ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH VODA INDUSTRIJSKOG BASENA VODA INDUSTRIJSKOG BASENA VRBAS VRBAS-KULA KULA-CRVENKA NA VELIKI CRVENKA NA VELIKI VODA INDUSTRIJSKOG BASENA VODA INDUSTRIJSKOG BASENA VRBAS VRBAS-KULA KULA-CRVENKA NA VELIKI CRVENKA NA VELIKI BAČKI KANAL BAČKI KANAL BAČKI KANAL BAČKI KANAL
53
Embed
Veliki Backi kanal.ppt - cecra.dh.pmf.uns.ac.rs Backi kanal.pdf · OPŠTI POKAZATELJI KVALITETA OTPADNIH VODA Sadržaj ukupnih organskih materija u otpadnim vodama izraženih preko
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH ISPITIVANJE UTICAJA OTPADNIH VODA INDUSTRIJSKOG BASENA VODA INDUSTRIJSKOG BASENA
VRBASVRBAS--KULAKULA--CRVENKA NA VELIKI CRVENKA NA VELIKI VODA INDUSTRIJSKOG BASENA VODA INDUSTRIJSKOG BASENA
VRBASVRBAS--KULAKULA--CRVENKA NA VELIKI CRVENKA NA VELIKI BAČKI KANALBAČKI KANALBAČKI KANALBAČKI KANAL
MONITORING VELIKOG BAČKOG KANALA IBAČKOG KANALA I
LATERALNIH KANALA
M it i k lit t dMonitoring kvaliteta vodeVelikog Bačkog kanalaje urađen na sedam lokacija,a monitoring kvaliteta vodelateralnih kanala (Delta I-64 -desna pritoka, Delta I-61 - levapritoka KC III pritoka delte I 64 ipritoka, KC-III pritoka delte I-64 ikanal I/456) je rađen na 10 lokacija.
MONITORING INDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA
Naziv zagađivača Ispust Glavni recipijent Pritoka I vrste Pritoka II vrste Stacionaža izliva (m)
"Vital" Vrbas 001 Veliki Bački kanal - - 5 000
"Carnex" Vrbas
001 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 1 600
002 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 1 595
003 Veliki Bački kanal Kanal I 64 1 590003 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 1 590
Farma svinja "Farmacoop" Vrbas 001 Veliki Bački kanal Kanal I-64 KC III 1 500
"Eterna" Kula 001 Veliki Bački kanal Kanal I-61 - 6 420
Fabrika armature Kula 001 Veliki Bački kanal - - 15 500
“Panon“ Crvenka 001 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 19 450
JKP Kula001 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 7 250
002 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 7 350
Šećerana "Bačka" Vrbas 001 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 1 950
Šećerana "Crvenka" 001 Veliki Bački kanal Kanal I-64 - 19 750
JKP "Standard" 001 DTD Bogojevo-Bečej - - 41 635
KVALITET OTPADNIH VODA KOJE KVALITET OTPADNIH VODA KOJE SE ISPUŠTAJU U VELIKI BAČKI SE ISPUŠTAJU U VELIKI BAČKI
KANAL U INDUSTRIJSKOMKANAL U INDUSTRIJSKOMKANAL U INDUSTRIJSKOM KANAL U INDUSTRIJSKOM REGIONU VRBASREGIONU VRBAS--KULAKULA--CRVENKACRVENKA
KOLIČINA OTPADNE VODE PO KOLIČINA OTPADNE VODE PO ZAGAĐIVAČIMA U INDUSTRIJSKOM BASENU ZAGAĐIVAČIMA U INDUSTRIJSKOM BASENU G Č U US JS O S UG Č U US JS O S U
VRBASVRBAS--KULAKULA--CRVENKACRVENKAZagađivač Ispust Naziv ispusta otpadnih voda
mini-malan
maksi-malan
srednje dnevni Zagađivač Ispust Naziv ispusta otpadnih voda protok
(m3/dan)protok
(m3/dan)protok
(m3/dan)
AD CARNEX, Industrija mesa Vrbas 001 Ispust tehnoloških i rashladnih voda 2700 3100 2880
AD CARNEX, Industrija mesa Vrbas 002 Ispust rashladnih i baro voda 1600 1700 1650
AD CARNEX I d t ij V b 003 I t i k fil ij 10 10 10AD CARNEX, Industrija mesa Vrbas 003 Ispust iz kafilerije 10 10 10
AD "Crvenka" Fabrika šećera 001 Ispust barometarskih i tehnoloških otpadnih voda 0 14000 9279
AD "PANON" 001 Ispust rashladnih otpadnih voda 276 4440 2379
RJ "FARMACOOP" farma svinja ADRJ "FARMACOOP" - farma svinja, AD"Carnex" 001 Ispust otpadnih voda od izđubrivanja 415 600 520
AD "ETERNA", Fabrika kože 001 Ispust tehnoloških otpadnih voda 60 260 160
AD "VITAL", Fabrika ulja i biljnih masti 001 Ispust tehnoloških otpadnih voda 2500 18144 6836
r erastvorenograstvorenog kiseonikakiseonika (Veliki(VelikiBačkiBački kanal,kanal, stanicestanice VrbasVrbas II iiVrbasVrbas II)II)
Vremenski period
250
300
350
Sadržaj suspendovanih Sadržaj suspendovanih materija u vodi Velikogmaterija u vodi Velikog
100
150
200
250
SM (m
g/l)
materija u vodi Velikog materija u vodi Velikog Bačkog kanalaBačkog kanala
0
50
Uzvodnood
C k
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
t i l
Nizvodnood
t i lCrvenke triangla triangla
1200
Sadržaj suvog ostatka Sadržaj suvog ostatka u u di V lik B čkdi V lik B čk
600
800
1000
stat
ak (m
g/l)
vodi Velikog Bačkog vodi Velikog Bačkog kanalakanala
0
200
400
Uzvodno Uzvodno Nizvodno Vrbas I Most u Uzvodno Nizvodno
Suv
i o
Uzvodnood
Crvenke
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
triangla
Nizvodnood
triangla
25
30
S d ž j kS d ž j k10
15
20
25
pni N
(mgN
/l)
Sadržaj ukupnog azota Sadržaj ukupnog azota u u vodi Velikog Bačkog vodi Velikog Bačkog
kanalakanala0
5
10
Uzvodnood
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
Nizvodnood
Uku
odCrvenke
od Kule od Kule Vrbasu odtriangla
odtriangla
25
Sadržaj organskog azota Sadržaj organskog azota u u 15
20 N
(mgN
/l)
vodi Velikog Bačkog vodi Velikog Bačkog kanalakanala
0
5
10
Org
ansk
i
Uzvodnood
Crvenke
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
triangla
Nizvodnood
triangla
Sadržaj amonijačnog5
6
7l) Sadržaj amonijačnog
azota u vodi Velikog Bačkog kanala
2
3
4
5
NH4+ (m
gNH
4+ /l
0
1
Uzvodnood
Crvenke
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
triangla
Nizvodnood
triangla
Most u Vrbasu
Sadržaj amonijačnog azota u vodi Velikog
Bačkog kanala10
15
20
gNH 4
+ /l)
Bačkog kanala na lokaciji most u
Vrbasu0
5
10
NH 4
+ (mg
IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004
2
2,5
3
gP/l)
1
1,5
2up
ni P
(mg
0
0,5
U d U d Ni d V b I M t U d Ni d
Uku
Uzvodnood
Crvenke
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
triangla
Nizvodnood
triangla
Sadržaj ukupnog fosfora u vodi Velikog Bačkog kanala
600
700
Pb
Sadržaj metala u vodi Velikog Bačkog kanala 200
300
400
500
µg/l
PbCrCdNiZnCu
0
100
Uzvodnood
Crvenke
Uzvodnood Kule
Nizvodnood Kule
Vrbas I Most uVrbasu
Uzvodnood
triangla
Nizvodnood
triangla
MnFe
250
300
(µg/
l)
Dunav - Bezdan
Srednje mesečne koncentracije mangana u
vodi Dunava kod Bezdana i Velikom Bačkom kanalu 100
150
200
250
acija
man
gana
DTD - Vrbas II
Velikom Bačkom kanalu nizvodno od prevodnice u periodu 1998-2003. godine 0
50
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
V ( )
Kon
cent
ra
Vreme (mesec)
Sadržaj metala u sedimentu Velikog Bačkog kanala
350
400
450
g/kg
)
0-20120
140
kg) 0-20
20-40
50
100
150
200
250
300
Kon
cent
raci
ja M
n (m20-40
20-5020-6050-7060-80 40
60
80
100
120
ncen
traci
ja N
i (m
g/k 20 40
20-6050-7060-80
Leva
oba
la
1/4-
L
edin
a ka
nala
1/4-
D
na o
bala
0-20
20-4
020
-50
20-6
0
50-7
0
60-8
0
0
Debljina mulja (cm)
Leva
oba
la
1/4-
L
na k
anal
a
1/4-
D
a ob
ala
0-20
20-4
0
20-6
0
50-7
0
60-8
0
0
20Ko
Debljina
Sre
Des
n
Sred
i
Dde
sna Debljina
sedimenta (cm)
Lokacija 200 m uzvodno od mosta na Vrbasu
7000-2020 40 500
600
/kg)
0-2020-4020-50
300
400
500
600
700
traci
ja Z
n (m
g/kg
)20-4020-5020-6050-7060-80
100
200
300
400
500
ncen
traci
ja C
r (m
g/
20 5020-6050-7060-80
Leva obala
Sredina kanala
Desna obala
0-20 0-40
20-5
0
20-6
0
50-7
0
60-8
0
0
100
200
Konc
ent
Leva
oba
la
1/4-
L
a ka
nala
1/4-
D
obal
a
0-20
20-50
50-70
0
100
Kon
Debljina sedimenta
(cm)
0 20 2
Debljina sedeimenta (cm)
Sred
ina
Des
na o
120
140
g)
0-20
40
60
80
100
120
once
ntra
cija
Pb
(mg/
kg 20-4020-5020-6050-7060-80
Leva
oba
la
1/4-
L
na k
anal
a
1/4-
D
obal
a
0-2020-40
20-5020-60
50-7060-80
0
20Ko
Debljina sedimenta (cm)
Sre
din
Des
na o
20
25
30
Fe (g
/kg)
Leva obala1/4-L
0-205
10
15
Kon
cent
raci
ja F 1/4 L
Sredina kanala1/4-DDesna obala
500600700800
900
Cu
(mg/
kg)
0 2020-4020-5020-6050-7060-80
00-20 20-40 20-50 20-60 50-70 60-80
Debljina sedimeta (cm)
20-6050-70
60-80100200300400500
Kon
cent
raci
ja C 60-80
Leva
oba
la
1/4-
L
na k
anal
a
1/4-
D
obal
a
0-2020-40
20-5020 60
0
Debljina sedimenta
(cm)3000
4000(µ
g/kg
)Leva obala1/4-LSredina kanala
Sre
din
Des
na o
1000
2000
once
ntra
cija
Hg 1/4-D
Desna obala
00-20 20-40 20-50 20-60 50-70 60-80
Debljina sedimenta (cm)
K
Sadržaj mangana, nikla, cinka, hroma i bakra u sedimentu kanala na lokaciji 1000 m uzvodnosedimentu kanala na lokaciji 1000 m uzvodno
od mosta u VrbasuSadržaj nikla hroma i bakra u
500
600
700
800
ala
(mg/
kg)
80-100 cm
Sadržaj nikla, hroma i bakra usedimentu prevazilazi koncentracijekoje se preporučuju kada je potrebnoprimenuti remedijaciju sedimenta
100
200
300
400
500
Kon
cent
raci
ja m
eta
50-80 cm20-50 cm0-20 cm
prema holandskim i kanadskimpreporukama. Sadržaj kadmijuma,cinka i olova u sedimentu premakanadskim preporukama ukazuju na
0Mn Ni Zn Cr Cu
K kanadskim preporukama ukazuju namogući verovatan uticaj na okolinu, aprema holandskim preporukama suiznad "ciljane" vrednosti.
Sadržaj metala u sedimentu Velikog Bačkog kanala je iznad vrednostikoje ukazuju na dobar i željeni kvalitet sedimenta. Sediment zahteva
dij ij k č dl jremedijaciju pre konačnog odlaganja.
Specifični organski polutanti u vodi V lik B čk k lVelikog Bačkog kanala
Koncentracije BTEX su ispod maksimalno dozvoljenih koncentracijaza I ⁄ II klasu koje su propisane pravilnikom o opasnim materijama uvodama (500 µg⁄l benzena, 10 µg⁄l etilbenzena, 500 µg⁄l toluola i 50 µg⁄lksilola).Koncentracije fenola kreću se od 0 25 µg⁄l do 6 9 µg⁄l Prema pravilnikuKoncentracije fenola kreću se od 0.25 µg⁄l do 6.9 µg⁄l. Prema pravilnikuo opasnim materijama u vodama 1 µg⁄l smatra se I⁄II klasom dok od 1do 300 µg⁄l pripada III ⁄ IV klasi.Koncentracija PAH je ispod zakonom dozvoljene vrednosti za I ⁄ II klasu(200 ng⁄l za sumu šest kancerogenih PAH).Sadržaj mineralnih ulja je van klase (1180 µg⁄l) na lokaciji nizvodno odtriangla u šestom ciklusu merenja, kao i na mostu u Vrbasu u trećem išestom ciklusu merenja III / IV klasa registrovana je uzvodno od Kule ušestom ciklusu merenja. III / IV klasa registrovana je uzvodno od Kule umaju 2004., na lokacijama uzvodno i nizvodno od triangla, a u svimostalim uzorcima sadržaj mineralnih ulja odgovarao je kvalitetu I ⁄ IIklase.
KVALITET VODE LATERALNIH KANALAKVALITET VODE LATERALNIH KANALA
S d j d t2000
2500
Srednja vrednost ukupnog HPK u vodi
lateralnih kanala 500
1000
1500
HPK
(mgO
2/l)
0I-61pre
uliva uVKI 456 I-64 nizv.
odCrvenke
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
V d t k HPK 400
500
600
)Vrednost ukpnog HPK u
vodi I-64 pre uliva u Veliki Bački kanal 100
200
300
400H
PK
(mgO
2/l
Bački kanal0
100
IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004
600700800
/l)
Srednja vrednost Srednja vrednost ukupnog BPKukupnog BPK55 u vodi u vodi 200
300400
500BP
K 5 (m
gO2/
p gp g 55lateralnih kanalalateralnih kanala0
100
I-61preuliva u VK
I 456 I-64 nizv.od
Crvenke
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
300
Vrednost ukpnog BPK5200
250
300
O2/
l)
Vrednost ukpnog BPK5 u vodi I-64 pre uliva u
Veliki Bački kanal50
100
150
BPK 5
(mg
0IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004
% zasićenosti vode kiseonikom u lateralnim kanalima
708090
40506070
raci
ja %
10203040
Satu
r
010
I-61preuliva u VK
I 456 I-64 nizv.od Crvenke
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
500
600
Sadržaj suspendovanih materija u vodi lateralnih
k l200
300
400
500
SM (m
g/l)
kanala0
100
I-61preuliva u VK
I 456 I-64 nizv.od
C k
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
Crvenke
45005000
Sadržaj suvog ostatka u 1500200025003000350040004500
osta
tak
(mg/
l)
Sad aj su og ostat a uvodi lateralnih kanala
0500
10001500
I-61preuliva u VK
I 456 I-64 nizv.od
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
Suv
i
uliva u VK odCrvenke
od Kule uliva u VK
AZOTNE MATERIJE
120140160180
mgN
/l)
MATERIJE
020406080
100
Ukup
ni N
(m
1200I-61pre
uliva u VKI 456 I-64 nizv.
odCrvenke
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
60
80
100
120
mgN
H 4+ /l)
P t Referentna Ciljna
0
20
40
I-61preli VK
I 456 I-64 nizv.d
I-64 nizv.d K l
I-64 preli VK
KC III
NH4+ (Parametar e e e t a
vrednostC j a
vrednost
Amonijačni azot 0.2 0.3
Ukupni N 1.5 4
ICPDRICPDR
60
70
80
gN/l)
uliva u VK odCrvenke
od Kule uliva u VK
ŠŠ
Parametar I-II III-IV
Amonijum 1 mg⁄l 10 mg⁄l10
20
30
40
50
Org
ansk
i N (m
g NAŠI PROPISINAŠI PROPISI
jjon 1 mg⁄l 10 mg⁄l
0
10
I-61preuliva u VK
I 456 I-64 nizv.od Crvenke
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
Parametar Referentna vrednost Ciljna vrednost
Ukupni P 0.1 mg P/l 0.2 mg P/l
6789
10
mgP
/l)
12345
Ukup
ni P
(m
01
I-61preuliva
I 456 I-64 nizv.od Crvenke
I-64 nizv.od Kule
I-64 preuliva u VK
KC III
Sadržaj ukupnog fosfora u vodi lateralnih kanalakanala
Sadržaj metala u vodi lateralnih kanalaSadržaj metala u vodi lateralnih kanala
2000
2500
3000PbCrCd
1000
1500
2000
µg/l
CdNiZnCu
0
500
I-61pre I 456 I-64 nizv. I-64 nizv. I-64 pre KC III
U d i i d šć (t i l )U deonici od ušća (triangla) pado prevodnice (6 rečnih km)akumulira se najveći deozagađenja otpadnih voda izindustrijskog basena Vrbas-industrijskog basena VrbasKula-Crvenka
• Model se zasniva na jednačinama materijalnog bilansa za zagađujuće materije.
⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+
⎟⎟⎟
⎠
⎞
⎜⎜⎜
⎝
⎛+
⎟⎟⎟
⎠
⎞
⎜⎜⎜
⎝
⎛=
⎟⎟⎟
⎠
⎞
⎜⎜⎜
⎝
⎛
kolicinaaakumuliran
zagadjenjaograzgradjen
nivo
zagadjenjakolicinaizlazna
zagadjenjakolicinaulazna
• ili za dati slučaj:
OAOROOOOO ++=+++ 54321
• Rezultati materijalnog bilansa prikazani su kao razlika masenog
OAOROOOOO +++++ 54321
QCO nn ⋅=j g p g
protoka zagađujućih materija detektovana na lokaciji mosta u Vrbasu iulaznih masenih protoka zagađujućih materija u analiziranu deonicukanala(∆):
ΔOQCQCQCQCQC +++[ g / h ]
ΔOQCQCQCQCQC nnnnn =⋅−⋅+⋅+⋅+⋅ 5544332211
OAORO +=Δ
Rezultati materijalnog bilansa za zagađujuće materije za deonicu Velikog Bačkaog kanala od ustave Vrbas pa g g p
do mosta u Vrbasu
200400600800
g/h)
Materijalni bilans ukupnihorganskih materija određenih kaoHPK za posmatranu deonicu
1000-800-600-400-200
0IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004
HPK
(kg
-1000
DATUM
Protok Velikog Bačkog kanala na2000
2500
3000
/s)
MostUstava
Protok Velikog Bačkog kanala nalokacijama ustava Vrbas i most uVrbasu
0
500
1000
1500
Pro
tok
(l
IX/03 X/03XI/0
3XII/0
3I/0
4II/0
4III/
04IV/04 V/04VI/0
4VII/0
4
Vreme (mesec)
Materijalni bilans ukupnih organskih materija d đ ih k BPKodređenih kao BPK5
200
400
-400
-200
0
200
IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004P
K 5(m
gO2/
l)
1200
-1000
-800
-600BP
Znatno veće detektovano zagađenje na lokaciji most u Vrbasu u XI i
-1200
DATUM
Znatno veće detektovano zagađenje na lokaciji most u Vrbasu u XI i I mesecu posledica je akumulisanog zagađenja na toj lokaciji.
2500
500100015002000
M (k
g/h)
2000-1500-1000-500
0IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004
SM
Materijalni bilans suspendovanih materija u vodi ispitivane
-2000
DATUM
Materijalni bilans suspendovanih materija u vodi ispitivane deonice
U l t ji i i t i i bi l ški d l i d š jU letnjim mesecima intenzivira se biološki proces dolazi do mešanjaistaloženog mulja zbog levitacije suspendovanih materija koja seostvaruje izdvajanjem metana, ugljen-dioksida i azota u procesudenitrifikacije i može se objasniti i uporediti sa mehanizmom udenitrifikacije i može se objasniti i uporediti sa mehanizmom uaktivnom mulju kada zbog nedostaka kiseonika nastaje naduvani muljkoji se loše taloži.
Materijalni bilans azotnih materija
-100
0
100
IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004
(kg/
h)
20
40
60
g/h)
-400
-300
-200
Uku
pni N
-40
-20
0
20
IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004NH
4+ (kg
-500
DATUM-60
DATUM
Smanjenje amonijačnog azota uletnjem periodu ukazuje nanjegovo uklanjanje, najverovatnijeu procesu denitrifikacije, što je
žd i l i k t j100
0
100
IX 2003 XI 2003 I 2004 III 2004 V 2004 VII 2004ki N
možda izazvalo i pokretanjeistaloženih suspendovanihmaterija zbog inkorporacijegasovitog azota u istaloženommulju-400
-300
-200
-100
Org
ansk
mulju.-500
DATUM
UTICAJ ŠEĆERANE BAČKA NA KANAL I-64
Značajno pogoršanje kvalitetavode u kanalu nizvodno odvode u kanalu nizvodno odizliva. Opterećenje vodeorganskim materijama jeznačajno veće u odnosu nadnevni priliv iz šećerane (782dnevni priliv iz šećerane (782kgHPK/h, 374 kgBPK5/h i 184kg SM/h). Podaci ukazuju dadolazi do akumulacijezagađenja u ovom delu2100 zagađenja u ovom delukanala, jer protok vode ukanalu nije značajno veći uodnosu na količinu otpadnevode iz šećerane
1801
8501200
1500
1800
g/h)
vode iz šećerane.850
3.8
665
0
300
600
900(kg
HPK BPK Supendovane materije
Ukupan azot
UTICAJ FARME SVINJA "FARMACOOP" NA KANAL KC III
Utvrđeno je značajnopogoršanje kvaliteta vode up g jkanalu nizvodno od izliva.Opterećenje vode organskimmaterijama je značajno veće uodnosu na dnevni priliv izfarme (121 kgHPK/h, 57kgBPK5/h, 40 kg SM/h i ukupanazot 7 8 kg/h)
1994
1500
2000
2500
h)azot 7,8 kg/h).
440
857
307
0
500
1000(kg/
h
0HPK BPK Supendovane
materijeUkupan azot
U procesu prečišćavanja otpadne vode šećerane primenom postupka sa aktivnim muljem pri
Primenom modifikovanog postupka sa aktivnim muljem, tj. upotrebom membranskog modula efikasnostsa aktivnim muljem pri
hidrauličkom vremenu zadržavanja od 2,3 dana efikasnost prečišćavanja izražena u procentima iznosila je:
membranskog modula, efikasnost prečišćavanja otpadne vode u procentima, za isto hidrauličko vreme zadržavanja od 2,3 dana iznosila je:procentima iznosila je:
Na osnovu podataka postignute efikasnosti prečišćavanjaotpadnih voda šećerana izračunato je ukupno smanjenjezagađenja voda koje potiče iz industrijskog basena Vrbas Kulazagađenja voda koje potiče iz industrijskog basena Vrbas-Kula-Crvenka.
ZagađenjeOpterećenje
(kg/h)
Ukupno zagađenje
basena
Zagađenje od
šećerana
Zagađenje šećerana
nakon prečišćavanja
Ukupno zagađenje sa prečišćenim vodama
šećerane
HPK 1 570 1 228 73 415HPK 1 570 1 228 73 415
BPK5 769 600 30 199
Suspendovane materije 375 198 0 177j
Ukupni N 45 22 2 25
Ukupno smanjenje zagađenja bi bilo 74% za organske materijeodređene preko HPK i BPK5, 53% suspendovanih materija i 44%ukupnog azota.
ZAKLJUČAKNa osnovu podataka o količini i kvalitetu otpadnih voda industrije u industrijskom basenu Vrbas-Kula-voda industrije u industrijskom basenu Vrbas KulaCrvenka zaključeno je da je: • ukupno organsko zagađenje industrije 36,6 t HPK/dan (oko 366000 ES) ili 17 9 t BPK /dan (okoHPK/dan (oko 366000 ES) ili 17,9 t BPK5/dan (oko 298000 ES);• opterećenje suspendovanim materijama 8,3 t/dan;• opterećenje azotnim materijima računato preko ukupnog azota 907 kg/dan;• opterećenje fosfatnim materijama računato prekoopterećenje fosfatnim materijama računato preko ukupnog fosfora 166 kg/dan i• ukupna količina otpadnih voda je 36404 m3/dan (242693 ES)(242693 ES).
Najznačajniji zagađivači u ispitivanom industrijskomNajznačajniji zagađivači u ispitivanom industrijskombasenu su dve šećerane. One zajedno čine oko 78 %ukupnog organskog opterećenja (1,23 t HPK/h ili 0,60 tBPK5/h) 52 7 % k t ć j d iBPK5/h), 52,7 % ukupnog opterećenja suspendovanimmaterijama i 49,5 % ukupnog azotnog opterećenja uindustrijskom basenu Vrbas-Kula-Crvenka.
Značajana količina zagađenja potiče i od svinjogojskefarme i klanice. Ova dva zagađivača čine od 15,9-17,4farme i klanice. Ova dva zagađivača čine od 15,9 17,4% ukupnog organskog zagađenja u basenu uzavisnosti od toga da li je opterećenje računato prekoHPK ili BPK5 zatim oko 25 % ukupnog opterećenjaHPK ili BPK5, zatim oko 25 % ukupnog opterećenjasuspendovanim materijama i 32 % ukupnog azotnogopterećenja u industrijskom basenu Vrbas-Kula-Crvenka.
• Monitoringom površinskih voda utvrđeno je da voda• Monitoringom površinskih voda utvrđeno je da vodaVelikog Bačkog kanala na deonici od ustave Vrbaspa do ušća (triangla) predstavlja najugroženijudeonicu u basenu i odabrana je za simulacijudeonicu u basenu i odabrana je za simulacijumodela uticaja ispuštenih otpadnih voda na kvalitetvode u Velikom Bačkom kanalu.N j ć k t ij đ j i iti j• Najveće koncetracije zagađenja na ispitivanojdeonici detektovane su u periodima kada šećeraneispuštaju svoje otpadne vode
• Utvrđeno je da su u XI i I mesecu, pri radu šećerana,znatno veća zagađenja organskim materijama nalokaciji most u Vrbasu nego što je u tom trenutkuj g julazno zagađenje.
• Dobiveni podaci ukazuju da je u ovom periodu došlodo akumulacije organskih materija na toj lokaciji.do akumulacije organskih materija na toj lokaciji.
Laboratorijskim ispitivanjem prečišćavanja otpadneLaboratorijskim ispitivanjem prečišćavanja otpadnevode šećerane utvrđeno je da se primenom separacijeaktivnog mulja pomoću membrana otpadna vodašećerane može prečistiti do nivoa kvaliteta od: 60mgO2/l HPK; 25 mgO2/l BPK5; 1,72 mg N/l i bezsuspendovanih materija.p j
U slučaju uvođenja ovakvog sistema prečišćavanjaotpadnih voda šećerana ukupno smanjenje zagađenjaotpadnih voda šećerana, ukupno smanjenje zagađenjaotpadnim vodama u basenu Vrbas-Kula-Crvenka bilo bi:74 % za organske materije određene preko HPK i BPK5,53 % za suspendovane materije i 44 % za ukupni azot.