V. LIST br. 8

VIRSKI LIST 8.indd 1VIRSKI LIST 8.indd 1 6/24/08 11:43:32 AM6/24/08 11:43:32 AM



Ljetnekartoline

najmla i mo i uživati u atraktivnoj pred-stavi «Šuma Striborova».Njima su namijenjene i umjetni ke radionice koje e se širom Vira održavati u organizaciji grupe «Art.a» iz Zagreba, a ljubitelji likovne umjetnosti do i e na svoje na izložbama Danijela Šokeca i Anke Jovi . Obilježit e se i 100-godišnjica otkupa otoka, pa se s pravom može kazati kako je ovogodišnje Virsko ljeto izborom pro-grama i sadržajem namijenjeno svima. U rije i i na «kartolini» predstavljamo ih kronološkim redom.

jeno» ovosezonsko Virsko ljeto. Relativno manje poznata imena ipak ne zna e i sla-biju kvalitetu programa, jer je ovogodišnje Virsko ljeto vjerojatno i najsadržajnije do sada. Spajanjem atraktivnog udi arskog Kupa i prvog dana Virskog ljeta dobiva se cjelodnevna fešta za cijeli Vir, a gostovan-je «Berekina» i grupe «JOY» jam i dobru ljetnu zabavu namijenjenu onima koji vole ples i dobar zvuk.Za one sklonije tradicionalnijim no-tama prava e poslastica biti gostovanje tamburaškog sastava iz Bosanskog Otoka, te ve er klapskog pivanja, dok e

Zabava, sportske manifestacije, nastupi brojnih grupa i kazališnih skupina, pjeva a amatera, klapa i tamburaša – obilježit e ljetnu sezonu na Viru u srpnju i kolovozu, sve u organizaciji i pod pokroviteljstvom Ureda Turisti ke zajednice Op ine Vir. Nismo išli u traženju i izboru gos-tiju na poznata imena jer bi nam ona lako «pojela» ionako neveliki budžet, ve na više doga aja ko-jima emo iz tjedna u tjedan pokriti cijelu ljetnu sezonu, kazao je direktor virskog turisti kog ureda Šime Vu eti objašnjavaju i princip po kojemu je «skro-

tema broja

Pregled zabavnih, sportskih, glazbenih i kulturnih dogad-anja na otoku Viru u sklopu Virskog ljeta 2008. godine u rijecri i slici


28, 06. Udicrarenje

III. Kup Svetog IvanaTradicionalnim udi arskim Kupom «Svetog Ivana» u organizaciji Sportsko ribolovnog društva «Vir» i Ureda Turisti ke zajednice Op ine Vir zapo et e novo Virsko ljeto. Cjelokupni program natjecanja, dodjele medalja i priznanja te kasnije sve anosti i zabave odvijat e se is-pred Mula u subotu 28. lipnja. Udi arski Kup «Svetog Ivana» kojeg e Ured Turisti ke zajednice su nancirati i organizirati zajedno sa Sportsko ribolovnim društvom «Vir», trebao bi od ovog ljeta biti nešto druk iji. To zna i kako ne e, kao do sada, biti isklju ivo sportska mani-festacija, nego doga anje za cijeli Vir i njegove goste s dodatnim programima i sadržajima.Spomenimo kako je prošle godine na II. Kupu 12 dvo lanih mom adi udi ara za etiri sata natjecanja ulovilo više od 30 kilograma ribe. Najmla i natjecatelj Viranin Šime Dabi i ulovio je kokota od gotovo 200 grama, dok su uvjerljivo najbolji ulov imali iskusni natjecatelji i pobjed-nici Kupa Oliver Alaburi iz Paga i Zadranin Slavko Štrkalj s 7,650 grama ulova. Na drugom mjestu bili su Milan Perkovi i Toni Boži iz Vrsi s 3,580 grama, dok je tre e mjesto pripalo Viranima Davoru Liveri u i Svetku Sura u s 3,460 grama ulova. Najbolju žensku ekupi predvodile su Zadranke Slavica Štrkalj i Davorka Volarevi koje su osvojile peto mjesto u ukupnom poretku.

04, 07. Zabava & glazbaIako još nema precizno de niranog sadržaja za drugi vikend Virskog ljeta, u uredu Turisti ke zajednice Op ine Vir pretpostavljaju kako e se Virani i virski turisti zabav-ljati najvjerojatnije uz neki doma i popularni sastav. Dakle, nakon sportske manifestacije u posljednjem vikendu lipnja, naredni tjedan nudi nam lakoglazbeno osvježenje u ve ernjim satima na ljetnoj pozornici u petak 4. srpnja.

11, 07. Glazba

Grupa JoyTihomir, Hrvoje, Darko, Sandro, Vedran i Damir lanovi su poznate glazbeno-zabavlja ke skupine JOY i nude, kako kažu, jedinstveni glazbeni doživljaj uz raznovrstan pop i rock repertoar. Koliko su dobri, vidjet emo u petak 11. srpnja u ve ernjim satima na bini ljetne pozornice.

Prošlogodišnji pobjednici virskog udi akskog Kupa


ljetne kartoline

15, 07. - 20. 08. Izlozrbe

Srokec & Jovic'

Župni ured Crkve Svetog Jurja od 15. srpnja do 20. kolovoza ugostit e likovne izložbe Danijela Šokeca i Anke Jovi . Zagrep anin Danijel Šokec predstavit e crteže ra ene u tušu na papiru u ko-jima, služe i se manirom «drhtavog i nervoznog» ekspresionisti kog crteža, prezentira razli ite teme: od klasi no erotskih preko alegorijskih, zna enjski neodre enih scena na rubu raspoznatljivosti, do prizora kojima naslov crteža pridaje komi na ili sva-kodnevna, gotovo banalna zna enja. Naglašeni kontrasti crnog i bijelog, tako er, prizivaju estetiku stripa, što ovim crtežima pridaje dodatna, narativna zna enja. 41-godišnji Šokec završio je Srednju školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, te diplomirao na ALU u Zagrebu 1991. godine, a izlaže od 1984. na 20 samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Uz Šokeca, izlagat e i Anka Jovi koja se isti e radom «Morska arolija» koji je odabran za originalni lošinjski suve-

nir Grada Malog Lošinja za 2008. godinu.

18. 07. Glazba & folklor

Tamburasri iz Bosanska OtokaOtoka, ili Bosanska Otoka je mali grad na rijeci Uni u sastavu op ine Bosanska Krupa od koje je udaljena 11 kilometara. Naselje je smješteno na obje obale rijeke Une te na dvadeset i etiri ade, odnosno rije na otoka, a dva dijela mjesta povezana su eli nim mos-tom izgra enim 1920. godine. U Otoki živi oko 5 tisu a stanovnika, a iz ovog živopisnog mjesta sredinom srpnja stiže nam tamburaški sastav. Mjesto doga anja je ljetna pozornica, a dan petak 18. srpnja.

«Morska arolija» Anke Jovi

Ekspresionisti ki crtež Danijela Šokeca

6 lipanj 2008.


25, 07. Pivanje

Vecrer klapaKlapa Vir bit e doma in ve eri klapa i tradicion-alne dalmatinske pisme u sklopu Virskog ljeta. O ekuje se dolazak i nastup više klapa iz Zadarske županije, a pivat e se u petak 25. srpnja ispred Crkve Svetog Jurja.

01, 08. Izbor

Vrtovi i balkoniKoji su najljepši virski balkoni i kako izgledaju najbolje ure eni virski vrtovi vidjet emo pr-vog dana mjeseca kolovoza u sklopu akcije «Cvit za lipši svit» Ureda Turisti ke zajed-nice Op ine Vir. Sadnice cvije a ve su ranije podijeljene, a komisija e birati i odabrati najljepše i najbolje sre ene te ure ene pros-tore balkona.

31, 07. Teatar

Sruma Striborova

Posljednji vikend mjeseca srpnja ponudit e kazališnu predstavu «Šuma Striborova» Ivane Brli -Mažurani u izvedbi dje jeg kazališta «Smješko» iz Zagreba. Rije je o jednoj od najpoznatijih bajki slavne hrvatske spisateljice, a kako mali Doma i pomažu baki i što zna i voljeti, provjerite zajedno s junacima ove pustolovine ispri ane upravo onako kao što bi to pri ale naše bake. Predstava e se održati na ljetnoj pozornici u trajanju od 50 minuta u etvrtak 31. srpnja.

7


02, 08. Teatar

Bracera iz SupetraAmatersko kazalište «Bracera» iz Supetra na otoku Bra u gostovat e u subotu 2. kolovoza na virskoj ljetnoj pozornici. Osnovana prije dv-ije godine, kazališna družina «Bracera» post-ala je zaštitni znak bra kog kazališnog života predstavivši se publici predstavama «Sve je to život», «Konfužjun» i «Jubavi, Jubavi». Bra ani kroz predstave pri aju o svojim stal-nim temama; ljubavi, skandalima i akulama u obiteljima malog dalmatinskog mjesta. Ko-liko su popularni ovi kazališni amateri na Bra u govori podatak kako ih je na premijeri komada «Jubavi, Jubavi» gledalo gotovo tisu u ljudi.

03. - 10, 08. Umjetnost

Radionice grupe Art.aOd 3. do 10. kolovoza na Viru e sa svojim likovnim i radionicama primijenjene umjetnosti gostovati udruga «Art.a» koja je osnovana s ciljem poticanja osje aja vrijednosti, korisnosti i samopouzdanja pojedinca. Prije svega, kažu u udruzi «Art.a», usmjereni su na rad s dje-com kako bi se kroz razli ite radionice najmla i zabavljali i educirali. Udruga e projekte iz-voditi na otvorenom prostoru uz izradu raznih ukrasnih i uporabnih predmeta, a radionica uklju uje izradu lutaka, decoupage tehniku, mo mase, lampicu, suvenire, nakit, estitke, slikanje, mozaik, kreativno zamatanje poklona, tiffany, slikanje na svili, staklu, aranžiranje cvije a i sli no. Broj sudionika ove radionice je neograni en.

Bra ki kazališni amateri

8 lipanj 2008.ljetne kartoline


08, 08. Pjevanje

Festival pjevacra amateraU petak 8. kolovoza na ljetnoj pozornici održat e se Festival pjeva a amatera pod naslovom «Dalmaciji s lju-bavlju» na kojemu e nastupiti do 18 pjeva a ne starijih od 20 godina. Organizatori su Ured Turisti ke zajednice i glazbena udruga «Melodija».

13, 08. Proslava & glazba

Virskih 100 godina uz Berekine Stogodišnjica od upisa Virana kao vlasnika otoka sve ano e se proslaviti u srijedu 13. kolovoza uz na-stup popularne zabavlja ke grupe «Berekini». Iako ve dugo vremena nisu napravili samostalni album, «Bere-kni» su i dalje koncertno aktivni i poželjni, a ime nji-hove grupe proteže se na razli itim kompilacijama dal-matinskih pjesma i festivala. Tako je i njihov najve i hit «Šinjorina» uvrštena u kompilaciju «Da te mogu pis-mom zvati», a prije dvije godine na Splitskom festivalu zajedno s klapom «Maestral» predstavili su se s još jed-nim hitom «E moj gosparu» koji je tako er uvršten u kompilaciju «Stranice ljeta». Njihov nastup o ekuje se u ve ernjim satima na ljet-noj pozornici. «Berekine» ine Oliver Jakov ev, Darko Ježina, Nikica Šprljan, Ante Grgantov, Ivan Koruni i Nebojša Laki .

Virska ljetna pozornica

9





13

Edukativno-ekolosrka akcija "Vir 2008"U moru ne zrive samo ribe, alge, jezrinci ili morske zvijezde. Naid-e se i na nepozvane te neprirodne morske stanovnike poput automobilskih guma, pec'nica, akumulatora i WC srkoljki

Georg Tadi dijeli majice virskim mališanima

Na predavanju iz ekologije

Posljednja provjera opreme

13


žive i brojni nepozvani gosti: limenke, plasti ni otpad, pa ak i takve grdosije poput bojlera, akumulatora i koje ega još.

Humano djelovanje

Zato je i direktor ureda Turisti ke zajed-nice Op ine Vir Šime Vu eti istaknuo kako nije samo cilj održati edukativno predavanje, ve konkretno i o istiti pod-morje. Virska Turisti ka zajednica dala je novac, dobru volju i vrijeme, dok su ronioci održali predavanje i pretraživali morsko dno. Osim neposredne koristi koja se ostvaruje iš enjem podmorja te utjecaja na najmla e stanovnike, zagreba ki ronila ki klub nastoji djelo-vati i humano kada su njegovi lanovi u

Nastavak sa str. 12.

pitanju. Tadi kaže:Ve ina naših lanova su invalidi Do-movinskog rata koji se kao umirov-ljenici u našoj društvenoj zajednici osje aju beskorisni. Kroz ovu akciju, odnosno edukaciju djece i ekološku akciju, osje aju kako imaju pravu svrhu. Ujedno, uz pomo Ministar-stva branitelja i Ministarstva zaštite okoliša mi pomažemo i o istiti more i educirati djecu. «Adriaticro» kao ekološki najaktivniji od svih ronila kih klubova svake godine održava od tri do pet eko-akcija, uz sud-jelovanje na desetak drugih akcija.Tko god nas pozove, mi se rado odazovemo. Sjednemo u auto i idemo pomagati drugima, kao što su i nama sada pomogli drugi klubovi,

dodao je predsjednik «Adriaticroa». Od 44 lana koliko ih ima Klub, 26-oro bilo je na Viru.

Ima zaista svega i svašta na emo dok pretražujemo i istimo morsko dno. Nai emo i na gume, pe nice, akumu-

latore i WC školjke. Zaista na sve, a plastika je u principu najve i problem. Treba joj tisu u godina da se razgradi u moru. Zato moramo educirati sve ljude, a od najmla ih je najbolje krenuti. Mala djeca više utje u na roditelje i nji-hovu ekološku svijest, nego što bi mi mogli da im govori-mo što ne smiju, ili da im držimo predavanja. Kada dijete kaže nemoj tata bacati u more, jer je to štetno, to ima više efekta i smisla. Mene, možda, ne e poslušati, ali svoje di-jete ho e, kaže predsjednik «Adriaticroa» Georg Tadi .

Nemoj, tata, bacati u more




SMJEŠTAJ Otok Vir nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije i položen je u Virsko more na 15 nauti kih milja od Zadra. Vir je jedan od 300 otoka i oto i a Zadarskog arhipelaga, ili jedan od 1186 otoka i hridi u hrvatskom Jadranu. Kako je s kopna spojen preko Privla kog gaza lu kim mostom od 1976. go-dine, Vir je postao sastavnim dijelom kopna kojim se do regionalnog centra Zadra stiže za 20-ak minuta prevaljuju i 26 kilometara dug asfaltirani put.

VELI INA Otok Vir dvadeseti je po veli ini me u hrvatskim otocima, a osmi u Za-darskom arhipelagu. Nastavlja se na Privla ki poluotok od kojega ga ras-tavlja 3 metra dubok i 300 metara širok Privla ki gaz. Od otoka Paga na sjeveroistoku dijeli ga 0,7 nauti kih milja, odnosno kanal Nove Povljane.

ŠKOLJI Na isto nom dijelu u Gazu, prekriven borovom šumom i dugom pješa kom plažom, smjestio se susjedni oto i Školji . Sve do nedavno Školji je bio spojen putom za Vir i u vrijeme oseke bio njegov sastavni dio.

SJEVER-SJEVEROZAPAD Od sjevera prema zapadu otok Vir okružen je oto kom skupinom koju ine otoci Pag, Mauna, Planika, Olib, Ist, Molat, Sestrunj, Rivanj i Ugljan.

Ima površinu 22,38 km, ukupnu dužinu 10,12 i najve u širinu 4,25 km te obalnu liniju dugu 31,43 km.

POMORSKI PUTOVI Zbog povoljnih dubina u Virskom moru, uz Vir vode važni pomorski putovi prema Rijeci, Italiji, Zadru i Jugu Hrvatske. Zbog tih morskih putova na zapadnom dijelu otoka podignut je svjetionik. Kroz kanal Nove povljane za ve e, a kroz Gaz za manje brodove, morski put vodi kroz Ninski i Ljuba ki zaljev te Ljuba ka vrata – Forticu - u Velebitski kanal.


www.otok-vir.info


LIBURNI Prema arheološkim nalazima gotovo je sigurno kako je prvo nas-eljavanje otoka bilo od strane ilirskog plemena Liburna. Nastan-jivali su prostor sjeverne Dalmacije izme u rijeke Krke i Zrmanje, zatim obalni pojas ispod Velebita, Hrvatsko primorje, isto ni dio Istre do U ke i rijeke Raše zajedno s otocima ispred tog podru ja. Prisustvo Liburna spominje se i od Krfa do Hvara, u Picenumu na talijanskoj obali, a mogu e je kako su bili u vezi i s drugim Ilirima u talijanskoj Apuliji. Imali su prevlast u trgovini i kulturi, pa su zbog osiguranja trgovine i plovidbe po cijeloj obali imali svoja uporišta i predstavništva. O pravom bogatstvu morskih arheoloških loka-liteta oko Vira svjedo i najzna ajniji i najstariji – kod otoka Mau-na iz 3. ili 4. stolje a prije nove ere s gr ko-italskim amforama. Pedesetih godina prošlog stolje a virski ribar Šime Kapovi , zvani

umbo, mrežom je podigao s morskog dna do sada najstariju prona enu amforu na isto nom dijelu Jadrana.

7. STOLJE E «Oko 630. i 640. godine provaljuju oboružane ete Hrvata iz nji-hove pradomovine Bijele Hrvatske u Panoniju i rimsku Dalmaciju, te nadvladavši i protjeravši Avare sami tu zavladaše. Zaposjedaju Nin, Nadin i Sidragu…», piše Franjo Ra ki u «De administrando imperis» opisuju i dolazak Hrvata na ovo podru je. No, Nin nije doživio sudbinu Salone koje je bila potpuno razorena, a ak je sa uvao i dio latinskog stanovništva i svoj gradski status premda e u nadolaze im godinama pomalo gubiti svoj romanski karakter

i vremenom dobiti jednu od najzna ajnijih uloga kao prvi zna ajni politi ki, kulturni i vjerski centar starohrvatske države.

1069. GODINA U sa uvanim povijesnim dokumentima otok Vir po prvi put se spominje daleke 1069. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. pod nazivom «Mare nostrum Dalmatikum», kojom kralj Petar Krešimir daruje, kako kaže, « …naš vlastiti (kraljevski) otok koji se prostire u našem dalmatinskom moru, a zove se Maun, kojemu se s isto ne strane stere otok, koji se u hrvatskom jeziku zove Vir. Ovaj otok (Maun) dakle neka posjeduje samostan sv. Krševan u sve vijeke i neka ga nitko od smrtnika u tome ne smeta jer tako je odredila naša dobra volja uz privolu i na molbe velmoža itavoga kraljevstva našega». U potpisu «Ja Krešimir, kralj Hrvata

i Dalmacije».

OTOK U ZAKUPU Od 1102. do 1409. godine gubi se samostalnost starohrvatske države stupanjem u Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo pod krunom ma arskih vladara, pa je i Nin zajedno s Virom pripao ugar-skim dinastima sve do predaje Veneciji. A 1313. godine Vir je okupiran! Condottiere Almacije de Limolis iz Katalonije u službi Venecije izabrao je Vir za odmorište pri napadu na Zadar. Ostao je na njemu s tisu u oružnika, tisu u pješaka s dugim kopljima te tisu u strijelaca osam dana, a zatim preko prevlake krenuo u osvajanje Zadra. Usporedo s novim ili novim-starim vladarima Dalmacije, ja anjem Zadra i dalmatinskih gradova, stanovništvo Vira održavalo se iako je bilo malobrojno i siromašno. Bavilo se uglavnom sto arstvom i obradom plodnih zona otoka. itav otok bio je davan u zakup pojedinim veleposjednicima, a tako je bilo nakon pripojenja Vira Veneciji 1329. godine kada ga je zakupio poznati veleposjednik Grgur Mrgani , a zakupljali su ga i drugi poznati Ninjani i Zadrani radi ispaše stoke koju su uvali mještani Vira.

17. STOLJE E Dvadeset godina nakon što je Vir 1614. godine odre en kao sklonište za sve Ninjane i njihovo blago, mleta ki dužd dodjeljuje otok obitelji Crnica uz obavezu pla anja godišnjeg danka od 200 dukata. Nekoliko godina kasnije Crnica otkupljuje otok i dobiva plemi ki naslov grofa i guvernera za zasluge koje je obitelj stekla u osloba anju Vira i drugih posjeda od usko kih obitelji. Crnice, piše prof. Ive Baši , potje u iz Crnogorskog primorja, najvjerojat-nije iz zaljeva Boka Kotorska. Iako su stanovali u Zadru, na Viru su imali pala u s dva obzidana dvora.

19. STOLJE E U drugoj polovici 19. stolje a, usporedo s krajem doseljavanja najstarijih obitelji na otoku, Vir dolazi u posjed zadarske trgova ke obitelji Bakmaz. Dvije su predaje o na inu na koji je Bakmaz dobio otok; prva kaže kako je obitelj otkupila Vir od Crnica, a druga kako je Crnica izgu-bio otok kockaju i s Bakmazom. Kako bilo, 1880. godine prove-dena je uknjižba svih nekretnina na otoku na ime Paška Bakmaza. 1912. godine puštanjem u promet produbljenog i signalizacijom osiguranog kanala po cijeloj dužini Gaza, u djelo je provedena davna ideja inženjera Frana Zavorea iz Šibenika koji je obavljao dužnost upravitelja gra evinske administracije u Dalmaciji u doba Venecije, austrijske i francuske uprave. Još 1811. on je vladi upu-tio nacrt o prokopavanju Gaza radi skra enja plovnog puta prema Zadru.

1908. GODINA Samo etiri godine prije nego je kanal pušten u promet, 1908. go-dine, za virske težake i njihove obitelji ostvario se san svih predaka koji su stolje ima obra ivali tu u zemlju i davali dio veleposjed-nicima. Augusta Obradovi , ro ena kao Bakmaz, prodaje otok Vir kolonima Viranima preko zastupnika Mate Suboti a, Jurina i Ante Vu eti a, Blažova. To je Virane oslobodilo pla anja i omogu ilo im da lakše podnose prili no teške uvjete života na otoku.


19

Virski vrtovi

Poplo an vijugavi prilaz kojim se uz brižno ure en i održavan travnjak kora a prema obiteljskoj ku i Katarine i Šime Radovi a Šavara odmah otkriva s koliko su upornosti, ljubavi i nježnosti prema životnoj okolini supružnici Radovi uredili svoj dom. Brojne široke masline, pokoja jabuka koja se poput lepeze raskrilila nad prostranim vrtom, nizovi lepršavih loza i decentno ure ene crvene cvjetne oaze

Nastavak na str. 21.

Visre od dvadeset godina Katarina i S

rime Radovic'

brizrno su uzgajali masline i ostale poljo-privredne kulture na oko sedam tisuc'a kvadrata zemljisrta na kojemu se, pored ostalog, nalazi i dvostoljetna smokva s dijagonalom od 16,70 metara te 130 godina stara crnika cije orijasrke krosrnje prolaznike mame hladom

Rajsko zeleniloRajsko zelenilo


Šime Radovi Šavar ispod svoje 130 godina stare crnike




Ure enje Vira

Komunalna tvrtka «Vir održavanje» pred velikim je poslovima kr enja protupožarnih putova te as-faltiranja cesta i ulica uz ve zapo ete poslove na ure enju obale i plaža

22 svibanj 2008.ljetne kartoline


Asfaltiranje cesta i ulica te proboj i kr enje šumskih i protupožarnih putova, dva su velika posla koja u narednom periodu, uz ostalo, stoje pred virskom komunalnom tvrtkom «Vir održavanje». Put od Lozica do Punte, odnosno do vrha otoka, treba spojiti s donjim šumskim putem koji ide od Torova kako bi se u slu aju požara napravila petlja s koje bi se onda prema eventualnom požarištu prilazilo s obje strane. Rije je o nekoliko kilometara puta koji e u svojoj širini morati biti propustan

za vatrogasnu cisternu, a potrebno ga je tamponirati ili poravnati kako bi funk-cionirao poput šumskog puta kojim bi se, ako zatreba, koristilo budu e virsko Dobrovoljno vatrogasno društvo.

Virski vatrogasci

Za potrebe osnutka Društva Op ina je održala sastanke s profesionalnim županijskim Vatrogasnim društvom u Zadru koje e virskim vatrogascima pružiti svu potrebnu pomo i podršku oko organizacije, obuke i educiranja ljudstva. Svu opremu za lanove DVD-a nabavit e Op ina Vir, a kada se budu e virske

vatrogasne snage kompletiraju i sa speci-jalnim vatrogasnim vozilom, cisternom, svi koncesionirani vodonosci koji sada snabdijevaju otok Vir s vodom imali bi obvezu u slu aju požara donositi vodu za gašenje požara. Sre om, izuzev jednog požara koji je prije nekoliko godina imao katastro-falne posljedice obzirom na gustu pošumljenost, do sada nije bilo ve ih šteta od požara za što se brinu i virski lovci koji s eka na lovištima imaju priliku na vrijeme uo iti opasnost od ove ljetne pošasti. Uskoro, s virskim vatro-gascima i specijaliziranom vatrogasnom cisternom ta e opasnost biti znatno manja.

Izradu i kr enje protupožarnih putova «Vir održavanje» e raditi, govori nam njezin direktor Ante Marasovi , tijekom narednog zimskog perioda. Takav posao je neprimjeren za ljetni period. Prvo, takvi su radovi sada zabranjeni, a drugo, na tom pros-toru ima toliko poskoka i zmija da se nitko ne bi usudio tamo raditi, kaže.Kada je rije o asfaltiranju cesta i ulica, sve dosadašnje akcije išle su s izradom troškovnika temeljem kojega su gra ani imali obvezu prikupiti 75 posto od ukup-nog iznosa potrebnog za asfaltiranje dok je Op ina participirala s preostalih 25 posto. Još tijekom 2007. godine Virani su uplatili nešto manje od milijun kuna za asfaltiranje više od 17 tisu a metara kvadratnih, a s lipnjem ove godine taj je uli ni prostor za asfaltiranje narastao na 62,724 metra kvadratna za što e se u zajedni koj investiciji gra ana i virske lokalne samouprave izdvojiti oko 7 milijuna kuna.

Asfaltiranje ulica i cesta

Osim troška asfaltiranja kojeg, kako smo rekli, Op ina nancira sa 25 posto od iznosa i koji e u ukupnom zbroju ipak biti znatno ve i od etvrtine zbog

investicije asfaltiranja Starog puta s oko 14 tisu a metara kvadratnih i širine od 7 metara, položiti e se i kabeli te postaviti rasvjeta. Primjerice, samo u troškovniku za 2007. godinu u kojoj je upla en novac gra ana za 17,040 metara kvadratna, Op ina nancira 4,740 metara kabela i 145 rasvjetnih tijela potrebnih da se osvi-jetli spomenuta asfaltirana površina. Kad se sve zbroji, investicija Op ine Vir teška je oko 3,5 milijuna kuna. Akcija prikupljanja sredstava za asfalti-ranje krenula je od prošle 2007. godine, ali je asfaltiranje moralo biti odgo eno zbog izmjena Zakona o javnoj nabavi RH koji je morao biti uskla en sa zakonima Europske Unije. Kada je krajem sije nja 2008. godine Sabor Republike Hrvatske donio izmijenjeni Zakon o javnoj na-bavi te kad je zbog dodatnih 5 Uredbi profunkcionirao krajem velja e, akcija je mogla biti nastavljena. Marasovi kaže: Kada su gra ani vidjeli da se pokrenuo investicijski ciklus na Viru, da je on raskopan zbog pola-ganja vodovodnih cijevi, krenuli su prema Op ini sa željom da se i ulice asfaltiraju. Tako smo po eli priku-pljati nove uplate za asfaltiranje i sada ih imamo za preko 65 tisu a metara kvadratnih. Ono što nam predstoji je objavljivanje Javnog nadmetanja za izvo a a radova, i drugo, Op ina je odlu ila da e se asfaltirati i ulice koje spadaju pod ingerenciju lokalne samouprave, tako da e se u potpunosti obnoviti stari virski put i to ne u postoje im gabaritima ve od zida do zida. To zna i kako e Op ina nancirati as-faltiranje 13,562 metra kvadratna Stare ceste, kao i 4,586 metra kvadratna Žitne uz plažu te sve ostale terene koji su op inska investicija. Popis ulica i cesta

Nova virska vizuraS lipnjem ove god-ine uli ni prostor za asfaltiranje narastao je na 62,724 metra kvadratna za što e se u zajedni koj investiciji gra ana i virske lokalne samouprave izdvojiti oko 7 milijuna kuna

Nastavak na str. 24.

23


Nastavak sa str. 23.

za asfaltiranje još uvijek nije kona an i on e se širiti do kraja lipnja nakon ega e se objaviti Javno nadmetanje za izbor

izvo a a radova koji e u trošku iznositi ukupno do 7 milijuna kuna.

10 kilometara kabela i 250 lampi

Stalne uplate i novi zahtjevi za asfal-tiranjem bili su razlog zašto se Javno nadmetanje nije objavilo u velja i ove godine, kada je izmijenjeni Zakon o javnoj nabavi stupio na snagu, ve se ekao lipanj kako bi se prikupilo što više

zahtjeva i kako bi se poštovale zakonske odredbe Zakona o javnoj nabavi koje ne dopuštaju da se za istu stvar u istoj godini dva puta objavljuje Javno nad-metanje. Osim svega navedenog, Op ina je tako er donijela i odluku da se uz sve asfaltirane ulice moraju položiti kabeli za javnu rasvjetu, takozvano kabliranje, a to zna i kako e se postaviti više od 10 kilometara kabela i više od 250 tipskih lampi. Još jedan razlog zbog kojega se ranije nije išlo na objavljivanje Javnog nadmetanja su i planirani radovi prve faze na lokalnoj vodovodnoj i kanal-izacijskoj mreži, pa bi se na jesen sve zajedno moglo de nirati: vodovodna i kanalizacijska mreža, asfaltiranje te kabliranje. «Vir održavanje» je trenutno u fazi izrade tehni ke dokumentacije za objavljivanje Javnog nadmetanja za izbor izvo a a. Sukladno Zakonu, Javno nadmetanje bit e objavljeno na internetskim stranicama

«Narodnih novina», dok e tehni ka dokumentacija koja se radi za svaku ulicu posebno biti prezentirana na virskom portalu www.otokvir.net. Zaista je bitno da se s obzirom na visinu investicije i uplate naših sugra ana sve napravi najbolje kako se može. Posao treba napraviti kvalitetno kako poslije ne bi bilo

raskopavanja. Dakle, i asfalt i javna rasvjeta, odnosno cijela ulica, treba odmah biti napravljena kako treba, zaklju uje direktor Marasovi . Sve ovo poslovi su koji tek o ekuju «Vir održavanje» na jesen i u zimu, a u pre-thodnom periodu osim izrade i pripreme dokumentacije za spomenute poslove, tvrtka je sredila i uljepšala cijelu šetnicu u dužini od preko kilometar od Mula do kraja Radovanjice.

Javna rasvjeta je napravljena, kaže Marasovi , sukladno svim propisima, a kabliranje izvršeno kvalitetno i po pravilima struke. ak je, dodaje, ge-ometar GPS-om snimio trasu kako bi se u centimetar znalo na kojoj dubini i na kojem se mjestu nalazi kabel.

Ure enje šetnica

Marasovi ne krije zadovoljtsvo zbog poz-itivne reakcije gra ana novim izgledom šetnice; izme u ceste, asfalta i šetnice sve je lijepo tamponirano, tamarisi su posa eni te je obzidano preko 40 novih pitara, a u Radovanjici je zasa eno 12 novih palmi koje su tako er ogra ene. U ovoj fazi ure enja, sve je riješeno. Druga komunalna tvrtka, «Vir turizam», radi projekt ure enja obale od Prezide do Kašteline. Podmorski i obalni dio je izmjeren, pa e se pristupiti izradi projekta. Vrlo je važno, isti e Marasovi , da se radi po pravilima struke. Izvršit e se, dakle, sva snimanja; i geodetska i podmorska i hidrografska, pa e se izraditi projekt koji e biti de nitivan za dugo vremena. Plan je Op ine da se od Soldatice do Biskuplja e tako er izvrše snimanja ispod mora te morske obale i kopnenog dijela kako bi se napravila šetnica s lampama, trotoarom, potom vozni trak s mini-malno 4 ili 4,5 metra širine, drvoredom i ure enom plažom. Nadalje, na jesen e «Vir održavanje» krenuti s još jednim poslom. Uredit e se prostor od Mula do Suve Punte tako da bi

Prošlogodišnje uplate nisu propale

Sve uplate za asfaltiranje 17,040 metara kvadratnih cesta i ulica koje su gra ani Vira vršili još prošle godine nisu propale, ve su zbog ekanja na iz-mjene Zakona o javnoj nabavi bile u «mirovanju» i pridodane ovogodišnjim uplatama. Gra ani koji su prošle godine upla ivali sredstva za asfaltiranje mogu biti mirni, iako je bio plan da se asfaltiranje zapo ne još prošle godine kada su i bile uplate. Me utim, moralo se ekati na izmjene Zakona o javnoj nabavi, pa Vlada RH zbog izbora neko vrijeme nije zasjedala, da bi tek krajem sije nja Sabor izglasao Zakon. Evo, sada su zahtjevi u odnosu na prošlogodišnje nar-asli za gotovo 400 posto što je veliki posao koji nas eka u jesen, kaže direk-tor «Vir održavanja» Ante Marasovi .Evo i popisa ulica za koje su Virani uplatili sredstva još prošle godine i koje e se zajedno s novima asfaltirati od jeseni ove godine: Radnja a XXI, Žitna LI, Miljkovica X, Bobovik XV, Velika Slatina II, Bobovik XVII, Straža XXVI, odvo-jak Velike Slatine XIX, glavna cesta Velike Slatine XIX, Prezida VI, Soldatica VI, Miljkovica XVII, ogranak Sridnje ku ice X, Sridnje ku ice XVIII, Prilaz kralja Tomislava 3, Luka II, Radnja a XXV, Bobovik X, Sita XIV, Žitna XVIII, Lu ica XXXIV, Žitna XXIII i Bobovik XVI.

Ante Marasovi

Op ina je donijela i odluku da se uz sve as-faltirane ulice moraju položiti kabeli za javnu rasvjetu, a to zna i kako e se postaviti više od 10 kilometara kabela i više od 250 tipskih lampi



se spojila cesta koja ide prema bunaru. Na taj e se na in rasteretiti centar, a samo ure enje uklju ivat e trotoar, vozni asfaltni trak, drvored i šetnicu uz plažu. Uz postoje ih 40 baroknih stilskih lampi, postavit e se nove na prostoru od Mula prema Punti, kao i kroz samo Selo od Mula do autobusnog kolodvora, i to nakon što pro e vodovod i kanalizacija,

kako bi ta ulica izgledala kao bilo koja gradska s minimalno prometa i što više pješaka. Kad se napravi dje ji vrti , am-bulanta i osnovna škola te drugi planirani sadržaji, Vir bi imao izgled i sadržaj gradi a. Vir kao otok jednostavno više nije selo. Ima 10 tisu a objekata, ima nekoliko naselja i, primjerice, za sada oko 3,5 tisu a lampi, zaklju uje Marasovi .

Klupe i betonske kante

Kompletni radovi na asfaltiranju ulica i cesta trajat e oko godinu dana, najavljuje direk-tor «Vir održavanja» Ante Marasovi i na-vodi kako e se, nadalje, srediti 50 klupa uz novu šetnicu od Mula do kraja Radovanjice i postaviti betonske kante za otpatke te još 100-tinjak betonskih klupa za ostale uvale.«Vir održavanje» je tako er u fazi izrade betonskih utega za morsku ogradu koja bi kupa e na javnim plažama trebala štititi od brodova, glisera i morskih skutera. Tih oko 1,600 metara ograde štitit e kupa e na plažama Jadro, Šetnica, Radovanjica, Biskuplja a, Žitno i druge.Srušit e se ruševna i derutna trafostanica u Žitnoj, koja je nekad bila spoj veze Pag-Vir, a od kada se Vir napaja strujom iz Nina ta trafostanica više nije u funkciji.

Evo i popisa svih ulica i cesta za asfaltiranje izraženih u metrima kvadratnima, koji je sastavljen do polovice lipnja i na koji e se do kraja lipnja nadodavati nove ulice.Velika Slatina IV (1,000 metara kvadratnih), Žitna XXXVI (156), Sridnje ku ice XII (872), Stara cesta (13,562), Žitna uz plažu (4,586), proširenje postoje e ceste (60), Prezida XII (576), Bobovik XVII (1,612), Radnja a XXI (576), Žitna LI (1,080), Miljkovica X (808), Bobovik XV (1,640), Velika Slatina II (520), Straža XXVI (208), Veli-ka Slatina XIX – odvojak (704), Velika Slatina XIX – glavna cesta (1,270), Prezida VI (756), Sol-datica (195), Miljko-vica XVII (212), Sridnje ku ice X (192), Srid-nje ku ice XVIII (504), Prilaz kralja Tomislava 3 (474), Luka II (388), Radnja a XXV (596), Bobovik X (1,557), Sita XIV (1,240), Žitna XVIII (664), Lu ica XXXIV (448), Žitna XXIII (400), Bobovik XVI (1,000), Žitna XVI (464), Prezida XII (576), Miljkovica XXVIII (718), Bobo-vik XI (798), Bobovik XXV (1,184), Žitna LIII – kod Velagi a (1,200), Lu ica XXVIII (180), uz Bosiljkovu trgovinu – prije ulaza za Srid-nje ku ice i Žitnu uvalu (140), Luka V (315), Luka VII (1,150), Bobo-vik XIII (1,836), Lu ica XXIX (1,181), Kr evine II (632), Biskuplja a – glavna (3,063), Put Sita – glavna popre na (2,357), Sita XXIV (644), Kozjak XVI (640), Kozjak XIII (988), Kozjak (780), Kozjak XXVIII (360) i Torovi kroz selo (3,750).

Ulice i ceste za asfaltiranje

Uredit e se i prostor od Mula do Suve Punte kako bi se spojila cesta koja ide prema bunaru. Rasteretit e se cen-tar, a samo ure enje uklju ivat e trotoar, vozni asfaltni trak, dr-vored i šetnicu uz plažu

25




28 lipanj 2008.

odštetu, a onda se i iskrca. Bolje reÊ, iskrcali su ga.Evo kako je to bilo.Bija je na brodu jedan komesar iz Betine na Murteru, major UDBA-e kaže nam Berto, koji je na brod po zadatku doša navigati ka mornar kako bi uz put vidija ko kako diše . I, priËa nam Berto, bilo neko vino pod krmon di su mornari dola-zili malo popiti, pa kad bi popili previše onda bi ulivali vode. Zato su na partijskin sastancima kri-tizirali šefa kuhinje da mu u vinu ima previše vode, pa je sekretar priko šefa kuhinje naredija da više nikome nema piti vina.

Raskrinkani sekretar

Sutradan ja iden doli toËiti i svi dolaze za mnom. Do u oni skalama dolika di je vinara da Êe se napiti.

Nema , kažen ja, šef je reka da se nikome nema napiti . a si ti gospodar ode , govori sekretar u po skala. Gledan ga ja i kažen: Šef je reka da si ti naredija, pa je on meni naredija da nema nikom piti , pre-priËava Berto nesritne i dramatiËne okolnosti. Daj kume , molili su ga mornari, ali se Berto nije daja izmoliti nego je stavija galun s vinon me u noge. Ne dan! , reka je i nije daja. Nakon nekog vrimena na parti-jskon sastanku priloženi su mladi mornari, asistentov i kadetov, za nove Ëlanove Partije. Prilažu oni, prilažu, i pokojni Frka, šef kuhinje, kaže kako su sve priložili samo ne Berta, mladiÊa kuhinje, koji sam radi za dvoje. U to drug sekretar kaže: NeÊe on u partiju, nije još dogra en . Frka mu odgovori: Pa kako to nije dogra en, druže, a znaja si tražiti piti iako si sam naredija da nikome nema piti vina i livati vodu . Kapetan se nije tija mišat pa se pristupilo glasanju da se Berta primi u partiju. Još je samo ostalo da se i Berto izjasni.Sidija san na nekon kašuniÊu, skin-en se na noge, pri en na po salona i

kažen: «Fala van svima i najviše mom šefu Frki koji me uËi ka sina i koji ima povjerenje u mene, ali dok god je ovaj udbaš naš sekretar, ja u partiju ne ulazin! . Muk. Svi se iznenadili jer niko nije znaja da je sekretar i major UDBA-e. Ja san zna. Meni je to reka Ive Peša, fala mu i danas. Reka mi je: «»uvaj se, dobili ste mornara toga i toga, majora UDBA-e. Opasan je . Kaže «Doša je za špijuna, Ëuvaj se da ti neko ne do e na brod , pris-jeÊa se Berto koji tako nije uša u partiju, ali je poslin mora odgovara-ti kako i zašto je znaja da je sekre-tar u UDBA-i. Tako se Berto posli pribacija na brod Topusko koji je za vrime rata bija njemaËka bolnica i s kojin se

plovilo do Turske, GrËke, Egipta i vozija je teret, najviše drvo, daske, motike i sapune. Posli se ukrca na Dinaru s kojon je prvi put poša do Holandije, NjemaËke i Engleske, a kada je zbog Ëupanja nokta i oper-acije mora ostat na suvom, malo se odmorija od mora i brodov.Pedeset i sedme upoznaja je gospo u Anku kada je nosila grož e u Riku, jer su Povljanci dolazili pro-davat u Riku. Jadni su se muËili i nosili kašete na glavi ka Korejanci. Krcali u Povlja-ni, iskrcivali u Rijeki, siÊa se Berto.

Otmica Povljanki

Poznanstvo je bilo sudbonosno, jer su se kašnje oženili i dobili Êer Nadu i sina Rozarija te unuke Matea, Patriciju, Teu i Vedrana, a prije nego ispriËamo kako su se uzeli, moramo se sitit legende o tome kako su Rimljani oženili Sabi-njanke što je skoro pa isto kako su i Virani ženili Povljanke. Dakle, priËa kaže kako je stari Romul, koji je utemeljija i stvorija grad Rim, pružija svin bjeguncima misto u gradu da bi ih bilo šta više, al kako nije bilo žena nastaja je problem. Romul se zato dositija lukavstva pa je pozva okolne Sabi-njane na proslavu Neptuna, isto ka šta na Viru slave Svetog Nikolu, i kad su Sabinjani došli, Rimljani su in lipo uzeli žene i uËinili ih svo-jima. E, a kako su bili dobri muževi Sabinjanke se više nisu tile vratit

Anka i Berto na terasi svoje kuÊe isprid plaæe Jadro

morski vukovi nastavak

feljton

Pedeset i sedme up-oznaja je gospo u Anku kada je nosila grož e u Riku, jer su ga Povljanci tu dola-zili prodavat. Jadni su se muËili i nosili kašete na glavi ka Korejanci. Krcali u Povljani, iskrcivali u Rijeki, siÊa se Berto



30 lipanj 2008.vir iz prošlosti

Obavljanjem svih «papirnatih» obaveza kada je u pitanju registracija popularne virske Gostione kao ugostiteljskog ob-jekta i postavljanjem tende te dodatnim «šminkanjem», posao komunalne tvrtke «Vir turizam» priveo se kraju pa e od 1. srpnja gostiona «Kotarina» sve ano zaživjeti kao bilo koji drugi lokal s vlas-titim cjenikom i još bogatijom ponudom osvježavaju ih i svih ostalih napitaka. Time e dotadašnji društveni prostor Bo arskog kluba «Vir» postati ugostiteljski objekt pod komunalnom tvrtkom «Vir tur-izam».

Od 1. srpnja Gostiona postaje lokal

Do kraja pretposljednjeg tjedna u lipnju potpisivali su se ugovori o isplati stipendija za virske studente kojima su u sije nju obra ene i odobrene op inske potpore. Podsjetimo, odobrene su dvadeset i dvi-je stipendije za studente, i to sedam za one koji studiraju na podru ju Zadarske županije za što e biti stimulirani sa 800 kuna za svaki mjesec. Potporu e dobiti i 15 studenata koji studiraju izvan Zadarske županije, u Rijeci, Zagrebu i Splitu, i to u iznosu od 1,200 kuna mjese no.

Isplate stipendija

Pod pokroviteljstvom Ureda Turisti ke zajednice Op ine Vir organizirat e se kartaški turnir u briškuli i trešeti ime e se napokon doznati tko su, barem za ovu godinu, najbolji virski kartaši. Igrat e se u parovima na prostoru terase Gostione, a pobjednike emo dobiti u subotu 28. lipnja. U Turisti koj zajednici za njih spremaju pri-godne poklone.

Turnir u briškuli i trešeti

kronika


31

Gospo a Boja sa svojim 18-godišnjim Wartburgom

S dva štanda na pijaci kod virskog bo ališta, gospo a Boja Markuli re-dovno ureduje svakog dana od osam sati ujutro do podne, ili ve po potrebi. Kako je ljetna sezona ve uhvatila maha posao se pomalo zagrijava, a u ponudi bilo kojeg lipanjskog dana sezonsko je vo e i povr e. Ali, ako Vas i ne zanima ponuda vo a i povr a, ili sve mogu e šarenilo ru nika

Vo e, povr e i Wartburg

za plažu, obu e, odje e, suvenira i koje ega sve ne što se nalazi na sus-jednim štandovima, možete vidjeti i di-viti se sada ve muzejskom primjerku isto nonjema kog Wartburga iz 1990. godine kojim ponosna vlasnica gospo a Boja svakodnevno na pijacu donosi pol-joprivredne proizvode. Ako i nije najstariji automobil, svakako je jedan od najstarijih na otoku.

Kompasa nije bilo, niti sam ga uzeo – tako tvrdi Šime Radovi Šavar, danas 70-godišnji povratnik iz Australije i jedan od petoro Virana koji su 1956. godine pobjegli iz Vira u Anconu na 5-metarskom kai u, kojemu se u tekstu s naslovom «Odiseja na vesla i vjetar» ob-javljenom u travanjskom «Virskom listu» nenamjerno i pogrešno pripisuje provala u školu i otu enje školskog kompasa

Odiseja na vesla i vjetar (2)

uo i bijega. Ne sje am se da smo uop e imali kompas, pa ga prema tome nisam ni mogao uzeti ili, ne daj bože, ukrasti iz škole. U ono vrijeme, mi s etiri razreda osnovne škole, nismo ni znali što je to kompas. Osim vode i grož a ništa drugo nismo imali u kai u. To s kompasom je bila šala, pa je

zato i nemogu e i apsurdno da sam provalio u školu kako bih uzeo kom-pas koji nije ni postojao, objašnjava Radovi Šavar.Radovi , nadalje, demantira da je ikada bio predsjednik virske omladine ili SKOJ-evac, što je tako er navedeno u istom tekstu, te isti e kako je poput svih drugih mladih Virana u tom vremenu bio tek – virski omladinac.

Ne sje am se da smo imali kompas, pa ga pre-ma tome nisam ni mogao uzeti ili, ne daj bože, ukrasti iz škole, govori Šime Radovi Šavar, je-dan od petoro Virana koji su pred više od 50 godina s kai em pobjegli s otoka u Anconu

Nije bilo kompasa, niti sam ga uzeo iz škole


ISSN 1846-7466ISSN 1846-7466

www.otokvir.net


V. LIST br. 8

Documents

jeno ovosezonsko virsko

kupu 12 dvolanih momadi

nici kupa oliver alaburi