jedan rekat.
-
24
Jedan cijeli namaz moze biti najmanje od dva rekata. Neki namazi
maju tri, .a neki cetiri rekata.
U svakom namaskom vremenu ldanjaju se farz-namazi (sto je Bog
dz. s. strogo naredio) i sunnet-namazi (sto je Pej-gamber jos sam
od sebe klanjao).
Sunneti i farzovi u pet dnevnih namaza
U pet dnevnih namaza klanjaju se sunneti i farzovi ovim
redom:
U sabaha se klanja prvo dva rekata sunneta, onda dva rekata
farza, - svega cetiri rekata.
U pone se ldanja: cetiri rekata sunneta, cetiri rekata farza i
dva rekata sunneta, - svega deset rekata.
U ikindije klanja se: cetiri rekata sunneta i cetiri farza, -
svega osam rekata.
U aksama se klanja: tri rekata farza i dva rekata sunneta, -
svega pet rekata.
U jacije se klanja: cetiri rekata sunneta, cetiri rekata farza,
dva rekata suneta, uz to se jos ldanja tri rekata vitr-namaza, -
svega trinaest rekata.
Farz se ne n~oze izostaviti ni u jednoga namaza; samo ce putnik
skratiti farz-namaz od cetiri rekata na dva rekata.
Sunnet bi se mogao izostaviti, ali mi to ne cinimo, vee uz
farzove klanjamo i sunnete radi sefaata naseg Pejgambera.
Ikin-dijski i jacijski sunneti od cetiri rekata mogu se skratiti i
klanjati samo dva rekata, a mogu se izostaviti.
Vitr-namaz je vadzib. On ne spada u jaciju, ali se klanja
poslije jacijskog posljednjeg sunneta. Nijjet se cini ovako:
Odlucih da klanjam u ime Boga vitr-namau.
P i t a n j a: Koji su glavni sastavni dijelovi namaza? Ko-liko
smo klanjali kad izvrsimo jedanput kijam, kiraet, ruku', i dvije
sedzde? Od koliko rekata moze biti jedan cijeli namaz? Sta se
ldanja u svakom namaskom vremenu? Kojim se red om k.lanjaju sunneti
i f arzovi u pet dnevnih namaza? Moze 1i se izostaviti farz u
kojega namaza? Moze Ii se izostaviti sunnet u kojega namaza? Sta
znamo za ikindijski i jacijski sunnet od cetiri rekata? Sta znamo
za vitr-namaz? Kako se nijjet cini?
-
25
Kako se klanja jedan namaz Prije nego se stupi u namaz treba
znati da li ce se klanjati
farz-namaz (sto je Bog strogo zapovijedio) i1i sunnet-namaz (sto
je Pejgamber od sebe klanjao).
Ako cemo sami po sebi klanjati farz-namaz, treba najprije " ;
\~I_ izuciti ikamet ovako: ..;...... ~' _
Allah je najveci! '.YI~1'3"I ~1'.:51~1'3'1 ~~-..,.~. .,.,. J
,.,.~.
__., ::: ... t .... ., ,. ,.. . '
Svjedocim da nema boga osim Allaha. ~~ ~ L .J t ':) ..:..,1 ~~
"
Svjedocim da je Muhamec! Alahov poslanik.
"
Pohiti na namaz!
Pohiti na spas!
-::; :: ,.. I ""' 0 ""' ' -"' ; ~I ~ I_ J I. ':) .:,I --\?1 ~I
J;; ~~~~~~
... ' ) ... ?, ':: ... ' .... .,.: ~I J r') \~ ,:;I ..1.~!- I
_:;)LJI-i ~ _:;:>L~JI-i c -e;:)rul ~J:Jc:lJI -~c -
Namaz vee pocinje. ':;_,k.ll ~\; :.-; ':;~kll - \; . Allah je
najveci! '?,'\ ~~~ '~ l ~~ Nema Bog a osim Allaha. '~I 'h ~ L
\i
Zatim c!olazi odluka ili nijjet, i odmah se stupa u namaz.
nijjeta dignu se ruke, i to musko do usiju, a zensko prema
ramenima, i u isto vrijeme :r- ''\ izgovori se: (Bog je
najveCi); .;~ 1 .u~
rijeci zovu se: iftitah tekbir ~Cic'\:;il Ovo dizanje ruku znaci
da oc!bacujemo sve dotadanje po-i misli, i da se, pocinjuci namaz,
predajemo srcem i mislima
uzvisenom Allahu. Posto se c!ignu ruke i izrece 'f I .111 onda
se ruke svezu i ponizno stoji. Mi vezemo ruke ovako: muski metnu na
pojas c!esnu ruku po lijevoj, a zenske na prsa,
c!esnu po lijevoj. 2. Stajanje u namazu i 1~
Posto se svezu ruke, onda se mirno stoji gledajuci preda i uci.
Celjade koje ne moze na nogama stajati, klanjace sje-
ili kako moze.
-
26
3. Ucenje u namazu Na kijamu (stojeci) se uci na svakom rekatu
Bismillahi i
sure Fatiha. Na prvom rekatu u svakom namazu uci se: Subha-neke,
Euzu billahi, Bismillahi, Fatiha i jos jedna sura iii koji
ajet.
Na drugom rekatu u svakom namazu uci se Bismillahi, Fatiha i
sure ili koji ajet.
Na trecem i cetvrtom rekatu u farzova uCi se samo Bi-smillahi i
Fatiha, a u sunneta Bismillahi, Fatiha i sure.
U ikindijskog i sunneta od cetiri rekata uci se na trecem rekatu
najprije Subhane!;;:e, pa onda Euzu billahi, Bismillahi, Fatiha i
sure ili koji ajet.
U vitr-namazu uci se na prvom i drugom rekatu kao i uv ostalih
namaza, a na trecem poslije Bismillahi, Fatihe i sureta dignu se
ruke kao i u iftitah-tekbira, govoreCi ~s-1 ~t i posto se ruke
svezu, uci kunut-dova.
sto se uci u Da si slavljen samo Ti, moj Boze, i Tebi hvala,
Tvoje je ime uzviseno, Tvflje je Velicanstvo Veliko. Nema osim
Tebe.
Tebi se utjecem,
Uime Milostivog.
Opceg Dobrocinitelja,
Hvala Bogu - Stvoritelju Opcem Dobrocinitelju Milostivom.
Gospodaru Sudnjeg dana.
>
!l~..J ~ "~~I 21;~ (,,,:... ... !- [ ~ v ..
\
2J~I:J;\7; ~~ ,.!,'ti;
"' ,..,. " "' ~ I 1 ~ .,..,.. 04J lJ I ._, ,; 4ll i:J.-1 . """
.... ..._,...
. r,:->.:) _y; )i ;J.._:.UI i. Y.. ~ 't..
*) lv1uallim treba izabrati nekoliko kraCih sureta i asereta, i
poduciti djecu da ih nauce napamet, kao sto C:e uciti napamet i sva
ona koja su u knjizi navcdena.
-
Samo Tebe obozavamo.
I od Tebe pomoc trazimo.
Uputi nas pravim putem,
Putem onih koje si obasuo Svojim blagodatima, A ne putem onih na
se srdis,
Niti onih koji su zalutali.
Svemoo-uCi b od Tebe pomoc trazimo,
Molimo da nam grijehe I da nas na pravi put uputiS,
Tebe Tebi
I u Te se pouzdajemo. Svako dobro i blagodat od Tebe koji su sa
zahvalnosti priznajemo,
od onoga
samo Tebe Tebi ldanjamo,
sedzu cinimo, Tebi hrlimo
u Tvoju se milost uzdamo StrahujuCi od Tvoje kazne.
27
''-:::" . ...:JJ ) ~ - I_ ~~
Tvoja ce kazna zaista stiCi nevjernike. '_y-_t; J l:..t'_i~,_
~~j;~'~ , ,
P i t a n j a: Sta treba znati prije nego se stu pi u namaz? Sta
treba uciniti ako cemo sami po sebi klanjati farz-namaz? Sta zatim
dolazi? Sta se najprije ucini iza nijeta kada se stupa
-
28
u namaz? Sta znaci ovo dizanje ruku? sto se ucini kad se dignu
ruke i izrece: Bog je najveci? sta se ucini posto se svezu ruke?
Kako ce postupati celjade koje ne moze na nogama stajati r Sta se
uci stojeCi (na kijamu)? Sta se uci na prvom rekatu u svakom
namazu? Sta se uci na drug om rekatu u svakom na-mazu? Sta se uci
na trecem i cetvrtom rekatu? sta se uci u vitr-namazu? sta treba
uciniti posto svrsimo ucenje stojeci (na kijamu)?
4. Ruku' (saginjanje) t_}-~ Posto svrsimo ucenje stojeCi (na
kijamu), treba ruke ra-
staviti i niza se pruziti, a onda govoreci ';rr ~t na ruku'
(poklon) se pogeti.
Treba se pogeti po sredini tijela poduprijevsi se rukama o
koljena, leda treba izravnati spram glave i preda se gledati.
Kada smo na ruku'u izgovaramo tri puta: ~I J~ ~k,:._:, '*"
,..
sto znaci: Uzvisujem Te, moj Veliki Gospodaru, iznad svih
svojstava koja Tebi ne dolikuju.
Onda se treba ispraviti govoreCi: :,~~-'~\ ... ~ a to znaCi:
Cuje Bog onoga koji Ga 11Vali. Zatim se zastane, pruzivsi ruke niza
se, i izgovori: '..J:-1 ~ '~.:,::'.r sto znaci: Nas Stvori-
."
telju, neka je samo Tebi hvala. Ako se klanja za imamom, onda ce
imam ~: ~ ~ ~1 -
reci: a ostali koji klanjaju za imamom reCi ce: 41 C.U 'L/'~
Posto se ovo drugo izgovori, onda se govoreCi
spusta na tle. Na tle se spustamo ovako: Najprije se pognemo i
uhvatimo se rukama za koljena, onda povijemo noge i koljena
spustimo na tle, zatim metnemo diane s prstima na tle, a izmedu
njih celo i nos.
5. Sedzde (nicice padanje) "~ Kada smo na sedzdi, onda se moraju
tla doticati: ceJo,
nos, obje ruke s dlanima, koljena i nozni prsti- naprijed
povi-jeni. Jos treba paziti: musku da se bolje pruzi i rastavi
trbuh od bedara, a zensko to nece ciniti. Musko ce podici lakte od
tla, a zensko ce ih na tle spustiti.
-
29
\ "" ... :; .. "' "' ,.
Na sedzdi se izgovara tri puta: ~->\.
-
30
Milost i blagoslov Boziji. ;J (s-'.~ ~ ..11 ~~; .-. ) ~
Neka je spas nama i svima dobrim ... ~ t.:u ~ 1 ~ - ~ ':.k
':>LJI ljudima ko ji Bog a slave. ~ ,4JJ .:>, ~ Jc J \.:"
i
-
Vjerujem i ocitujem da nema drugog boga osim Allaha, ida je
Muhamed Boziji '~1 ':h 'J'1 "} 'J ~~ rob i BoziJ"i poslanik. j ;;;
:~ r~ ~~~~I;
Salavati Boze moj, blagoslovi Muhameda, Njegov rod i pristase
kao sto si blagoslovio Ibrahima, Njegov rod i pristase Zaista Ti si
hvaljen i slavljen. Boze moj, obaspi blagodatima Muhameda, Njegov
rod i pristase. Kao sto si obasuo blagodatima
lbrahima, Njegov rod i pristase. Zaista Ti hvaljen i slavljen.
Gospoclaru, Boze nas, daj cia nam bude clobro
Na ovom i na drugom svijetu. Sacuvaj nas clzehennemske
,~~~;~ j;' :::..s;\\3' r:; !).,_ ~~ J; ,j.J ' d "" ~->_: ...
t.tL
.; ).,. ,,.:f' ,z. t I .ti~ \:i .>.llt>_ \.:; I ', tp
...... ~;;j,;\ilj,_J \~ll ... /'
Posto se svrsi ovo ucenje, na kraju namaza predaje selam, t. j.
okrene se glava clesno i rekne: ~i :rs:.~c. '1)Ur Neka je na Vas
pozdrav i milost a zatim se zakrene gJava prema Iijevom ramenu i
isto se tako izgovori selam.
Boga poslije ldanjanja) Posto se preda selam uci se:
Boze moj, Ti si izvor spasa
-
31
! od Tebe je svakome spas. Tebe slavimo i hvalimo, Gospodaru
Velicine i plemenitosti.
Zatlm se prouci salavat (pozdrav) na Pejgambera, n. pr onako kao
sto se uci na posljednjem sjedenju u namazu iz[ Ettehijjatu.
Iza salavata uci se Ajetul-kursi: poCinjuci sa Euzu billahi i
Bismillahi.
.... ' ':: .... f...> I } 1 ,_ Bog je jedini, - nema drugog
Boga osim Boga, _,~> ':Jt~ .,J L .':1 .\1]1 Zivoga,
nepromjenljivoga. (.~~!1 ~~ Njega ne obuzima ni drijem ni san. r j~
'':1;"~ :~.Jf \1 Njegovo je sve sto je na nebesima i zemlji. I' ,
Ko bi jos mogao posredovati kod Njega Bez Njegova dopustenja!? On
zna ono sto je pred njima (ljudima) I sto za njima, a oni (!judi)
ne znaju nista osim ono sto im je Bog pokazao.
vlast obuhvata nebesa i
~C.;~ _, .. .JI~C. ti :~ 't~ ..>}11 ;;,Ja~'il
... ~ ,f, ~ .... ;;; .... ~ ;t:,._.
'r~-~~~ ,L. .
ne Ga nikakva truda.
On je Previsnji, Veliki.
Tesbih
Iza Ajetul-kursije uci se: ' ... J
33 puta .\IJI,..Jb._....., (slava Bogu) , .
33 puta .tu '61 (hvala Bogu) 33 puta ~! '~~- (Bog je
najveCi)
-
32
Iza tesbiha se uci:
>>Nema boga osim Allaha Jedinoga
Koji nema druga ni Sebi ravna; Samo je Njegova vJast i Njemu
pripada hvala, i On je onaj koji sve moze. lVli smo Te poslali
(Muhamede) samo iz milosti spram svega svijeta.
Najposlije dolazi:
,. , ; a ::: ... o..J.:>.J ~~ \i~ .J ~ \i
~cl :\} M_r ~ ,..,. ' ' . ~1-U;~,,u:-
.. -.!._..~; ~~ _jS J ;, ; - " ~~ :.J\:L::~I'L. ~
~ Dova (molenje Boga) 1\.c_,
koja se moze uciti na razne nacine. Evo jednog primjera: Boze -
Stvoritelju, primi nas post i namaz Kojim Te slavimo: stojeCi,
uceCi, klanjajuci se, PadajuCi nicice i sjedeci. Primi nasu
skrusenost i usavrsi nasa djela Da nas ne zastide pred Tobom.
Gospodaru, daj nam milosti, Ti koji si Najmilostiviji.
primi moju molitvu (moj namaz) od svih dobrih ljudi.
a Bogu iznad svega I blagoslov Boziji, neka je Bozijim
poslanicima. Hvala Bogu, Stvoritelju svega svijeta.
Pit an j a: Kako se izvrsuje ruku'? onda uciniti? Kako se ovo
izgovori ako se klanja za imam om? Sta se zatim ucini posto se ovo
drugo izgovori? Kako se spustimo na tle? Kada smo na seclzdi, sta
nam se mora tla doticati? Na sto jos treba paziti? Sta se izgovara
na ? Sta treba zatim uciniti? sta onda treba uciniti? Kada se sjedi
u namazu? Kako se sjedi u namazu? Kako se uci sarno Ettehijjatu, a
kada Ettehijjatu i salavati? sto se uCini posto se svrsi ovo ucenje
na kraju namaza? Sto se uci posto se preda selam? sto se uci zatim?
Sto se uci iza salavata? sto se uci iza Ajetul-kursi? Sto se
uci
tesbiha? Sto dolazi najposlije?
-
33
X 'Diernat (zajedniCl{o ldanjanje narnaza) ::;~
Namaz se moze klanjati napose, a moze i zajednicki sa drugim
ljudima, t. j. dzematom. Dzemat nam je preporucio nas Pejgamber
.Muhamed a. s. Dzematom se obicno klanja u dza-miji, a moze i na
drugom mjestu. Svaki dzemat ima svoga imama koji klanja pred
dzematom.
Zajednicki t. j. dzematom 0za imamom klanjaju se far-zovi, i uz
ramazan teravih r vitr-namaz, a dzum'a, bajram i dzenaza mogu se
klanjati samo dzematom za imamom. Kada se stane da klanja za imam
om i nijjet ( odluku) rije-cima, onda treba dodati jos i ove
rijeci: Uz ovog imama.
Imam stane u namazu malo naprijed pred dzematom. U dzamiji je za
imama odredeno posebno mjesto - mihrab. Dzemat za imamom treba da
stane u ravne potpune redove jedan do drugog, da ne bude praznine u
redovima. dzemat ima jos i muezina koji uci ezan i ikame.
Imam uci na kijamu na prvom i rekatu sabahskog, aksamslwg i
jacijskog farza, a na trecem i cetvrtom rekatu uci u sebi tiho.
Dzemat uci za imamom samo na prvom rekatu farz-namaza Subhaneke,
a ostalo ne uci na kijamu, jer je dovoljno sto imam uci. Dzemat
svak za se uci sve ostalo na a nama-
Za imamom se ni jedan po sebi prije uciniti, a ne se niti rukun
to zakasniti da imam iza vee bude na siijedeCi rukun.
Da zakasnilo na za imamom racuna se ako imama ne rekata.
Onaj koji u dzemat klanjace za imamom ono sto je a kad imam
preda selam, .on to nece uciniti, nego ce ustati i sam ce
nadoknaditi ono na sto nije prispio.
Kad imam prouci na glas Fatihu, polahko se rekne Amin (~) t. j.
uslisaj Boze! Ovako se govori dok imam dovu cini.
Narnaski sunneti i mustehabi
{sto je Muhamed a. s. radio, iii preporucio da se radi ili
pohvalio). U namazu je vadzib:
I. Na svakom rekatu u namaza prouciti Fatihu, 3
-
34
2. u farz-namaza na dva rekata, a u ostalih namaza na svima
rekatima iza Fatihe prouciti jedno Z>ure iii tri ajeta,
3. u farz-namaza od tri iii cetiri rekata prouciti ova su-reta
iii ajeta na prva dva rekata,
4. u onim namazima u kojima imam uci na glas, toliko na glas
uciti lwliko ga dzemat moze cuti,
5. u podnevnom i ikindijskom namazu u sebi uciti, 6. na prvoj
sjednici sjedih koliko se ~moze Ettehijjatu
prouciti, 7. na obje sjednice uciti Ettehijjatu, 8. kod
farz-namaza i u sunnetima podnevnog i dzum'-
namaza na prvoj sjednici iza Ettehijjatu ne uciti salavata,
9. u vitr-namazu donijeti tekbir za kunut-dovu, 10. u
vitr-namazu prouciti kunut-dovu, 11. u bajram-namazima u svakom
rekatu donijeti po tri
tekbira. Sunnet i mustehab je sve ostalo sto nije u ovoj
knjizi
oznaceno da je farz ili vadzib.
uciniti: ako da smo nehotice zakasnili izvrsiti lwji farz iii
iii ako smo vadzib sasvim
na desnu drugu, selam se
uciniti kada u namazu ili izvan namaza. ima u Kur'anu na
cetr-naest mjesta. Ona obavi kad se jedanput padne na sedzbu,
izgovarajuCi A!lahu ekber ( ':s t ~t) pri polasku na sedzde i
. .). Sedzdei-tilavet da ucini i lwji prouci
-
35
sto ce namaz
Kad covjek naumi da klanja, treba uvijek da unaprijed zna da
misli sto treba uCiniti i sto treba uciti.
ZnajuCi da stoji pred Bogom, musliman treba da klanja predano,
skruseno i sa strahopostovanjem.
Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest, ako se progovori,
nasmije, ako se bez nevolje iskasljava, od kible prsa zakrene, ako
se tri puta po istom mjestu pocese, ako se nogom udara, ako se
nesto ako se cita iii krivo Kur'an uci. Jednom rijecju, ne smije se
nista uciniti sto ne u namaz, i po cemu bi onaj koji bi to vidio
mogao pomisliti da doticni nije u namazu.
Pit an j a : Kako se moze klanjati namaz? Ko nam je
dzematom?
zajednicki sa imamom Gdje preporucio dzemat? imade svaki dzemat?
imam stane u namazu? Kada se stane da za sta treba reci u Kako
treba da stane dzemat za imam om?
imam om snilo
dzema'at? Kako imam uci na ? ostalo uci dzema -at?
uciniti? Kada se racuna koji
-
36
Hutba je imamov poucni govor Roji on slaveCi Boga izrece sa
uzvisitijeg mjesta (minbera) u dzamiji. Hutbu treba saslusati mirno
i sa postovanjem.
Iza dzum'anskog posljednjeg sunneta klanja se cetiri rekata
ahiri-zuhra, t. j. posljednjeg podne-namaza, kao nado-knada
najzadnjeg . (podnevskog) farza koji smo propustili, a zatim dolazi
dva rekata sunneta (t. zv. sunnetul-vakta).
Teravih-namaz (a to je stalni sunnet "'"~ ?-~ --:: '> klanja
1> ...0 _JA ~
se svake ramazanske veceri izmedu jacijskog namaza i
vitr-namaza.
Teravih-namaz obicno se klanja dzema-atom, a moze se i pojedince
klanjati.
Teravih-namaz ima 20 rekata, a klanja se predajuci selam na dva
iii cetiri rekata. Pojedini rekati klanjaju se kao rekati
ikindijskog sunneta, a svaki put kad se iza selama ustane za-pocne
se daljnje klanjanje sa iftitah-tekbirom.
Poslije teravije ldanja se vitr-namaz. Ovaj se namaz moze uz
ramazan klanjati dzema'tom. Kada imam prouCi sure na tre-cem rekatu
i izrece tekbir, onda svak ponovno svezavsi ruke uci u sebi
kunut-dovu.
r'..r..~-Posto se isposti onda dolaze veseli dani
Ramazanskog bajrama (Idi-fitr). Jos imamo i Kurban-bajram
(Idi-adha), i to cetiri dana. Tada se kolju kurbani, a hadzije na
Meld izvrsuju hadz.
Na bajram ujutro klanja se dzemaatom dva rekata r1amaza
(salati-id).
Bajram-namazi klanjaju se kad sunce malo odskoci, pa do
podne.
Nijjet (odluka) je glavno srcem, a rijecima ovako: Odlu-cih
klanjati u ime Boga ramazanski bajram-namaz da izvrsim duznost,
pristadoh uz ovog imama.
-
37
Odlucih klanjati kurban-bajram da izvrsim duznost, pri-stadoh uz
ovog imama.
Bajram se klanja ovako: Poslije nijjeta i iftitah-tekbira na
prvom rekatu, kada se
svezu ruke, prouci se u sebi Subhaneke, a zatim s imamom donesu
tri tekbira dizuCi ruke (kao iftitah-tekbir) i izgovarajuci: Allahu
ekber. Onda se svezu ruke, a ;~za tekbira imam uci Euzu-billahi,
Bismillahi i sure.
Na drugom rekatu imam uci po redu: Bismillahi, Fatihu i suru, a
dzema'at kao obicno suteci prati. Poslije sureta valja donijeti tri
tekbira. Iza treceg tekbira ide se na ruku' sa ruku'-skim tekbirom,
i dalje se klanja kao i drugi namaz, te poslije sjedenja preda se
selam. Poslije selama imam izade na minber i prouci hutbu. Dok imam
izlazi na minber, dotle dzemat-at donosi tekbire ovako:
Pocevsi od sabaha uoCi pa do iza ikindije dana vadzib je iza
farzova izuciti po jedan tekbir.
se zavrsi kao i ostali namazi : Ajetul-
Dzenaza je namaz dzema-atu kada ga duznost.
Dzenazu treba velikom i malom, pa djeteta. Dzenaza
onda
svakom muslimanu muslimanld, novorodencetu, osim ovako:
Okupan i zamotan mrtvac t # ) metne se pred i to tako da bude
okrenuta na desnu stranu dzema-atu.
stane u tri i1i vise redova i ovako ucini nijjet: cih klanjati u
slavu Boga, blagoslov Muhameda i molbu za umrlog, i pristadoh uz
ovoga imama. Poslije iftitah-tekbira uci se u sebi Subhaneke. Zatim
imam i dzema-at reknu ekber, ali se ne dizu ruke, a onda se uce
salavati i Allahu ekber. Iza toga se t1ci umrlom, obicno ovako:
-
38
_. t ~..,. , I . ?"",.. t .,. _.. t t _, ' , ; t .,. ; t' , o 0
t: ' .,.....,. _, ~~J" ~J t.?.:fJ ~~.::>J .l~\i_, t~l!J l:~J
\.:~._#1 ~~I ,:,\"JI, k ~,_:; ~ ~;~~ : .. :; F',)C'0t' t~
-
39
Post Treca je islamska duznost: postiti mjesec ramazan, kako
nam je naredeno u Kur'anu, ~\;')il; (.$~\~ ~tf. ~ Y"~ :s.J~
~'!')jl ~~ J _ _i (~)I~~~';?
~~ "' ~ ,_. ... " ' ........
-
40
Onaj ko hotimicno ne posti, Cini tezak grijeh, jer krsi strogu
Boziju zapovijed (farz). Tako celjade mora se pokajati i Boga
moliti da mu oprosti grijehe, i tesko pokajanje djelom izvrsiti, t.
j. pored propustenih dana mora jos 60 dana nepre-kidno postiti. Ako
ne maze ovako otpostiti, duzan je 60 siro-maha ruckom i vecerom
nahraniti.
Od pasta vidimo i sami ove koristi: 1. postom se covjek
svojevoljno uzdrzava od jela i pica,
i privikava se da vlada sam sobom, t. j. da zivi uredno. 2.
posteci, covjek vrsi Boziju zapovijed i time stuje
Boga dz. s. 3. post potsjeca i cov jeka da radi na dobru
za se i za druge ljude, da razumije siromasna i da pomaze onome
kame je potrebno pomoci.
4. post odvraca od mnogih stranp1:1tica i uci nas da mo-zemo
trpiti oskudicu, a u nekim bolestima maze i zdravlje popraviti.
za
Koncem ramazana dajemo sadakai-fitr. Sadal
-
41
Pit an j a : Koja je treca islamska duznost? sta je post? Kome
je duznost postiti? Kome se dozvoljava da uz ramazan ne posti? Koji
su jos opravdani razlozi posebno kod zenskih? Sto moraju muski i
zenski u ovim slucajevima naknadno uciniti? Sta treba uciniti ako
se covjek u zaboravi omrsi? sto cini onaj koji hotimicno ne posti?
sto mora tako celjade uciniti? Koje koristi vidimo i sami od posta?
Koju duznost vrsimo koncem ramazana? Ko je obvezan dati
sadakai-fitr? Sta treba dati u ime sadakai-fitra? Koja se duznost
izvrsava o Hadzinskom (Kurban) bajramu? biti lmrban?
I ~
.:..\5) Cetvrta islamska duznost jest t. j. obavezni koji
bogatiji musliman i muslimanka od svog imetka svake godine ima
podijeliti islamskoj sirotinji.
Uredno budete ucinili naCi (Bekare
Zekat je obavezan dati svaki odrastao musliman pretece i od
imetka kao visak. Od viska
najmanji viSak od 200 drama
zekat robe i svega cime doticni veCi dio pase u slobodnoj pasi.
Zekat
)
dusevno zdrav i
ili 40 komada sitne stoke. Musliman obvezan zekat dijeliti na
stvari koje su mu potrebne u svagdanjem zivotu.
Zel
-
42
Hadz (Hodocasce) Peta islamska duznost je svakom muslimanu i
muslimanki
koji moze jedanput u vijeku na Meku otiCi i tamo obaviti
propisane duznosti i hadz izvrsiti. Prilikom obavljanja hadza treba
i u Medini Pejgamberovu Revzai-mutahheru - turbe posjetiti.
Hadz biva u odredeno vrijeme svake godine, u mjesecu
zil-hidzetu.
Prije polaska treba svaki: a) da se istinski pokaje za grijehe i
da odluci da ce u
buduce provocliti ureclan zivot i prema Bogu i prema ljudima, b)
cla ispuni svoje obaveze i cla izravna krivice i uvrecle koje
je mozcla ucinio, c) cla opskrbi do svog povratka one za koje se
je cluzan starati.
u u
Mezheb u amelu je nacin obavljanja vjerskih duznosti. Tih
mezheba ima cetiri: Hanefijski, safijski, Malikijski i
Ham-belijski.
Imami tih mezheba jesu: 1. Imami-A'zam Ebu Hanife (Numan ibni
Sabit) roclen u Kufi
umro u Bagdadu 150. g. po. Hidzretu, 2. Imami-Safii, Muhamed
ibni Idris (umro u Misiru 204. g. po
Hid2retu), 3. Imami-Malik ibni Enes (umro u Medini 179. g. po 4.
Imami-Ahmed ibni Hambel (umro u 241. g. po
Hid2ri). Od znamenitih ucenjaka za-
pamtiti ave: a) Imami Ebu-Jusuf, Jakub ibni Ibrahim, (umro 182.
u
Bagdadu), b) Imami-Ebu Abdullah, Muhamed ibni Hasan,
(umro 189. u Bagdadu). Mi muslimani Nezavisne Dr2ave Hrvatske
pripadamo Ha-
nefijskom mezhebu. Pit an j a : Koja je cetvrta islamska
duznost? Koji je
muslim an obavezan dati zekat? Koliko se ima od viska
podi-jeliti? sta se uzima kao najmanji visak od kojeg treba
zekat
-
43
podijeliti? Od kakva je imetka farz zekat podijeliti? Na ~to
muslim an nije obavezan zekat podijeliti? Kome se daje zekat? Sto
Cinimo dajuCi zekat? Koja je peta islamska duznost? Kada biva hadz?
Sto mora svaki hadzija prije polasl
-
TRECI DIO
Bog nas je stvorio, dao nam je tijelo koje ce umrijeti i dusu
koja ne ce umrijeti. Bog je udesio nase tijelo na najljepsi
nacin.
Bog je obdario ljudsku dusu mnogim darovima i sposob-nostima, da
tnoze razvijanjem covjek postati pametan i razu-man. Covjek od
djetinjstva pocne rasti i jacati, spoznavati i uciti, dok potpuno
odraste i postane pametan i razuman.
Da se od novorodenceta razvije odrastao i pametan covjek, Bog je
dao ljubav u srce njegovih roditelja i ostalih koji se brinu za
njegov razvitak. Bog je zaduzio covjeka da zivi ra-zumno i da se
vlada po uputi i volji Bozijoj.
Nas zivot na zemlji je privremen, cemo svi pomrijeti i vratiti
se koji ce suditi svima na danu.
nam dao zivot na zemlji, i odredio je da za to slavimo budemo
zahvalni, da uredno zivimo drzeci se pa ce nas Bog i na ovom i na
drugom-vjecnom svijetu jos bolje nagraditi. Boziju ako budemo
ispunjavali duznosti:
I. prema Bogu, II. prema samom sebi,
III. prema bliZnjemu i ljudima uopce.
I. musHmana s. Prema Bogu dz. s. smo duzni:
1. spoznavati i vjerovati da ima Bog dz. s. i da je jedan, 2.
voliti i slaviti Boga izvrsujuCi islamske duznosti, 3. uzdati se u
Boga, ciniti sto je Bog zapovijedio, kloniti se
i cuvati se svega sto je Bog zabranio.
-
45
II. Duznosti muslimana prema samom Prema sebi smo duzni: cuvati
zdravlje i zivot, raditi, stediti,
Dplemeniti dusu i srce vjerom i korisnim znanjem, pa se po tom
cudoredno vladati.
A. C:UVANJE ZDRAVLJA I 2IVOT A Zdravlje i zivot darovao nam je
Svevisnji Bog, pa zato
treba Bogu da blagodarimo i da cuvamo svoj zivot i svoje
zdravlje.
Da sacuvamo svoj zivot i zdravlje treba: 1. cuvati se od bolesti
i svega sto moze naskoditi zivotu
zdravlju, 2. raditi, drzeci se cistoce u svemu, i umjereno
zivjeti.
1. Rad, stednja i Covjeku je potrebno raditi:
1. da sebi i svojima na posten naCin zasluzi izdrzavanje, 2. da
moze pomoCi siromaha i sadaku (milostinju) davati, 3. cia moze
pridonositi za ljuclsku zajeclnicu.
Posteni rad cuva covjeka: ocl lijenosti, besposlena i nevaljala
zivota. Uz rad je u se uzclati i Boga moliti da nam ga blagoslovi
da bude hajirli (dobar i srecan).
Bog clz. s. rekao nam je u Kur'anu: Kad svrsi clzuma namaz idite
i raclite, koristite
jim blagoclatima, spominjite cesto pa biti Treba nam zivjeti
umjereno i steclljivo, cuvajuci svoje
imanje i zarade. Ono sto se clariva siromahu iz milosrda, zove
se milostinja
(sadaka). Saclake se claju u prvom !0eclu rodbini i komsijama,
kada su u nevolji. Bog nam je na vise mjesta u Kur'anu nareclio:
Obavljajte namaz (klanjanje) dajite zekat (propisanu milostinju)
~_,5'}1 ~1T) ji
2. Rad za zajedniclw dobro Jos smo cluzni raditi za zajednicke
potrebe !judi sa kojima
sacinjavamo opCinu, svoj narod i drzavu, a koristiti je moguce i
ostalim ljudima. Nas Pejgamber a. s. rekao je: Najbolji je covjek
onaj od kojega . ~~~~' ~:~ '. ' tll ;;.. je korist covjecanstvu.
..r L- tYtf~ "
-
46
3. Hrana i odijevanje Bog nam je darovao obilnu i raznovrsnu
hranu koju
jedemo i pijemo. Kur'an: .rb j ~ ::/ r-e1;: t.Sjll '.1\
Bog je onaj koji vas je stvorio, pa vam dao hranu Sure Er-Rum
39.
Bog nas je pri tom poucio u Kur'anu, da se hranimo dopustenim i
dobrim jelima i da budemo umjereni.
~~~~ ~~ -~' -~~~"c. :; __ .x.)i:' 'f:; r~'~ ~=;J' 'r-~ -d; l.)
~1 C.}]~_ ~:.nj?l c.:; ~-:~i1) =i?.)-~.it:; ~~)~1)
Uginule zivotinje, krv, svinjsko meso i ono sto je zaklano bez
prizivanja imena Bo.Zijeg; .Zivotinje: udavljene, premlacene,
usmrcene padom iii udarcem roga; one koje je usmrtila neka divlja
zvijer, osim ako ste ih zatekli .Zive, pa ih zaklali; ono sto je
bilo zaklano na oltarima idola, sve vam je to strogo zabranjeno.
Sure El-.Maide 3 .
,. f ~ ' t '::; s Ill ' ' , ,,. .... ~ y .C.:.::i'._;_;..J\ ~ ~
4i I_ I},~ ~J l_,;f-IJ IJD
>>Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer Bog ne voli one
pretjeruju. El-Araf 29.
Muslimanu je opojno U Kur'anu je nama
,. ,J ll ,.
;~c. ..:.ro-~)-~:;~~~' '~~ ~\k;~1 ~ .;-: ~\ ~;c~rs:-_w :_,2:"~;
ylk;.!JI ,p ' 0 .,. "' ; ; ' ';; _,., .,.. 1 J- _,; ,; 4 ll _,. t 0
,...., .... f \ ~-~1_,1,di_0"J -~' J - -'.):::.11 ~~~)
0 vjerni! Vino, na dobit, obozavanje idola, praznovjerje i
proricanje kockom gnjusoba je i davolji posao. Zato suzclrzavajte
se od budete sretni.
f)avo .Zeli medu vama raspaliti neprijateljstvo i mrznju pri
picu i igri, te vas odvuci od miSljenja (sjecanja) na Boga i od
molitve. Pa zar se vi necete toga ustegnuti?! Sure El-.Maide
92-93.
-
4T
Musliman i muslimanka se moraju odijevati sa onim sto je ha'al
(dozvoljeno), tako da budu pristojno obuceni i da ne pretjeruju
gizdom i raskosi. Ljepse se treba obuCi uopce za klanjanje, a
narocito kacla idemo u dzamiju, jer u Kur'anu stoji:
..\:>::..:.; ~ lr-~,:_s ~"_s:--_;:_,_; G~ '1~1. ,;; \ ~ :.
,...U"" .. , ~~ -0 sinovi Ademovi! (0 !judi!) OblaCite se lijepo
kada god
u dzamiju. Sure EI-Araf 29.
i J\1usliman je duzan cuvati zivot i zdravlje, a kada oboli,
cluzan lijeciti, jer nas na to upucuje ovaj Pejgamberov
hadis:
1_)1 ~ 1_01-J\ ~.~~; W jt:::~_'}~ ~.1; j;_ (.:~1 ~-~ ~~~l:.i )4
0 Bozije, lijecite se, nije ciao
bolesti, a da joj lijek nije odredio. Jedino ocl smrti
Kada je u jednoj zemlji idite u tu zemlju ne idite odatle u
nakani
buclemo
)I
i usta u redu
stan se zadrzavamo. P i t a n j a : Ko nas
dusu ciao da se od nejaka novoroc!enceta
pametan covjek? Kad obclario razu-mom mimo ostale stvorove, cime
ga je zacluZio? Kakav zivot na zemlji? nam je Bog odreclio za zivot
na
zasluziti milost Boziju? smo cluzni smo cluzni prema sebi?
Ko
-
48
i zivot? sta nam je potrebno ciniti da sacuvamo zdravlje i
zivot? Zasto je potrebno raditi? Od cega posten rad cuva ~ovjeka?
Sto je potrebno uz posten rad? Kako nam je Bog dz. s. u Kur'-anu
rekao? Kako nam treba zivjeti? Kako se zove ono sto se dariva
siromahu iz milosrda? Sta nam je Bog o tom na vise rnjesta u Kur'
anu naredio? Zasto smo jos duzni raditi? Kako nam je rekao nas
Pejgarnber a. s.? Ko nam je darovao toliku raznovrsnu hranu koju
jedemo i pijemo? Sta nas je Bog pri tom naucio? sta je muslimanu
zabranjeno piti? Kako je o tom u Kur'anu naredeno? Kako se musliman
i muslimanka mora odijevati? Kada se treba Jjepse obuci? Sta je
musliman duzan da bi ocuvao svoj zivot i zdravlje? Sta moramo
raditi da bu-demo cisti? Sta jos moramo Cisto drzati, osim svoga
tijela?
B. NAUKA I ODGOJ
Osim cuvanja zivota i zdravlja duzni smo svoju dusu vjerom
okrijepiti, naukom oplemeniti i cudoredno se vladati.
Nije dovoljno samo znanje nauCiti, nego se treba prema znanju i
vladati i ciniti samo ono sto je dobro, lijepo, plemenito i
istinito, da covjek postane lijepe cudi. Nas Pejgamber a. s. cesto
se je molio clragome Bogu ovako:
""' ""... " ,... t 1 :::; .,. \ 0 ,; 0 ..- I .... '~ _,. ~./~\ J
.::,i'l '':i\, t,;,..;.::.:.:\ J,l, c.S.;.~; ':i ~I Yj J \_., ':i)
r..:;.:-1 J,l, J,~ ~ \ ~,~'Jt~' ~>. -:,r~~-~J\.;\h ~
Boze uputi me na stazu najljepsih krijeposti, jer "i Ti jedini
koji stazi vodi. Boze, otkloni od mene zle cudi, jer si Ti jedini
koji ih moze otkloniti.
Za lijepu cud osobito je potrebno da budemo i ponizi1i,
promisljeni i strpljivi. Ne smijemo biti pretjerani i oholi, jer to
skodi nama i vrijeda nase bliZnje, a to Bog ne voli. Zato moramo
sve promisljeno ciniti, da se ne bi ogrijesili o duznosti
dugujemo Bogu, sebi i Jjudima. mira i treba uvredu oprostiti,
jer nas na to Bog dz. s. u Kur'anu upucuje. , ...... ,.. ,... .....
. ~ .,- ' .... '~ .. .:::; . ,. . ' "" .. ' """ .... -~~:_,~
t.>.i.lll.;_~; ..J->' ~~~~e.)' :c~' ':1) 4'.c.S _ _,:.:;
\1;
-> -> ,.,.. "
~ -J,_) ~, 15"~)1~~ Zlo i dobro ne mogu imati iste posljedice.
Vr~caj dobro
za zlo, i vidjeces da se Tvoj neprijatelj promjenjuje u iskrena
prijatelja. Sure Fussiiet .34.
-
49
Strpljivi su !judi koji mirno podnose ono sto im je neu-goclno,
kao na pr. bolest, zalost, siromastvo i slicno.
Ako nas zaclesi kakova neugodnost, ne valja se izgubiti ni
ocajavati, nego se valja tjeseCi Bogu moliti i strpljivo pomoc
traziti.
U Kur'anu stoji kako Hazreti Lokman upucuje svoga sina: .... ...
... "' ' .... ... ... "' .... ' ' $ ,. t ... , t c ... :: ',, '
~~\.,0 1 l. J~ y,.;\ J,}:..-_::_ll_jc .U l)~._j)f~~ 1A\)
:;_,kJI_f'"!l 4.5:! ~
,, . . ... . .... ' ':;;;
)>"' ~~ t }' .)1 ~~ ~~-0 dijete moje! svrsavaj molitvu,
upucuj na dobro i ocl-
vraeaj ocl zla, i strpljivo snosi jade koji te mogu snaci.
Zaista ta odlucnost potrebna je u svima stvarima. Sura Lokman
16.
Pit an j a : Sta smo duzni sebi osim cuvanja zivota i zdravlja?
Je li dovoljno samo znanje nauciti? Kako cesto molio nas Pejgamber
a. s. dragom ? je osobito po-trebno za lijepu cud? Kakvi, dakle, ne
smijemo biti? Zasto moramo sve promiSljeno ciniti? Ako nas ko
nepromiSljeno uvrijecli, sta treba racli mira i uciniti? Kojim se
ljudima veli da su strpljivi? Ako nas zadesi kakva neugodnost, sta
treba ciniti?
IIL bliznjima i ljudima uopce)
A. Prema bliznjem, a tako isto i prema svima ljudima, duzni
smo biti: 1. dobri, 2. istiniti (islueni) i 3. praveclni.
1. Dobrota, pravednost i milosrde prema drugima NajuzviSenija
ljuclska vrlina jest ljudska dobrota i milo-
srde prema ljudima. Islamska vjera uci nas o dobroti: 1. naukom
o dz. s. koji je svaciji Stvoritelj i Dobro-
cinitelj, 2. zivotom i postupkom Bozijeg poslanika Muhameda a.
s.
koji cinjase dobro i prastase i najljucim 3. islamskim odredbama
i prinosima za siromahe i druge
zajednicke potrebe, 4. islamskim zabranama: da se drugi ne
ostecuju u zivotu,
imetku i casti. 4
-
Dobrota i ljubav prema drugima trazi od nas: 1. da dobro mislimo
o drugome, 2. da lijepo postupamo s drugim, 3. da prastamo drugome,
4. da drugom dobro cinimo i rijecju djelom, i da ga od
zla cuvamo i odvracamo, Covjek grijesi protiv dobrote: 1. kada o
drugom zlo misli ili ruzno govori, 2. kada druge neopravdano mrzi,
3. kada se drugom sveti i ne prasta, 4. kada drugom nepravdu cini i
zlo zeli, kada zavidi tudem
dobru i sreCi, kada se tudem zlu raduje i drugoga klevece*).
Vjera trazi da se lijepo i bratski susrecemo i sa selamom
pozdravljamo, da ne vrijedamo tude dostojanstvo, da s mladim i
slabijim blago i cov jecno postupamo, a starijim i uglednijim
narocito stovanje iskazujemo.
Pravednost od nas trazi: da se drimo istine i da postu-jemo tude
pravo. Zato je zabranjeno ubiti, stetiti tudi imeta!
-
B. Posebne duznosti prema ljudima Posebne duznosti ima musliman:
1. prema porodici i rodbini, 2. prema vjerskoj zajednici i 3. prema
dr.lavi.
1. Duznost prema porodici i rodbini
a) Medusobne duznosti muza i zene Muz je kucni starjesina, i on
je duzan: 1. svoju zenu pristojno izdr.lavati,
5l
2. sa svojom zenom kao svojom drugaricom i pomocnicom ll ljubavi
zivjeti i lijepo postupati.
Zen a je duzna: 1. da stuje svoga muza, da ne daje povoda
razmiricama
i da je poslusna u svemu sto nije grijesno, 2. da cuva cast
porodice, 3. da cuva i stedi porodicno imanje.
b) lVI edusobne duznosti roditelja i djece: Roditelji vole svoju
djecu, brinu za njihovo zdravlje i
nastoje da iii odgoje kao cestite i valjane !jude. D jeca su
zato duzna da svojim roditeljima budu poslusna i
zahvalna, cia ih vole i da se oduze za dobro koje su njima
ucinili.
svalw im a u Kur' anu kaze:
~~ ) ~-.)s
-
52
c) Duznosti spram ostale rodbine Ostalu rodbinu duzni smo
srdacno paziti, posjecivati,
voliti i u potrebi potpomagati. Musliman je duzan, kad je
potreba, uzdrzavati roditelje i svoju bliznju rodbinu.
2. Duznosti muslimana prema islamskoj zaJednici Posebne duznosti
muslimana jesu: da se salmpljaju u za-
jednicu ( dzema-at), da klanjaju i da se l11edusobno dogovaraju
o svojim dnevnim potrebama i vaznim poslovima ( da mcdu-sobno
izmjenjuju misli), da daju siromasnim zekat i sadakai-fitr, da
umrlog opreme i dzenazu mu ldanjaju i da ga zakopaju, da selam
nazivaju (medusobno se pozdravljaju) i potpomazu zajed-nicke
vjerske potrebe.
3. Duinosti muslimana prema drzavi Duznost je muslimana da ljubi
svoju domovinu svoj
narod. Pejgamber a. s. rekao je: Ljubiti domovinu v jersl\:a je
duznost. Napose je musliman duzan: 1. postivati pravu i zakonitu
drzavu, 2. pridonositi za podmirivanje drzavnih potreba, 3. braniti
drzavu od neprijatelja, 4. odrzavati mir i slogu u driavi, 5. uopce
raditi za drzave. Osobita je duznost muslimana
i biti mu vjeran, jer je vladar vrhovni zastitnil< dobrotvor
svoga naroda.
Ostale opce i posebne duznosti Opca je duz11ost voljeti sve
!jude, a
susjeda 11arocito paziti i dobro mu ciniti, ce za to i s.
pitati. Duz11i smo i zivoti11je voljeti. Ne smijemo ih muciti, bez
potrebe ubijati, a tako i bilje ne treba bez trgati ili
unistavati.
Za p o v i j e d i i z a b r a 11 e Vjera nam 11areduje dobra, a
zabranjuje zla djela. Vjera
nas uci: 1. da ci11imo 0110 sto je zapovjedeno (farz i1i
vadzib), 2. sto je preporuceno i pohvaljeno (SU11net), 3. da mozemo
ciniti 0110 sto je dozvoljeno (halal), ali 4. da ne ci11imo 0110
sto je zabranjeno (haram), riiti ono
sto je pokudeno (mekruh),
-
53
Pit a nj a: Prema kome musliman ima posebne duznosti? Sta je
duzan muz prema svojoj zeni? Sta je duzna zena prema svome muzu?
Sta roditelji cine djeci? Sta su za to duzna djeca? Sta nam je Bog
zapovijedio da cinimo roditeljima? Sta smo duzni prema mrtvim
roditeljima? Sta smo duzni ostaloj svojoj rodbini? Sta je muslim an
duzan po seriatu svojoj rodbini? Koje su posebne duznosti muslimana
u zajednici? Koja je duz nost muslim ana prema drzavi? osobita
duznost musH-mana prema vladaru? Koje su ostale i opce duznosti?
Sta smo duzni spram ostalih stvorova Bozjih, zivotinja i bilja? Sta
nam nareduje vjera? Kako nas vjera o svemu uci?
Grijesi V jerske su zapovijedi i zabrane da se ocuva cistoca
vjere,
zivot, imetak, cast i sloga meclu ljudima. Onaj koji na to ne
pazi cini veci ili manji grijeh. Grijeh : hotimicno krsenje zabrana
ili propustanje vjerskih duznosti. Grijeh je veli:lw zlo, jer
donosi teske posljeclice na ovom i buducem svijetu.
Zle posljedice grijeha jesu: 1. teske kazne na ovom i buducem
svijetu, koje su kazane
za pojedine grijehe, 2. grijeh ocrnjuje i ljudsko srce. Grjesnik
pravu
da razlikuje dobro i zlo, :3. grijehom covjek upropascuje
zdravlje, cast i
mnoge nevolje dolaze od ljudskih 4. od grijeha covjeka grize sav
i za to trpi velike muke
na ovom svijetu, .5. grijehom se covjek sramoti sobom i pred
clrugim
ljuclima i 6. grijeh udaljuje od Boga, i radi grijesna zivota
moze
covjek da nema ni u cern srece ni napretka. Grijeh nasoj dusi
odmah steti kao i bolest iii vatra tijelu,
zato se treba i od najmanjeg odmah lijeciti. Najprije se treba
istinski pokajati i odluciti da se ubuclw~e
ne ce grijesiti (tevbe uciniti). Ako je taj grijeh neka
propustena vjerska duznost, kao: namaz, post i drugo, onda to treba
naknadno uCiniti. Ko se ogrijesi o clruge !jude, pa im nanese
nepravdu i1i stetu u zivotu, imetku iii casti, on se mora sa
doticnim izravnati i stetu naknaditi, jer za ovakve grijehe nema
drugog lijeka.
-
54
U svakom je slucaju potrebno odluciti da se vise ne ce nikada
grijesiti, pol{ajati se i Boga moliti da grijeh oprosti, jer jedino
velika milost Bozija moze. sacuvati cov jeka od zlih posljedica
grijeha.
Kad neko omalovazi v jeru iii zamJece Bozije zapovjedi, a isto
tako kad neko rekne da je dozvoljeno (halal) 0110 sto je strogo
zabranjeno (haram) iii obrnuto, prestaje biti musliman sve dotle
dok se skruseno i istinski ne pokaje.
Ovako se treba pokajati i v jeroyanje ponoYiti:
Boze milostivi, kajem se sto je od mene potelda nevjerna rijec
bilo hotice iii nehotice. Boze, ja se kajem i vracam k Tebi. Ja
pravu vjeru Islam primam, Tebe vjerujem, i sve sto je od Tebe doslo
po Tvojim poslanicima prava je istina. Vjerujeni Tebe - jedinoga
Allaha, vjerujem da je Muhamed Tvoj rob i Tvoj poslanik, i sto Si
preko Njega objavio moja je vjera i moj spas.
P i t a n j a: Radi cega su vjerske zapovijedi i zabrane? cini
onaj ko ji na to ne pazi? Sta je, dakle, grijeh? Koje :::u
te zle posljedice grijeha? Kako steti grijeh nasoj dusi? sta
treba najprije uciniti? Sta je potrebno u svakom slucaju? sta bude
kad covjek zanijece Bozije zapovijedi ili zabranu, i1i vjeru
omalovazi? Sta mora odmah uCiniti? Kako se treba pokajati i v
jerovanje ponoviti?
-
CETVRTI DIO
IZ POVIJESTI ISLAMA
I. ARABIJA I ARAPI PRIJE ISLAMA Arabija je prostrani Azijski
poluotcik, na kojem je od
najstarijih vremena zivio arapski narod semitskog koljena. U
primorskim krajevima i po dolinama, gdje ima vode i
plodne zemlje, narod je sjedilacki, dok je po unutrasnjosti
po-luotoka, gdje su - osim velikih neplodnih pustinja - visoravni i
stepe za pasu, narod nomadski, a to su pocijepana plemena: beduini,
koji su seleCi se za stadom zivjeli u vjecitoj svadi i borbi oko
bunara i pasnjaka, plijeneCi ujedno trgovac]{e karavane koje su
putem prolazile. Borbu je zaostravala krvna osveta, u kojoj bi
cesto jedno pJeme zatrlo drugo. Tu vjecnu borbu donekle je
ublazavalo gostoljublje i sveti mir u godini kroz cetiri mjeseca
odredena za trgovinu i bogosluzje.
Vjera u jednoga Boga bijase poznata tamo u vrlo broja !judi, dok
najveci dio arapskog naroda bijase duboko pao u
Arapi prije Muhameda a. s. bijahu, naime, mnogobosci. Obozavali
su razna bica i prirodne sile, kao: sunce, mjesec, zvijezde,
drvlje, ]{amenje ...
Po jedina plemena obozavala su svo je posebne plemenske bogove,
kojima su pravili kipove (idole), kao uzza itd. U Meki i Medini
bijahu najveCi i oko Kabe bijase oko 360 razlicitih idola.
Zbog ovakve jere nisu imali nikakva stalna pravca ni reda u svom
zivotu.
Arabija bijase rascjepkana na mnogo manjih drzavica, bez ikakvih
pravnih uredaba i uprave. Porodicni i bracni zivot neuredan. Uz to
jos i praznovjerje, gatanje, pijanstvo i ubi-janje zenske djece
bijahu teski narodni grijesi. U ovakvim pri-likama bio bi arapski
n.arod zlo prosao, da .ih MiJpstivi Allah
-
56
nije spasio. Iz najodlicnijeg arapskog plemena Kurejs odlikovao
je Bog dz. s. Svojim poslanstvom Muhameda a. s., r Svojom objavom
naredio Mu da narod pozove u pravu vjeru.
Islam se poce siriti osobito u gradu Medini, dok su mno-gobosci
u Meki ustali protiv Bozijeg posJanika ne htijuci primiti Boziju
objavu za svoju vjeru. Ovi su nevjernici Cinili Bozijem poslaniku
razne neprilike i opirali se oko 10 godina, dok konacno ne
u\"idjese svoju zabludu, napustise borbu i primiSe Islam.
Islam se rasiri po cijeloj Arabiji, trgne se narod iz mrtvila i
krive vjere, ujedini ga i uredi njegov zivot. Ubrzo se pokaze
napredak na sve strane i razvi se islamska obrazovanost, koja se iz
Arabije stade .siriti i po ostalim zemljama.
2. POSLJEDNJI I NAJVECI BOZIJI POSLANIK MUHAMED A. S.
1. Rodenje i djetinjstvo Muhameda a. s. Muhamed a. s. rodio se u
gradu Meld dvanaesti dan
mjeseca rebiul-evvela iii 20. aprila 571 g. po Isa pejgamberu.*)
Otac mu je bio Abdullah, od odlicnog arapskog plemena
Kurejs, a majka Amina. Po ranoj smrti njegovih roditelja brinuo
se za nj sa najvecom ljubavlju njegov djed Abdul-Muttalib, a
poslije njega stric mu Ebu-Tali b. Svako ga je volio, jer bio
dobro, milo i pametno dijete. Muhamed a. s. razvi se, odraste i
dostize do kojemu nikad ravna. velicanstvena divljenjem. osvajahu
svaciju dusu.
2. zivot do Boziji poslanik trazio je od najranije mladosti
najvecu
cistocu u svakom pogledu. Nije mogao gledati ni podnositi kakav
nelijep cin i razuzdanost. Sam je rekao da su mu od djetinjstva
bili odvratni idoli i zivot
Arapi bijahu prije Islama obozavali su ido1e iii kipove
izmisljenih bogova. To je bila najvisa tegoba u dusi Bozijem
poslaniku, jer je On imao misao o jednom Bogu-Stvoritelju. Za to je
provodio dosta povucen zivot, ali je bio od postovan i radi njegove
plemenitosti prozvan Emin, t. ,i. v,{erni.
*) Svake godine 12 rebiul-evvela imamo mevlud. U dzamijama i po
lwcama uci se mev1ud (slavospjev na rodenje Muhameda a. s.).
-
57
Zadnjih godina pred poslanstvom izlazio je Muhamed-Emin izvan
grada na brdo Hira. Tu bi proveo mjesec dana u molitvi i
poboznosti. U cetrdesetoj godini zivota bijase opet na brdu Hira u
mjesecu ramazanu. Tada mu prvi put poce dolaziti Bozija objava, i
On cu rijdi: -..\! 1.5.lll ~X; ..:.\, \'.i1
....,..,. . ,) r ,.. ..~ ; Citaj u ime Tvoga Gospodara koji je
sve stvorio. Muhamed a. s. bi odlikovan poslanstvom, i pozvan da
kao
pos.ljednji poslanik objavi rijec Boziju na zemlji i da povede
!jude najjasnijom vjerskom stazom.
622. zove
3. Muhamed a. s.
U Medini
poslanik
Nakon Hid2reta, svijet u Medini listom Islam. Odavde se stade
siriti Islam u druge Kroz deset bilo je jos teskih borbi sa Bozija
v jera pobijedi.
Boziji poslanik prispije opet u svoj rodni narod listom prigrli
Islam. Muhamed a. s. tom prilikom i najveCim neprijateljima i
-
58
luoz toliko godina. Desete godine po Hid2retu bijase u Meki
veltcanstven sastanak, gdje bijase dosao iz Medine Boziji poslanrk
na oprosni Hadz (Hadzetul-veda). On bijase u najvecoj radosti
videCi da je sav arapski narod izveo na pravi put i pravu vjeru
Boziju. Tada je nazi! bio (objavljen) ovaj ajet: 'rtJ
'.::...ft;;J,;.;.;~ ~~ ::_ :~fl ~ ~~", .rLT ~~ f~,
t:"~ t)LY, >>Danas sam vam din (vjeru) dovrsio 1 1spunio
spram vas
Svoje blagodati; dao sam vam vjeru Islam, jedinu od koje sam
zadovoljan.
4. Preselenje Bozijeg poslanika na drugi svijet (Ahiret) Posta
se Boziji poslanik vrati opet u Medinu, prozivi jos
nekoliko mjeseci. Nakon kratkog bolovanja, uci ponedeljka 12.
rebiul-evvela 11. godine po Hidzretu iii 633 g. po Isa pejgamberu,
dok su musfimani klanjali sahab, dize se zastor na dzamijskim
vratima luoz koja je samo Boziji poslanik ulazio u dzamij.u.
vrptima se pokaza On, Boziji poslanik, sa blagim radosnim
osmjehom gledajuCi kako mirno i dostojanstveno Njegovi asf1abi
(drugovi) vr8e duznost Boziju. Tada se opet vrati, spusti se na
prostirku i toga dana oko podne preseli na drugi svijet t1 63.
godini zivota.
5. Osoba Bozijeg Muhamed a. s. je najveCi covjek koji je d0Sao
na
Velicanstven je njegov uzor-zivot. Tome su se uvijek nastojali
pribliziti dobri i plemeniti !judi. Neprijateljima je i na njihove
uvrede i zla uzvracao dol:rrim. VideCi ovu nesebicnost, mnogi
protivnici postadose mu svim srcem odanL S ljudima je postupao s
najvecom ljubavi i blagosti, siromahe je neprestano pomagao, nejake
i slabe pridizao, a sam je zivio skromno i po-bozno. Ozenio se u
25. godini sa Hatidzom, koja je prva primila IsFam. Ona mu je bila
vjerna druga i na:jVeca utjeha. Nakon njene smrti spominjase je
Boziji poslanik s najvecorn Ijuba:vi kroz cijeH zivot. Kroz 23
godine istrajao je, ne pla:sed se nikakvih poteslwca, da izvrsi
svoj zadatak, da usposta:vi istinu i vjeru Boziju. Lj.ubav i ceznja
prerna Bogu dz. s. ispunjavale su do njegov zivot.
-
59
Bozija objava koju je saopcio Muhamed a. s. i uzorni zivot
proizvedose mocan uticaj u svijetu. Mnogi narodi koji se oslobodise
idolopoklonstva i primise Islam, pocese zi-vjeti Cistim i boljim
zivotom i napredovati.
Danas u svijetu vise stotina milijuna slavi jedinog Allaha i
spominje zahvalno Bozijeg poslanika slijedeci Boziju vjeru koju je
on objavio. Osim Bozijeg poslanika, sa stovanjem spo-minjemo
njegove ashabe (drugove). Izmedu njih su najodlicniji prva
cetvorica Halifa (zamjenika): Hazreti Ebu Bekir, Orner, Osman, i
Alija. ~:; ~I ~; ( da je Bog s njima zadovoljan)! Osim njih, bilo
je mnogo zasluznih ucenjaka vjerskih i poboznih !judi, kojima
takoder dugujemo zahva,Jnost i postovanje.
-
Odredenje covjeka Fatiha ..
Temelj I man I. Vjerovanje Boga dz.
H. Boziji meleki (andeli) .
SADRZAJ
3 3 Bozija objava Jjudima ..
PRVI DIO
6 8 9
12
DRUGI DIO Ibadat
17 Dzum'a-namaz . . . . . . Teravih-namaz . . . . . .
i Bajram namaz . namaz
. .
Sadakai"fitr .
Stramr
u
4
13 *15 15 16
35 36 36 37 39 40 40 41 42
51 51
a. s. . . 56
DOC040DOC041