Velike Filozofske Teme Berdjajeva

8/13/2019 Velike Filozofske Teme Berdjajeva

http://slidepdf.com/reader/full/velike-filozofske-teme-berdjajeva 1/3

Velike filozofske te m e Niko la] a Berdjajeva

Ivan DEVČIĆ Osm i dan stvaranja. Filozofija stvaralaštva

NikolajaA. Berdjajeva Kršćanska sadašnjost , Zagreb, 1999.

Na početku autor nas uvodi u metodološki pristup svojegaistra živ an ja Berdjajevljeve m isli, koji se sasto ji u kr on olo ško misčitavanju njegova djela (str. 15). Taj m u je pr istu p, s jed ne s tran e,omogućio da otkrije ključ za razumijevanje filozofske misli ovogavelikog ruskog mislioca; a s druge strane, tako se je postupnoisk rista lizira la i st ru k tu ra ovoga vrijednog djela o Berdjajevljevojfilozofiji. Autoru se ta filozofija, unatoč aforističkom stilu i prividnojnepovezanosti , pokazala duboko konzistentnom i cjelovitom.

Oslanjajući se na izjavu samog Berdjajeva da je , unatoč dugačk o m p u tu filozofskog razvoja, ipa k os tao vjeran prv obitn oj intuiciji(p. 15), Devčić smatra daje upravo ideja osobe ta prvobi tna intuic i jao kojoj piše Berdjajev. Produbljujući tu osnovnu ideju, Berdjajev jerazradio i ostale glavne teme svoje filozofije: o slobodi, stvaralaštvu iobjektivaciji.

D r. Devčić je svoju izvrs nu knjigu o Berdjajevu podijelio u š es tpoglavlja, kom plet i ra jući je jed no m važno m studi jom o rus ko mpersonalizmu. U Bio-bibliografi j i nalazimo vrijedan sažetak iz Berdja-

jevljeva života i ra d a. Po tom slijedi po pi s najvažnijih Berdjajevljevihradova u izvorniku, s navodom njemačkoga, francuskoga, hrvatskogi l i srpskog pri jevoda. Dodan je još i popis dje lomičnih pri jevoda

266



Crkva u svijetu 36 (2001), br. 2, str. 260-271

Berdajajeva na hrvatski ili srpski jezik. Bibliografija je zaključenadobrim izborom iz l i te ra ture o samom Berdja jevu na raznimeuropskim jez ic ima, ukl jučujući hrvatski i s rpski .

Au tor n a s u pr vo m poglavlju upo znaje s po četcim a Berdjajevljevemisli, koja je bila pod očitim utjecajem I. Kanta i K. Marxa i zaokup

ljena socijalnom problematikom s naglaskom na univerzalizmu. No,Berdjajev je vrlo brzo napustio ovaj univerzalizam, svjestan da usvakom čovjeku postoji nešto pojedinačno i osobno što se ne da svestina društvene čimbenike. To sve veće naglašavanje indivi-dualizma, aprotiv početnog univerzalizma jest predmet istraživanja drugogpoglavlja. Berdjajev se, pod očitim utjecajem P. Struvea, razvija usmjeru etičkog individualizma, iznimno naglašavajući tragičnu sudbinučovjeka u svijetu. Razdoblje je to idealističkog monizma u njegovurazvoju. On s ad a čovjeka pr o m at ra sve više kao duho vno i osob no biće,

čija sloboda nije više samo psihološka kategorija nego ponajprijeduhovno-metafizička. Devčić odlično uočava da je kod Berdjajeva jošuvijek veći naglasak n a univerzalnom e, nego na o sobno m e du hu .

Berdjajev se ne zadovoljava ni s ovim rješenjem i nastoji što jačeutemelji t i vri jednost samoga čovjeka, njegovu osobnost i duhovnuslobodu. Započinje s kri t ikom idealist ičke gnoseologije i et ike, kao ikri t ikom marksizma. Treće poglavl je završava prikazom formiranjaBerdjajevljeva metafizičkog svjetonazora. Središnje razmatranje je

ono o čovjeku kao duhovnoj supstancij i , shvaćenoj isključivodina m ički; tako da bi se taj n au k mogao povezati i po m irit i smetafizičkim vo lun tarizm om (str. 98), sm atr a Devčić. Berdjajev jesvoju metafizičku misao pokušao utemelji t i na istraživanju jednogdubljeg mističko-religijskog smisla praosnova i l i logosa cjelokupnestva rno sti . Drugim ri ječima, on je postavio najvažnije metafizičkopitanje: Što je prvi metafizički princip svega postojećeg?

Odgovor na to pitanje možemo potražiti u sljedećem poglavlju,koje no si znakov it nas lov Od ontologije do meontologije . U njem u

auto r po ku šav a re ko ns tru ira ti Berdjajevljev pu t do afirmacije slob od eka o prapo čela sve stva rno sti (p. 111). To je najteži dio cjeloku pneBerdjajevljeve filozofske misli. Pokušaj da se sloboda shvati kao

nestvoren a , izaziva da lek os ežn e posljedice za Berdjajevljevu cjelokup nu filozofiju. Devčić je vrlo jasno istaknuo težinu ovoga metafizičkogproblema, ali i pozitivne aspekte te metafizike. On smatra da se oninajbolje očituju u njegovoj najoriginalnijoj ideji o čovjekovu stvaralaštvu. Zato nas ne treba iznenaditi činjenica da je autor najveći dioknjige, čak 143 stranice, posvetio ovom problem u. U ostalom, o važnos

ti tog pr ob lem a svjedoči i sa m naslov i pod naslov ovog vrijednog djela.Možemo ovdje pronaći detaljnu analizu Berdjajevljeve filozofije o

čovjekovu stvaralaštvu, koja se razvija kroz odnose stvaralaštva i

67



Prikazi i osvrti

umjetnosti , stvaralaštva i spoznaje, stvaralaštva i etike, te stvaralaštvai društvenog života. Stvaralaštvo se Berdjajevu pokazuje kao puttranscendiranja ovoga palog svijeta i stvaranje jednog drugog, pravogsvijeta. No, kako je čovjek paradoksalno biće, koje se nalazi utragičnim uvjetima na Zemlji, njegovo je stvaralaštvo također para

do ksa lno . Ono je u svo m izvoru osloboditeljsko i trans cen diraju će, alisu njegovi rezultati u ovome svijetu nova objektivacija i novi pad. Dabi zorno prikazao ovaj tragizam ljudskog stvaralaštva, autor je tomsredišnjem pojmu Berdjajevljeve filozofije posvetio završno, šestopoglavlje svoje knjige. Naime, Berdjajev smatra da naš um, zbogposljedice pa da , izvodi objektivaciju u spoz najno m proc esu , čimenas definitivno udaljava od istinske spoznaje, napose spoznajeduhovnih stvari. On ne samo da objektivira svijet i čovjeka nego točini i s Bogom.

Moglo bi se na prvi pogled učiniti da Berdjajev zagovorapesim izam glede sp ozna je istine, ali to nije točno. On se ipak n a krajupokazuje kao optimist glede pobjede nad objektivacijom. Ta sepobjeda ima dogoditi kao rezultat zajedničkog djelovanja čovjeka iBoga, tj. rezultat čovjekova stvaralačkog napora i Božje pomoći.Napomenimo da prema njemu u tom stvaralačkom naporu svi l judimoraju uzeti učešća. To će se dogoditi kada oni ostvare jednu višuduhovnu međusobnu povezanost . Trebala b i to osigurat i jedna novaduhovnost, koju je Berdjajev sanjao tijekom cijelog života, a koja usvojoj osnovi mora biti Bogo-čovječanska.

Recimo na kraju da nam je Devčić podario jednu izvrsnu knjigu,koja nas temeljito uvodi u filozofsku misao ovoga originalnog ruskogfilozofa, a istodobno nas potiče na daljnje istraživanje njegove misli.

Boro Dadić

Velike Filozofske Teme Berdjajeva

Documents