Uzdasi Mandaljene pokornice

Uzdasi Mandalijene pokornice

Ignjat Đurđević

Stara hrvatska književnost IIITajana Čengić, Slavica Grgić

08.12.2011.

Ignjat Đurđević- poznat i kao Ignazio Giorgi - Dubrovnik, veljača 1675. - Dubrovnik, 21. siječnja 1737. - hrvatski barokni pjesnik i prevoditelj, povjesničar, astronom - rodom iz bogate i ugledne dubrovačke obitelji- živio neobuzdano i raskalašenoDJELA:- Pjesni ljuvene- Uzdasi Mandaljene pokornice, 1728.- Suze Marunkove- Saltijer slovinski- Život sv. Benedikta

Uzdasi Mandalijene pokornice Razdoblje: barok

Vrsta djela: religiozna poema

Vrsta stiha: osmerac

Broj stihova: 4038

Struktura

- posveta

- štiocu

- 8 uzdisanja

Struktura● Posveta

Gosp. VICENCU ZMAJEVIĆU,arkibiskupu zadarskomu, apostolskomunamjesniku po Serviji, Arbaniji &.,D. INJACIJO DŽORDŽI.opat melitenski, p.

Ali pokli ove, koje Vam poklanjam, kratke pjesni sasma su malahan dar i mojoj želji i Vašoj dostojnosti, prilagam sve što za sad mogu, to jes moje srce pripožudno za vazda se Vaše zvati.

- „Razlicijeh pjesnî Nika Brnje Džordži, vlastelina dubrovačkoga, kojijem se imenom nazivah prije neg odstranih se u redovničtvo“

- Saltijer slovinski„Još imam i Saltijer slovinski, to jes istomačenje od sto i peset pjesnî Davidovijeh,

koga uzdam se da ću ti, iz pritištaonice (stamperia) na svjetlos iznesena, ne nakon vele vremena dobrovoljno pokloniti. “

- Život sv. Benedikta- život priblaženoga ćaćka Benedikta etc.

- ljubav prema rodnom jeziku„uzdržalo je sveđ osobitu ljubav svomu rodnom jeziku i svojoj adrijano-slovinskoj

pokrajini, koju, premda i sada prionut latinski i talijanski pisati razlika nepogrdiva umohitrenja“

- preuveličano kritizitanje žena je samo dio pjesničkog stila„ Još molim tvoj razum i dobrotu, da što u Pjesnijeh razlicijeh sreteš saviše rečeno

suproć ženama, primiš za pjesničko uzveličenje aliti ezadžeracijon a ne za istinu: er ih i ti scijenit imaš, kô ih i ja scijenim, mogu rijet,sve inokupno, za vrijedne, kreposne i bogumile. “

Štiocu

Uzdasi1. U spoznanju → odlazak u spilju

2. U spovijedanju → prisjećanje grijeha – ženska ljepota je izvor grijeha

3. U pogrđenju → Mandalijena se odlučuje kazniti bičem

4. U napastovanju → misli ju iskušavaju, javlja se sumnja

5. U razmišljanju → veličanje Boga i prirode

6. U požaljenju → prisjećanje Isusove muke i smrti

7. U ljubjenju → žaljenje nad počinjenim grijehom, pronalazak utjehe u Bogu

8. U uživanju → stekla pokoru, Bog je sve

Religiozna poema

Tema● pripovjedanje o pokajničkom grijehu

→ tu temu imaju najreprezentativnija djela toga žanra: Gundulićevoj, Buinćevo, Đurđevićevo, Kanižlićevo...

→ protureformacijska su nastojanja inzistirala upravo najviše na magičnosti pokajanja i povratka u krilo crkve, a ona sugeriraju i biblijsku tematiku

● prikazivanje grešnika nakon počinjenja grijeha

Motivi● motiv spilje →

locus horridus

„Mrkla spila ah kô u sebinju primeći osta rada,mneć da je ona sunce s nebi,ke ne viđe vik dotada;noć uzigra, kad svo'u tminuod nje lica zrak opsinu. Gluha zabit, mrak od spile,strah i golet, glad i zimabiše srcu nje primile,er nemile bjehu očima,čijem plam ište nje požudeveće u trudijeh istijeh trude.‟

● likovi se prisjećaju svojih grijeha

„Zamani se moj plač glasi,ako odi nije nikoga;sa mnome su sami uzdasii spomena grijeha moga“

● ženska ljepota je izvor grijeha

„Za pomasti me žuđeneeto umivam suzam lice,za odjeće me zlaćenenaga umiram sred litice;za rastat se s môm taštinomsahnem gladon, strahom, tminom. I ako taštijeh cijeć razbluda,sebe mučeć i morećiza bit ljepša, nejmah trudapodnijet svaki trud najvećii rijeh: 'Staros čekat neću, -ako i umrem, lijepa umrijet ću“

„Er samo ono rijet se možeda ima u sebi bitje svoje,što 'e bez grijeha, pokli, o bože,dobru tebi prikladno je;grijeh i grešnik tijem ništa su,er bez dobra svakoga su.“

● poseban odnos grešnika prema prirodi

„Plače daždom hrid u spili,da ti rastjet budeš stoga,o jezeru, druže milimoga cvila pokornoga;plačem i ja, nu smućenigine u suzah život meni.“

„Tako plavim silu činibrzijeh vjetâr plaha izmjena,tako i srna po planinipo sve strane zatečenaza uteć lovce - lava kleta,za uteć lava - lovce sreta.“

„Eto rados dragu svudaponovljena narav plodi;ljepos, pokoj i razbludapo livadah tančac vodi;u ljuvezni slatkoj gorezvijezde, nebo, kopno i more.“

● prevladava monolog

● sadržaj → 3 faze

1. pripovjedačeva refleksija„Ali pokli ove, koje Vam poklanjam, kratke pjesni sasma su malahan dar i mojoj želji i Vašoj dostojnosti, prilagam sve što za sad mogu, to jes moje srce pripožudno za vazda se Vaše zvati.‟

2. pokajnikov lament o počinjenom grijehu

„Zamani se moj plač glasi,ako odi nije nikoga;sa mnome su sami uzdasii spomena grijeha moga,zvijeri, hridi, strasi i tmine -slična družba me krivine.

Nu nije zaman: korit hoćumo'im životom sebe sama:bez srama ću pronijet zloćuu ku padoh jur bez srama,i moj svaki grijeh skrovitina moj ću isti sud doniti.‟

Struktura

3. pokajnik dobiva oprost

Što 'e bog pitaj sve što gledaš:'On sve 'e svemu!' zavapit će.Pita' i tvoj grijeh prid kijem predaš;'Sve je on što ja nijesam' rit će.Pitaj rajske svijesti i rijetiinokupno one će ti: 'Neizrečan je i neophitni,neprimjerni, nesmišljeni,nepočeti, nedospitni,netelesni, neockvrnjeni,nepodložni, nedobiti,nepomični, neizmjeniti.'

● za opise duhovne ljubavi upotrebljavaju se ista petrarkistička sredstva kao i za opis zemaljske ljubavi

● pisci jednih i drugih najčešće isti, da u jednim djelima parodiraju elemente koje u drugima ozbiljno rabe → izrazito barokni odnos prema vlastitome poslu

● SVIJEST O BAROKNOJ POEMI KAO JEDINSTVENOM ŽANRU

1. dodirne točke

2. pjesnički oblik → strofa ababcc

3. komične poeme često parodiraju petrarkizam i religiozne poeme

● SUDBINA MELODRAME I SUDBINA POEME

Žanrovi hrvatske barokne književnosti

● 4 žanra: ep, lirika, poema, melodrama

● utjecaj katoličke obnove na književnost → Tridenski koncil 1565-1583

● pojavilo se novo, dotada nepoznato shvaćanje žanra kao književne kategorije, značenje njegova postojanja za literaturu i za pojedinačno djelo

● žanrovi su u baroku definirani prije svega svrhom koju treba da postignu, te su stoga uglavnom jednoznačni: viši žanrovski pojam ne podrazumijeva u tome razdoblju postojanje nižih pojmova iste vrste, nego je on jedina moguća, ili bar jedina poželjna modifikacija pojma samog

●

Zaključak1. žanrovska situacija u baroku različita od renesanse i

kasnijih razdoblja

2. barokni žanr određen svojom svrhom

3. žanrovi su normirani na sadržajnom nivou, a ne na razini stila ili nekoj drugoj

4. novi žanrovi javljaju se da bi udovoljili nekim specifičnim svrhama

5. barokni žanrovi nisu normiraini na razini izraza

Literatura● Djela Ińacija Ġorġi, Stari pisci hrvatski, knjiga XXIV, priredio Milan Rešetar,

Zagreb, 1918.

● Pavao Pavličić, Žanrovi hrvatske barokne književnosti, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979, str. 9–29

Hvala na pozornosti!