-
List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XXXIXBroj
1535 Petak 17. studenoga 2000.
ISSN 1330 - 5204
Uvodnik
Na adresu redakcije stigle su prvereakcije na novu ureivaËku i
grafi-Ëku koncepciju novina. Sa zadovolj-stvom istiËemo da su one
pozitivnointonirane, odnosno da nas ugla-vnom hvalite. No, ne bojte
se, neÊe-mo si umisliti zbog Ëestitaka, one sunam poticaj da
nastavimo s poboljπa-vanjem lista koji ima vrlo πirokuËitalaËku
publiku. Naπa naklada je8300 primjeraka, a zasigurno je damnogi
primjerci imaju dva i viπeËitaËa. Osim zaposlenika Podravke injenih
umirovljenika, list redovitoprimaju brojne novinarske redakci-je,
razliËite institucije i ustanove, Po-dravkini poslovni partneri,
znanstve-nici, politiËari, umjetnici, sportaπi.Novine se od proπlog
tjedna mogu
Ëitati i na Internetu na adresi www.Podravka.hr πto znaËi da smo
otvo-reni velikom broju ljudi. Naπ izlazakna Web stranicu Podravke
posebnopozdravljaju u Podravkinim interna-cionalama koji su do sada
list Ëitalirijetko ili sa zakaπnjenjem. Prisutnostna Internetu
svakako je jedan odpovijesnih trenutaka za novine kojese mogu
pohvaliti Ëak 39-godiπnjimneprekinutim izlaæenjem.Uz Ëestitke
stigli su nam i neki vaπi
prijedlozi. One ”teπkog” sadræaja (pri-mjerice, na jednoj
nepotpisanoj ce-duljici piπe: molim u svaki bilten 100kuna i
πrumfirati ga da ne ispadne!)rjeπavat Êemo kada nabavimo strojza
πrumfiranje, a onima ”lakπeg” veÊsmo prionuli. Naime, jedan
Ëitateljzatraæio je da viπe piπemo o ekologi-ji, pa veÊ u ovom
broju donosimonapis o toj temi, a umirovljenica M.P. zamolila je da
u novinama prona-emo kutak i za one koji viπe ne radeu Podravki,
ali su svim srcem uz nju.ObeÊajemo da Êemo obraivati te-me koje
zanimaju umirovljenike, teda Êemo povremeno kroz susrete sbivπim
Podravkaπima progovarati otome kako oni æive.Piπite nam i dalje,
posebno Ëekamo
vaπa pitanja vezana uz problemekoje ne moæete ili ne znate
samirijeπiti, zanimljiva i πirem krugu Ëita-telja, a na koje Êe vam
odgovoritilijeËnici, pravnici, ekonomisti i drugistruËnjaci. Pisma
moæete uputitidirektno na redakciju putem internepoπte ili u
pripremljene sanduËiÊe.
Podravka je jedan od najve-Êih snabdjevaËa prehram-benim
proizvodima Ministar-stva obrane Republike Hrvatske.Kako
unaprijediti suradnjuizmeu najznaËajnijeg hrvat-skog proizvoaËa
hrane ihrvatske vojske bila je temarazgovora visoke
delegacijeMORH-a, koju su Ëinili pomo-Ênik ministra obrane za
finan-cije Josip Budimir, pomoÊnikministra obrane za obavjeπtaj-no
sigurnosna pitanja MladenRuæman i obnaπatelj duænosti
pomoÊnika ministra obrane zanabavu i opremanje
DraæenJakopec.Predstavnici MORH-a u ra-
zgovoru s predsjednikomUprave Podravke Darkom Ma-rincem i
Ëlanovima Uprave Ne-venkom Cerovsky i DamiromPolanËecom, te
direktoricomSluæbe za kulinarstvo VlatkomGrüngold i πefom odjela
zaprodaju velikim potroπaËimaMarijanom Vargom pokuπali sunaÊi
efikasna rjeπenja za una-preenje dugogodiπnje sura-dnje, te
moguÊnosti bolje ibræe naplate. »injenica je da jenaplata u
posljednjih nekoliko
mjeseci znatno poboljπana idugovanje MORH-a Podravkiviπestruko
smanjeno.Posebna tema bila je kako u
ravnopravan poloæaj stavitidomaÊe proizvoaËe u odno-su na
strane, a nakon ulaskaHrvatske u WTO. Obje stranesu se suglasile da
je potrebnohitno pristupiti izmjenama Za-kona o nabavi roba i
usluge iustupanju radova kako kori-snici proraËuna, a MORH
jenajveÊi, ne bi bili prisiljenikupovati jeftinu, uvoznu hra-nu za
hrvatsku vojsku. Priizradi prijedloga Podravka Êeimati
inicijativu.
Visoka delegacija MORH-a u Podravki
Dogovor o unapreenju suradnje
Predstavnici MORH-a obiπli su mesnu industriju ”Danica” d.o.o.,
gdje su razgledali specijalni proizvodni program namijenjen
Hrvatskoj vojsci
Piπe: Zvonimir MrπiÊSnimio: Nikola Wolf
S predstavnicimaMORH-arazgovarali suËlanoviUprave Podravke
Poπtovani Ëitatelji !
Piπe: Jadranka Lakuπ
Od predstavnika MORH-a jezatraæeno da se pokuπaju pro-naÊi
kanali, modeli i naËini dase hrvatski proizvodi, a tako
iPodravkini, nau na nabavnimlistama ostalih vojski ËlanicaNATO
saveza, jer svi su sugla-sni da proizvodi koje Podravkanudi vojsci
zadovoljavaju naj-viπe standarde.Predstavnici MORH-a obiπli
su i mesnu industriju ”Dani-ca” d.o.o., novu Tvornicu ”Ve-gete”
te su razgledali specijal-ni proizvodni program nami-jenjen
hrvatskoj vojsci, ali idrugim vojskama ËlanicamaNATO saveza.
”Danici” ponovno izvoznibroj, 2. str.
Preseljenja naπa svakidaπnja3. str.
Marija Zver treÊa na svijetu6. str.
-
2 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Od svog osnutka do danas mesnaindustrija ”Danica” nikada nije
izgubi-la svoj izvozni broj 139 bez kojeg jenemoguÊ izvoz mesa i
mesnih prera-evina u zemlje Europske unije i πire.Potvrda je to
kontinuirane brige okvaliteti cijelog proizvodnog procesaod ulaska
sirovine do gotovogproizvoda i pridræavanja visokih stan-darda koje
zahtijeva Europska komi-sija - Odjel za hranu i veterinarstvo(FVO).
Inspektori ove komisije redo-vito (barem jednom godiπnje)
oba-vljaju temeljiti nadzor, a on je za nekemesne industrije prava
noÊna morajer poËesto zavrπava oduzimanjemizvoznog broja.
Primjerice, lani su sveslovenske tvrtke ostale bez dozvoleza izvoz
takozvanih crvenih mesa, aovogodiπnje oπtro inspektorsko okodalo je
izvozni broj za pileÊi programsamo dvjema mesnim industrijama
uHrvatskoj. Jedna od njih je Podravki-na ”Danica” u kojoj su ovih
dana vrlotemeljiti nadzor obavili dr. VolkerThran (voditelj misije)
i dr. JoseCarbajales. U poËetku su bili vrlosuzdræani, da bi na
kraju nakon kon-trole najsitnijih detalja, od
pregledadokumentacije, urednosti objekta,zdravstvene ispravnosti,
poπtivanjaproizvodnih procedura, podijelili kom-plimente i πto je
najvaænije dozvolilidaljnje koriπtenje izvoznog broja 139.Time su
otvorena vrata Europske uni-je i dobivena jaka referenca za
Sjedi-njene AmeriËke Dræave, Australiju i
druge zemlje ne samo za ”DaniËin”program preraevina od mesa
peradi,nego svih Podravkinih proizvoda nabazi tog mesa, ukljuËujuÊi
i juhe, πtoje u vrijeme zabrane izvoza mesazbog raznih zaraznih
bolesti u nizuzemalja velika prednost za Podravkui Hrvatsku. Stoga
i ne Ëudi zadovolj-stvo πto ga u razgovoru za naπe novi-ne
naglaπava izvrπni direktor ”Dani-ce” Darko Mikulec.- Europska
komisija utvrdila je vrlo
visoke standarde, a posljednji inspe-kcijski nalaz pokazuje da
ih mi Ëaknadmaπujemo. Rezultat je to stalnebrige koju pridajemo
porijeklu siro-vina, proceduri proizvodnje, kontro-li kvalitete u
kojoj usko suraujemosa struËnjacima Veterinarske staniceKoprivnica
te odgovornog rada svihzaposlenika. Zadræavanje izvoznogbroja dobra
je referenca za Podravkuu cjelini, daje veÊe perspektive zaizvoz i
donosi nam znaËajnu pre-dnost pri ulasku Hrvatske u WTO -istiËe
Mikulec.Njegovo zadovoljstvo dijeli i
Zvonimir Cimerman koji je veÊ nizgodina na Ëelu ekipe od osam
veteri-narskih inspektora koji kao vanjski,nepristrani struËnjaci
obavljaju kon-trolu kvalitete od ulaza æive stoke iperadi do izlaza
svih gotovihproizvoda.- Na ”Danici” se primjenjuju najstro-
æiji propisi ne samo Europske unijenego i Sjedinjenih AmeriËkih
Dræava,a mi nastojimo pronaÊi zajedniËkijezik na poboljπanju
kvalitete i zdrav-stveno- higijenske ispravnosti mesa i
mesnih preraevina. Da smo u tomeuspjeπni potvruje i ova
posljednjainspekcija, ali i Ëinjenica da u 27godina koliko ja ovdje
obavljam kon-trolu nikad nije doπlo do povrata robes terena, ni iz
zemlje ni iz inozemstva- rekao nam je Cimerman.I Marija HorËiËka,
proizvodni in-
spektor iz Veterinarske stanice uka-zuje na postojanost
kvalitete. Premanjenim rijeËima, na ”Danicu” svako-dnevno mogu doÊi
bilo koji inspekto-ri, jer stalna kontrola u kojoj se uskosurauje
sa struËnjacima iz tvrtke ga-rantira visoku razinu pridræavanja
svihpropisa. Procedura se provodi potakozvanom HACCP sistemu, a
vodi-teljica tima Vlasta KolariÊ, te vodite-ljica odjela kontrole
kvalitete MirjanaLejko ne dozvoljavaju bilo kakvoodstupanje od
utvrenih standarda.- S obzirom na pojavu novih bolesti,
posebno zbog poznatih trovanja dio-ksinom u inozemstvu, veliku
paænjupridajemo porijeklu sirovina i ne mo-æe nam se dogoditi
ulazak neËega πto
nije posve ispitano i zdravo. Za svakukonzervu moæemo dokazati
od kojegje mesa napravljena, kakve su biletemperature u tvornici
kada se proiz-vodila, kako je obavljeno ËiπÊenjepogona, a to je sve
kontrolirala inspe-kcija - rekla nam je Mirjana Lejko.Vaænu zadaÊu
ima i sluæba odræava-
nja. Naime, objekti na ”Danici” izgra-eni su i opremljeni u
vrijeme posvedrugaËijih propisa i treba uloæiti do-sta napora kako
bi i graevinskiobjekti i instalacije zadovoljili visokekriterije.
Prema rijeËima Mirka Zeto-viÊa, voditelja odræavanja, nikome
usluæbi nije bilo teπko i pojaËano raditikako bi sve πtimalo.
RijeËi pohvale zazaposlenike imaju i direktor proizvo-dnje Ivan
©imunoviÊ, te direktoricaTvornice mesnih konzervi MirjanaHorvat,
koji istiËu njihovo zalaganjei odgovoran odnos prema
radnimzadacima.Sve to ohrabruje uoËi dolaska ame-
riËke inspekcije najavljene za poËetakprosinca.
Nakon detaljnog pregleda ”Danica” je zadræala svoj izvozni
broj
”Dolcela - put slatkih æelja”, naziv jepromotivno-nagradne
akcije koja jepoËela 6. studenoga ove godine itrajat Êe do 5.
sijeËnja iduÊe godine.Svi potroπaËi koji iz Hrvatske poπalju7
prednjih stranica razliËitih proizvoda”Dolcele” do 5. sijeËnja
iduÊe godinena adresu ”Dolcela - Podravka” moguosvojiti 2001
nagradu. Spomenut Êe-mo samo glavne: 7 osobnih automo-bila marke
”Renault Twingo”, zatimhladnjaci, perilice posua, πtednjaci,mobilni
telefoni itd. Sretni dobitnicibit Êe izvuËeni u Koprivnici 10.
sije-Ënja 2001. godine, a rezultati izvlaËe-nja, osim u naπim
novinama, bit Êeobjavljeni u ”VeËernjem listu” 19. i 26.sijeËnja
iduÊe godine. BuduÊi da je toprva nagradna igra ”Dolcele” za
po-troπaËe i to s vrlo velikim fondomnagrada, razgovarali smo s
brand-ma-nagerom ”Dolcele” Viπnjom Vosak.- Prije svega, recite kada
se ”Dolce-
la” pojavljuje na hrvatskom træiπtu?- Nakon dugogodiπnje
suradnje i
licencnog odnosa s ”Dr. Oetkerom”te nakon prijelaznog razdoblja
odgodinu dana, 1998. godine slatki ipraπkasti program ”Podravke”
izlazina træiπte pod nazivom ”Dolcela” i toparalelno na maarskom i
hrvatskomtræiπtu. Nakon pomnog ispitivanja tr-æiπta, program
”Dolcela” je promovi-ran po svim marketinπkim pravilimana træiπte.
U poËetku smo krenuli snekoliko proizvoda te smo s vreme-nom πirili
paletu i sada imamonekoliko grupa proizvoda - programslastica gdje
su razne kreme za kolaËei pudinzi, zatim πlag proizvodi i
maliproizvodi koje mi inaËe zovemopomoÊ pri peËenju kolaËa
vanilin-πeÊer, praπak za pecivo itd.- Zbog Ëega do sada ”Dolcela”
nije
imala niti jednu nagradnu igru?- »injenica je da mi do sada
nismo
imali niti jednu nagradnu igru jer mismo iπli postupno u
redizajn i upo-znavanje træiπta s tim novim progra-mom i smatrali
smo da ne treba iÊi unagradnu igru dok se taj cijeli pro-gram ne
zaokruæi, dakle dok se pro-gram s marke ”Podravka” ne dovedena
marku ”Dolcela”. Sada kada smozaokruæili taj program, a ne
namjera-vamo stati na do sada uraenom,smatrali smo da moramo
iskoristiti tuπiroku paletu za jednu igru, bez obzi-ra na to πto
ima puno nagradnih igaraza potroπaËe i πto se misli da je to
veÊmalo isprofanirano. No, potroπaËi sevole igrati, a posebno onda
kada imapuno vrijednih nagrada. A ova ”Dol-
celina” nagradna igra jedna je odnajbogatijih u Hrvatskoj.-
Nagradna igra je tempirana u bla-
gdansko vrijeme?- Normalno, to je vrijeme kada se
najviπe peku kolaËi, kada naπi potro-πaËi najviπe misle na nas,
toËnije kadasu najviπe motivirani za kupnju slasti-ca. A prema
dosadaπnjim pokazatelji-ma, od svake grupe proizvoda ”Dol-cele”
postoje lideri koji se najviπekupuju. Pudinzi su klasiËni
proizvodikoji su izuzetno dobro prihvaÊeni natræiπtu, potom od
πlag-proizvoda (njihπest) πlag-pjene dræe primat, a od njihtri -
mogu vam reÊi da se potroπaËi sveteæe odluËuju koja je bolja. No,
premapokazateljima, u porastu je prodajaπlag-hita jer on ima jednu
prednost -moæe se pripremati i na vodi i mlijeku,dakle jedan vrlo
praktiËan proizvodza svaku domaÊicu u svakoj prilici.Potom, iz
programa kolaËa vrlo jetraæen ”Tiramisu”, potom se traæe
par-fe-kreme, posebice kremπnite i to jevrlo indikativno da sve
viπe domaÊicasa sela kupuje tu kremu πto prije nijebilo
karakteristiËno. Naime, ta kremaza kremπnite πtiti potroπaËa,
nemaopasnosti od salmonele koja se moæeprenijeti putem jaja, a i
priprema jebrza i praktiËna te domaÊice sa selamogu upotrijebiti i
svoju maπtu zapripremu slastica. Osim toga, ta jekrema naπla svoje
mjesto i kod velikihpotroπaËa, u ugostiteljstvu i turizmu.-
Nagradna igra je krenula. Kakvi su
prvi rezultati?- Mi veÊ dobivamo priliËno omotni-
ca sa 7 razliËitih ”Dolcela” proizvoda,
ima jako puno pitanja na naπ bespla-tni info-telefon 0800 0808,
a inaËenagradna igra je osmiπljena tako da jevrlo jednostavna.
Naime, sve se bazi-ralo na sretnom broju 7, Ëak je ipoπtanski
pretinac 777, a 2001 nagra-da najavljuje novi milenij, a i
slogan”Put slatkih æelja” nagovjeπÊuje daidemo na put s novim
autom. Pose-bno je stimulativno to πto ima 7 auto-mobila za glavnu
nagradu, jer kadapotroπaË vidi da je jedna glavna na-grada,
pomisli: to ja sigurno neÊudobiti. A zaπto ”Renault-Twingo”, pato
je kao viπe ”æenski auto” - zgodan,mali, praktiËan i za jednu
zaposlenuæenu vrlo funkcionalan, a mi zapravonagraujemo s novim
tipom tog”Twinga” koji joπ nije u prodaji.- U sklopu nagradne igre
zasigur-
no Êe se provoditi i akcije prodaje uzprim?- Apsolutno, posebice
u prosincu bit
Êe πirom Hrvatske primamljive proda-je uz prim za potroπaËe. Uz
to organi-zirat Êemo akcije u veleprodajama zaone, uvjetno reËeno,
male potroπaËe -trgovce u maloprodajama - koji su uprincipu jedni
od naπih najveÊih ku-paca. Mi u ”Dolceli” oËekujemo velikiodaziv
potroπaËa, jer smo se zaistapotrudili da pokrijemo sve segmente,a
posebice æelim naglasiti da smopokrili i one koji su naπi
najvjernijipotroπaËi - ”Podravkaπe”, pa tako unaπem tjedniku ide
”paralelna” nagra-dna igra za radnike ”Podravke” - ipaksu naπi
ljudi naπi najveÊi potroπaËi -rekla je na kraju razgovora
brand-manager ”Dolcele” Viπnja Vosak.
Razgovor: Viπnja Vosak, brand-manager ”Dolcele”
PoËela bogata nagradna igra”Dolcela - put slatkih æelja”
Viπnja Vosak
Inspektori Europske komisije na ”Danici”
Zadræan izvozni broj
VeÊ dugo vremena nije bilo ta-kve i tolike æivosti na burzi kad
seradi o dionicama Podravke. Na-kon πto je cijena stagnirala ili
pa-dala, volumen trgovanja bio malii nezanimljiv, a trgovanje
naπimdionicama nelikvidno, odjednomproπlog Ëetvrtka doπlo je do
naglepromjene. Cijena dionice “skoËi-la“ je s ispod 130 na preko
140kuna, a broj trgovanih dionica smanje od 1000 popeo se na
5.000.PoËetkom ovog tjedna cijena sepopela do 150 kuna, a
dnevnivolumen na Ëak 17.000 trgovanihdionica. Viπe je prodano u
jednomdanu nego u cijelom prethodnomtjednu. Kulminacija se
dogodilaove srijede, kad je cijena dionice ujednom trenutku bila
Ëak 160 ku-na, da bi se na kraju dana stabili-zirala na 140
kuna.©to se zapravo dogaa? Ili bolje je
moæda pitanje: zaπto se to dogaa?Pitanje koje su proteklih dana
mno-gi analitiËari uputili sebi i Podravki.Iako je teπko donositi
zakljuËke
na temelju jednog tjedna trgova-nja, oËito je da Podravka i
njenedionice postaju sve interesantnije,kako domaÊim tako i
inozemnimulagaËima.Poslijednjih mjeseci iz Podravke
stiæu samo pozitivni signali. Objav-ljeni su, vrlo
transparentno, polu-godiπnji rezultati poslovanja, kojiviπe od
iskazanih brojki govore otrendu poslovanja. A trend je po-veÊanje
dobiti, poveÊanje efika-snosti, poveÊanje prodaje... Prviput odræan
je i sastanak s financij-skim analitiËarima, na kojem jeosim
rezultata prikazan i velikipotencijal Podravke na meuna-rodnom
træiπtu.Otvorena je nova tvornica Vege-
te, juha i praπkastih proizvoda uPoljskoj. Svi nas pitaju kako
smouspjeli da dvojica dræavnika, MesiÊi Kwasniewski, presijeku
vrpcu?Hrvatska Vlada oËekuje od Po-
dravke da postane predvodnikomnovog razvojnog ciklusa u
dræavi,vjerujuÊi kako je Podravka dobarmodel, ali i da ima snage,
sposob-nosti i znanja biti liderom.Moæda najvaænije, nova
Uprava
Podravke zadobila je naklonost ipovjerenje financijskih
analitiËara,a time i ulagaËa, da ima jasnustrategiju, odluËnost da
provederestrukturiranje, pripremi za izla-zak i izvede Podravku na
meuna-rodnu burzu.O tome svjedoËe izvjeπÊa analiti-
Ëara, koji svojim investitorima pred-laæu da kupe Podravkine
dionice ipredviaju da Êe cijena dionice unarednih 12 mjeseci biti
izmeu185 i 224 kune.Podravka se iz tjedna u tjedan
nalazi u æiæi interesa javnosti zbogpozitivnih pomaka koje Ëini.
Onajdio javnosti - financijska javnost, tojoj honorira interesom za
dionice,porastom cijene i preporukom dase dionice kupe.
Ipak sekreÊe
Osvrt
Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf
Piπe: Boris Fabijanec
Piπe: Zvonimir MrπiÊ
-
3Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
”Kaj su se pak preselile!!!?”, pitaoËovjek i otiπao, a mi s
drugog kataPodravkine zgrade u Kolodvorskojb.b. (sasvim friπki
tamo, na drugomkatu) znali smo i bez njegovog maha-nja doznakama
tko se to i kamopreselio, jer ako igdje drugdje nije, utoj zgradi
zaista ”samo mijena stalnajest”. Taj je Ëovjek, naime, traæio
slu-æbenice za obraËun bolovanja, koje suneslavne rekorderke
uredske selidbeu Podravki: u zadnje tri godine selilesu se 6 (πest)
puta!, u prosjeku svakihπest mjeseci, a zadnji put proπlogtjedna,
kada je zbog iseljavanja zgradebivπeg ”Galantpleta” doπlo do
turbu-lencija u Podravkinoj zgradi u Kolo-dvorskoj ulici.Teoretska
tvrdnja da mahanje lepti-
rovim krilcima u Tokiju ima veze spotresom u Londonu doæivjela
je da-kle ove kasne jeseni ostvarenje uPodravkinim uredskim
prostorima sdviju strana Kolodvorske ulice. U tomkonkretnom sluËaju
leptir je pedesetgodina star parni kotao, koji je uzroksvemu, Tokio
je zgrada koju je joπuvijek najlakπe objasniti sintagmom”bivπi
Galantplet”, a London je bivπe”Izvorovo” skladiπte u
Kolodvorskojulici, preureeno 1996. godine u kan-celarije za
Podravkine namjeπtenike.U zgradi bivπeg ”Galantpleta” smjeπte-ni su
sindikati, socijalna sluæba, admi-nistracija i Ëelniπtvo
”Podravskih mli-nova”, tamo su prostorije Podravkineudruge
branitelja, a na katu svojeprobe odræava pjevaËki zbor
KUD-a”Podravka”. Tako ili sliËno veÊ je tkozna koliko godina i
usprkos takoerviπegodiπnjoj priËi o ruπenju ”Galant-pleta”, tako je
bilo i ovog ljeta, a takobi i dalje bilo da radne prostore zimine
treba grijati. A te prostorije veÊpedeset godina grije jedan parni
ko-tao, loæen prvo plinom, pa zatim uglje-nom, pa opet plinom. Taj
kotao nijeproveden kroz ”papire”, nema atestniti dozvolu za rad,
πto bi svaki pristo-jan kotao trebao imati. Ove je godineπibica
dogorjela do prstiju, tj. gradskiinspektor zaπtite na radu upozorio
jePodravku neka niti ne pokuπava palititaj kotao jer Êe momentalno
stiÊi za-brana, a bogme i kazna.
Nadleæne u Podravki joπ je u lipnjuove godine na taj problem
upozoriorukovoditelj Energetike Marinko Ba-gariÊ, a svoj je dopis
zavrπio rijeËima:”Potrebno je πto prije snimiti stanjeprostora te
napraviti projekt novogtoplovodnog grijanja s troπkovnikom,kako
bismo mogli dovrπiti novu insta-laciju do poËetka sljedeÊe sezone
gri-janja, jer u protivnom u ovom prosto-ru po zimi neÊe se moÊi
boraviti.”Stanje je ubrzo snimljeno, a projektnove grijaÊe
instalacije bio je dovrπenveÊ u srpnju ove godine. »itava
stvarkoπtala bi, prema tom projektu, oko200.000 kuna. Kupila bi se
naime dvakotla za toplovodno grijanje, promije-nila bi se
cjevovodna instalacija i veÊidio radijatora.
Na pitanje zbog Ëega do realizacijetoga projekta nije doπlo ovog
ljeta,BagariÊ ne zna odgovora. Tek, Ëekalesu se prve jesenske
hladnoÊe da zapo-sleniËke kosti empirijski utvrde neugo-dnost
boravka u negrijanim prostorija-ma, a tada je promptno reagirao
inadleæan za rjeπenje uredskih pitanjaSektor za opÊe poslove, ad
hoc jesklepao selidbeno rjeπenje i dokumentdao predsjedniku uprave
na potpis.Nakon toga uslijedile su deloæacije.
Iseljeno je tako ovih dana prizemljezgrade u Kolodvorskoj ulici
(dioni-Ëarski ured u sedmorokatnicu i reda-kcija lista ”Podravka” u
potkrovlje)kako bi se u njihove prostore uselili”Podravski
mlinovi”, a ”usput” je na-Ëinjeno i nekoliko roπada u
”kolo-dvorskoj” zgradi.
Kad se ide u takve zahvate, stvari bivaljalo dobro isplanirati,
ali u ovom
sluËaju ispostavlja se da nekog velikogplana nije bilo, da su
opet napravljenaprivremena rjeπenja koja ne zadovolja-vaju niti one
koji su se iselili, a niti onekoji Êe se useliti. Naime,
”Galantplet”se u dogledno vrijeme ipak neÊe ispra-zniti, a ipak se
krenulo i u djelomiËnu,reduciranu realizaciju projekta uvoe-nja
novog grijanja. NeÊe se doduπepotroπiti 200.000 kuna, ali hoÊe
oko120.000 kuna, neÊe se kupiti dva to-plovodna kotla nego Êe se
upotrijebitijedan stari Podravkin i nabaviti jedanmanji novi, neÊe
se promijeniti Ëitavacjevovodna mreæa i veÊina radijatoranego tek
njihov dio.
Moæe se zato lako tvrditi da je niz uposljednje vrijeme
naloæenih selidbi u”Galantpletu” i zelenoj zgradi u ”Kolo-dvorskoj
ulici niz nepromiπljenih odlu-ka i privremenih rjeπenja. U
satiriËkombi se, pak, tonu moglo reÊi da se radio drilu
zaposlenika, o vjeæbi u stilu”NNNI”, a da se usput naπlo posla i
zapostrojbu nosaËa iz OpÊih poslova,koji inaËe valjda ne bi imali
posla.
©to se tiËe drila i spremnosti na sva-kovrsna iznenaenja,
vratimo se malona poËetak priËe, zaposlenicama Se-ktora za
upravljanje plaÊama, Podrav-kinim selidbenim rekorderkama. Onesu,
prema vlastitim rijeËima, zaista uvje-æbale seljenje, i to mogu u
veomakratkom roku uËiniti kad god stignenalog. I bez trunkice
ojaenosti, jervaljda su se na selidbe veÊ navikle,kaæu kako Êe ih
ljudi koji morajupredati doznake za bolovanje ili æelepodiÊi
obraËunski platni listiÊ ionakopronaÊi. Ne otprve, doduπe, ali
ustraj-nost je majka mudrosti...
- Zbog Ëega ovaj ciklus uredskihselidba?
- PoËetak Ëitavog ciklusa prese-ljenja uvjetovan je time πto je
in-spekcija ustanovila da je kotao kojigrije ”Galantplet” toliko
dotrajaoda predstavlja opasnost u upotre-bi, tako da su prostori u
toj zgradiostali bez grijanja.
- Postoji li odluka o tome πto Êebiti s ”Galantpletom” u
doglednojbuduÊnosti?
- Grijanje Êe se osposobiti u neka-kvom minimalnom obujmu. Uovom
trenutku zapravo smo otpo-Ëeli s praænjenjem tog objekta,
kojizapravo ne sluæi pravoj namjeni, asmatramo da u Podravkinim
po-slovnim prostorima ima dovoljnomjesta za sve sluæbe koje sada
radeu ”Galantpletu”. U svakom sluËa-ju, u drugom koraku, dakle,
”Ga-lantplet” Êe ostati prazan, i on Êese zajedno s tzv. rudniËkom
zgra-dom ponuditi na prodaju.
- Svojedobno je postojala ideja oruπenju tih zgrada i izgradnji
no-vih Podravkinih poslovnih prosto-ra na toj lokaciji. Postoji li
joπ?
- Ne, postojeÊi Podravkini poslo-vni prostori zadovoljavaju
potre-be. S obzirom na to da je dio ljudiiz administracije, iz
sedmero-
Preseljenja naπa svakidaπnjaPiπe i snima: Hrvoje ©labek
Sluæbenice Sektora za upravljanje plaÊa selile su se 6 puta u
zadnje tri godine
©to kaæunadleæni?
Tema tjedna: uredske selidbe
Zvonko MikotiÊ direktor OpÊih poslova
Za sve je kriv kotao: demontaæa je poËela
katnice, otiπao iz Podravke, vjero-jatno Êe biti joπ osipanja, a
nakontoga nas oËekuje temeljita reor-ganizacija. Sektor za opÊe
poslovepriprema se zato za detaljnu ana-lizu racionalnosti
koriπtenjasedmerokatnice i ostalih poslovnihprostora.
- Moæete li dati rok u kojem Êe se”Galantplet” isprazniti?
- Taj rok ovisi o definiranju noveorganizacije Podravke u
cjelini.Spojit Êemo cjeline koje su organi-zacijski vezane, moæda
razdvojitione koje to nisu itd.
- Nudi li ovaj ciklus preseljenjakonaËno rjeπenje?
- Ovo je ”vatrogasno” rjeπenje zasmanjenje velike investicije
koja jebila potrebna u ”Galantpletu”. Tusmo investiciju sveli u
minimalneokvire da se ”preæivi” zima.
- Zaπto su se Ëekale prve hladnoÊeda krenu selidbe?
- Problemi su vezani uz prihvaÊa-nje odnosno neprihvaÊanje
odre-enih rjeπenja jer nitko ne æeli na-pustiti svoj prostor, osim
ako neide u ”Hilton”. S obzirom na to da”Hilton” ne moæemo
ponuditi, mo-ramo nuditi privremena rjeπenja,za neke rjeπenja koja
im daju ma-nje prostora, manje komocije i ma-nji ”standard”. Zbog
dugotrajnihdogovora i nagovaranja selidbe sukrenule tek u ovo doba.
Takoer, uPodravki nije toËno definirano tkoupravlja prostorima i ta
je proble-matika vrlo komplicirana. Za svakopreseljenje moramo iÊi
do uprave,a i zato je dogovaranje o preselje-nju dugo trajalo.
Sustizanje neæeljene proπlostinaπa posla
Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”
Prastari vic, vezan uz totalitarnesustave, govori kako buduÊnost
ni-kad nije problem. Ona je uvijeklijepa i poæeljna, baπ kakva i
trebabiti. No, zato je nerjeπiva dilemaslavna proπlost, koja se
stalno mije-nja. Svakome tko se njome bavi prijetiopasnost da i sam
bude ærtvovan.Moæda bi se u toj stalnoj bojazni od
okretanja unazad mogao saæeti od-nos izmeu “Podravke” i njenog
du-gogodiπnjeg glavnog direktora PavlaGaæija. Kao πto je poznato,
Gaæi je 4.studenoga dobio nagradu grada Ko-privnice za æivotno
djelo. U obrazlo-æenju, koje je indikativno po tome πtomu je
æivotna priËa svedena iskljuËi-vo na gospodarske zasluge, zapravoje
saæeta i kratka povijest “Podravke”.ZahvaljujuÊi se na tom
okaπnjelompriznanju, 73-godiπnji Gaæi nije uspioprikriti uzbuenje
Ëinjenicom da jeipak izvuËen iz prisilnog zaborava,
iako su se neki zaklinjali da mu se zaæivota to neÊe dogoditi.U
najveÊoj koprivniËkoj tvrtki ima,
dakle, i onih koji bi razdoblje odsredine pedesetih pa do kraja
se-damdesetih godina, kad je Koprivni-ca postala sinonim
kulinarstva, æelje-li naprasno zaboraviti. O Gaæiju se utim
krugovima ne moæe razgovaratibez strasti i uvijek prisutnih
osobnihfrustracija. Onome tko ga spomene,pogotovo u pozitivnom
kontekstu,joπ i danas prijeti opasnost da navuËeneku nevolju na
vrat, jer je etiketa“gaæijevca” u proteklih dvadesetakgodina bila i
idealna preporuka zapolitiËki odstrel, kao i zamrzavanjeposlovne
karijere. Zato su se najgrla-tijim borcima protiv toga “zla”
otva-
rale moguÊnosti za uspjeπno uspi-njanje na hijerarhijskoj
ljestvici. Vri-jeme je, meutim, neumoljivo poka-zalo koliki su Ëiji
realni dosezi, notakva je negativna selekcija u razvoj-nom i
konceptualnom smislu ponaj-viπe stajala samu “Podravku”.Velika bi
greπka bila amnestirati i
samoga Gaæija od onoga πto ga jezadesilo poËetkom osamdesetih
go-dina, otkada je i umirovljen. Nevje-rojatno je koliko je on toga
Ëinio ukorist vlastite πtete. Zacijelo je naj-problematiËniji bio
njegov odnos pre-ma bliskim suradnicima. Iz poslo-vodne garniture
koju je sam stvoriokasnije su se regrutirali i
njegovinajzagriæeniji protivnici. Neki su toËinili zato da bi
pokazali kako viπe
vrijede od onoga πto je o njimaironiËno govorio “neprikosnoveni
ga-zda”, a neki jer su odavno uhvaÊeniu “nestaπlucima”. Vaæan je u
svemutome bio i sudar nezajaæljivih taπtina.Gaæi nikada nije bio
spreman s dru-gima ravnomjernije podijeliti poslov-ne zasluge.Ipak,
najveÊi je debakl predstavlja-
lo Gaæijevo pretvaranje u politiËara-profesionalca, za πto nije
imao talen-ta. On to, dakako, nikada nije priznao.Upustio se u
razne politiËke intrige,i na jugoslavenskoj i na hrvatskojrazini,
da bi naposljetku bio zapam-Êen po brojnim uhiÊenjima. Moædaje u
pozadini svega toga doista biogospodarski kriminal, kako je
tvrdio,no politiËki je odjek svega toga bio
poraæavajuÊi. Zacijelo bi se i to zabo-ravilo da nije strpao u
“bajbok” inekolicinu svojih “Podravkaπa”. Ota-da je Gaæi tabu-tema,
kako u komu-nistiËkom, tako i u HDZ-ovu razdob-lju. Iako mu je u
meuvremenunueno i politiËko reaktiviranje,uglavnom je odabirao
πutnju. Kad jepovremeno ipak progovorio, iz nje-ga je izbijala
gorËina, pa i neprihva-Êanje politiËkih realnosti.Sadaπnje
“Podravkino” poslovods-
tvo, ujedno i prvo koje se nije regru-tiralo na opreci “za” ili
“protiv” kari-zmatskog direktora, ima πansu danapokon okonËa tu
paranoidnu pri-Ëu o neæeljenoj proπlosti.SvaËiju povijesnu ulogu
treba realno
vrednovati, u Ëemu ni Gaæi ne smijebiti izuzetak. Isto se to
odnosi nanjegove protivnike. Takav bi raspletpripomogao da
Koprivnica postanenormalnijim gradom.
-
4 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Feljton: Trideset godina informatike u Podravki (3. dio)
Od G-115 do SAP R/3Dvadeset godina nakon informa-
tiziranja Podravke njezin Elektron-ski raËunski centar u
hrvatskim jerazmjerima veÊ cijenjena informati-Ëka sredina, πto je
lako dokazatiukazujuÊi i samo na ”Plaketu infor-matika” πto je
dodjeljuje ”HrvatskainformatiËka zajednica”, a koju jeERC primio
1986. godine kao cjeli-na, i jedan od njegovih bivπih dire-ktora,
Branko Vuljak, 1990. godinekao pojedinac. Na ”skupnom por-tretu s
Univacom 1100/60” - imagi-narnoj slici ”ERC-a” s poËetka za-dnjeg
desetljeÊa ovog stoljeÊa - do-minirali bi veÊ ”kuhani”
PodravkiniinformatiËari, prekaljeni programe-ri i vjeπti
hardveraπi-serviseri ”kojisvakom Ëipu znaju popraviti kvar”,ali
mjesta bi se naπlo i za sve broj-nije pripadnike
neinformatiËarskepostrojbe korisnika raËunala: tajni-ce oboruæane
Microsof tovim”Wordom”, trgovaËke putnike obo-ruæane lap-topima...
Dotad samo ukompjutorskim Ëasopisima i na stru-Ënim
informatiËarskim skupovimaistican a teoretska postavka da
”ko-mpjutori vladaju svijetom” dobiva,πto se Podravke tiËe, svoje
sve izra-æenije stvarne obrise.
Iako novo Podravkino raËunalo,Unisys 2200/400 nabavljen
1991.godine, preskaËe stari Univac 1100/60 za Ëitavu kompjutorsku
genera-ci ju, tehnoloπki skok koji jePodravka tada uËinila ne
moæemomjeriti divovim Ëizmama od sedammilja iz bajke. BuduÊi da je
zadræanpostojeÊi koncept razvoja Podrav-kinog informatiËkog
sustava, πtoznaËi da nije u vodu baËeno prote-klo desetljeÊe
njegova razvoja, ra-zinu tehnoloπkog unapreenje va-lja traæiti u
”profanijim” hardver-
skim razlozima: veÊem kapacitetu,moguÊnostima novoga stroja.-
Po-stojeÊe kapacitete (oprema, soft-ware) jednostavno smo prerasli
usvakom pogledu, a posebno u po-gledu potreba. To je posebno
izra-æeno poËetkom godine kada u si-stemu mora biti prisutno i
mnoπtvopodataka iz proπle godine pa jeteπko odræavati rokove Ëak i
uz radsubotom i nedjeljom. U takvim uvje-tima svaki daljnji razvoj
je proble-matiËan - na pitanje: ”Zaπto je, da-kle, Podravka 1991.
godine inv esti-rala u novo glavno raËunalo?”, odgo-vara onodobni
diretor ”ERC-a” Dra-giπa PopoviÊ u tekstu u novinamaiz veljaËe te
godine. Odnos novogi starog Podravkinog srediπnjeg ra-Ëunala
jednostavno se moæe prika-zati i formulom: viπestruko
snaænijiprocesor + sedam puta manja po-troπnja energije +
volumenskinekoliko puta manji hardver = de-set puta jeftiniji
informatiËki po-gon. Na raËun toga veliËinu tehno-loπkog skoka
proizvoljno Êemo od-mjeriti Ëizmama od tri milje, a one
od sedam milja rezervirati za pro-mjenu koja je nastupila
uvoenjemSAP-a.
Nova kompjutorska oprema u Po-dravku je stigla potkraj 1991.
godine,a njena instalacija odvijala se podratnim uzbunama. Dogaaji
su setih godina odvijali ubrzanim tem-pom: samostalni politiËki
statusHrvatske, tranzicija iz socijalistiËkogu træiπno
gospodarstvo, pretvoba iprivatizacija... Zahtjevima vremena”ERC” je
odgovarao bez veÊih te-πkoÊa: stavljanje Unisysa u rad pro-teklo je
bez veÊih poteπkoÊa, odmahje podignuta razina
operativnostiPodravkinog informacijskog susta-va, nova oprema
pokazala se izni-mno pouzdanom u radu, zastojanije bilo - πto sve
iz danaπnje per-spektive zasluæuje najviπu ocjenuako se ima na umu
da je Podravkatada ogromna i kompleksna kom-panija, koja se iz
godine u godinuπiri izvan Hrvatske. PoËinje, naime,osnivanje
poduzeÊa-kÊeri: Ljublja-
novog poslovno-informacijskog su-stava.” Sasvim opÊenito, zar
ne, alistrateπka odluka top-menadæmentaje donesena. ZnaËenje te
odluke, ionoga πto je uslijedilo, najbolje suoslikali sadaπnji
direktor Podravki-nog Sektora za informatiku NevenMagdiÊ i njegov
zamjenik Zdravko©estak, ujedno i Ëlanovi vodstvaprojekta izgradnje
i implementacijenovog sustava, u materijalu koji do-nosi teoretske
postavke i opisujetijek realizacije toga projekta: - Izgra-dnja
novog, integriranog i visokou-Ëinkovitog
poslovno-informacijskogsustava temeljenog na najmoderni-joj
tehnologiji graenje je novogæivËanog sustava grupe Podravka.To je
iskorak Podravke prema no-vom tisuÊljeÊu, prema informacij-skom
dobu, a izgradnjom ovakvogsustava znatno se poveÊava i
intele-ktualni kapital Podravke. Uloga jeinformacijskog sustava da
djelotvor-no i na najπiroj osnovi snaæno podr-æi poslovni sustav, i
to ne samo takoda omoguÊi statistiËko praÊenje po-slovnih procesa,
nego da bude iodluËujuÊom potporom pri cjelovi-tom, sveobuhvatnom
upravljanju po-slovnim sustavom ËineÊi informacij-ski temelj za
strateπko odluËivanje!”PreskoËit Êemo u ovom trenutkudetaljno
opisivanje tijeka biranja”proizvoaËa” poslovno-informacij-skog
sustava, analize, pregovore,premiπljanja i zadræati se na
najva-ænijim Ëinjenicama: ugovori s oda-branom kuÊom ”SAP Hrvatska”
zauvoenje sustava SAP R/3 skloplje-ni su 28. travnja 1998. godine,
odre-eni su detalji projekta i poËeo jeveliki posao. ©to se roka za
zavrπe-tak toga posla, nije se moglo punobirati, on je bio strogo
odreen in-formatiËkim problemom 2000.godine, ”Y2K-om”, ”millenium
bu-gom”. Sat je poËeo otkucavati...(U iduÊem broju: Informatika u
Podravkidanas)
Susret s Blaæenkom BarËanec, zamjenicom poslovoe restorana
”©tagelj”
U ugostiteljstvu nikada nije monotonougostiteljstvo ima svojih
predno-sti i mana:- Ugostiteljstvo je grana vezana
uz sve strukture. Kada se odluËitebaviti time, morate biti
svjesni danema odreenog radnog vreme-na, izlazaka vikendom i da ste
upotpunosti podreeni samo po-slu. U poËetku je teπko, ali sgodinama
se naviknete. »injenicaje da se ovaj posao uspjeπno mo-æe obavljati
15 - 20 godina, a ondapoËinju zdravstveni problemi srukama, nogama
i kraljeænicom.S druge je strane opet zanimljivoupoznati ljude,
njihove obiËaje,navike, tradicije i proπiriti svojepoglede. Nikada
nije monotono,stalno se neπto dogaa i puno jesituacija na koje
morate biti spre-mni jer ih se ne moæe unaprijedpredvidjeti.
Ukoliko imate potpo-ru drugih ljudi, do izraæaja moæedoÊi i vaπa
kreativnost. Po rezul-tatima znate da ste cijenjeni i da
ste neπto postigli. Mogu reÊi davolim svoj posao i vjerujem
dabih ga ponovno izabrala.Na pitanje kakav bi jelovnik pre-
poruËila svojim gostima, Blaæen-ka priznaje da je to uistinu
teπko.- Sva je hrana vrlo ukusna, ali
gostima koji dolaze prvi put nudi-mo tradicionalni domaÊi
jelovnikkoji se sastoji od goriËkog pla-dnja, goriËkog gulaπa i
buncekasa svjeæim sirom i vrhnjem.U ovoj sezoni jesen/zima
nudi-
mo krvavice, kobasece i kotlet sazeljem i grahom. Gostima
kojipreferiraju laganiju hranu, nudise juha s vrganjima,
kraljevskigulaπ ili kombinacija pureÊeg fi-lea u umaku od sira,
prilog kroke-ti ili krumpir te salata i bregovskapita.
Tradicionalna se kuhinja mo-æe kuπati u ”Podravskoj kleti”,npr.
gulaπ, paprikaπ, buncek, ja-njetina ili teletina. Moram naglasiti
da imamo kra-
ljevskog kuhara koji mnogo pri-donosi svojim idejama.Poπto se
svakog gosta na odla-
sku pita da li je bio zadovoljanuslugom i pozove ga se na
pono-vni posjet, usmenom se anketomna taj naËin dobiva povratna
in-formacija o zadovoljstvu gostiju.Nedostatak je ipak manjak
oso-blja koje bi radilo u ”Podravskojkleti” i ”©taglju”, ali za
sada pri-marni je cilj joπ bolja promocijarestorana.- Ukoliko dobro
napravite svoj
posao, bez obzira na strukturugostiju, oni Êe u razgovoru s
pri-jateljima proπiriti to svoje isku-stvo. Za sada smo imali
izuzetnouspjeπno realizirano ”Martinje” smaksimalnim odazivom.
Trenu-tno nam je cilj ËeπÊe objavljivanjeu medijima, povezivanje s
drugimkuÊama, agencijama i upriliËiva-nje druæenja rekla je na
krajurazgovora Blaæenka BarËanec.
na 1. sijeËnja 1992. godine, ”Panon-ska pivovara”, ”Belupo”,
”Sana” idanas ne-Podravkino ”Podravsko go-spodarstvo” 1. svibnja
1992. godine,”Podravka-Internationali” u Maar-skoj, Bugarskoj,
Australiji, SlovaËkoji Poljskoj u 1993. godini itd.
Rasla je u skladu time i Podravki-na informatika. Zbog sve veÊe
di-slociranosti poslovanja posebno va-æna postaje komunikacijska
mreæa,koja devedesetih omoguÊuje pove-zivanje nekoliko stotina
radnih sta-nica, dakle terminala i osobnih ra-Ëunala. Gotovo sav
korisniËki sof-tver sve su vrijeme pisali Podravki-ni struËnjaci,
sami ili u suradnji saspecijaliziranim tvrtkama, informa-tiËki
podsustavi (planiranja, naba-ve, proizvodnje, prodaje, transpor-ta
itd., itd.) sve su podrobnije grae-ni, sve je viπe PC-ja - sve u
svemuPodravka poËinje dobivati obriseonoga πto struËnjaci nazivaju
korpo-racijskom informatikom, ne pomo-Êna sredstva za puku
automatskuobradu podataka veÊ snaænu infor-macijsku tehnologiju
koja podræavaposlovni sustav i podreena je nje-govom spiralnom
rastu.
BuduÊi da su poslovanje i informa-tika sve interaktivnije
povezani (do-duπe ne joπ u potpunosti onakokako je to teoretski
poæeljeno ufamoznom ”Glavnom projektu iz1975. godine) Podravkin
poslovnigubitak iz 95./96. godine i iniciranjeprocesa
restrukturiranja do profita-bilnog rasta menadæment i informa-tiËko
vodstvo stavljaju pred novudilemu daljnjeg razvoja informacij-skog
sustava. ZakljuËak Podravkineuprave iz 1997. godine glasi:
”GrupaPodravka, æeli li ostvariti svoju misi-ju i viziju, mora
krenuti u uzgradnju
Unisys 2200/400
Ljudi koji dolaze u ”©tagelj”, do-laze s odreenim ciljem - jedni
jersu Ëuli za naπe restorane, a drugi
πto veÊ dobro znaju kakva je po-nuda jela, kakva je usluga i
ambi-jent, kaæe Blaæenka BarËanec,zamjenica poslovoe
restorana”©tagelj”.Njezin se posao sastoji od pri-
manja narudæbi, sastavljanja jelo-vnika prema potrebama
gostiju,organizacije kompletnog osobljau kuhinji i sali te nabavke
potre-bnih materijala. Potvruje da jezahtjevno raditi s ljudima,
jer sva-tko ima svoje miπljenje, ali nastojipoπtivati tue stavove i
iskustvastarijih kolega.Blaæenka BarËanec zavrπila je
srednju ugostiteljsku i turistiËkuπkolu u Izoli, te 5. stupanj u
Ko-privnici za zanimanje konobar-specijalist, ali tu ambicijama
nijekraj. Iako je zadovoljna svojimposlom, jer kako kaæe, posla
imai plaÊa je redovita, æeljela bi na-staviti πkolovanje, pruæi li
joj semoguÊnost. Kao svaki posao i
Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf
Blaæenka BarËanec
»izmeod tri milje
Tranzicija
Na pragu modernoginformatiËkog doba
Odluka je pala: SAP
Piπe: Hrvoje ©labek
-
5Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Ekologija
Piπe: mr. Ljiljana TinodiSluæba za zaπtitu okoliπa
Jeste li ikada razmiπljali o koliËina-ma otpadnog papira koji se
svako-dnevno stvara u kancelarijama ibaca u koπeve za smeÊe, a
zatimzavrπi kao tehnoloπki otpad na de-poniju? ZahvaljujuÊi
sustavnom pri-kupljanju otpadnog kancelarijskogpapira, u naπoj
tvrtki nije tako...Temeljem Pravilnika o postupanju
s ambalaænim otpadom (NN br. 53/95) te sa æeljom da se s
ambalaænimotpadom postupa po gospodarskimnaËelima i naËelima
zaπtite okoliπa,Podravka je u svojim sredinamaorganizirala odvojeno
sakupljanjeotpadnog uredskog papira, i to takoda su za zbrinjavanje
otpadnog kan-celarijskog papira predviene odgo-varajuÊe i posebno
oznaËene kar-tonske kutije.Te kutije smjeπtene su na vidljivim
mjestima po svim katovima, u blizi-ni svih kancelarija, kako bi
se πtolakπe odloæio otpadni papir. Kutijesu predviene za viπestruku
upotre-bu i ne bacaju se ili na bilo kojinaËin uniπtavaju. Posebno
se vodiloraËuna o tome da se u kutije na bacai ostalo smeÊe (npr.
hrana, Ëikovi,najlon, limenke...).Sustav recikliranja otpadnog
kan-
celarijskog papira je veoma dobroprihvaÊen od strane
djelatnikaPodravke i dobiveni su dobri rezul-tati, Ëak i veÊi od
oËekivanih. Svaka-ko valja pohvaliti i zaposlenice izOpÊih poslova,
ËistaËice, zahvalju-juÊi kojima papir iz kutija dospijevau za to
predviene kontejnere.Kada smo u Podravki d.d. krenuli
s akcijom skupljanja otpadnog pa-pira u kancelarijama, samo smo
pre-tpostavljali o kojim se koliËinamaradi. Tek nakon nekoliko
mjeseciprikupljanja i usporeivanja koliËi-na prikupljenog papira
prije poËe-tka akcije s prikupljenim otpadnimkancelarijskim papirom
nakonakcije, doπli smo do zakljuËka da sene radi o zanemarivim
koliËinama.
Konkretno, koliËina prikupljenogotpadnog papira u prvih πest
mjeseciove godine, dakle prije poËetka oveakcije, kretala se izmeu
33 i 45 tona.U srpnju, prvom mjesecu zaæivljava-nja sustavnog
prikupljanja kancela-rijskog papira, to se poveÊalo na 56tona, a
tako je bilo i u kolovozu, dokje u rujnu prikupljeno veÊ viπe od
60tona kancelarijskog papira.Sve u svemu, u prosjeku je mjese-
Ëno skupljeno 17 i pol tona otpa-dnog papira viπe, a da se
takavkontinuitet zadræi, godiπnje bi biloskupljeno Ëak 213 tona
papira viπe,πto nikako nije zanemariva koliËina.Sve izdvojene
koliËine papirnog otpa-da u potpunosti su iskoriπtene teme-ljem
dobre suradnje s poduzeÊem”Unijapapir” d.d.U buduÊnosti se
planiraju joπ bolji
rezultati, jer Êemo viπe pozornosti po-svetiti edukaciji svih
djelatnika, a ta-koer namjeravamo organizirano sku-pljati i papir
koji se baca nakon brisa-nja ruku u sanitarnim prostorijama.Da
zakljuËimo:1. S obzirom na to da nam je cilj bio
smanjenje tehnoloπkog otpada i po-veÊanje papira koji se moæe
reciklira-ti, moæemo reÊi da je akcija uspjela.2. Recikliranjem
papirnog otpada
postiæu se tehnoloπki, ekonomski iekoloπki uËinci te na taj
naËin utro-πak primarnih sirovina i uπteda ener-gije doprinose
smanjenju optereÊe-nja okoliπa.3. Recikliranjem papirnog otpada
smanjuje se optereÊenje deponija,πto znaËi smanjenje troπkova za
samdeponij, te manje troπkove transpor-ta ostalog tehnoloπkog
otpada.Na kraju, morate znati da se kori-
πtenjem starog papira za proizvo-dnju iste koliËine novog papira
15puta smanjuje oneËiπÊenost voda, 2puta potroπnja energije, a
svakomtonom papira spaπavamo 7 stabalaod sjeËe, Ëime
omoguÊujemooËuvanje dragocjenih πuma.
Sustav prikupljanjakancelarijskog papiradaje dobre rezultate
Æeljko Ipπa,radnik varaædinskog Kalnika:
teπka vremena otvara i nove tvor-nice. BuduÊi da sam
stradalnikDomovinskog rata, predlaæem dase Podravka joπ viπe okrene
pre-ma nama, obiËnim radnicima. Tre-balo bi razmotriti prijedlog da
sejedan dio zaposlenika ponovnosvakog mjeseca upuÊuje na
tzv.preventivne odmore, a takoer bitrebalo dobro razmisliti o
otvore-nju odmaraliπta Pirovac. Radnikebi trebalo i na druge naËine
stimu-lirati na bræi i kvalitetniji rad. Do-sta nam je priËa kako
je ”teπko” ili”kako u cijeloj Hrvatskoj nije do-bra gospodarska
situacija”. Naπatvrtka ima moguÊnost da budejedna od najboljih, ali
ne samo poproizvodima veÊ i po skrbi zasvoje djelatnike!
U cilju πto boljeg pribliæavanja æe-ljama kupaca vrijedni
marketinπki iprodajni djelatnici ”Studenca”, uzsuradnju kreativnog
tima ”Podravke”,osmislili su novu ambalaæu mineral-ne vode
”Studenac”. NajveÊa novostna ambalaæi je twist-off zatvaraË,nova
plastiËna varijanta zatvaraËakoji pruæa bolju zaπtitu
gaziranostimineralne vode sve dok se voda nepotroπi iz boce. InaËe,
takvu varijan-tu zatvaraËa nove generacije poËelisu prvi
primjenjivati Slovenci, a to jesvjetski trend. Naravno, za
takavoblik zatvaranja trebat Êe i nova
Nova ambalaæa mineralnevode ”Studenac”
Novo iz Tvornice ”Studenac”
boca, a kada govorimo o novoj boci,treba istaknuti i novu
etiketu nakojoj jesu koriπteni elementi starije,ali veÊ je na prvi
pogled svijetlija.Takoer, naglaπen je zaπtitni znakLipika -
Kursalon, a i vidljiviji je logo”Podravke”. Prvi testovi nove
amba-laæe obavit Êe se na nekoliko pro-dajnih mjesta u Meimurju i
Kopriv-nici, s obzirom da Êe cijena tog”Studenca” biti skuplja zbog
novihboca. No, bolja zaπtita gaziranostimineralne vode,
atraktivnija amba-laæa i dugogodiπnje iskustvo, glavnisu aduti
prodajnog tima ”Studenca”u kojemu - uskoro pripremaju joπneka
iznenaenja za potroπaËe.
IstiËemo:
Posjet
Prije nekoliko dana u prvi posjet Kopri-vnici doπli su Ëlanovi
Druπtva kemiËarai tehnologa BeliπÊe, na poziv DruπtvakemiËara i
tehnologa Koprivnica. UpriliËno zgusnutom rasporedu BeliπÊa-ni su
imali prilike vidjeti Muzej prehra-ne i suvenirnicu uz mali
domjenak, tenovu Tvornicu ”Vegete” i novu Tvorni-cu ”Belupa”. U
”Belupu” smo imaliprlike vidjeti i kratak film o firmi, aljubazni
domaÊini osigurali su za gosteiz BeliπÊa i prigodne poklone.
Impresi-onirani vienim, BeliπÊani su bili ugo-dno iznenaeni i
Ëitavim kompleksomDanice. Nakon ruËka u restoranu ”Bi-lokalnika”,
razgledali su tvornicu kar-tonaæe ”Bilokalnika” i tvornicu
”Har-tmann Bilokalnik”. Na kraju dana,Ëlanovi obaju druπtava
druæenje su za-vrπili u ”Podravkinom” rekreacionomcentru -
”©taglju”, uz domaÊe podrav-ske specijalitete i poklone ”Podravke”i
”Bilokalnika”. Bio je to nezaboravandan za goste iz BeliπÊa, a
Druπtvo kemi-Ëara i tehnologa Koprivnica ovim pu-tem se zahvaljuje
”Podravki”, ”Belu-pu” i ”Bilokalniku” na svesrdnoj po-moÊi u
organizaciji ove posjete.
Piπe: Boris Fabijanec
KemiËari iz BeliπÊa sa zanimanjem su razgledali novu Tvornicu
”Vegete”
- Mislim da je Podravka na do-brom putu prema Europi. Jednaje od
rijetkih tvrtki koja u ova
Druπtvo kemiËara i tehnologa BeliπÊe u Koprivnici
Sluæba bezreceptnih lijekova ”Be-lupo” organizirala je niz
edukativ-nih predavanja za lijeËnike i farma-ceute o lijeËenju
biljnim lijekovimakoja dræe istaknuti hrvatski lijeËni-ci. Osim
vaænog struËnog doprino-sa predavanja, znaËajno je spome-nuti
hvalevrijednu ideju i akcijuSluæbe bezreceptnih lijekova da
sesredstva koja bi bila namijenjena zaorganiziranje domjenka
nazoËnimaupotrijebe radije za neku humani-tarnu svrhu. Nakon
Zagreba i Za-dra, 6. studenoga 2000. godine odr-æano je struËno
predavanje u Splituna temu primjene biljnih lijekova
upsihijatriji.Predstavnici ”Belupa” su po zavr-
πetku predavanja donirali financij-ska sredstva Doma za ovisnike
Za-jednica Susret namijenjena lijeËe-nju ovisnika o opojnim
sredstvima.
Predstavnici Zajednice, meu nji-ma i sestra Bernardica, doπli su
napredavanje osobno zahvaliti na ”Be-lupovoj” pomoÊi te su uruËili
za-hvalnice za donaciju. Zajednica jeveÊ 1990. godine zapoËela s
pro-gramom prevencije i tretmanomposljedica ovisnosti na
izvanbolni-Ëki naËin. U sklopu programahumanitarne organizacije
Zajedni-ca Susret danas rade tri savjetovali-πta za prevenciju i
posljedice ovi-snosti i Ëetiri centra za tretmanovisnika o opojnim
sredstvima. Tre-nutno je u terapijskim centrimaZajednice Susret
smjeπteno viπe odstotinu osoba, od Ëega i dvoje dje-ce, a u
njihovim savjetovaliπtimapomoÊ je do sada zatraæilo prekodvanaest
tisuÊa osoba.U Zadru je ”Belupo” donirao fi-
nancijska sredstva Rotary clubu Za-
dar u svrhu deminiranja podruËjaBabindub u Bibinju. Korak je
toprema omoguÊavanju bræeg proce-sa razminiravanja πireg
podruËjaZadra kako bi se stanovniπtvo mo-glo πto prije slobodno i
bez strahakretati.Donaciji je prethodilo predavanje
o lijeËenju difuznih bolesti jetre ikroniËne konstipacije
biljnim lije-kovima koje je odræao prof. dr.Marko Duvnjak.U Zagrebu
su donirana sredstva
Udruzi prijatelja hospicija za izgra-dnju regionalnog
hospicijskog cen-tra Zagreb koji bi, kao centar po-moÊi, umiruÊima
ublaæavao bol iosiguravao πto ugodniji i kvalitetni-ji ostatak
æivota. Predavanje o lije-Ëenju psihijatrijskih bolesti
biljnimlijekovima odræao je prof. dr. Mir-ko JakovljeviÊ.
”Belupove”humanitarne donacije Predlaæem
Piπe: Jasmina RaniloviÊ, predsjednica DKTK
-
6 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Od petka 17. studenoga u dvorcuBeæanec svoje Êe radove izloæiti
sli-karica Vanesa GrgiÊ. Otvorenje izlo-æbe je u 18,30 sati.Vanesa
GrgiÊ slikarstvom se bavi
desetak godina, a najËeπÊe se izraæa-va u tehnici kontroliranog
akvarelana svili. Od 1993. godine do danasizlagala je na deset
skupnih izloæbi, aovo je njezina πesta samostalnaizloæba. Vanesa
GrgiÊ je zaposlena jeu ”Podravki” u Odnosima s javnoπÊukao grafiËki
dizajner. II.B.I
Izloæba slika Vanese GrgiÊ
Kultura
U Izloæbenom salonu ”Podravke” u petak 17. studenoga otvorit Êe
se izloæbaDubravke BabiÊ, akademske slikarice iz Zagreba, ”grafiËke
poetese”, kako juje u predgovoru u katalogu za ovu izloæbu nazvao
Nedjeljko Fabrio. DubravkaBabiÊ svojevrsna je nasljednica i
nastavljaË - obnovitelj najveÊih umjetnikanaπe tzv. klasiËne
umjetniËke grafike: Menci Clementa CrnËiÊa, MiroslavaKraljeviÊa,
Tomislava Krizmana, Ljube BabiÊa...Dubravka BabiÊ diplomirala je
1974. godine grafiku na Akademiji likovne
umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Alberta Kinera. Bila je na
studijskimputovanjima u Italiji, Austriji, Engleskoj, Maarskoj,
Nizozemskoj, Francuskoj,GrËkoj, ©panjolskoj, Egiptu, Jordanu,
Izraelu i Kini. Godine 1987. izlazinjezina monografija autora
Vladimir MalekoviÊa u izdanju GrafiËkog zavodaHrvatske. Za svoj
umjetniËki rad dobila je mnoge nagrade i priznanja.Pozivamo vas na
otvorenje izloæbe u petak 17. studenoga u 13 sati. IA.V.I
U petak u ”Podravki”
Izloæba akademskeslikarice Dubravke BabiÊ
U posljednje vrijeme koprivni-Ëki kuglaËi nadmeÊu se u
posta-vljanju rekorda kuglana, u Ko-privnici i na drugim
stazama.Najistaknutiji u tome su MarijaZver, Podravkina kuglaËica
kojase i svjetski proslavila, te Zdrav-ko VuËiÊ koji je ”sijevnuo”
re-kordom koprivniËke kuglane.Marija je sigurno sada
najboljakuglaËica Hrvatske. Dugo je Ëe-kala reprezentativni dres
iopravdala povjerenje izborni-ka TonËija Mikca. Na
Svjetskomprvenstvu, koje je odræano upoljskom Poznanu bila je
ubronËanoj ekipi Hrvatske, bilaje dræavna prvakinja u pojedi-naËnoj
konkurenciji, a na Svjet-skom kupu u Salzburgu, kaoprvakinja
Hrvatske, bila je treÊasa 472 Ëunja, a u kombinaciji sBranislavom
BogdanoviÊem,koji je sruπio 1090 Ëunjeva i po-stigao rekord
prvenstva, osvoji-la je prvo mjesto na svjetskomnatjecanju. U
Bolzanu na eki-pnom Svjetskom kupu Marija jebila u Podravkinoj
ekipi koja jeosvojila sedmo mjesto. ©to setiËe rekorda, ona ih niæe
kao natekuÊoj vrpci.
- Nikada bolje nisam igrala.Postavila sam rekord kuglane
ususretu sa Zagrebom u gostimasa 494 Ëunja, kuglane Tekstilcasa 507
Ëunjeva, s Varteksom uKoprivnici 531 Ëunj i u Vrbov-skom sa 497
Ëunjeva. Veoma setrudim da igram πto bolje i tomi oËito uspijeva.
Nisam od ku-
glaËica koje na velika zvona zvo-ne o svojim rezlultatima,
cifrese ne mogu zaboraviti. Mogu jai bolje - rekla nam je
Marija.
Djevojka koja je u Podravkudoπla 1993. godine Ëvrsto je
uhrvatskom i svjetskom kugla-nju. To je i dobra prilika da jeMarija
sve vienija i na meti jejakih klubova. Ona po tom pi-tanju ne æeli
otvoriti duπu, alismo dobili naznaku da bi semoglo dogoditi da
nupusti re-dove kluba u kojem se mladaLepoglavka afirmirala. Bio bi
toveliki gubitak za dræavne prva-kinje koje, u posljednje
vrijeme,ne igraju baπ najbolje, ali se vidii pomak na bolje. Marija
nam jerekla da o uzrocima slabijihizdanja moraju reÊi oni koji
suzaduæeni za to.
KuglaËica Maja Zver treÊa je na svijetuPiπe: Slavko PetriÊ
Proπlog ponedjeljka direktor ”Be-lupa” Stanislav BiondiÊ
upriliËioje prijem za kuglaËicu PodravkeMariju Zver, koja je
zaposlena u tojtvrtki. Razlog je bio πto je Marija,popularna Maja,
osvojila na neda-vno odræanom Svjetskom kupu uSalzburgu bronËanu
medalju sa472 sruπena Ëunja. Osim toga, onaje kao prvakinja
Hrvatske u kom-binaciji s Branimirom Bogdanovi-Êem osvojila prvo
mjestu na svije-tu, s tim da je BoganoviÊev udio utome bio 1090
Ëunjeva - πto je svjet-ski rekord. Direktor Belupa u Ëe-stitarskom
raspoloæenju spome-nuo je da su sportski uspjesi Po-dravkinih
sportaπa i prava propa-ganda za koncern. Osim usmenihËestitki,
direktor je Maji predao ipoklon - zlatnu narukvicu.
Prijem za Mariju u ”Belupu”
Snimio: Nikola Wolf
Najbolja Podravkina kuglaËica dobila je na dar cvijeÊe i
narukvicu
OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d.
KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka
LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris
Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i
Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana
Æiljak, FotoSoft
GrafiËko ureenje:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka Tiskarnica
d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i
primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante
StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik)
i651-503 (novinari)Faks: 621-061
NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA
20. 11. ponedjeljak - Varivo vojniËki grah, salata
21. 11. utorak - Hrenovke, krumpir pire, πpinat, πtrukli s
viπnjama
22. 11. srijeda - PeËeni pureÊi batak, mlinci, salata
23. 11. Ëetvrtak - Sarma, krumpir pire, voÊe
24. 11. petak - Svinjetina u graπku, rizi-bizi, salata
JelovnikDruπtvena prehrana
©timung Martinjske noÊi u velikojkristalnoj dvorani zagrebaËkog
ho-tela Interkontinental dosegnuo jevrhunac dolaskom u goste
pred-sjednika Stjepana MesiÊa i joπ ne-kih visokih dræavnih
duænosnika,kao da su Ëuli popevku ”Dobro midoπel prijatel”.Naime,
kada smo u proπlom bro-
ju naπeg lista dali podrπku ova-kvim druæenjima i sponzorstvimau
cilju promocije Podravine i jaËa-nju podravskog lobija u
metropo-li, nismo ni slutili da Êe se upravoto dogoditi na
najljepπi moguÊinaËin dolaskom visokih uzvanika.Za stolom domaÊina
znanih Po-
dravaca Martina ©pegelja, pred-sjednika druπtva ”Podravec”
JoæeGaæija i podpredsjednika pozna-tog ”Podravkaπa” Draæena
Berte,knjiæevnika Paje Kaniæaja te dire-ktora Pivovare Æeljka
MarkoviÊa(ovog puta kao predstavnika gla-vnog sponzora) naπli su se
uzpredsjednika MesiÊa, gradonaËel-nik grada Zagreba Milan
BandiÊ,
Tekst i ilustracija: Zvonko SigetiÊ
Martinjska noÊ u Zagrebu
Predsjednik Stjepan MesiÊ udruπtvu Podravaca i ”Podravkaπa”
Dobro mi doπel prijatel...
DKTK prireuje zabavu za svoje ËlanoveDruπtvo kemiËara i
tehnologa Koprivnica poziva svoje Ëlanove na druæenje
uoËi blagdana Sv. Nikole i ulaska u novi milenij, u restoranu
”Klas” Koprivnicau petak 1. prosinca. Tim povodom pripremamo
prigodne poklone za svakogsudionika, tombolu iznenaenja, te veËeru
uz glazbu. Glavna nagrada ovezabave je obiteljski ruËak u restoranu
”Klas”. Cijena ovog aranæmana za ËlanoveDKTK iznosi 40 kuna i
uplaÊuje se kod blagajnika Sanje PavloviÊ (tel. 651-518)od 20. do
24. studenoga.
Sport
Izloæba nakitaU vitrinama kod restorana druπtvene prehrane
”Podravke” u vremenu od 20.
do 24. studenoga ove godine bit Êe izloæen nakit ruËne izrade
zlatarske radnjeBiserke JakπiÊ Reif iz Zagreba. Namjera ove izloæbe
je da predstavimozlatarsku tradiciju i pokaæe se nakit koji je,
osim ljepote, ispravno izveden nanajviπoj tehniËkoj i estetskoj
razini. Svi izloæeni eksponati su unikati i moÊi Êese kupiti po
pristupaËnim cijenama.
Kod restorana prehrane ”Podravke”
Obavijesti
ministar Æeljko Pecek i joπ dostapoznatih lica.Treba reÊi da
nakon viπe sluæbe-
nih posjeta predsjednika MesiÊa,vezanih uz ime ”Podravke”
(otva-ranje nove tvornice Vegete u Ko-privnici, zatim u Poljskoj,
posjet”Podravkinom” izloæbenom pro-storu na ZagrebaËkom
velesajmu)raduje dolazak meu Podravce i”Podravkaπe” u ovako
opuπtenojatmosferi. Samom posjetom iska-zano je poπtovanje prema
gosto-ljubivom domaÊinu, podravskom
Ëovjeku. Bilo je pohvala za moπtiz bilogorskih podruma, a
teknakon pola noÊi nakon πto je”biπkup” Martin Sagner s
mini-πtrantima i pomoÊnicima prekr-stio moπt u vino, pili su se
zasigur-no najbolji gemiπti u metropoli.A najbolji gemiπt dobije se
je-
dnostavnim postupkom kada sedobrom vinu dodaje najbolja
mi-neralna voda lipiËki ”Studenac. SËaπom ”Studenca” u ruci rado
suviene dame koje su odræavaleravnoteæu u koliËini ispijenog vi-na
i mineralne vode. Dakako dasu mnogi bili veseli i æivi i uz
pivo”Panonske pivovare”.Aukcija slika koju vodi Mladen
Stubljar i ovaj puta je ispunila svaoËekivanja. Mnoge kuÊne
zbirkeumjetnina postale su bogatije zajoπ jedno djelo.Zanjihala se
je kristalna dvorana
u taktu polke podravske, do du-boko u noÊ redale su se
popevkeispod kristalnih lustera. I tako etoveÊ trinajsto leto
Podravci punejednu od najveÊih dvorana uHrvatskoj.
-
7Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
SportDrugo pretkolo Lige prvakinja
Drugi poraz od RumunjkiOlchim - Podravka Vegeta21:19 (11:7)Sve
πto se dogodilo u dvije utakmice
2. pretkola za ulazak u Ligu prvakinjaizmeu Podravke Vegete i
rumunjskihrukometnih prvakinja Oltchima imaloje svoj poËetak i kraj
u Koprivniciproπle nedjelje. Poraz od jedan razlikebio je ipak
odluËujuÊi. Izgubiti u Vilceis dva razlike je ”luk i voda” kako
inaËetamo prolaze i jaËi klubovi od PodravkeVegete, barem oni na
papiru. PodravkaVegeta izgubila je sa 21-19 (11-7), ali uigri koja
je oduπevila i povremeno”smrzla” 3000 super-korektnih gleda-telja.
Kad smo veÊ kod gledatelja, Ru-munji su nas nauËili kako treba
po-zdraviti gostujuÊi sastav. Tako kako jeu Rumunjskoj, diljem je
Europe, jedinokod nas se svakoj igraËici nemilicezviædi li zviædi.
Neki put bi Ëovjeknajradije preskoËio koprivniËko pred-stavljanje.
Ako se i zazviædalo, ustao jedugogodiπnji predsjednik kluba g.
Ga-vrilesku i oπtro pogledao svoje izuze-tne i vjerne navijaËe. Sve
je bilo jasno.Kad smo veÊ kod navijaËa, jedan odnajvatrenijih na
novinarov upit o preËi-ci prema hotelu i telefonu, doslovce gaje
uzeo za ruku i doveo do hotela (gradima 115.000 stanovnika). Nije
htio po-piti Ëak ni sok za πankom. Eto, darazbijemo jednu famu koja
se s pravomπirila nakon prve Podravkine utakmice1993. godine, kada
je bilo grozno, nadrugoj je bilo veÊ puno ljepπe, a ovajput
Rumunjska nam je ostala, osimporaza i ispadanja, u lijepom
sjeÊanju.Ne smijemo zaboraviti da se u Bukure-
Piπe i snima:Ivo »iËin-Maπansker
Poraz usprkos dobroj igri
πtu i lijepoj Vilcei od 8. do 13. prosincaodræava Europsko
rukometno prven-stvo (bez Hrvatske, naæalost).
Drugi lijepi trenutak u Vilcei bio jedolazak cijele obitelji
Tirca na veËernjitrening Podravke Vegete u petak. Nemoramo ni reÊi
da su skoro pale suze.Marijana Tirca radi u klubu, i prije iposlije
podne prve rukometne korakeuvjeæbava s djecom u starosti od osamdo
10 godina. KÊerkica Sorina od 17mjeseci stalno je s njom u
dvorani.Direktor Podravke Vegete Berislav Slu-kiÊ poæurio se i
ponudio maloj Soriniugovor s Podravkom. Za vrijeme uta-kmice Tirca
je sjedila zajedno s Podrav-kinim priËuvama StanËin, ©ariÊ i
JuriÊte koprivniËkim gradonaËelnikom i
klupskim lijeËnikom Draæenom SaËe-rom, tajnicom Anom MatiπiÊ te
Ëlanovi-ma Uprave kluba Dragicom ©alamon iIvicom BenotiÊem. BuduÊi
da su sviuvijek radoznali i pitaju tko je joπputovao, reÊi Êemo da
su bila i Ëetirinovinara: Ognjen NagliÊ iz Hrvatskogradija, Draæen
Mrvec iz VeËernjeg lista,Renata Beluhan iz Sportskih novosti ivaπ
suradnik, najstariji Ëlan ekspedici-je, koji je opsluæio Vjesnik,
Jutarnji list,Glas Podravine i Podravku. Kad smoveÊ kod tih
podataka, jedini koji su uVilcei boravili dosad sva tri puta bile
suMihoci, PalËiÊ, MatiπiÊ i potpisnik.
O utakmici samo moæemo reÊi da jesve toËno πto je napisano u
dnevnimnovinama, a to je da je Podravka Vege-
ta odigrala jednu od najboljih utakmicau Europi, da nam je
sluæila na Ëast iponos, da smo istodobno nas nekolici-na nezavisno
utvrdili da ta momËadima karakter. Spletom okolnosti, u ko-jima su
dobar udio imali makedonskisuci Acev i Nikolovski, Podravka Vege-ta
doπla je Ëak na minus sedam golova- 9:16. Bilo je to u 38. minuti,
kada seulaskom Marije »uljak dogodilo Ëudo.Moæda se trebala
dogoditi Rumunjskada nam se dogodi »uljak. Uz njuposebno istiËemo
Hrg, za koju smoËesto puta strpljivo Ëekali da shodnosvojem
iskustvu i potencijalu iskaæeono rukometno neπto. Ona je to uVilcei
uËinila. Dala je πest golova, jedanzanimljiviji od drugog,
manje-viπe sve
su bili njeni poznati niski udarci. »uljaks dva skok πuta, potom
PerËulija izkontre, dovele su Podravku Vegetu u42. minuti na 12:16,
da bi Ëak i Mihociiz skok πuta (!) smanjila na 13:16. Ondaje Maljko
skinula 7 m Luci, a Hrg jedovela stanje na 14:16 u 46. minuti.
Uistoj je Bora dala gol za Oltchim, ali jeMihoci u 47. sa 7 m
smanjila na 15:17.Zadnja nada u uspjeh bio je pogodak»uljak iz
protunapada u 53. minuti za18:19, nakon Ëega je pogodila stativu,a
odbijenu loptu prihvatila je Vresk,kojoj je Kerekes obranila, a
Bora uprotupanadu dala gol za 18:20. Zadnjipogodak »uljak za 19:20
malo je togamogao promijeniti, jer je Bora povisilana dva razlike.
Moglo je biti i samojedan, ali je Kerekes u zadnjoj minutiobranila
udarac Marije »uljak. Tako jeOltchim sa πest rumunjskih i dvije
ukra-jinske reprezentativke otiπao u Ligu pr-vakinja, a Podravka
Vegeta u Kup EHF-a. IzvlaËenje parova je 21. studenoga uBeËu, prvu
utakmica igra se 6/7. sijeËnja,a uzvrat 13/14. sijeËnja iduÊe
godine.
Zlato i bronca za Maju
Od 4. do 5. listopada u gradiÊuHalleinu nedaleko Mozartovog
gradaSalzburga odræan je pojedinaËni Svjet-ski kup za kuglaËice i
kuglaËe. Nanjemu se natjeËu samo pojedinaËniprvaci dræava, a ove
godine Hrvatskuje zastupala Marija Zver, kuglaËicaPodravke i
Branislav BogdanoviÊ, ËlanKandit-Premijera iz Osijeka. Naπa Ma-ja
nije iznevjerila naπa oËekivanja: usubotu je izmeu 13 prvakinja
πestimrezultatom (460 Ëunjeva) ”uhvatila”finale, dok je u nedjelju
bila joπ bolja,sruπila je 472 Ëunja i osvojila sjajnotreÊe mjesto i
bronËanu medalju. Umuπkoj konkurenciji Branislav Bogda-noviÊ, inaËe
svjetski rekorder, bio jenenad-maπan: u kvalifikacijama pr-vog dana
sruπio je fantastiËnih 1090, au nedjeljnom finalu 1040 Ëunjeva,
πtoje bilo dovoljno za zlatnu medalju.Kako se rezultati finala u
æenskoj imuπkoj konkurenciji zbrajaju za eki-pni poredak, naπ
sjajan dvojac osvojio
je prvo mjesto i zlatnu medalju. Takoje hrvatsko kuglanje, naπ
najtrofejnijisport na svjetskoj sceni, osvojilo joπ trimedalje: dva
zlata i broncu. Nakonpovratka iz Austrije Marija Zver, po-pularna
Maja, izjavila je :
- Jako sam sretna nakon ovog joπjednog naπeg svjetskog uspjeha,
kakonas dvoje pojedinaËno, tako i hrvat-skog kuglanja. Nemam rijeËi
da opi-πem taj osjeÊaj sreÊe, kad stojiπ napobjedniËkom postolju,
sluπaπ hrvat-sku himnu, a ona se u nedjelju izvo-dila Ëak dvaput.
Nisam se nadalamedalji u takvoj straπnoj svjetskoj kon-kurenciji, a
bilo je neizvjesno do sa-mog kraja. Od Ëuvene Ëeπke kuglaËi-ce
Dobeπove, svjetske rekorderke, bilasam bolja za samo Ëetiri Ëunja,
Ëaksam mislila da Êu biti Ëetvrta, alibronca je na kraju ipak bila
moja. Svepohvale, uz naπu dobru igru, pripada-ju naπim sjajnim
navijaËima, naπimbrojnim radnicima u Austriji, koji subili
oduπevljeni naπom igrom i pla-smanom, a mi njihovim navijanjem.
Pobjeda u PetrinjiNajave Podravkinog menadæmenta da Êe na poraz
u malonogometnoj utakmici
od poslovnih partnera iz GavriloviÊa u uzvratnom susretu
odgovoriti pobjedom,obistinile su se. U utakmici odigranoj u petak
3. studenoga ”Podravkaπi” supostigli dva pogotka, a primili jedan,
pa su uzdignutih ruku napustili parketsportske dvorane u Petrinji.
DomaÊini su poveli u prvom poluvremenu, i kad suveÊ pomiπljali da
Êe kao i prije dva tjedna u Koprivnici ostvariti pobjedu,
proradilisu Podravkini strijelci Ranko Tuπek i Miroslav Puæ.
Donijeli su veselje svojojmomËadi, u kojoj su igrali Dejan SlukiÊ,
Æeljko LjubiÊ, Milan ©arlija, ZlatkoPaveπiÊ, Damir Perlok, Tomislav
Novoselec, Marin ZeËeviÊ, Stjepan Belko,Kreπimir TodoriÊ i Stjepan
CirkoviÊ. Selektor je bio Dragan Habdija. Postigli sui dogovor o
tome da sportski susreti postanu tradicionalni, uz moguÊnost da
imse prikljuËe i menadæeri iz drugih hrvatskih prehrambenih
tvrtki.
Nakon serije od tri poraza kuglaËicePodravke zaigrale su odliËno
i na doma-Êim stazama pobjedile ekipu iz Vrbov-skog rezultatom 7:1.
Podravkaπice su uovu utakmicu uπle vrlo motivirano, saæeljom da se
iskupe za crnu seriju koja jebila posljedica teπkog rasporeda, kad
sutriput zaredom gostovale protiv jakihekipa. Ivka RoguljiÊ,
trenerica Podravke,krenula je na startu s ”teπkim figurama”(Zver -
Æunek), s namjerom da veÊ uotvaranju razbije ambicije goπÊi. Tako
suu prvom bloku odliËno odigrale MarijaZver i Vesna Æunek, dovele
Podravku uvodstvo od 2:0, s prednosti od nedosti-ænog 151 Ëunja. U
drugom bloku najviπeπto goπÊe uspijevaju, to je osvajanjepoËasnog
poena i smanjenje rezultata na3:1. Verica VuËiÊ u vrlo dobrom
izdanjuuvjerljivo je bolja od bivπe reprezentativ-ke NeraliÊ. U
zadnjem bloku ipak malorezultatske neizvjesnosti, jer se
odigralarijetko zanimljiva zavrπnica: Vesna Paπicai Ljiljana Picer
protiv najboljeg gostujuÊegtandema, svaka je sruπila po 445
Ëunjeva,dok su njihove protivnice bile slabije zapo jedan Ëunj. Na
kraju Podravkaπice sodliËnim prosjekom od 452 Ëunja osvaja-ju dva
boda i vraÊaju se na pobjedniËkustazu. Na pitanje onih koji samo
povrπnoprate kuglanje ”©to se to dogaa s kugla-Ëicama Podravke?”,
treba dati odgovor:dosadaπnji rezultati su pokazali da Êe
ovoprvenstvo biti izuzetno zanimljivo i neiz-vjesno do kraja. Za
titulu prvakinjaHrvatske borit Êe se Ëetiri-pet ekipa, prijesvih
pojaËani Zagreb i Osijek, tu je opetjako Jedinstvo, Rijeka je
ostala u istomsastavu, dok je Podravka (bez BuniÊ i
Povratakpobjedama
Prva A liga kuglaËica
Podravka - Vrbovsko 7:1(2712:2544)
Susret s Marianom Tirca
Malonogometni susret Podravke i GavriloviÊa
Svjetski kup u kuglanju - pojedinaËno Orehovec) najviπe
oslabljena. U sljede-Êem kolu u subotu Podravka gostuje uSplitu na
kuglani stadiona u Poljuduprotiv ekipe Splita.
Rezultati: Æunek - Karas 1:0 (462:394),Zver - BokuliÊ 1:0
(497:414), VuËiÊ- NeraliÊ1:0 (447:413), Horvat-BoæiËiÊ
0:1(416:4359), V.Paπica-Hajdin 1:0 (445:444),Picer-RebroviÊ 1:0
(445:444).
Mlade kuglaËice Belme postigle su sjaj-nu pobjedu u rijetko
dramatiËnoj zavrπni-ci. Sa 6:2 pobijedile su zagrebaËku L.
B.Elektroniku, ekipu iz gornjeg dijela lje-stvice. Nakon dva bloka
Belma je povelasa 4:0 i nedostiænih 84 Ëunja prednosti, aodliËno je
opet odigrala dvojno registrira-na Vesna Paπica, s 455 sruπenih
ËunjevaigraËica utakmice. Ali u zadnjem blokugoπÊe se nisu
predavale, te pokuπavajunemoguÊe, velika prednost Belme od 84Ëunja
topila se poput sladoleda na ljet-nom suncu. Na kraju prava drama,
goπÊesu nadomak boda, odluËuju zadnje ku-gle, a sreÊa je na strani
Belme: bolja je zasamo jedan Ëunj, ali ipak dovoljno daosvoji dva
vrijedna boda.
Rezultati: Tuba 402, Milas 394, V.Paπica455, Æ.Paπica 387, DuπiÊ
405, HirjaniÊ 383.
”Razmontirale”ElektronikuBelma - L.B.Elektronika
6:2(2426:2425)
KuglaËi Podravke zabiljeæili su u 7.kolu i sedmu pobjedu. Na
gostovanju u»akovcu visoko su porazili domaÊegZanatliju rezultatom
7:1. Nije to bila utak-mica za pamÊenje, u Ëunjevima razlika je
MaksimalanuËinak
Zanatlija - Podravka 1:7(4924:4946)
Druga liga sjever kuglaËa
Ohrabreni pobjedom u Zagrebu nogo-metaπi domaÊe Marsonije æustro
su kre-nuli da Ëim prije daju gol, ali su ihSlavenaπi vrlo brzo
primirili i uspostaviliterensku ravnoteæu. Bilo je prigoda
zapostizanje golova i s jedne i s drugestrane, ali mreæe se u prvom
dijeli nisutresle. No, zato su domaÊi gledatelji do-æivjeli neugodu
kada je Dodik u 60.minuti ”preletio” obranu domaÊih,
nakonneuspjelog postavljanja zalea, i rutiner-ski doveo Slaven u
vodsto. Marsonia,predvoena trenerom Zlatkom KranjËa-rom, koji je
imao kratku trenersku epizo-du i u Slavenu, krenula je tada na sve
iliniπta. VeÊ brzo dolazi do poravnanja, i tonakon osam minuta,
kada je BrnjiÊ izblizine matirao Solomuna. DomaÊima setrud isplatio
kada je AliÊ, koji je uπao uigru u drugom dijelu, sa 16 metara
jakimudarcem uspio svladati koprivniËkog vra-tara. Po obiËaju,
trener Slavena MladenFranËiÊ ne osporava pobjedu Marsonia,ali je
rekao i to da bi nerijeπen rezultat biopravilan odraz onoga πto se
na terenudogaalo. Slaven Belupo je na ovoj utak-mici igrao u
sastavu: Solomun, FerenËi-na, Crnac, KaciÊ, Brgles,
Meimorec,Posavec, (HavaiÊ), Muæek, AmiæiÊ, Jur-Ëec (Gerπak),
Dodik.
Marsonia - Slaven Belupo 2:1(0:0)
Bod bio blizu
Prva B liga kuglaËica
samo 22 Ëunja u korist Podravkaπa, jer suimali dva izrazito
slaba rezultata. IgraËutakmice bio je Marijan ©tefoiÊ sa 891Ëunjem.
Na vrhu ljestvice prva je Podravkas maksimalnim brojem bodova, 14
izsedam utakmica. U subotu (10 sati) uKoprivnicu stiæe ÆeljezniËar
iz Bjelovara.
Rezultati: BakaË 829, VuËiÊ 857, GroπaniÊ798, Troπelj 721,
©tefoiÊ 891, Betlehem 850.
Prva liga nogometaπa:
Piπe: Æeljko ©emper
Piπe: Æeljko ©emper
Piπe: Slavko PetriÊ
-
8 Broj 1535 Petak 17. studenoga 2000.
Crta: Ivan Haramija - Hans
Pilav od janjetineGastro-promotori savjetuju:
Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ
U Kriæevcima je od 9. do 12. studenoga odræan 3. æupanijski
obrtniËki i gospodarski sajam
Uspjeπan i zapaæen nastup “Studenca”
Janjetinu izreæite na komade paje skuhajte skoro do kraja
zajednos oËiπÊenim i izrezanim povrÊemza juhu i malo soli.
(za 4 osobe)1 kg janjetine, 30 dag riæe,1 sveæanj povrÊa za
juhu,papar, sol, 4 lice ulja, kosa-ni perπin, 1 ælica Vegete
NaËin pripreme:
Posebno na ulju kratko popræiteriæu, pospite je paprom i
Vegetom,promijeπajte pa stavite u vatrostal-nu posudu ili tepsiju.
Na riæu slo-æite komade kuhane janjetine iizrezano povrÊe za juhu.
Sve zalij-te juhom u kojoj se kuhala janjeti-na, pa stavite u
peÊnicu i peciteoko 20 minuta na temperaturi od200 stupnjeva.Uz ovo
jelo obiËno se posluæuje
jogurt, ali Êe prijati i neka svjeæasalata. Dobar tek!
Sastojci:
Marketinπka akcija
“Danica” u zagrebaËkomKaptol centru
Dobra vijest iz Dolcela tima!Usporedo s nagradnom igrom "Dolcela
- put slatkihæelja" koja zapoËinje ovaj mjesec, a u kojoj
zaposleniciPodravke ne mogu sudjelovati, Dolcela organiziraposebnu
nagradnu igru za Podravkaπe. Slanjem prednjestranice svog
najomiljenijeg Dolcela proizvoda uomotnici na koju treba zalijepiti
kupon iz novinazaposlenici Podravke stjeËu moguÊnost
dobivanjavrijednih tjednih nagrada te super nagrade na
krajuakcije.Omotnice sa zalijepljenim kuponom i prednjomstranicom
najdraæeg Dolcela proizvoda moæete ubacitiu posebne kutije s
naznakom za nagradnu igru "Slatkidodir fantazije " ispred restorana
druπtvene prehraneu poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, zatim na
Tin-baru i na porti Belupa ili ih moæete poslati poπtom.Svakog
Ëetvrtka komisija sastavljena od predstavnikaDolcela tima i Odnosa
s javnoπÊu izvlaËit Êe nagrade,a imena dobitnika bit Êe objavljena
u novinamaPodravka.
SUPER NAGRADADolcafe servis za cappucino, BoæiÊni set
TJEDNE NAGRADE1. NAGRADA
poklon paket (Tupperware posuda, zidni sat, kist,pregaËa,
krpa)
2. NAGRADApoklon - paket proizvoda Dolcela
3. NAGRADApoklon - paket proizvoda Dolcela
Podravka d.d.A. StarËeviÊa 3248000 Koprivnica
Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica
Nagradna igra !
Nagradna igra !
3
Dobitnici nagrada Dolcela
Komisija u sastavu:
Slavko SiË, Viπnja Vosak,Emilija SaËer i KatarinaSitariÊ izvukla
je dobitnike.
To su :
1. nagrada
Marijan Gal,informatika
2. nagrada
Boæica PetriËeviÊ,
druπtvena prehrana
3. nagrada
Anica Ledinski,
istraæivanje i razvoj
Nagrade se mogu podiÊi uDolcela timu, 1. katposlovne
sedmorokatnice.
U kriæevaËkoj Sportskoj dvoranikoprivniËko-kriæevaËki æupan
Ni-kola Gregur sveËano je 9. studeno-ga otvorio 3. æupanijski
obrtniËki igospodarski sajam. Na sajmu sepredstavilo viπe od 60
tvrtki iznaπe, potom VirovitiËko-podrav-ske, OsjeËko-baranjske,
Primorsko-goranske, Bjelovarsko-bilogorske,Meimurske i ZagrebaËke
æupani-je, a internacionalni “πtih” sajmudali su gospodarstvenici
iz maar-ske æupanije Somogy. U Ëetiri da-na sajmovanja nekoliko
tisuÊa po-sjetitelja obiπlo je izloæbene pro-store.Jedan od njih
posebno je bio
zapaæen - izloæbeni prostor “Stu-denca”. Naime, ljubazne
hostesena malom, ali vrlo atraktivno ure-enom izloæbenom prostoru
sva-kodnevno su dijelile prigodne mar-ketinπke materijale, a
nekoliko pu-ta na dan organizirale su se bes-platne degustacije
svih vrsta i oku-sa “Deita”, te mineralne, negazira-ne i izvorske
vode “Studenac” i“Studena”. Sve u svemu, potroπaËiiz Kriæevaca i
okolice imali su pri-godu joπ jednom se uvjeriti u stan-dardno
dobru kvalitetu piÊa “Stu-denac” koja je sve ËeπÊe na stolo-vima
obitelji i ugostiteljskih radnji.
piπe Boris Fabijanec
ZagrebaËki Kaptol centar bio je domaÊin vrlo uspjeπne akcije
unapreenjaprodaje mesne industrije “Danica”. Brojni posjetitelji
nestrpljivo su Ëekali nared za okretanje ruleta - Podravkinog kola
Danica kako bi osvojili nagrade -slasne paπtete, a maliπani su se
kroz igru zabavljali s laviÊem Leom. Akcija jeposluæila i za
testiranje nove ambalaæe za Podravka paπtetu. Sve reakcije
supokazale da se potroπaËima dopada crvena boja limenki, te da im
sama markaPodravka ulijeva povjerenje u visoku kvalitetu
proizvoda.Akcija u Kaptol centru zapravo je poËetak nove
marketinπke kampanje koja
Êe se u narednom razdoblju odvijati na Ëak 200 prodajnih mjesta
u Hrvatskoj.