This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
\‘vficm' I‘m”:Repfiblica Democrfitica dc Timor-Leste ““2372‘ 1",?"Ministério das Finangas ESE-(f
Gabmete Mlnlsterlal ~ ,“m
un
:
Livro 1 - Panorama Orsamentfil
PrefésiuLci Orgzinika husi Ministériu Finansas cspcsifika msponsabilidadc Diresaun Nasional Orsamemu ulurckolha no jcrc informasaun finansciru ne‘cbé iha Tciasaun ho sctm' pilbliku no publika nia rezultaclueslalistika.
Tuir provizaun ida nc’c no atu prmmwe tramparénsia kcma~bé finzmsas publikas, Ministériu Finansaspublika versuun final Llnkumcmus hirak nc’cbé ilm rclasaun ho Orsamemu Goral Esladu 2018, hafoinhclan aprovasaun husi Konselhu Ministms.
Dokumentasaun kona—ba Orsan'wntu Gem] Esladu 2018 ne‘e inklui Lei Orsumcmu no apoiu ho livrus()I‘samcntu hamcsan IuiI‘ mui:
Hau konsidcra dokumcmus hirak nc’e sei aumema koinesimemu no kompricnsaun Rona—ha} {11111115115' n tomak atu sai "Sidm/cum £c )10 'cbé dink, 301' mi infinifium ha in:
Politikas Governu Timor—Leste guia hos] Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu hatu’ur ihaOrsamentu JeraJ Estadu Anual, ho objetivu Iongu prazu atu sai nasaun ho rendimentu mediu—
altu iha 2030. Atu atinze metas ne’e, Governu investe daudauk iha infraestrutura no setores
ekonomikas xave sira inklui turizmu, saude, edukasaun, no agrikultura. Detallu hosi programaGovernu hatu’ur iha parte 2.2. Livru Orsamentu 1 ba 2018 sumariza planus kona baimplementa politikas hirak ne’e ba tinan fiscal atual.
Tabela 2.1.1.1: Orsamentu Fontes Kombinadus 2016-2022, S millaun
Fontes: Diresaun Nasional Orsamentu no Unidade Jestaun Parseria Dezenvolvimentu, Ministeriu Finansas,2018
2.1.2: Kresimentu Ekonomiku
Sai nasaun ho rendimentu mediu—altu iha 2030 presiza kresimentu ekonomiku ne’ebé forteno ho kualidade a’as. |nvestimentu publiku hahu hos] 2007 to’o 2016 liu hosi politika fiskalfront/coding ne’ebé dudu kresimentu ekonomiku naun‘petroliferu, ho media 6.9% kada tinan.
Ida ne’e ho objetivu atu fornese kondisaun nesesariu ba dezenvolvimentu sustentavel tempunaruk ne’ebe’ lidera hosi setor privadu. Kresimentu PIB naun petrolliferu forte Iha 2016 iha5.3%, sa’e hos} 4.0% iha 2015. Partikularmente, konsumu uma kain aumenta ho 6.0% hatudu
katak padraun moris iha Timor—Leste hahu diak. Iha dezafius durante 2017 ne’ebe kontinuato'o 2018, no ida ne’e afeta ona previsoens kresimentu. Mezmu nune’e, depois de situasaunorsamentu Ia’o normal, kresimentu iha tinan sfra lfu ba bele fila fali.
Page 4 of 72
2.1.3: Despeza
Despezas total iha orsamentu 2018 hamutuk $1,279.63 milloens (exclui atividades ne’ebéfinansia hosi doadores). Ida ne’e kiik liu duke alokasaun ba OJE 2017 predominantementetanba redusaun konsideravel iha alokasaun ba Transferensia Publikas. Governu foun mosutiliza OJE 2018 nu'udar meius atu selu kompromisus finanseirus pendentes lubuk ida ne’ebékria iha tinan sira liu ba molok governu simu pose. Ida ne’e perigozu ba Governu iha niniaesforsu atu hametin jestaun finansas publikas iha Timor—Leste.
Tanba atrazu iha submisaun ba OJE 2018, despezas governu nian hotu iha 2018 hala’o ona liu
hosi rejime duo—desimal ba OJE 2017. OJE 2018 aprezenta alokasaun ba tinan 2018 nian tomak,inklui saida mak gasta tiha ona desde inisiu tinan ne'e.
Governu foka ba kontinua dezenvolve infraestrutura iha Timor-Leste Jaran tomak, atu bele
estimula kresimentu no redus ki’ak. H0 Implementasaun ne'ebé susesu ba projetueletrisidade, agora foka liu ba iha investimentu ba estradas, portus, aeroportus, no pontes.
Ho nune’e, despezas, partikularmente ba iha setores xave no projetus infraestruturasprioridade, sei aumenta iha 2019. Mezmu nunee, tanba projetus prioridades PED nian balunsei besik remata, despezas no levantamentu exesu espera sei tun. Despezas iha tempu naruksei tun no reseita domestika sei kontinua aumenta, sei ajuda levantamentu exesu atu tun
Tabela 2.1.3.1: 'l'abela fiskél ho memorandu Entendimentu, S million
2014Act.
2015Act.
2016Act.
2017Prov.
2018OGE
2019 2020 2021 2022
Total Despesas purapropriasaunkategoria (inkl.lmprestimu)
Empréstimu sai hanesan instrumentu importante idea has finansiamentu Governu Timor—Leste.Empréstimu atuél ne'ebé kontratadu hosi Governu Timor—Leste uza atu finansia projetuinfraestrutura sira ne'ebé importante no ho taxa funan ne'ebe relativamente ki'ik no periodu
Iha 2018, konta Tezouru ba entidade governu tornak sei iha saldu kaixa pozitivu ho MilliaunS42. Tan ne’e, saldu kaixa sei inklui iha despeza finansas iha orsamentu jerél Estadu Nian ba2018.
2.2. Programa Governu 2018-2023
Durante mandatu ezekutivu, sei kontinua atu transforma Timor-Leste husi nasaun horendimentu bafxu ba nasaun ho rendimentu mediu alto: nasaun ida ne’ebe maka nia povomoris ho seguru no saudével, edukadu no prosperu.
Governu preparadu atu implemetna ajenda 2030 ha Dezenvolvimentu Sustentavel NasoensUnidas nian, tau hamutuk Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) no ObjetivuDezenvolvimentu Sustentével (ODS). Aje-nda global ida ne’e kompostu husi objetivu 17, hoobjetivu atu rezolve povu nia problema, ho destaka katak [a husik ema ida Iha kotuk, asegura
futuue ida diak liu Iaos deit ba Timor oan ma'Ibe ba mundu tomak.
Investimentus iha kapital sosial ho objetivu atu han’ sosiedade ida ne’ebe saudével noedukadu, atu atinji nesesidade sosial sira povu nian no atu produs forsa traballu ne’ebeakompafia dezenvolvimentu nasaun nian. investimentu sira iha infraestrutura nia objetivu atukontribui ba ekonomia ida ne’ebe dezenvolve, interliga no sustentével. Ita iha ona planukompletu infraestrutura nian ba konstrusaun portus, aeroportus, estradas, be hemu nosanitasaun ba’ziku iha nasaun Iaran tomak, ne’ebe maka sei implementa ho dinémiku foun
iha tinan 5 oin mai. lnvestimentu iha dezenvolvimentu ekonomiku sei permite Timor-Lestesai nasaun ne’ebe prosperu, modernu no ho ekonomia ne’ebe diversifikadu. Reformas baadministrasaun governu no boa governasaun sei reforsa abilidade governu nian atutransmite ka entrega ba nia povu sira.
Governu komprometidu atu elabora Plano Estratéjiku Dezenvolvimentu II, halo konsultasaunpermanente ho Sosiedade Sivil, atu aktualiza planu anterior no reflete kondisaun atual nasaunnian no mudansa ne’ebe akontese ona iha nasaun no mundu tomak. Planu ne’e Sei hatudunasaun nia vantagem kompetetivu Iha dezenvolvimentu seitor estratéjiku sira, no sei liga basira nia progresu efektivu.
2.2.1: Dezenvolvimentu Kapital Sosial
Timor-Leste nia dezenvolvimentu ekonomiku maka objetivu nasional ida ne’ebe makadepende makes ba fortalesimentu, saL'Jde no kualifikasaun nia forsa trabaHu nian. Tanba ne’e
maka investe iha kapital umanu maka estratejia xave atu permite dezenvolvimentusustentavel enkuantu kria hela kondisaun sira ba inkluzaun, bem—estar no dignidade ne’ebebo’ot iha sosiedade Timorense.
Sosiedade ida ne’ebe maka demokrétiku no dezenvolvidu kulturalmente mos maka sosiedadeida ne’ebe Ia husik ema ida iha kotuk, investe iha grupu sira ne'ebe frajil no vulnerével liu no
Page 7 of 72
rekofiese funsaun fundamental feto sire, jovem sira no ferik ho katuas slra badezenvolvimentu sustentavel.
Governu nla programa inklui sasukat slra seluk:
Edukasaun. Governu sei mellora kualidade edukasaun no treinamentu vokasional, aseguraTimor oan hotu iha asesu ne’ebe hanesan ba érea edukasaun hotu liu husi reforma jestaunno administrasaun sistema edukasaun. lda ne’e sel lnklui melloramentu eskola; modernize
no assegura relevancia ne’ebe bo’ot ba esforsu trelnamentu vokasional ne‘ebe kontinuo;dezenvolve rekursus umanus nasional liu husl programa plurianual sira; haforsa KomisaunNasional Edukasaun (KNE); no konsolida lian Tetum.
Saflde. Governu sei kontinua implementa Politika Nasional Saode no Planu EstratéjikuNasional ba Seitor Sadde 2011—2030 (PENSS 2011—2030), mantein vizaun atu iha "Timor-Leste
llu husl lmplementa Polltlka Nasional Juventude no Konsellu Nasional DezenvolvimentuJoven.
Desportu. Governu sei promove no enkoraja prétika aktividade desportu sira liu husiimplementasaun Planu Estratéjlku Desportu5..
Teknolojia Informasaun no Komunikasaun. Governu sel kontlnua implementa PolltikaTeknolojia lnformasaun no Komunlkasaun. Nune’e mos, atu fornese treinamentu no kuadru
legal foun, governu sei kria infraestrutura nesesarlu atu haluan asesu internet iha nasaunIaran‘ Iha governu nia laran, sei implementa estratéjia modernizasaun administrativu nodezenvolvlmentu Governu Elektroniku, fornese treinamentu iha teknolojla lnformasaun no
komunikasaun ba ll'der, administrador, director no funsionarlu slra hotu‘
Abitasaun. Atu fornese uma ne’ebe dignu ba sidadaun sira, governu sei revé PolltikaAbitasaun Naslonal 2007 no dezenvolve Programa Nasional Abitasaun, no kria noimplementa programa atu suporta rehabilitasaun no konstrusaun uma.
2.2.2: lm‘raestrutura
lnfraestrutura importante ba dezenvolvimentu ekonomlku no soslal, no nivel no kustuasosiadu ho implementasaun rede infraestrutura ida nudar dezafiu bo’ot ida atu sustentaprodutividade, kriasaun kampu traballu no dezenvolvimentu seitor privadu iha nivel nasional.
H0 razaun ida ne’e, planeamentu, orsamentu, monitorizasaun no avaliasaun hanesan parteesensial ba estratejla ida ne’e. Tanba ne'e, iha kurstu prazu, governu propoen atu realizasurvey detalladu ida kona ba infraestrutura no projetu slra ne’ebe lao hela. Planuinfraestrutura sei sujeitu ba reavaliasaun, koreksaun no reestruturasaun, kombate
Page 8 of 72
dezigualdade no priense lakuna sira ne’ebe sei iha en termus de infraestrutura béziku iha raiIaran.
Prioridade sira governu nian en relasaun ho seltor infraestrutura ne’e, ida maka atu bukaprofesionalismu ne’ebe barak iha parte rekursu umanu no kontraktor sira iha seitor ne’e,lmplementa reforma institusional ne’ebe inklu] planeamentu, monitorizasaun, inspeksaun nosupervizaun ida diak liu ba projetu no servisu sira ne'ebe Iao hela. Atu hari ekonomia ne’ebeprodutivu no modernu, presiza atu kontlnua investe makas iha infraestrutura ho eskala bo’ot.Nesesariu mos atu asegura kualidade konstrusaun no servisu ne’ebe ho benefisiu makas hokustu ne’ebe ki’ik liu ba projetu nia kustu manutensaun iha futuru, no atu halo ida ne’eenkuantu avalia hela rekursu sira no sustentabllidade iha futuru.
Ida ne'e ho lntensaun, ho planu infraestrutura ida ne’e, atu kombate pobreza ekstremu iharai laran. lda ne’e sei alkansa liu husi fasilita asesu ba saode no edukasaun, mellora be,
sanitasaun, no infraestrutura elektrisidade no asesu ba internet. lda ne'e sei kria kondisaunsira ba lnvestimentu privadu no kreslmentu ekonomiku, liu husi provizaun transporte,
komunikasaun no fornesimentu enerjia ne’ebe diak liu. Liu husi fasilita mobilidade no asesuba servisu, and mos liu husi oportunidade sira mai husi kresimentu ekonomiku no aumentuiha investimento privadu iha rai Iaran, ida ne’e seE hasae oportunidade ba empregu.
2.2.3: Dezenvolvimentu Ekonomia
Maske progresu bo’ot alkansa ona iha area ida ne’e, Timor—Leste tengke kontlnua atu investeiha planu estratéjiku atu atinji ekonomia ida ne’ebe modern no diversifikadu. Diversifikasaunekonomlka importante tebes atu atinjl liu husi fortalese seitor produtivu iha industriaessencial tolu — agriculture, turizmu no mina-rai — liu husl estudu no uzu rekursu natural sira
ne’ebe eziste hela, foti vantajem husl valor adislonadu pozisaun geogréfica nian no perfilpopulasaun.
Kriasaun servisu no promosaun empreendedorizmu ne’e esensial atu alkansadezenvolvimentu ekonomiku, no Governu tenke kria kondisaun sira atu asegura katakkondisaun sira disponivel ba joven sira. Ikus liu, Governu sei introdus meknizmu legal nopoll'tIka atu estimula kreatividade, inovasaun no diversifikasaun ekonomia nasional.
Governu Tlmor—Leste sei dezenvolve Kuadru Planeamentu Nasional, ho vizaun ba
implementasaun Sentru Dezenvolvimentu iha rejiaun sira nasaun nlan, ne’ebe definekarakteristlka husi kada rejiaun no potensia kresimentu husl kada seitor no sub—seltor, bazeiaba fatin ba rekursu sira ne’ebe disponlvel atu implementa asaun no estratejia sira atu atinjikresimentu sustentavel no dezenvolvimentu ekuitatlvu Iha rai laran.
Page 9 of 72
2.2.4: Polltika Governu no Adminsltrasaun
Governu iha intensaun atu kria ambiente servlsu ba ema hotu, partikularmente ba joven slrano bem—estar populasaun tomak nian. Politika makroekonémika sel foka liu badezenvolvimentu ekondmiku, ho inkluzaun no kresimentu sustentével ne’ebe as, badiversifikasaun ekonomia liu husi dezenvolvimentu seitor produtivu sira, promosauninvestimentu seltor privadu, rerforsa sustentabilidade fiskal no dezenvolve industria
flnanseira.
Governu sei servisu hamutuk ho Banku Central Timor-Leste (BCTL) atu promove
mikrokréditu sira, no merkadu finanseiru iha Timor—Leste. Governu sei estabelese BankuDezenvolvimentu Timor-Leste (BDTL), ho objetlvu atu fasilita asesu finansiamentu longo—prazu ho funan/jurus ne’ebe asesivel. lkus liu, Governu, liu husi Ministeriu Finansas (MF), seiservlsu hamutuk ho BCTL atu halo estudu klean no anélize kona ba vantajem no desvantajemhusi uza moeda USD ka Timor—Leste nia moeda rasik.
Governu sei kontinua atu mellora no haforsa jestaun finansa pflblica ho transparéncia,
responsabilidade, efisiensla no sustentabilidade nudar nia programa bo’ot ida. Promosaunjestaun finansa pL'Jblika atu sai diak liu tan sei realiza liu husi Reforma Jestaun Finansa PUbllkU,lnklui implementasaun orsamentu programa ne’ebe kontlnuo. lmposto sei orientadu atuatinji 18% husi GDP iha 2023, inklui liu husi introdusaun lei VAT. Lei kona ba kontratu sei reve’no atualizadu. Nune’e mos, sei iha esforsus iha reforsa jestaun no aumenta implementasaunParseria PL’Jbliku Privadu, estabelese polltika no jestaun diak ba divlda pL’Jbliku (lmpréstimus),mantein jestaun Fundu Mina-rai ne’ebe diak no prudente, no mos atu halo jestaun ne’ebediak ba osan estadu, inklul Fundu Seguransa Sosial. Finalmente, sei estabelese instituisaunespesial ida atu kordena ho instituisaun pL’Jbliku sira relevante, no atu jere rekursu, mobiliériuno beins iméveis hotu estadu nian.
2.2.5: Boa Governasaun no Kombate Korupsaun
Boa governasaun maka seitor pUbliku ida ne’ebe profesional, kompetente no efislente,kondisaun importante sira ne’ebe maka atu fornese servisu pUbliku sira no atuimplementapolltika no asaun sira ne’ebe estabelese ona iha Planu Estratéjiku DeZenvolvimentu {PED) noiha Programa Governu. Aumenta konfiansa iha governasaun nesesariamente implikaaumenta dezempefiu seltor publiku, tanba nia maka fatc'Jr importante llu ba kresimentuekonomiku naslonal daflluk nian.
Halo auditorlu no estabelese mekanizmu efetivu slra atu assegura transparéncia ihainstituisaun pdbliku sira no responsabilidade independente husi sira nia asaun, maka
Page 10 of 72
garantidor ba boa governasaun. Boa governasaun, iha sorin seluk, ajuda prevene korupsauniha nivel hotu iha sosiedade.
Ho nune’e, governu sei promove prinsipiu transparensia, responsabilidade, lntegridade, noIideransa liu husi mekanizmu jestaun risku, responsabilidade bazeia ba rezultadu, Sistemakeixas no, importante liu uza osan estadu ho adekuadu.
Atu promove boa governasaun no luta kontra korupsaun, governu sef, no sasukat seluk:
Organizasaun Anti-korupsaun sira
Haforsa orgaun inspesaun sira, partikularmente Gabinete Inspetor Jeral Estadu nian,atu hasae no promove inspesaun no auditoria ba entidade pL’Jiku sira;
Investe iha dezenvolvimentu kapasidade ba Komisaun Anti—Korupsaun no KomisaunFunsaun PL’Jbllku, no haforsa koperasaun ho Tribunal das Kontas.
Dezenvolve no implementa KOdiku Konduta ba Membru Governu (PED);
Adota teknolojia informasaun ne’ebe modernu iha funsaun pL'JbIIku atu suportakoezaun Governu ho inisiativa eGovernu {PED 2020);Realiza kampafia anti-korupsaun iha administrasaun pUbliku, iha eskolas no ba pliblikuen jeral;
Promove keixas no Sistema Sensibllizasaun PL'Jbliku, promove formas kelxas noimplementasaun kuestionariu/inkéritu ba publikus;Devenvolve baze de dadus ida kona ba instituisaun pUbliku no privadu ne'ebe involveiha korupsaun atu halo monitorizasaun ida ne'ebe efektivu;
Asuntujuridiku sira
Kontinua implementa politlka Iejlslativu ida ho objetivu hadia kualidade lejislasaun,nia simplisidade, sistematizasaun no asesibilidade;
Hadiak asesu no kufiesimentu ba lejislasaun nasional Iiu husi mellora publikasaun nodistribuisaun ne’ebe kontinua ba koleksaun/kompllasaun slra ne’ebe organize: husiseltor sira, no mos sira nia disponlbllidade bilingual no sira nia diseminasaun online;
Operasaun governu nian
Haforsa instituisaun sira ne’ebe responsével ba produsaun estatlstika nasional atuhalo desizaun ne’ebe diak liu;
Mellora komunikasaun internal entre governu;Haforsa lmplementasaun kuadru referensia orsamentu programa ba Timor—Leste,ne’ebe presiza liga planu ba orsamentu iha ajensia sira hotu governu nlan;Haforsa planeamento, monitorizasaun no avaliasaun kapasidades iha ajensia sira hotugovernu nian;
Page 11 of 72
- Revé Lei Pensaun Vitalisia, atu nune’e eskema ne'e integradu ho EskemaKontrlbuisaun Seguransa Sosial, relative ho pensaun membru foun orgaun soberaniaestadu nian hotu.
2.3: Panorama Ekonomiku
2.3.1: Ekonomia Internasional
2.3.1.1. Kresimentu lnternasional
FMI projeta katak kresimentu mundlél iha 2018 no 2019 sei forte ho 3.9%. Aumenta ihakresimentu Eda ne’e asosiadu ho taxa kresimentu ekonomia ne’ebe forte iha merkaduemerjente Azia no Eropa no mos rekuperasaun ne’ebe moderadu ba produtu merkadoria ihanasaun emerjente no ekonomia dezenvolvlmentu. Kresimentu iha nasaun ho ekonomiaavansadu espera sei sa’e be 2.5 % iha 2018 aas liu kompara ho taxa kresimentu iha 2017 hodeit 2.3%. Aumentu Iha taxa kresimentu iha 2018 maioria tamba polltika fiskal iha EUA ne’ebebo’ot no rekuperasaun gradual iha Europa husi krize ne’ebe akontese iha 2008—2009 no 2011-2012. Enkuantu ba nasaun emerjente no ekonomia dezenvolvimentu sira, taxa kresimentu
espera sei sa’e husi 4.9% iha 2018 ba 5.1% iha 2019, ida ne’e hanesan rezultadu husi mudansane’ebe diak iha merkadu esportasaun, no ekonomla ne’ebe forte iha Azia emerjente no mosprojeksaun ne’ebe hatudu katak kreSimentu ne’ebe diak iha India no mos moderasaungradual husl Xlna.
Taxa kreslmentu iha Xina forte tebes iha 2017 ho 6.9% maibe projeta sei tun ba 6.6% iha 2018no 6.4% iha 2019. Taxa kresimentu ne’ebe tun iha 2018 asosiadu ho nivel divida ne’ebe aasno ajustamentu fiskal hasoru tendensia kresimentu ne’ebe tun.
Taxa kresimentu global ne’ebe forte, partikularmente iha merkaclu Azia, oferese fundasaunida ne’ebe forte ba esportasaun no dezenvolvimenu ekonomla iha Timor—Leste.
Tabela 2.3.1.1.1 Kresimentu Ekonémiku Real 2017—2019 (‘70)
Atual PrevizaunProjesaun kresimentu real
2017 2018 2019
Mundu 3.8% 3.9% 3.9%
Fkonomia Avansadu 2.3% 2.5%
IEkonomia Ullletiente no iha Dezcnvolvimcntu 4.8% 4.9% i 5.1%
Page 12 of 72
Projesaun kresimentu realAtual
2017 2018
Previzaun
2019
Azia L‘Lmerjentc no iha Dczem'olvimentu
Xina
6.5%
6.9%
6.5%
6.6%
6.6%
6.4%
' Zona Euro 2.3% 2.4% 2.0%
Timor Leste (laos—minarai) * —S.3%** 0.6%
Fontes: Atualizasaun WEO Abril 2018 (FMI), Ministériu Finansas, 2018
2.3.1.2. Tendenslas Folin lnternasiona’l
Tuir FMI, lnflasaun global projeta sei kontinua estavel ho 3.5% iha 2018. Inflasaun iha nasaunho ekonomia avansadu projeta ho 2.0% iha 2018 no tun be 1.9% iha 2019. Ba nasaun sira ho
4.5%
ekonomia avansadu taxa inflasaun ne’ebe iha tuun husi tarjetu banku central ninian, maibe
espera sei sa’e iha tempu badak nia Iaran. Ba nasaun sira emerjente no I'ha ekonomiadezenvolvimentu inflasaun projeta sei mantein estavel iha 2018 no 2019 ho 4.6% no 4.3%respetivamente. Ba
kompetitividade.Timor—Leste, inflasaun ne’ebe tun sei
Tabela 2.3.1.2.]: Taxa Inflasaun Mundial no Rejionzil (%)
Projesaun inflasaun Actual F0 recast
2018
Mundu 3.0% 3.5%
Ekonomia Avansadu 1.7% 2.0%!3 Ekonomia Emerjente no ihal
Dezenvolvlmentu
4.0% 4.6%
Azla Emerjente no iha Dezenvolvimentu 2.4% 3.3%
Timor-Leste
Eon res: panorarngnlvlundu Ekonémiku IMF Abril 201 8
Page 13 of 72
0.6% 1.8%
kontinua ajuda hasa’e
Folin Minarai
Presu Minarai Internasional husi mina Brent observa katak tuun dramatiku clezcle Jufiu 2014husi presu $111.91 ba $32.2 kada barn'l iha Janelru 2016. Presu minarai ne’ebé tun hanesanrezultadu husi aumenta iha fornesimentu global bainhira demanda global tu’un. Maibé,
merkadu minarai komesa rekupera fila fali iha M310 2018 ho $46.53 kada barril. Maske seifraku, maibe rekuperasaun ida ne’e hanesan rezultadu husi demanda global ne’ebe makas,
aumenta iha tensaun geopolitikas no restrisaun ba iha fornesimentu minarai (haree figura2.3.1.2.2).
Folin Ai han Agrikola
Kuantldade bo’ot husi ai han ne’ebé konsumu iha Timor-Leste importa, nune’e mudansa iha
folin ai han internasional bele fo impaktu bo‘ot ba taxa inflasaun no padraun moris. Tuir BankuMundial (WB) nia fndise ba folin ai han, folin ai nan internasionél komesa sa’e husi lnislu 2016no kontinua to iha inisiu 2018 ho folin ne’ebé as ho 85.83 kompara ho folin antes ho 79.86iha 2015. Fatores importante hanesan kustu enerjia ne’ebe sa’e no klima ne’ebe troka, inkluipreokupasaun kona ba la Nifia sei kontribui ba presu ne’ebé sei sa’e iha tinan tuir mai. BankuMundial projeta ka'tak folin ai han sei kontinua sa’e marjinalmente durante tinan 2018 no2019, malbe presu hahan espera sei tun fali iha tinan hirak tuir mai asosiadu ho kondisaunfornesimentu ne’ebe diak ba iha merkadoria balun (haree figura 2.3.1.2.2). Ida ne'e sei fo
benefisiu ba uma kaln ne’ebé kiak iha Timor—Leste.
2.3.2: Perspetiva Tempu Badak to’o Médiu (2017—2021)
Ministérlu Flnansas nia previzaun tempu mediu ba PIB naun-minarai maka —5.3% iha 2017,maibe projeta sei positlvu iha 2018, antes sa’e ba 4% to’o 5% iha tempu médiu ( haree figura2.3.3.1). Enviromentu ekonomia ne’ebe la serteja afeita dezempenu ekonom‘lku iha 2017 nosei hamosu risku negativus iha 2018. Fatores ne’ebé kontribui ba iha kresimentu ne’ebé tuniha 2017 maka politika ne’ebé la serteja, dezpezas governu ne’ebé tun, despeza husi parseirusdezenvolvimentu no mos instituisaun naun-govermental ne’ebé limitadu, no produsaun kafene’ebé menus. Maibé, ho resensaun ida ne’e espera sei la afeita ba iha padraun moris nian,
ho konsumu uma kain ne’ebe jeralmente konserva ho diak. Governu implements ona politikabalun iha orsamentu ida ne’e atu bele hasa’e kresimentu no aurnenta konsumu uma kain.Taxa kresimentu espera sei positivu fila fali iha fin 2018, tamba projetus bot balun ne’ebéfinansia husi governu tama iha faze ho gastus ne’ebé bot no despezas governu nian komesalao ho normal depois rejime duodecimal. lha tempu oin mal, rekursus infra—estrutura ne’ebéresulta husi investimentu publiku no mos reforma legal sei kria enviromentu ne’ebékondusivu ba kresimentu ne'ebé forte iha seitor privadu.
Page 20 of 72
Figura 2.3.3.1 DeSpeza Govemu ($ Milliaun, LHS) no Kresimemu PIB real NaLm-minarai(RHS)
Fonts: Kan-ms Nasfana’! Timor-Leste 200042016, Diresaun Jerri! Estarl'stika MoF, 2018) no Previzaun Ekonamfa {Diresaun Nasiondl ba
Polirika Ekondmia, MOF, 2018}
Investimentu kontinua nafatin iha seitor infrastrutura importante iha TImor—Leste iha 2017.Programa servisu iha area eletrisidade hodi kompleta provisaun hosi eletrisidade iha rai laran,hanesan finaliza linha distribuisaun, subestasoens, no infra—estrutura hodi kontinua
operasauun no manutensaun. Estrada no ponte kontinua hadia, fornese kustu transportasaunne’ebé baratu no diak iha rai laran no ajuda seitor privadu hodi dezenvolve. Recentamente,kompleta ona investimentu balun hanesan serveja Heineken ne’ebé fornese servisumanufatura ho kualidadi ne'ebé a’as. lha tempu médiu, seitor investimentu ho skala bo’ot
balun sei fo resultadu ne'ebé diak no sei enkoraza aumentu signifikativu iha investimentusetor privadu iha periodu previzaun. lha 2018, sei komesa konstrusaun iha portu Tibar, noextensaun iha komersiu no propriedadi komersiais ne’ebé existi iha rai Iaran. Investimentuida ne’e konsistente ho governu nia estratéjia ”frontloading”, kona ba investimentu ihakapital umanus no edukasaun, atu atrai investores no kria Servisus iha rai laran.
Ba tempu médiu, iha émbitu inflasaun ne’ebé ki’ik, konsumu Timor oan sira nian mos hatuduperspetiva ne’ebé diak. Ida ne’e kontinua hasa’e taxa kresimentu rejional, perspetiva husipresu merkadorias mundial no projeksaun ba taxa kambiu ( haree figura 23.1.2.2]
Page 21 of 72
Figura 2.3.3.2 Persentajcn Investimcnlu husi PIB real naun-minarai, 2009—2021
Objetivu 14 Konscn'a no uzu oseanu sira, tasi no rckursus lasi nian ba dexonvoh’in‘lenlu ida nc‘cbé sustcntz’wcl
Obj etivu 1 5 Prolojo, restaum no promovo uzu ckosistemu torrestre no°cbo sustenlévol, jostaun ai—laran ne’obésuslcntével, kombatc diserlifiknsaun, no hapm‘a no revcnc rai monu no hapara biodiversidadc nc‘cbe’lakon
Objetivu 16 Promovc sosiedudc ne'ebé pas no ink1uzivu ba dezenvolxl'jmenlu nc‘cbo sustentévol, fornesc ascwjustisa ba ema holn no hari instituisaun ne’ebé Cfctivu, responsavcl no ink1uzivu ihn nivol horn
Objefivu 17 Hafiwrszi dalan implomcntasam‘n no revitalim parseria global ba dezenvolvimemu ne‘cbo sustenlavcl
Progrcsu
Tabela mir mai hamdu alinjimcnlu Timor-Leste nian 17a ODS Iuir Suwcy Demogréfiku noSande main resentc ne’ebe halao 11m 2016 no pub1ika 111a Abril 2018. Maior parte husi indikadorODS 11121 relatorio Survey Demogréflku no Sande ne’ebe compara’we1 ho survey 2010 niem sciaprczenta iha tabela iha kraik no sira nc’ebe lac sci husik mamuk.
ODS 2 en‘jeral iha melloramcnlu iha labarik ho nutrisaun 1aiha no maInqisaun rcspelivmnentetun husi pursonm 58 ba 45.6 no 44.? ba 29.5 pursentu. Maske nuneb labarik ne’cbe fi‘aku kaforsa laiha nia figura aumcnla husi pursentu 19 ba 24 no labarik ne‘cbe bokur atnnenta purscmu0.5 husi pursentn 5.
ODS 3 iha Ine1loramentu signifikanvu iha indikador bcbc moris hotan asistcnsia huSi pcsoalsande aumonla husi 29.9 ba 56.7. Taxa monalidade tinan 5 mai kl'aik no neonatalrespctivamente fun husi pursentu 64 ba 41 no 30 ba 19.
Proporsaun feto ho idade reprodutivu (lS—49)ne’ebe ho nesesidadeplaneamentu familiar ho métodu modernu
—\
46.6 ‘Taxa moris husi inan (joven) kada feto nain 1000 ho tinan 15—19 42Prevalensia populasaun ne'ebe fuma sigaru ho idade 15 ba leten 28.4Proporsaun populasaun-alvu ne'ebe hetan vasinas 45.2
Proporsaun feto ne'ebe forma uma kain ona husi tinan 15 ba letensujeitu ba violensia fiziku, seksual ka psikolojiku husi nia parseiru kaeis parseiru husi fulan 12 ba kotuk 30.7
Proporsaun feto ho tinan 20-24 ne‘ebe kaben nain ka morishamutuk antes tinan 15 no antes tinan 18
a. Antes tinan 15 2.6b. Antes tinan 18 14.9
Proporsaun feto tinan 15-49 ne'ebe halo desizaun rasik kona barelasaun seksual, uzu kontraseptivu no kuidadu saL'Jdereprodutivu 35.9Proporsaun individu ne'ebe iha telefone mobile 71.4
Proporsaun populasaun konsumu be hemu husi servisu jestaunseguransa be mos 64 79.8
Proporsaun populasaun uza servisu sanitasaun ne'ebe jere hoseguru inklui fasilidade fase liman ho be no sabaun 43 53.8Proporsaun populasaun ho asesu ba eletrisidade 38.9 76.5
Proporsaun populasaun iha dependensia primeiru ba kombustl'velne‘ebe mos no teknolojia
Page 24 of 72
Objetivu Indikador Persentajem I2010 2016
Proporsaun adultus (tinan 15 ba leten) ho konta bankaria iha bankuka institusional finanseira seluk ka ho fornesider servisu mobilemoney(osan) - 13.4
Grupu trabaliu nc‘e mos sei implemcnta vizaun PHD nian ne’ebé maka alifia ho ODS.Alifiamen’tu .PED no ODS iha vizaun nc’cbé komprchensivu husi kurru prazu I0 longu pram,sumariza iha diagrama tuir mai ne’e:
Figural 2.4.2.1 Alifiamentu I’ED n0 ODS
PLDJ H‘fif'iJiU
_ fl , ,_ “Wm:— , Rig-EU
Iha bloku mean hatudu PED iha faze primciru ne‘ebé Governu sci kOHSCnIra badezenvolvimcnlu rekursus umanus, ini‘raestrutura no hametin instituisocns; vizaun sira ne’ealifia ho objelivus ODS nian kona ba halakon hamlzlha, dczenvolve edukasaun no infraestruturane’cbé maka kualidadc, asegura populasaun tomak moris saudévcl, igualdadcjéneru no bé mosno sanitasaun ba 91113. hotu.
Bloku kinur hatudu alifiamenm PED faze ma ho objetivu kona ba kontinuasaun rcforsaeUrS‘uS umanus, infraestmtura n0 ekonomia kompctetivu ho objetiw ODS kona ba kriasaunkampu traballu n0 kresimentu ekonomia ne’ebé sustentével no mos produsaun agrikola nokonsumu ne’ebé maka susta-ével.
Page 25 of 72
lkus Iiu. lha bioku ho kor toska hatudu alifiamcntu PEI) fazc 3 konu ba halakon kiak. hal‘orsasetér privadu no dixrcrsifikasaun okonomiu ho objetivu ODS konu ba halakon kiak.
2.5: Despeza no Komitmentus Parseirus
Dezenvolvimentu
lha 2018 fontes kombinadus iha Orsamentu Estatu ho valor total Milliaun 51,4613. Ida ne’e
finansia husi emprestimus) no MiIIiaun $181.7 husi perseirus dezenvolvimentu.
Total OJE 2018 ki’ik Iiu kompara ho orsamentu ne’ebé aloka iha 2017. Ida ne'e tanba redusauniha alokasaun ba bens no servisus hanesan konsekuénsia husi ezekusaun ne’ebé ki’ik duranteaplikasaun rejime iha 2017, no mos redusaun iha Transferéncia PLJblika orientadu husialokasaun ne’ebé significativamente ki’ik ba Rejiaun Administrative Especial de OecusseAmbeno (ARAEOA) no he Zonas Especiais de Economia Social de Mercado de Oecusse
Hanesan rezultadu husi sirkunstansia sein presedente hirak ne’e, alokasaun barak mak sai
exepsionalmente ki’ik bainhira konsidera hanesan numeru agregadu ida ba tinan 2018 tomak.Enkuantu, iha realidade, ida ne'e prinsipalmente tanba despeza ne’ebé ki’ik iha rejime Duo-Decimal nia okos, ne’ebé diminui alokasaun orsamentarias waihira apresenta hanesannLimeru total ba 2018 tomak.
2.5.1: lVIudansa Estrutura Governu
VIII Governu Konstitusional ultrapasa ona mudansas estruturais lubuk oin oin atu bele alinadiak Ilu tan ho ninia prioridades no atinje metas hodi ninia programa. Seksaun ida ne’e esplika
mudansas xave ba estrutura governu. Mudansas estrukturais ne'ebé halo hosi VIII GovernuKonstitusional deskreve iha relasaun ho VI Governu Konstitusional, tanba propostas
Page 26 of 72
orsamentu hosi VII Governu Konstitusional la aprovadu, pagamentus hotu no alokasaunorsamentu dadauk ne’e sei utiliza estrutura VI Governu nian.
I Ministeriu Reforma Lejislativa no Asuntus Parlamentar kria ona atu tau matan baGovernu nia reformas insitutionais no legais oin-oin. Sekretaria Estadu ba
Komunikasaun Sosial muda ona mai Ministeriu foun ida ne’e, nune’e mos ho Komisaunba Reforma Lejisiativa no Setor Justisa, ne’ebe uluk iha Ministru Estadu ba Prezidensia
Konseilu Ministrus nia tutela.
o Ministeriu Ensinu Superior, Siensia no Kultura kria ona atu mellora diak iiu tan kualidade
ensinu superior iha Timor—Leste. Nune’e mos asumi programas sira ne'ebé iha relasaunho ensidu superior husi Ministeriu Edukasaun. Ministeriu foun ida ne’e mos akumulaSekretaria Estadu Artes no Kultura, ho programas relevantes foti husi MinisteriuTurizmu, Artes no KuItura.
- Sekretaria Estadu Juventude no Desportu muda ona ba Ministeriu Edukasaun hodi
forma Ministeriu Edukasaun, Juventude no Desportu. Programas ensinu superior,siensia no teknolojia hotu muda husi Ministeriu Edukasaun ba Ministeriu EnsinuSuperior, Siensia no Kultura.
- Sekretaria Estadu Konsellu Ministrus no Sekretaria Estadu ba Asuntus Parlamentar taka
ona, ho sira nia programas xave sira muda one be Ministru Estadu Prezidensia KonselluMinistrus.
- Ministru Estadu, Koordenador Asuntus Ekonomikus sai ona Ministru Koordenador
Asuntus Ekonomikus. Ministru Koordenador ne’e sei tau matan ba Sekretaria Estadutolu: Sekretaria Estadu Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE);
Sekretaria Estadu ba Dezenvolvimentu Setor Kooperativu; no Sekretaria Estadu baAmbiente, rua ikus ne’e ninia programas anteriormente iha Ministru Komersiu, lndustirano Ambiente.
- Ministeriu Turizmu, Komersiu no lndustria forma Jiu hosi programas sira husi MinisteriuKomersiu, lndustria; no Ambiente no Ministeriu Turizmu, Artes no Kultura.
- Programas hotu relasiona ho veteranus muda sai ona husi Ministeriu SolidariedadeSosial hodi forma ministeriu foun ho naran Ministeriu ba Asuntus Veteranus, inklui iha
ne’e mos Sekretaria Estadu ba Asuntus Veteranus.
- Gabinete Ministru Estadu, Koordenador Asuntus Sosial taka one, no programa hotu
konaba apoiu ba Iabarik iha Ministeriu Solidariedade Sosial muda ba MinisteriuSolidariedade Sosial no lnkJuzaun.
- Ministeriu Obras Publikas, Transporte no Komunikasaun fahe ona ba Ministeriu Obras
Publikas no Ministeriu Transporte no Komunikasaun.
Page 27 of 72
- Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun Socio—Ekonomiku Muller muda ba SekretariaEstadu ba Promosaun Emprendedorizmu Feto, no sei relata direitamente ba Primeiru
Ministru.
- Sekretaria Estadu ba Protesaun Sivil kria one no sei inklui iha Ministeriu Interior.
- Sekretaria Estadu ba Fortalesimentu Institusional no Gabinete Ministru Estadu,
Koordenador Asuntus Administrasaun Estatal no Justisa taka ona atu bele aumentaefisiensia despeza iha Linas Ministeriais. Poupansa husi kustu ne’e sei utilize ba apoiaprograms no prioridades Governu
2.5.2: Despezas bazeia ba Fundu
Despeza Governu fahe ba Fundu Konsolidadus Timer—Leste (FCTL), Fundu DezenvolvimentuKapital Umanu (FDCH) no emprestimus. Desde 2016, Fundu infraestrutura sai ajensiaautonoma ina FCTL nia okos. Kompara ho aiokasaun ba OJE 2017, alokasaun hotu ba 2018menus ona: FDCH tun ho 12.3%, despeza emprestimu ho 39.5%, no FCTL be 5.1%.
Tabcla 2.5.2.1: Despcza pur Fundu. (Sm)
2016 Atual 20.17 2018 2019 2020 2021Prowzaun Orsamentu
FCTL nu’udar kontra sentral Governu no inklui despezas hotu be linas ministeriais no ajensiasautonomas except FDCH. [ha Iaran, despezas rekorente no kapital fahe iha kategoriaapropriasaun Iima hanesan temi iha tabela 2.5.3.1. Tabela 2.5.3.2 hatudu orsamentus efetivuba fulan hat ikus 1111512018, depois de konsidera despezas hotu ne’ebé lao one to’o agora.
Alokasaun total iha FCTL sei menus ho 5.1% iha 2018 kompara ho OJE 2017. Ida ne’e duduhusi redusaun signifikante ida iha alokasaun ba Transferensia Publika, ne'ebe tun ho 37.8%kompara ho alokasaun ba 2017.
Tanba despeza kiik iha rejime Duo—desimu, alokasaun Bens no Servisus ba ministeriu noajensia barak mos tun. Maibe, orsamentu ba kategoria em jeral aumenta ho 8.1% kompara
Page 28 of 72
ho alokasaun 2017, dudu husi pedidu ba finansiamentu ba pagamentus hosi obrigasoens nokompromisus oin oin ne’ebe seidauk seluk. Informasaun detallu liu tan konaba pagamentupontuais bele hare iha seksaun 2.5.3.7.
Alokasaun ba Kapital no Dezenvolvimentu aumenta ona ho 33.7% iha 2018 kompara ho OJE2017, hanesan Governu asegura katak projetu infraestrutura xave sira bele dezenvolve ihataxa ida ne’ebé diak, alina ho ninia program no prioridades.
Alokasaun Salarius no Vensimentus tun ho 4.5% iha OJE 2018 kompara ho alokasaun ba 2017.Ida ne’e tanba ministeriu no ajensia barak mak tau osan barak liu ba kategoria ida ne'e iha2017, ho esperansa atu rekruta pesoal adisional durante tinan neba. Ba razoens oin oin,
rekrutamentu foin ne’e la realiza. Ho nune’e, halo ona ajustamentu ba orsamentus atu belerefleta diak liu nesesidades no kompromisus atual ba funsionarius publikus ezistentes iha
2018.
2.5.3.2: Bens no Servisus
Orsamentu FCTL 2018 be Bens no Servisus sei aumenta ho 8.1% kompara ho alokasaun ihaOJE 2017, haio nia sai kategoria ida bot liu iha despezas rekorente iha $397.8 milloens. Maibe,importante atu anota katak proporsaun signifikante husi Orsamentu Bens no Servisus 2018($79.8 milioens) aloka ba pagamentu obrigasaun no kompromisu sir aba bens no servisus ihatinan sira liu ba ne’ebe seidauk selu hotu. Detallu konaba ida ne’e fo iha seksaun 2.5.3.7.
ministeriu sira iha deit fulan haat atu ezekuta alokasaun orsamentu foun, ministeriu noajensia barak liu mak experensia on redusaun iha sira nia Orsamentu Bens no Servisus 2018kompara ho 2017. Maibe, presiza toma nota katak a[okasaun sira ne’e halo tiha ona tanba
sirkumstansia exepsional husi 2018 no aplikasaun rejime duo—decimal ba maioria iha tinan idane’e, no tanba ne’e la nesesariamente representative ba medida husi alokasaun Bens no
Servisus ba instituisaun sira iha tinan sira tuir mai.
Medidas
Medidas prinsipais ba Bens no Servisus:
- $82.1 milloens ba Ministeriu Obras Publikas ba kombustivel no manutensaun
geradores eletrisidade iha Hera no Betano. Fornese eletrisidade iha teritoriu larantomak mak xave ba jerasaun kresimentu no dezenvolvimentu iha nasaun tomak.
0 $18.1 milloens ba Tudu Governu ba servisus legais. lha Fundus ne’ebé apoia estadudefende nia an hosi kazus legais oin oin.
0 $18 milfoens ba Todu Governu atu apoia eleisaun jeral iha 2017 no eleisaunparlamentar iha 2018. EleisaunjeraI sira liu ba importante ba Timor—Leste ne’ebé husiknia estabelese nia an Iiu tan nu’udar nasaun ida ho prinsipius no prosesusdemokratikus ne’ebé forte,
Page 30 of 72
- $14.4 miiloens aloka ba Munisipius ba Programa Merenda Eskolar, subsidies baeskolas, no kustus operasionai no servisus ba autoridades administrativus.
o $10.3 miiloens ba SAMES ba madikasaun hodi melloria kualidade servisus saudefornese iha teritoriu iaran tomak.
o $4.8 milloens ba Ministeriu Obras Publikas ba programa bee mos no saneamentu ihaéreas rurais no urbanas.
- $4.6 milloens ba Todu Governu ba Fundus Kontrapartida.
- $4.6 milloens ba Ministeriu Justisa programa "lta Nia Rai" no levantamentu kadastral.Iha programas xaves ba mellora direitu ba rai iha Timor—Leste, ne’ebé hanesan fatorxave ba seguransa pesoal no he promove kresimentu ekonomiku.
- $2.5 milioens ba Todu Governu ba pagamentu ba kuotas ba insitutuisoensinternasionais.
- $2 milioens ba Todu Governu ba apoia Reforma Fiskal, Reforma Jestaun Dezempefiu,
no Reforma Dezempefiu Orsamentu. Reformas ne’e importante ba hametin JestaunFinansas Pubiikas iha governu tomak.
- $1.1 millaun ba Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun atu kobre kustus founba Bens no servisus iha embaixadas no konsuladus oin oin.
- $0.5 millaun ba Ministeriu Saude atu hola hahan ba pasientes. Despezas ne’e sei ajudahadi’a kualidade servisus saude iha nasaun.
«- $0.3 millaun ba Administrasaun Portu sira iha Timor-Leste, kombustivel ba Roo
Nakroma Berlin atu asegura operasaun ba roo no asegura asesu kontinua ba Oecusseno Atauro ba populasaun Timor—Leste.
a $0.1 millaun ba Ministeriu Edukasaun ba emprime materiais ba eskola sira.
2.5.3.3: Transferensia Publika
Transferensia Publia inklui osan hotu ne’ebé Governu gasta ba subvensoens pL'Jblikas nopagamentus konsignadus. Alokasaun ba kategoria ida ne’e sei tun signifikamente iha 2018 ba$261.9 milloens, redusaun iha 37.8% kompara ho OJE 2017. Redusaun ida ne’e dudu hosiredusaun iha alokasaun ba Rejiaun Administrative Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) noZonas Espesiais ba Ekonomia Sosial Merkadu {ZEESM) Oecusse Ambeno no Atauro, tanba sirasei uja fundus ne’ebé seidauk utilizadu husi tinan sira liu ba projetus infraestruturas sirane’ebé ia’o hela, no la presiza finansiamentu adisional ba kapital iha 2018. Sire nia alokasaunba 2018 sei kobre despezas rekorentes hotu ba rejiaun ne’e iha tinan ida ne’e.
Page 31 of 72
Medidas
Medidas prinsipais ba Transferensias inklui:
- $98.9 milloens ba Ministeriu Asuntus Veteranus atu fornese pensoens no apoiu bootiiu ba veteranus. Programa ne’e fornese apoiu ba ema ne’ebé vulneravel no direitu Iiuiha Timor—Leste.
- $48.1 milloens ba Ministeriu Soiidariedade Sosial no inkluzaun ba programas sosiais,inklui eskema pensaun ba idozus no invaiidez, Bolsa de Mae, no apoiu ba vitimasdezastres naturais. Programas ne’e tau matan vulneraveis no grupus ne’ebé meresehetan apoiu no kontribui ba redusaun kiak.
- $28 milioens ba Reziaun Administrative Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) no ZonasEspesiais Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM) ba Oecusse Ambeno no Atauro.
o $13.7 miiloens ba Todu Governu ba pensaun ba funsionarius permanentes liu hosirejime kontributoriu.
a $12.4 milloens ba Ministru Saude ba tratamentu saude iha rai Iiur, ion to the Ministry
of Heaith for treatments abroad, kuidadus saL'Jde primérius no subsidiu ba medikusCubanus iha Timor-Leste. Investimentu sira ne’e importante atu mellora kuaiidade
servisu saude ba populasaun.
. $12.1 miiloens ba Ministeriu Petroieu no Rekursus Minerais atu apoia AutoridadeNasional Petroleu no Minerais (ANPM), TiMOR GAP, no lnsitutu Petroleu no Jeolojia(JPJ). Osan ne’e presiza atu asegura Timor-Leste maximize benefisius hosi niniarekursus naturais.
- $7.5 milloens ba Munisipius atu apoia atividades hamos sidade, programa merendaescolar, no subvensaun ekola, no atu kontribui ba dezenvolvimentu rural nokresimentu inkiuzivu.
- $6.5 milioens ba Todu Governu atu apoia atividades Igreja iha Timor-Leste, alina hoplanus no politikas Governu nian.
a $6.0 miiloens ba Komisaun Eleitoral Nasional (CNE). Despeza ne’e sei fornese subsidiu
ba partidus politikus, atu kontinua dezenvolve no haforsa prosesu demokratiku ihaTimor—Leste.
o $5.4 miiloens ba Todu Governu atu fo pensaun vitalisia ba eis lideres no membrusorgaun sobernu sira tanba sira nia dedikasaun no servisus ba nasaun.
o 52 miIIoens ba Todu Governu nu’udar kontribuisaun ba apoiu finanseiru internasional
ba apoiu kazu umanitariu sira iha rai liur.
- $1.1 milloens ba Todu Governu ba sekretariadu g7+. Servisu hosi sekretariadu ida ne’eatu asegura katak voz husi estadus frazeis sira ema rona no atuada hos'l komunidadeinternasional.
2.5.3.4: Kapital Minor
Kapital minor inklui despeza kona-ba kareta, mobiliériu no beins imovel seluk. Orsamentu2018 ha kategoria ida ne'e reflete 69.7% redusaun kompara ho orsamentu jeréI Estadu batinan 2017. Durante aplikasaun rejime Duo—Decimal, despeza hotu—hotu kona—ba KapitélMenor hetan suspensaun, no ida ne’e hatudu alokasaun ne'ebé ki'ik, reeta faktus katak
despeza hotu-hotu iha kategoria ida ne'e sei aplika deit durante fulan haat iha tinan nia Iaran,
wainhira Orsamentu 2018 jeréI estadu pasa.
Despeza iha kategoria Kapitél Menor ne'e uza atu sosa ekipamentu kapitél hanesanmobiliariau no ekipamentus elektronikus, nune'e mos ba mékina ne'ebé iha tInan barak nia
Iaran no la presiza atu sosa tan fali iha tempu besik.
Medidas foun
Medida prinsipél sira ba Kapitél Mendr inklui:
o MIIIiaun $1.3 ba Ministériu Estadu prezidénsia Konsellu Ministru no ba entidade founiha VIII Governu Konstitusionél. Ida-ne‘e sei kobre kustu ekipamentu ba IT, mobiliariu,
no kustu inisiél nesesériu seluk atu fo apoiu ba estrutura foun governu nian.
. Milliaun $0.7 ba Ministériu Finansas, atu sosa hardware no ekipamentu seluk hodiatualiza no hadi'a sistema IFMIS.
- Milliaun 5 0,5 ba Ministériu PIaneamentu no Investimentu Estratéjiku ba kustu oin—oin
inklui mobiliériu ba uma veteranu sira, no ekipamentu ba dormitorfu ba institusaun
Politékniku Hera.
o MiIIiaun $0.3 ba Ministériu Obras Publikas atu sosa transformador ba eIetrisIdade.
Page 33 of 72
2.5.3.5: Kapital Desenvolvimentu
AIokasaun 2018 ha Kapital no Dezenvolvimentu aumenta 33.7% kompara ho alokasaun ihatinan 2017. Ne'e tanba aumentu 45.4% alokasaun ba Fundu infra—Estrutura, tuir kondisaunfinanseira kona—ba projetu sira ne'ebé kontinua. Hanesan hatudu iha Tabela 2.53.5.1,
dotasaun Kapital no Dezenvolvimentu iha FKTL ho IVlilliaun $323.6 fahe ba Fundu infra—Estrutura, MIIIiaun $3.1, ba PIaneamentu Dezenvolvimentu Integradu Munisipél (PDIM), no
IVIiIIiaun $3.7 ba Kapitél no Projetu dezenvolvimentu dentru lifia ministériu.
Grande Projetu, aisten'u Ploneamentu Investimenru Estmtegr‘ku, 2018. be 2016—2017, PDIM figuros inklui{VIP/E’s despesas capitol aisteriu..
2.5.3.6: Kustus AdIsIonais ba Estrutura Foun Governu
Liu hosi ninia estrutura foun, VIII Governu Konstitusional simplifika ministerius no ajensias atu
redus kustus no aumenta efisiensia. Mezmu nune’e kustus ba ministerius no sekretariu estadufoun sira ne’e no divizaun sira seluk rekopera fiIa fali ho kustus ne’ebe poupa husisimplifikasaun ba estruturas. AIokasaun be divizaun sira ne’ebe kria hosi estrutura foun makIha tabela 2.5.3.6.1tuir mai, no sei kobre despezas ba fulan heat ikus iha tinan ne’e.
Tabela 2.5.3.6.]: Kustus Adisional ba Estrutura Foun, (S’OOOS)
Divizaun Foun [$ ,000) SN BS TP KM KD TotalOrsamentu
Total 526 996 330 1,852
ParIamentarGabinete Ministru Reforma Lejislativa no Asuntus 139 581 O 50 O 770
Gabinete Vise Ministru Justisa 48 50 98
Gabinete II Vise Ministru Saude 90 75 50 215
Gabinete Ministru be Asuntus Veteranus SO 50 161
Gabinete Sektretariu Estadu ba Asuntus Veteranus 46 50 OO
OO
50 GO
OD
146
Page 34 of 72
Gabinete Sekretariu Estadu ba Protesaun Sivil —Ministeriu Interior
46 90 30 166
Gabinete Sekretariu Estadu ba Dezenvolvimentu SetorKooperatl'va
50 50 50 150
Gabinete Sekretariu Estadu ba Ambiente 46 SO SO 146
Fonts: Diresaun Nasional Orsamentu, Ministeriu aansas, 2018
2.5.3.7: Pagamentus Atrasu no Obrigasoens kontratuais
VIII Governu Konstitusional deside ona atu resolve dividas lubuk ida no obrigasaun kontratualne’ebé akumulado ona iha tinan hirak liu ba maibe seidauk halo pagamentu. Pagamentu bakompromisus sIra ne’e sei hakbiit atu bele halo planu no orsamentasaun ne’ebé akuradu liutan iha future, no 591 asegura despezas foun hotu halo hosi fundasaun ne’ebe kIaru no estavel.
Kustu total husi pagamentu ne’e Iha OJE 2018 mak $87 milloens, ho detaifu kustus ba kadaministeriu hatudu iha Tabela 2.5.3.7.1. Pagamentus ne’e inklui:
$64.5 milloens ba Todu Governu atu reembolsa fali reseitas fiskais ne’ebé selu Iiu tihaIha relasaun ho ekstrasaun hosi kampu mina Kitan Iha tinan hirak IIu be.$6.9 miIIoens ba Ministeriu Edukasaun, Juventude no Desportu atu finansia
pagamentu retroativu ba aumentu safariu ba mestres sira ne’ebé simu promosaunentre 2013 no 2017 iha munisipius 7.
55.8 miIIoens ba Todu Governu atu halo pagamentu ba saldo ba Quick ReIease ne’ebé
seidauk selu ba Autoridade Aduaneira.$4.5 mIIloens ba Fundu Todu Governu atu selu dividas balun Timor Telecom nian
ne’ebé seidauk selu ba servisus teiekomunikasaun ne’ebé fornese ba governu ihatinan hirak Iiu be.$2.2 milloens ba Ministeriu Obras Publtkas atu selu dividas eletrisidade ba EDTL.
$1.5 milloens Universidade Naslonal Timor Lorosa’e atu selu dividas pendentes oin oinne’ebé akumuladu entre 2016 no 2017.$0.8 milIaun ba Polisia Nasional Timor—Leste atu kobre dividas pendentes em relasaun
ho manutensaun r00 ahi, CCTV no telekomunikasoens.$0.5 millaun ba FALINTIL — Forsas Defezas Timor-Leste atu selu subsidius pendentesno kustus adisional asosiadu ho eieisaun foin dadauk ne'e.$0.3 millaun aloka ba Ministeriu Administrasaun Estatal atu kobre restu hosi kustus ba
Eleisoens suku iha 2016 ne’ebé seidauk selu.
Page 35 of 72
'l‘abela 2.5.3.7.1: Pagamentus Atrazu no Obrigasoens Kuntratuais, ($111)
Alokasaun OrsamentuAdisional ha Kompromisus
pendentes
Kategoria(S Mllla‘l) Apropriasaun
Total Obrigasoens 87.0
Todu Governu BS 74.8
Ministeriu Edukasaun, Juventude, no Desportu SV 6.9
Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, pilar sentrél ba dezenvolvimentu Iongu prazuTimor-Leste mak konstrusaun no manutensaun prInsél, infra—estrutura produtivu hodi kriaempregu no promove kreximentu ekonomiku sustentével. Fundu lnfraestrutura estabeleseiha tinan 2011, ho papél finansiamentu no hodi kontrola ba projetu infraestrutura sira (IiuMilliaun $1) tuir prioridade no vizaun sira Governu nian. Hosi tinan 2011, tota'I hamutukbiliaun $3.87 aprova one no aloka ba Fl atu finansia programa 22, no Inklui Parseria PUbliku—Privada (PPP) no empréstimu esternu. Dezde tinan 2016, Fundu infra-Estrutura Iha Ia’o onaajensia autonoma
Governu Konstitusionél VIII defini prioridade dezenvolvimentu infra—estrutura iha érea infra-estrutura fiziku bézika bazeia ba razaun sosial no ekonomiku. Ida-ne'e InkluI programahanesan estrada, ponte, bee no saneamentu no fornesimentu ba fornesimentu enerjia ne'ebésustenta’vel. Projetu barak iha érea hirak ne'e hahu ona Iha tinan hirak liubé. Nune'e mosprogresu barak iha érea hirak ne'e, Infraestrutura importante seIuk ne'ebé mak seI presiza atuapoia modernizasaun no kresimentu ekonomia Timor—Leste nian inklui dijitéI infra-estrutura,transporte no lojistika infra-estrutura ba kornérsiu, nune'e més kriasaun ba kuadru ida ne'ebé
luan Iiu ba apoiu dezenvolvimentu industriél. Maioria husi projetu iha orsamentu jerél EstaduNian ba 2018 sira Iaos foun, maibé maibé refleta ezijénsia finanseiru kontinuasaun ba
programa sira-ne'ebé iha no aprova ona iha tinan liubé
Orsamentu ba Fundu infra~Estrutura (ekui empréstimus) iha 2018 mak Milliaun $323.6 ba21 programa. Tuir nesesidade kontinuasaun ba programa no prioridade sira Governu nian,parte ne'ebe’ boot liu husi orsamentu Fundu infra-Estrutura 2018 mak aka ba programa
Page 36 of 72
estradas (39.8%), ba Programa Dezenvolvimentu Tasi Mane (31,1%) no programa eletrisidade
estrada, turizmu despeza n0 manutensaun ba sistema bee no irigasaun. Protesaun sosiélreflete kona-ba programa seguransa sosiél ne'ebé hanesan Bolsa da Mae, veteranu no
pensaun sira seluk, no alimentasaun programa eskolér sira. Setdr bot terseiru mak Edukasaun,tuir kedan SaUde.
Page 40 of 72
Figura 2.5.8.]: Despesas Rckorentc kada Sctor iha 2018
konstrusaun edifisiu pL’ibliku sira ne'ebé foun, dezenvolvimentu infra—estrutura ba IT noinvestimentu capital seluk. Detalle liutén mak prevee iha Parte 1 Livru Orsamentu 6.
Page 41 of 72
Figure 2.5.8.2: Fundu lnfraestruturu kada setor iha 2018
Recreation, Culture& Religion
0.5%
Public Order 8:Safety, _ e
Tast Man, 1.1%25.9% . ’ '' _/Ei':onomic Affairs -
Other7
_ Education0.4%
Economic Affairs -Roads49.6%
Source: Estimate based on proposed IF aI/ocations, MP5, 2018.
2.6: Reseita
2.6.1: Vizaun Jeral Projesaun Reseita
Tabela 2.6.1.1 hatudu projesaun ba total reseitas to 2022, some husi reseitas mina—rai noreseitas doméstika. Tendensia redusaun gradual ba reseita mina—rai ida ne’e projetadu atukontinua tanba produsaun husi kampu ezistente atu hotu ona.
Dezempefiu pozitivu husi reseitas doméstika iha 2016 tun ona ba millaun $189.5 iha 2017. Idane'e hatudu redusaun pursentu 5 kompara ho tinan 2016 koleksaun atuai no ida ne’eposivelmente rezulta husi kondisaun makroekonomiku negativu no inserteza politika ne’ebeTimor-Leste hasoru iha 2017. Redusaun ne’e hare hanesan impaktu prinsipalmente husireseita tributaria ne‘ebe tun. Tendensia ne‘e projetadu atu estével fali iha 2018, ho koieksaunreseitas doméstika esperadu hamutuk millaun $188.7. Falta iha melloramentu ba reseitasdoméstika en jeral reflete ba prolongamentu situasaun politika to 2018.
Ekonomia kontinua hasoru dezafius balu kona ba oinsa atu aumenta reseita doméstika,ne’ebe maka identifika ona husi Komisaun Reforma Fiskal, inklui infraestrutura béziku,jestaunrekursus no dezenvolvimentu umanu. Reseitas doméstika halo parte proporsaun ki’ik husi
Page 42 of 72
reseita hotu no tanba ne’e la kompletamente kompensa mudansa iha presu mina-rai noretornu investimentu. Ida ne’e sublifia importansia husi foka ba fluxu reseita doméstika ihafutu ru.
Taxas no enkargus inklui seleksaun kategorias bo’ot husi fontes laos—taxas ne’ebe kontribulba reseita doméstika. Sira ne’e kompostu husi enkargus administrativus, pagamentusutilitarlus no pagamentus royalties ba Governu husi rekursus naturais além de rekursu mina—ral.
Aumentu iha reseltas taxas no enkargus iha 2017 ne’e hetan impaktu husi vendas eletrisidadene’ebe makas {hanesan ho 2016), royalties husi mineiras no pedreiras, no reseitas husi leilaunno jogos. Projesaun reseita 2018 be taxas no enkargus espera atu konstanta tuir nl'vel 2017nian, ho kontribuisaun bo’ot mai husi reseita eletrisidade ho pursentu 61 husi total reseitataxas no enkargus nian. Reseita husi eletrisidade estimadu sei kontinua sae tanba EDTLkontinua distribui metru pre—pagu no kobertura eletrisldade mos aumenta. Iha parte selukkontribuisaun husi transporte, imigrasaun no aluguer propriedacle Governu nian sei kontinua
estével. Nune’e mos, entre 2017 no 2018 koleksaun instrumentus taxes no enkargus founbalu introdus ona hanesan taxas estasionamentu no publlsidade iha munisipiu Dili.
Projesaun ba futuru esperadu sei kontlnua ho tendensia pozitivu, tuir ho melloramentu noreforsu husi mekanismu koleksaun iha linés ministeriais.
’l‘abela 2.6.2.2.]: Projesaun Taxas no Enkargus 2016 — 2022, ($000’s)
20162017
Provisional
2018Projection
2019 2020 2021 2022
Total taxas no Enkargus 46,613.1 50,307.8 50,221.1 52,607.5 55,416.3 58,256.5 61,129.5
Konsellu da imprensaInstitutu de Apoiu DezenvolvimentuNegosiuAjensia Espesializada InvestimentuServisu Rejistrasaun no VerifikasaunEmprezariusSentru Bamboo 95.8
Fundu Minarai maka fonte prinsipais hodi finansiamentu orsamentu estadu kada tinan.Rendimentu Sustentével Estimadu (RSE) maka sai mata dalan ba levantamentu husi Fundu.RSE maka vaiér mésimu ne’ebé ita bele apropria ka foti hos] Fundu Minarai iha tinan fiskal idano husik hela rekursus sufisientes iha Fundu Minarai montante ida ho valor real ekivalentene’ebé Ita bele apropria ka foti iha tinan hirak tuir mai ne’e. RSE defini hanesan 3 porsentu
Governu bele halo levantamentu eksesu ka a’as liu husi RSE, naran katak Governo f0justifikasaun ba Parlamentu katak levantamentu eksesu ida ne’e halo duni ba interese tempu-naruk Timor—Leste nlan. Governu nia levantamentu eksesu RSE iha pasadu mai hojustifikasaun ba dezemvolvimentu ekonomlku. Levantamentu eksesu RSE, tuir definisaun, seideminui Fundu nia poder de compras.
2.6.3.1: Kalkulasaun Rikusoin Mina—rai no RSE ba tinan 2018
Tabela 2.6.3.1.1 hatudu estimasaun lusoln Mlnaral no RSE hahfl hosi 2018 ha oin hoasumsaun lda katak levantamentus hosi Fundu Mineral sei hanesan ho total levantamentus
projetadus iha Tabela 2.1.1.
Tabela 2.6.3.1.]: Rikusoin Minarai no Rendimcntu Sustcntavel Estimadu
Saldu aber‘tura balansu FP 1,546.5 1,460.2 1,130.9 672.2 255.6
Valo’r Presente lidu baFutures Reseltas
Nota: ‘ Figura RSE be: tinan 2016 & 2017 hanesan estimadu iha Orsamentu 2016 no Orsamentu 2017
Projesaun Rikusoin Minarai no RSE ba Orsamentu 2018 finalize iha fulan Janeiru 2018.E5timasaun hlrak ne’e uza dadus desponivel iha fulan Janeiru, inklui mos valor atual Fundunian iha loron 1 fulan Janeiro tinan 2018.3 Valc'ar Prezente Likidu (NPL/N PV) ba reseitas mlnaraisira iha futuru refleta asumsoens ka presumsaun sira temin iha Tabela 2.6.3.1.2. lta nia pratikakada tinan maka halo kalkulasaun RSE dala ida deit. Presumsaun sira seluk sei atualizado ihatempu badak hamutuk ho Livru Orsamentu tinan 2019.
Estimasaun ba lusoin Minarai ba Orsamentu tinan 2018 hamutuk Milllaun 18345.8. H0nune’e, estimasaun RSE ba 2018 make Milliaun $550.4. Montante ida ne’e Milliaun $75.3 a’as
3Auditor Independents rckomenda atu um balansu atLLal Fundu nian ba kalkulasaun RSF. ha tinan 2018
Page 48 of 72
liu hosi montante ida ne’ebe estimadu iha tinan kotuk. Asumsoens xaves sira ne’ebé ita uzaiha kulkulasaun RSE no diferensia sira ho estimasaun halo iha 2017 sei diskuti tuir mai.
Tabela 2.6.3.12: Asumsuens Xaves ha Kalkulasaun RSEIf
PrEVizaun Foiin Minarai Folin mina Brent maka sal' hanesan indikador diak liu ba presu produtu likidu(kondensadu no LPG} husi Bayu Undan.
RSE ba Orsamentu 2018 prepara uza média entre senériu ki’ik no senériureferénsia Ajénsia Informasaun Enerjia (AIE/EIA} ba Brent ne'ebé fo sai iha niniaPerspektiva Enerjia Anual (AEO) ba tinan 2017. publika iha Janeiro 2017,
Folin ba Produtus MinaraiEspesifikus
Bayu~Undan prodL’Js kondensadu/ Ga’s Petroléo Likefeitu {GPLfLPG} no GésNatural Likefeitu [GNLXLNGL Asumsoens ba projesaun ba kada produtu mai hosi
diferénsias istén‘kas ne’ebé observadu ho Brent. Projesaun ba folin Gés NaturalLikefeitu {GNLXLNG} uza formula presu provizoriu ne’ebé negosia entre fasilidadeGNL/LNG Da’rwin {DLNG} no kompradores GNL/LNG Japoneza. Formula ba presuida ne’e re-negosia entre parte rua ne'e kada tinan tolu.
Kustus Prod usaun Estimasaun sentrai ba kustus kapitais no kustus operasionais fornese hosioperadores projetu.
Taxa Diskontu Tuir Anexu l Lei Fundu Minarai, taxa jurus ne'ebé uza hodi deskonta futurasreseitas minarai maka taxa retornu ne’ebé espera atu hetan hosf aplikasaunkarteira ativus finanseirus iha Fundu Minarai. Tuir alokasaun ativus FunduMinarai, 60 pursentu investe iha titulus no 40 pursentu iha asoens.
Page 49 of 72
Mudansas iha RSE hosi 2017 ba 2018
Figura 2.6.3.1.3. hatudu mudansas inkrementais importantes balun iha RSE 2018relativamente ba estimasaun sira ha iha Orsamentu 2017. Dadus produsaun a’as sai nudarfatores prinsipais aumenta RSE 2018, hamutuk ho mundansas sira hanesan taxa diskontu no
diferénsias entre rezultadu atual kompara ho estimasaun ba tinan 2016 no 2017.
ii) Produsaun espetativa sei ekstende ate tinan 2022. Estimasaun foun ne’e inklui mosprojeftu prefurasaun Boyu Undan infill WeH (BUIW) ne’ebé sei halo iha meadu tinan 2018.Ida ne’e dudu sa'e projesaun ba produsaun kompara ho estimasaun iha tinan kotuk.
Dadus produsaun a’as ne’e rezulta ba iha RSE ba tinan 2018 aumenta Milliaun $56.
Folin Minarai
RSE ba tinan 2018 ho asumsaun ida katak folin minarai referénsia Brent iha tinan 2018 make$47.3 kada baril bazeia ba media entre senériu ki’ik no senériu referénsia hosi EIA niaPerspektiva Enerj'la Anual (AEO), kompara ho $46.9 kada baril projetadu iha Orsamentu 2017.Hahu husi tinan 2019 be oin, projesaun folin minarai relativamente ki’ik IIu kompara ho tinankotuk (hare Figura 2.6.3.1.2). Folin mina rai a’as ne’e rezulta ba iha RSE be 2018 aumentaMilliaun SS.‘1
Figura 2.6.3.1.4: Mudansas Istt'n'ikas no Projesaun Folin Minarai Brent iha Futuru (S kada baril)
— Brent Historico ' EIA 2017 Estimativa do Senafiu'K'i'ik-: 7 'AEO 2017 Estimatiua do Scnariu Baze a—I—AEO 2017 Estimativa do Senariu A'as— -_-_Presu_ba R.5_E_2.01.8. . —.._ -9_P.res_u be BSEJDL? .., Presu ba RSE 2016 r . Presu ba RSE 2015
4 Média folin Brent kada fulan ate Julu 2018 maka $71.1 kada baril, ida ne'e hatudu mos katak ita nia asumsoenskonservativu tebes. Ajénsia Informasaun Enerjia [AlE/EIA) nia Perspektiva Energética Kurto prazo (Short—termEnergy Outfook —5TEO) publika iha Julu hatudu katak folin referensia ba Brent ba tinan 2018 nia sorin tuir maimaka $73 pur barl’l. Folin istonkas hosi média ba senariu ki’ik no baze maka entre 20 ate 25 porsentu ki’ik liu husisenériu baze. Se Eta aplika diskontu 25% husi $73.29;: no média folin atual fulan Janeiro—Juiu, estimasaun folinmedia ba tinan 2018 maka $64.3/b. Enkunto, ita la formalmente rekalkula RSE, maibe sei 'Ita inkorpora folinminara‘l ida ne’e, RSE ba tinan 2018 sei sa’e ka aumenta uitoan ba tokon $558.3.
Rezultadu hosi diferénsias presus foun hamenus RSE ba tinan 2018 ho Milliaun $8.
Kustu produsaun
Projesaun ba kustus produsaun ne’ebé fornese hosi operadores a’as uitoan iha Orsamentu2018 kompara ho Orsamentu 2017. Mudansa ida ne’e prinsipalmente mai husi despezaskapital relasiona ho projeitu prefurasaun BUIW no kustus operasional sira seluk. Projesaunkustu foun ida ne’e rezulta iha RSE ba tinan 2018 tun Milliaun $11.
Taxa Retornu no Taxa Diskontu
Retorno nominal esperadu ba longo prazu revizadu tun hosi 5,7 porsentu estimadu iha tinankotuk ba 3,9 porsentu nominal kada tinan. Ida ne’e tamba retornu husi titulus (bond) ne’ebéki'ik, nune’e dada tun previzaun ba retornu titulus (nota katak titulus reprezenta 60 porsentuhusi karteria Fundu [Viinarail5 Ho taxa diskontu ki’ik, hasa’e Valor Prezente Likidu (NPL/NPV)reseitas minarai, nune’e, hasae tiha RSE tinan 2018 hamutuk Milliaun $12.
Impostu Sim Seiuk
lmpostus sira seluk inklui impostus ba salériu, koleksaun ba impostus hosi sub—kontrator sirano perfurasaun esplorasaun‘ Projesaun ba impostus hirak ne'e ba iha Orsamentu 2018 bazeiaba anélize ida konaba koleksaun impostus atuais no tau mc‘Js iha konsiderasaun komitimentussira ne'ebé halo tiha one be servisu esplorasaun. Buat sira ne’e hotu hamenus tiha RSE batinan 2018 hamutuk Milliaun $0.4.
Dadus Atum's bar 2017
Estimasaun ba RSE 2018 iha Orsamentu 2017 bazeia ba projesaun ka estimasaun be balansuFundu Minarai iha inisiu tinan 2018. Inklui mos asumsoens konaba nivél levantamentu,reseitas minarai no retornu investmentu.
RSE ba tinan 2018 iha Orsamentu ida ne’e finalize iha inisiu Janeiro 2018. Nune’e inkorporabalansu atual Fundu Minarai ho montante Milliaun 316.7993, hasa’e RSE tinan 2018 homontante Milliaun $14.
5 Tuir rekezitu Anexu l Lei Fundu Minarai, taxa diskontu ne’ebé 023 be iha kalkulasaun Valo‘r Prezente Likidu(NPL/NPV) ba reseitas minarai sira iha futuru tenki hanesan ho taxa retornu esperadu hosi aplikasaun karteiraativus Fundu Minarai.
Page 52 of 72
Anélize Sensibilidade
Governu nia objetivu maka prepara RSE ida ne'ebé prudente, tuir rekerimentu Lei FunduMinarai nian. Kalkulasaun sira ne’e bazeia ba informasaun diak hotu ne’ebé disponl'veis nobazeia mos ba pareser hosi pe’ritus sira. Maibé, kada input ne’ebé uza ba iha kalkulasaun RSEnaturalmente sujeitu ba inserteza bo’ot.
Figura 2.6.3.1.5: Anz'llize Sensibilidade — Rendimentu Sustentz’wel Estimadu ($ Milliaun)
From: Cost up 10%To: ESI
2018
From: Production15% < Base Case
To: Production15% > Base Case
From: Benchmark -USS 10
To: Benchmark +US$ 10 |
500 525 550 575Estimated Sustainable Income ($000,000)
Anéliza Sensibilidade iha Figura 2.6.3.1.3 hahu ho RSE ba tinan 2018 Milliaun $550.4 no hafoinhatudu mai ita oinsé RSE ne’e sei muda sé karik ita uza asumsaun diferente ba kada variével
XBVE.
0 Ba kada mudansa 15 porsentu {sa’e ka tun), maka RSE ba tinan 2018 sei menus Milliaun
$19 (produsaun tun) ou aumenta Milliaun $14 (produsaun sa'e).. Ba kada mudansa S10 iha folin Brent relativamente ho folin média ne'ebé ita uza iha RSE,
RSE bele muda entre Milliaun $20 {tu’un} ba Milliaun $20 (sa’e).o Sé kustu produsaun sa’e 10 porsentu kompara ho estimasaun uza ba kalkula RSE, RSE sei
tun Milliaun $22.
2.6.3.2:Jestaun Fundu Minarai no projesaun
Fundu Minarai agora dadaun investe 40 porsentu ba iha asoens no 60 porsentu ba iha titulus.Objetivu husi estratejia investimentu maka atu hetan retornu real 3%, ho nune’e belekompensa levantamentu RSE no prezerva nia poder de compras.
Implementasaun investimentu iha asoens (ate 40 porsentu) halo ho progresivamente nokompleta iha Junu tinan 2014. Retornu Investmentu Fundu Minarai dezde inisiu ate Dezembro
Page 53 of 72
tinan 2017 maka 414 porsentu kao‘a tinan, ou 2,5 porsentu iha termus real no wainhira ita
hasai tiha inflasaun EUA. Asoens kumpri ona nia kna’ar nudar instrumentu kresimentu {katakasoens sei fornese retornu diak Iiu iha tempu—naruk). Figura 2.6.3.2.1 hatudu dezde hahuinveste iha asoens iha tinan 2010, asoens f0 retomu 10,7 porsentu kada tinan, ho nune’e
dudu sa’e dezempenhu Fundu Minarai. Sé kompara ho titulus, ba periodu ida hanesan,fornese deit retornu média 1,3 porsentu kada tinan.6
Total Fund Returns Since Inception Bond and Equity Returns
L—AI‘FAnnuaamrb H110 — llrmrn Sin" Imruu'on
HF‘
.‘4P
c»c
o
Inu
nn
4.. 3:.
Pun-
mag
.m)
1.I :-~ :,_ :m :-1: :;- :nu _-:-- :-:. ;.,
r'l
1.:l
n-' _ .1‘ -‘ .
. u ‘v. y. ,. A, . ~| 'I I I J H I" i I " I.m _ a "will
I.
HIM 2mm ZEIUT EOE-3 :(m 1510 NH 1m: ms 201: 2015 mm 201'
Intensaun hosi enkuadramentu RSE atu prezerva rikusoin real maibe ida ne’e susar tebes kadezafiadu ho nl'vel levantamentu kontinua/persistenmente a’as liu hosi RSE. Nomos, iha
konsensus kresente konaba perspektiva retornu husi klase ativos sira sei ki’ik ka tun ihadekada tuir mai. Espetativa ida ne’e (retornu ki’ik) prinsipalmente tamba retomu ki’ik ka baixuhusi titulus, nune’e sei hatun previsaun retornu titulus nian. Ida ne’e kaptura iha ita nia
estimasaun sentral konaba retornu real 1,9 porsentu ba préksimu tinan 10. Ho nune'e,improva’vel ka sei susar tebes ba Fundu Minarai ho alokasaun ativus atual (40 porsentu ihaasoens no 60 porsentu iha titulus) atu hetan ka atinje retornu real 3 porsentu.
Komité Asesoria Investimentu (KAI) rekomenda katak bazea ba informasaun ne’ebé iha(disponiveis), mantain nafatin alokasaun 40 porsentu iha asoens kontinua apropriada. Atuatinji retornu real 3 porsentu, percisa hasa'e signifikamente alokasaun iha asoens, maibe riskuadisional parese Ia adekuadu ba Timor-Leste, pelo menOS iha tempu agora.
Alokasaun iha asoens ne’e nesesaria para Fundu bele hetan retornu ida sufisiente iha tempunaruk. Retornu esperadu hosi titulus governu probavelmente naton atu kompensa deitinflasaun. Asoens nesesariamente involve mos risku, tan ne'e atu estretajia investimentu ne’e
fl Ba diskusaun detalha konaba dczcmpcnhu Fundu Min-areal, favor hare Relalono Anual Eundu Minarzfi ba Linan2017.
Page 54 of 72
susesu, importante teb—tebes ba partes-interesadas sira hotu nia kompremitada atu manteinnafatin alokasaun iha asoens durante periodu ka tinan balun ne’ebé merkadu aat ka monu(market stress).
Projesaun ba Fundu Minarai Atuah’zada
Tabela 2.6.3.2.1 hatudu reseitas minarai atualizada. Reseitas minarai iha tinan 2017 hamutukMilliaun S421,4. Ida ne’e 88 porsentu a’as Iiu kompara ho Milliaun $223,?) simu iha tinan 2016.Iha fulan Junu tinan 2018, reseitas minarai maka Milliaun $251.9. Montante ida ne’e a’as lIutiha-ona projesaun konservativu Milliaun $1433 iha RSE ba tinan 2018. Folin minarai atuala’as liu estimasaun ne’ebé uza, ho média $71.1/b hosi Janeiru to’oJulu. Konta ida ne’e nomos
EIA nia Perspektiva Energética Kurto prazo (Short-term Energy Outlook —STEO} publika ihaJulu, estimasaun ba média folin referensia ba tinan 2018 maka $64,3/b. Ida ne’e kompara ho
folin mina $47.3/b uza ba iha kalkulasaun RSE ba tinan 2018, ne’ebe bazea ba EIA ninia
relatoriu konaba Perspektiva Energética Anual (Annual Energy Outlook). Ho fofin mina a’asIiu no koieksaun reseitas atual, projesaun ba total reseitas ba tinan 2018 revizadu sa’e baMilliaun $317.1,
Reseitas projetadu atu sa’e uitoan iha tinan 2020 antes tun ba Milliaun $1562 iha tinan 2022.
Fonte: Unidade Administrasaun Fundu Minarai, Ministerfo das Finangas, 2018
Iha Junu 2018, balansu Fundu Minarai nian hamutuk Milliaun $169273. Ida ne’e konstitui
aumentu Milliaun $1282 hosi inI’siu tinan 2018. Rendimentu hosi investimentu ate Junu makaIakon Milliaun $54. Asoens manan uitoan 0.5 porsentu, enkuanto titulus rejistu Iakon —0.65
porsentu. Hare ba ida ne’e, espetativa ba rendimentu hos] investimento ba tinan 2018revizadu tun husi retornu espetativu sentraf 3.9 porsentu ne'ebé uza iha kalkulasaun RSE baiha 1.7 porsentu. Ida ne’e equivalente ho rendimentu espetativa Milliaun $282]. Ate Junu,osan hamutuk Milliaun S70 maka transfere ka dada sai ona.
Ita espera katak to'o iha fim do 2018, hafoin hasai tiha levantamentu estimadu Milliaun
516.4113 iha 2018 ne’ebé aprova tiha ona hosi Parlamentu, balansu Fundu nian sei sai ba
Milliaun S9872
Page 55 of 72
lta projeta katak Fundu nia balansu sei tu’un kada tinan, iha final 2022 sei tu’un ba Milliaun
$15.895,7. Reseitas minarai no rendimentu hosi investimentu sei labele taka levantamentusira. Rendimentu ka retornu hosi investimentu naturalmente volatil. Iha tinan balun, hanesantinan 2017, Fund sei performa a’as ka diak liu hosi espetativa; iha tinan balun, iha posibilidade
atu hetan lakon. [ta espera katak Fundu nia valor sei kontinua tun iha periodu tomakprojesaun nian, se Iaiha mudansa signifikante iha politika fiskal ou ate iha fontes foun reseitasminarai.
Tabela 2.63.2.3: Estimasaun Poupansa Fundu Minarai (S Milliaun)
The total amount of financing is equal to the non—oil deficit, less sustainable petroleumrevenue, and covers the gap between the budgeted expenditure and total {domestic andsustainable oil) revenue. Table 2.7.1.1 below shows the amount drawn from each of thefinancing items.
Total despeza orsamentada ba 2018 a’as liu reseita doméstika ne'ebe’ sei rekolla duranteperiodu hanesan. Ida ne'e rezulta defise naun petroleu (reseitas domestikas menus despeza)ne ' ebé mak hetan finansiamentu husi levantamentus Fundu Minarai nian (FF), empréstimuno saldo kaixa. Levantamentus husi FP bele la’és iha montante sustentavel lda, ne ' ebé uzareseita sira fundu nian, ka foti levantamentus Iiu nivel ida—ne ' ebé sustentavel {haree sesaun
tuir mai). Montante total finansiamentu egual ho defise naun petroleu menus reseitassustentavel minarai, no abranje lakuna entre despeza orsamentada no reseita total
prinsipél, ne'ebé presiza ba kresimentu tempo naruk nia laran.
2.7.3: Empréstimus
Hanesan estabelese ona iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030 no iha LeiDivida Pablika nian, empréstimus konsesiona’l sai hanesan fonte potensial finansiamentu nianne'ebé governu tenke konsidera ho objetivu atu finansia projetu infraestrutura estratéjikasira. Rasiosfniu atu rekore ba empréstimus konsesionél ne’e iha triplu. Primeiru, kustu totalhusi empréstimus konsesionél ki’ik liu fall kustu oportunidade atu levanta montante ne'ebéhanesan husi Fundu Petroh’feru. Katak, rekursu ba empréstimus fo posibilidade ba poupansalikida iha termu despeza pLJika nian. Segundo, empréstimus fo possibilidade atu distribui
Page 57 of 72
kustu finanseirus husi projetu infraestrutu'ra ba periodu ne’ebé koresponde besik liu ba Vidaekonomika husi ativus sira ne’ebé iha kestaun, hodi aumenta ekuidade interjerasional‘ No
Mobilizasaun ba empréstimus realiza ho akordu husi Lei Divida Pablika (Lei No. 13/2011),
ne’ebé estabelese kritérias orientasaun oi—oin. Espesialmente, afirma katak jestaun ba dividalblika tenke orienta husi prinslpius rigor no efisiénsia ne’ebé inklui: defende ekilibriu médiuno Iongu prazu husi finansas pUblika; minimlza kustus direta no indireta iha longu prazu;
garante disponibilidade finansiamentu lha kada siklu orsamentariu; evita konsentrasauneksesiva temporal ba servisu divida nian; evita risku eksesivu; no promove funsionamentu
ekilibradu no efisiente ba merkadus finanserus.
Atu garante katak prinsipius hirak ne’e respeitadu, rekursu ba empréstimus konsesiona’lexternu nian planea no implenta rigorozamente husi governu iha parametrus validadus nialaran anualmente husi Parlamentu Nasional. Aleinde ne’e, sustentabilidade divida pdblikanian avaliada regularmente tantu internamente husi Ministériu Finansas no externamentehusi Fundu Monetariu Internasional (IMF). lha ninia Artigu IV konsultasaun 2017 mais resente,
IMF apoiu malor utilizasaun ba finansiamentu konsensiona’l ba projetu infraestrutura bo’otsira, ne’ebé sei reduz depende’nsia ba levantamentus husi Fundu Petroliferu enkuantu
kontribui ba sustentabilidade fiskal lha tempu ne’ebé hanesan.
Ate a data, Governu asina ona pakote empréstimus sia, maibe ualu de’it mak hetan onaaprovasaun husi Tribunal cle Kontas tanba kestaun legalidade asosia ho akordu ne’ebé asinahusi GoTL no Banku China EXIM iha Dezembru 2015 konaba projetu atualizasauninfraestrutura ba drenajem iha Dili. Tanba ne’e, to’o agora, montante total husi pakote ualune’ebé fo apoiu ba projetu infraestrutura ho retornu sosial no ekonomika as, besik bamontante S355m. Entretantu, tanba fundus empréstimus dezembolsadu diretamente
hanesan funsaun ba progresu projetu sira nian, no tanba projetu balun maka sei iha hela sirania faze inisial, divida pL’Jblika atuél ne’ebé inkorida iha Marsu 2018 maka ho montante
$116m.
Pakote empréstimus dgualu ne’ebé governu foti ho objetivu atu halo rehabilitasaun noatualizasaun ba estrada nasionél sira:
o Projetu ba Atualizasaun Rede Rodoviéria (RNUP), Dili—Likisé no Tibar—Glenu (asina husiGoTL no ADB iha Maiu 2012).
o Projetu Risil‘rente ba Alterasoens Klima’tikas ba Estrada, Dili—Ainaru (asina husi GoTL no
BM iha Novembru 2013).
Page 58 of 72
- Projetu iha Seitor Atualizasaun Rede Rodoviéria nian (RNUSP), Manatutu—Natarbora(asina husi GoTL no ADB iha Novembru 2013).
o Finansiamentu adisionél ba Projetu Atualizasaun Rede Rodoviéria (Estrada Tasitolu—Tibar ho via dupla) (asina husi GoTL no ADB iha Jufiu 2015).
- Finansiamen‘tu adisionél ba Projetu iha Seitor Atualizasaun Rede Rodoviéria (Baucau—Lautem, Maubara—Karimbala no Atabae-Mota Ain) (asina husi GoTL and ADE iha Marsu2016)
I Projetu Rodoviéria Manatutu—Baucau nian (asina husi GoTL no ADB iha Dezembru2016).
- Finansiamentu adisionél daruak ba Projetu Reziliente Klimétiku Rodoviériu, sesaunestrada Laulara—Solerema (asina husi GoTL no ADB iha Jullu 2017).
Paragrafu sira tuir mai ne’e oferese informasaun adisionél ba projetu hirak ne’ebé finansiaduliu husi empréstimus sira.
a. Projetu ba Atualizasaun Rede Rodoviéria (sesaun estrada Dili-Likisé no Tibar-Glenu)
Pakote empréstimu ida ne’e asina husi Banku Azia’tiku Dezenvolvimentu (ADB) iha2012 atu finansia rehabilitasaun no atualizasaun sesaun estrada Dili—Tibar-Likisa’ (28.7
km) no Tibar—Glenu (32 km). Ida ne’e sai hanesan komponente importante rua husi
rede interurbana ho nl'vel trafegu ne’ebé és tebes iha rai laran. Pakote empréstimune’e kompostu husi empréstimu oin rua: empréstimu konsesionél ne’ebé és husiFundu Dezenvolvimentu Aziétiku (ADF) ho montante SDR 5,905.00 (besfk miliaun
$9.15) ho taxa juruss ne’ebé fixu he 1% kada tinan durante tinan 8 periodu karénsia
nia Iaran n0 1.5% depois de perfodu ne’e; no empréstimu menus konsesionél baRekursu Kapital Ordinériu (OCR) ho montante $30.85m ho taxa juruss variéveis LIBORnian +04%. Obra konstrusaun iha sesaun Dili—Tibar—Likisé no Tibar-Glenu kompletatiha one no agora dau—daun iha responsabilidade defeitu ninina okos no periodumanutensaun bazeia ba dezempefiu.
Reembolsu semestral prinsipél nian komesa iha Setembru 2017 ho total montante$518,051.62 ne’ebé selu tiha ona to’o momentu ida ne’e. Total juruss no enkargus
seluk selu ona ba pakote empréstimu ida ne’e ho montante $1,451,361.10.
b. Projetu Atualizasaun Estrada Nasionél No.1, Sesaun Estrada Dili (Hera) - Manatutu
Segmentu 116 km ne’ebé liga DiIi—Manatutu-Bauca sai hanesan komponenteimportante ida ba rede estradas, ne’ebé liga sidade prinsipél tolu nasaun nian.Empréstimu hodi apoiu projetu ne’e asina husi Ajénsia Kooperasaun lnternasionélJapaun nian (JICA) iha 2012 ho montante besik 5.28 Biloens Yen, ne’ebé iha momentu
ne’eba besik montante $68.72m, Entretantu, desvalorizasaun subsekente Yen nian no
Page 59 of 72
aumentu iha kustu estimadu obras durante faze konseitu nian insisti atu realizaestruturasaun finanseira ba projetu ne’e. Hanesan konsekuénsia, foti desizaun ida atualoka empréstimu JICA nian atu finansia Pakote I, entre Hera-Manatutu, wainhirasesaun Manatutu-baukau nian finansia husi kontratu empréstimu foun asina entre
GoTL ho ADB iha Dezembru 2016. Taxa juruss ba empréstimu JICA nian make 07%kada tinan, ba montante ne'ebé gasta ba obra sivil sira no 0.01% ha montante ne’ebé
gasta ba servisu kOnSuItOria. Obtensaun ba projetu sofre ona atrazus konsideréveltanba nesesidade governu hodi hein karta naun—objesaun husi JlCA ne’ebé iharelasaun ho dokumentus lisitasaun, no finalmente simu iha Abril 2015. Obraskonstrusaun ba Pakote l komesa iha Jullu 2016 ho vensimentu iha Marsu 2018
hamutuk 29.31%. Konkluzaun ba projetu ne’e espera atu remata iha Abril 2019.
lha Marsu 2018, total juruss no enkargu seluk ne’ebé selu ba empréstimu ne’e homontante hamutuk $388,570. Reembolsu ba prinsipél ne’e sei hahL’J iha 2022.
c. Finansiamentu Adisionél ba Projetu Reziliente ba Alterasoens Klimétikas Rodoviéria,Solerema-Ainaro
Pakote empréstimu ida ne’e asina husi Banku Mundial (WB) iha Novembru 2013 nokompostu husi empréstimu oin rua: emoprestimu konsesionél és IDA nian ho
montante $25m ho taxa juruss 1.25%, no empréstimu IBRD nian ho montante SlSm
ho taxajurus ne’ebé variével husi taxa Referénsia +1%. Pakote finansiamentu ida ne'ehodi apoiu rehabilitasaun no atualizasaun sesaun oi-oin husi estrada norte~su| ne’ebéliga kapitél Dili ho rejiaun sira iha parte Sul hanesan Ainaro, kovalima, no Manufahi.Enkuantu obras iha lote 3 (Solelerema-Bandudatu) konklui tiha ona no agora dau—dauniha periodu responsabilidade defeitu nia Jaran, sesaun 4 no 5 sei iha konstrusaun nia
Iaran no sei finaliza iha fin du anu 2018 (tantu Bandudatu-Aitutu ka Aitutu—Ainaru).
Progresu fiziku ba sesaun estrada rua ne’e iha Marsu to’o ona 64.89% no 50.45%respetivamente.
[ha Marsu 2018, total jurus no enkargu seluk ne’ebé selu ba empréstimu ne’e homontante hamutuk $1,168,889. Reembolsu ba prinsipél ne’e sei hahfl iha Marsu 2019.
d. Projetu iha Seitér Atualizasaun Rede Rodoviéria nian, Manatutu-Natarbora
Pakote empréstimu daruak tama ho ADB (iha Novembru 2013) finansia rehabilitasaunno atualizasaun ba eixu norte—sul importante seluk, entre Manatutu ho Natarbora.
Ne’e kompostu husi komponente OCR ida ho valor S40m hojurus variével LIBOR +05%kada tinan, no empréstimu ADF he 2% taxa jurus fixu ho montante SDR 6.672m (besik$10m). Iha Marsu 2018, progresu fiziku to’o ona 75.50% iha sesaun Manatutu-
Page 60 of 72
Laclubar no 50.82% iha sesaun Laclubar-Natarbora. Enkuantu, tempu esperadu bakonkfuzaun sei hala’o tuir orériu ba sesaun dahuluk to’o 24 Dezembru 2018 sesaunseluk esperiénsia ona atrazus iha ninia implementasaun no ultrapasa ona ninia datakonkluzaun ne’ebé prevista ona mak hanesan 28 Fevereiru 2018 tanba kombinasaunkestoens sira hanesan asesu ba Iokél, falta traballadores naun—kualffikadu, klima
ne’ebé desfavoravel, no mos menor produsaun ne’ebé espera husi kontratante nokonsuitor sira. Pedidu ba extensaun empréstimu nian to’o Dezembru 2021 no seisubmete ba ADB iha 2019 depois de atividade konstrusaun konklui ona iha Dezembru2018 be pakote rua ne’e. Ida ne’e atu kontabiliza ba data foun konkluzaun fiziku sira,fula 12 ba periodu atu garantia defeitu sira no tinan 2 ba manutensaun bazeada badezempefiu.
Tota1jurus no enkargu seluk ne’ebé selu ba empréstimu ne‘e ho montante hamutuk$633,925 Reembolsu ba prinsipél ne’e sei hahL] iha Abril 2019.
e. Fina nsiamentu Adisiona’l ba Projetu Atualizasaun Rede Rodoviéria, Estrada Tasitolu-Tibar ho via dupla
Pakote finansiamentu ne’e asina ho ADB iha 24 Jufiu 2015 atu kompIeta ProjetuAtualizasaun Rede Rodoviéria ne’ebé la’o hela, ho forma ida atu kobre konstrusaun baestrada ho faixa hé’at ne’ebé liga Tasitolu ho entrada ba futuru Portu Tibar (ho total5.2 km). Montante total empréstimu nian maka $11.78m taxa jurus (variével) ho LIBOR+06% kada tinan. Prosesu akizisaun ba kontratadu sira konklui ona iha trimestredatoluk 2016, Desde trimestre dahuiuk 2017 nian, vensedora Iisitante hala'o ona
atividade terraplenajem iha lokal projetu nian ho progresu fiziku hamutuk 67.07% ihaMarsu 2018. Pedidu ba tinan rua extensaun emprestimu nian to’o Jufiu 2020 ne’ebéaprova ona husi ADB atu Iida ho diskrepénsia tempu entre data Iimite ba empréstimuno kronograma ba konkluzaun konstrusaun nian akompafiadu ho fulan 12 baresponsabilidade defeitu nian.
Total enkargu ne’ebé selu iha Marsu 2018 ho montante hamutuk $101,614.Reembolsu ba prinsipél ne’e sei hahL’J iha Setembru 2019.
f. Finansiamentu Adisionél ba Projetu iha Seitér Atualizasaun Rede Rodoviéria,Baucau- Lautem, Maubara-Karimbala no Atabae-Mota Ain
Pakote empréstimu ida ne’e mak finansiamentu adisional ba Projetu iha SeitorAtualizasaun Rede Rodoviéria ne’ebé Ja’o hela no ho objetivu atu apoiu rehabilitasaunno atualizasaun ba sesaun adisionél tolu husi korridor Rodoviériu Costa Norte nian:
Page 61 of 72
Baucau—Lautem, Maubara—Karimbala and Atabae—Motain. Finansiamentu total homontante $76.22 sei fornese husi ADB konforme ba akordu ne’ebé asina ona iha
Marsu 2016: ida ba empréstimu OCR ho montante $53m (LIBOR +06% juruss) no selukba empréstimu ADF nian ho montante SDR 16.754m (besik $23.22m, ho 2%jurus fixu).Akizisaun komple‘ta ona. Konstrusaun sei hahL'I ho liberasaun lisensa ambiental nian
no sei konklui iha Fevereiru 2020.
lha Marsu, total jurus no enkargu seluk ne’ebé selu ba empréstimu ne’e ho montantehamutuk $125,146. Reembolsu ba prinsipél ne’e sei hahL'J iha Jufiu 2021.
g. Projetu ba Atualizasaun Estrada Nasionél No. 1, Sesaun Rodoviéria Manatutu—Baucau
Hanesan diskute tiha ona, pakote empréstimu ne'ebe fornese husi ADB ba sesaunrodoviaria ne’e exploradu ona hanesan rezultadu ida husi finansiamentu defisit husi
empréstimu orijinal ne’ebe mai husi JICA. Kontratu empréstimu ne’e asina ihaDezembru 2016 liu ba. Enkuantu eskema finansiamentu diferente, Iaiha alterasoens
bo’ot iha espesifikasaun téknika ba Pakote | (Dili—Manatutu) no Pakote || (Manatutu-
Baucau). Empréstimu ne’e iha taxa jurus ne’ebe fixu ho 2% kada tinan iha montanteSDR 35.467m (besik $49.65m). Obras konstrusaun nian komesa ona iha Agustu 2016ho progresu fi'ziku to’o ona 37.53% iha Marsu 2018. Projetu ne’e previstu ona atu halonia konkluzaun iha Maiu 2019.
Total jurus inklui enkargu seluk ne’ebé selu ona iha Marsu 2018 ho montante $32,450.Reembolsu ba prinsipél ne’e sei hahL'J iha Marsu 2022.
h. Finansiamentu Adisiona’l Daruak ba Projetu Reziliente Klimétiku Rodouiariu, Sesaun
Rodoviériu Laulara-Solerema
Empréstimus ba segmentu estrada ida ne’e reprezenta finansiamentu adisionaldaruak ba Projetu Reziliente Klimétiku Rodoviariu atu kompleta trosu hotu-hotune’ebé liga Dili ba korridor Ainaru. Asinatura ba kontratu empréstimu ne'e realiza ihaloron 7 Jufiu 2017, ho montante SDR 26m ka besik $35.2m. Empréstimu ne’e iha 2%taxa fixu durante perfodu empréstimu. Projetu ne’e sei iha hela faze kontratasaun ho
Ate a data, seidauk iha pagamentu ruma ba jurus ka enkargus seluk. Reembolsu baprinsipél ne’e sei hahL’I iha Setembru 2022.
Page 62 of 72
i. Emprestimu Féun 2018
Kada tinan Governu iha obrigasaun atu submete ba aprovasaun Parlamentu nian, ihakontextu ba Lei Orsamentu Jeral, proposta empréstimu limite Eda ba empréstlmusféun. Ba tinan ida ne’e, Governu proposta miliaun $44 hanesan tetu Ida atuimplementa projetu estrada Baucau—Viqueque. lda ne'e inklui obras sivil, supervizaun,no kustu operasionél sira seluk. Konseitu ba projetu ne’e prepare tiha one no prontuatu kontinua liu husi prosesu akizisaun. Negosiasaun ba empréstimus ho ADE konkluiona iha Dezembru 2017. Total kustu ba projetu ne’e prevlstu ho montante miliaun $54ba obras sivil de’it enkuantu fundu kontrapartida Governu nian beslk miliaun S25.
Total projesaun dezembolsu empréstimu ba periodu 2018—2022 nian, bele haree iha tabela2A7.3.1tuir mai.
Tabela 2.7.3.1: Projeta Empréstimu Total Finansiamentu 2018-2022, (Sm)
Total 2018 2019 2020 2021 2022Empréstimu(pagamentu)Ferries: Diresaun Nasional Orsamentuno, Sekr'emn‘adu Grand? Projetu, Min/storm Finansas, #190511: 2018
Nivel balansu kalxa to taka iha Konta Tezouru ba entidade governu sira hotu iha Desembro2017 hamutuk millaun $242. NiveI ne’ebe as tebes ne'e tanba rekerimentu orsamentu regimeduo desimu ne’ebe maka tuir kedas iha primeiros seis meses iha 2018. To fim 2018, m’vel
balansu kaixa iha Konta Tezouru espera atu fila faEi ba valor hanesan baibain hamutuk millaun$200. Tanba nivel abertura konta iha Janeiro 2018 3’35 liu, maka uzu baiansu kaixa 2018projetadu sei pozitivu hamutuk millaun S42. Tanbe ne‘e, balansu kaixa sei inklui iha despezasfinanseira iha Orsamentu Estadu 2018. Iha parte seluk, uza balansu kaixa ba FDKU projetadusei laiha tanba nia balansu projetadu sei estével.
Parseria PUikas—Privadas (PPP) hanesan relasaun longu prazu entre governu ho parseiruprivadu ida ba fornesimentu infraestrutura ka sevisu pLJbliku sira seluk. Sira possibiliza asesuba kofiesimentu no esperiénsia koanaba emprezas nasionél no internasionéh atu hasa’epadraun prestasaun servisu pL’Jbliku nian, no atu aloka risku ho maneira ne‘ebé efisiente liu(pur ezemplu, husi parseiru privadu mak responsével ba tempu sertu konkluzauninfraestrutura nian, sujeitu ba pagamentu kompensasaun 5e karik atrazu).
Timor—Leste komesa ekspiora PPP hanesan modalidade ida ba implementasaun projetu siradurante tinan 7 iiu be, no hahu estabelese politika PPP ida, lejislasaun PPP, no Unidade
dedikadu ba PPP. Buat hirak ne’e hotu buka atu garante katak projetu ho kualidade di’ak,ne’ebé iha retornu sosiél no ekonomia 535, no ida ne’ebé alina ho prioridade estratégiagovernu nian deit, maka sei considera atu halo implementasaun liu husi modalidade PPP nian.Pur ezemplu, lejislasaun PPP nian inklui rekizitu lda katak projetu PPP hotu—hotu sei submeteba estudu pre—viabilidade no estudu viabilidade kompletu antes kontinua ba fazekontratasaun. Atualmente eziste projetu tolu ne’ebé iha karteira PPP nian — iha portu sira,fornesimentu ba bee no seitores sadde.
Portu Tibar, nasaun nia futuru prinsipél ba kontentores internasionél no sentru kargu ne’ebései konstrui kuaze 12 km be diresaun kapitél Oeste, tama one iha faze implementasaun depoisde assinatura ba kontratu konsesaun entre governu hanesan konsedente no Timor Port SAhanesan konsessiona’ria iha fulan Jufiu 2016. Durante tinan 30 nia laran, konsessionéria sei
Page 68 of 72
konseitua, co—finansia, konstrui, funsiona, no transfere fila portu greenfield klase mundial nianida sujeitu ba espesifikasaun téknika no padraun dezempefiu sira estabelese husi governu.Portu foun ne’e sei ultrapassa limitasaun husi portu Dili atual, ne’ebé iha possibilidade baexpansaun ne’ebé limitada, ne’ebé fo fila orla ba sidade no nia habitante sira. Portu ne’e ihaesperansa atu lori retornu ekonomiku ne’e bo’ot tebes ba nasaun, alein de retornu finanseirupozitivu ba governu liu husi retornu royalties, taxa navegasaun no embarke, no deklarasaunfiskais ne’ebé governu sei simu durante durasaun konsesaun nian.
Agora dau—daun, projetu ne’e iha hela periodu Finansiamentu Final ne’ebé nia dezefiupreliminar kompleta no aprova ona husi Governu. Kontratu direta entre konsedente,
konsesionéria, no subkontrate ba konstrusaun nian asina tiha ona. Lisensa ambiental més
asegura tiha ona ba dezenvolvimentu. Konstrusaun ba portu ne'e tenke komesa iha trimestredatoluk tinan 2018, ho nia konkluzaun ne’ebé prevista ona ba tinan tolu.
Governu kontratualmente rekere atu halo depozitu montante total husi ninia Viability GapFunding {VGF/Kontribuisaun Finansiamentu Governu) ho valor Milliaun 5129.45 ba KontaEscrow. Akordu Escrow ne’e alkansa entre GoTL, Timor Port SA, no Banku Exterior Reinu Unidunian (UoB) iha Singapura iha Novembru 2016 ho quantidade total ne’ebé depozitu ona iha findu anu 2016. Akordu Escrow estabelese termus no kondisoens ba administrasaun VGF nianba benefisiu konsesiona’riu no konsedente. VGF sei dezembolsadu bazeia ba susesu markakonstrusaun nian.
Projetu seluk iha siklu projetu nian maka Diff WaterSupp/y PPP. Projetu ne’e agora daU-dauniha faze viabilidade nia laran, depois de estudu pre-viabilidade ida ne’ebé hala’o no aprovahusi Konsellu Ministru. Objetivu husi estudu ne’ebé la’o hela ne’e, atu fornese informasaun
no anéliza ne’ebé sei permite governu atu desidi karik ka oinsa atu involve seitor privadu ihafornesimentu ba servi5u bee mos iha kapital sidade Dili. Estudu viabilidade ida ne’e agora dau—daun tame ona iha nia faze daruak, ne’ebe’ numeru ki'ik husi modalidade PPP selesiona ihafaze dahuluk (arendamentu ba lokasaun, arendamentu bajestaun risku—reduzidu, no kontratu
jestaun) sei ezamina ho detallu husi perspetiva téknika, finansial, ekonomika, no legal. Aleindene’e, 5e karik modalidade PPP ida mak selesiona ba reforma, governu sei lansa lisitasaun ka
lkus liu, governu mos sei buka parseiras possivel sira iha seitér saL’ide ho seitor privaclu,espesialmente ba prestasaun servisu diagnéstiku médiku nian. Konstituisaun Timor-Lestedefini katak asisténsia médiku nu’udar direitu fundamental ba sidadaun hotu-hotu no impoendever ida ba governu atu promove no estabelese sistema nasionél be sadde ida ne’ebéuniversal, jera’l, gratuitu, desentraliza no partisipativa ho medida ne'ebé pOSSlVEI. Previzaunservisu diagnéstiku identifika hanesan dominiu ida ho poténsia atu atrai parseirus privadusinternasional ho kualidade as atu permite poupansa konsiderével iha termus despezasgovernu ba saflde, no atu possibiliza, liu husi diagnostiku atempada no akuradu liu, hodipromove sadde pL’Jblika signifikativamente. Estudu pre-viabilidade ba possivel PPP iha
Page 69 of 72
dominiu ida ne’e, realiza ona ho apoiu husi Korporasaun Finanseira lnternasiona’l (IFC) noaprova husi governu iha 2015, no estudu viabilidade kompletu iha hela prosesu, no esperaatu finaliza iha fin du anu 2018.
Iha posibilidade ba dezenvolvimentu inisiativa PPP foun ho projetu balun ne’ebé tama onaiha faze konseituél ne’ebé presede sfklu formaf PPP nian. Ne’e inklui Projetu InvestimentuPortu Tibar (parke industriél ida iha Tibar atu aproveita sinerjia sira ho futuru portu ida ne'e),Projetu be edukasaun profesionél, projetu ba turismu no ida ne’ebé reiasiona hoinfraestrutura, no projetu ba habitasaun publika.
Page 70 of 72
Part 3 Lei Orsamentu Jeral Estadu
(Sei submete ketak)
Page 71 of 72
Part 4 : Dokumentu Komprovativu
4.1: Lei Fundu Mina—rai Artigu 8
4.1.1: Rekerimentu for Transfers from the Petroleum Fund
4.1.2: Independent Reassurance Report to the Ministry of Finance