Uvod u programiranje Programiranje 1 - racunarstvo550.xyz. semestar/Programiranje 1/Predavanja... · Cjeloviti ispit Studenti koji nisu položili kolokvije pristupaju cjelovitom ispitu

Uvod u programiranjeUvod u programiranjeProgramiranje 1Programiranje 1

Poglavlje 1Poglavlje 1

Uvod u računala, Microsoft.NET i VB.NETUvod u računala, Microsoft.NET i VB.NET ((DioDio 11 od 2od 2):):

Računalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jezici

1

Originalne Originalne Originalne Originalne Originalne Originalne Originalne Originalne slideoveslideoveslideoveslideoveslideoveslideoveslideoveslideove izradio:izradio:izradio:izradio:izradio:izradio:izradio:izradio:Teo Teo Teo Teo Teo Teo Teo Teo ŽuljevićŽuljevićŽuljevićŽuljevićŽuljevićŽuljevićŽuljevićŽuljević, , , , , , , , dipldipldipldipldipldipldipldipl. ing.. ing.. ing.. ing.. ing.. ing.. ing.. ing.teo.zuljevicteo.zuljevic@@fesb.hrfesb.hr

Računalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jezici

drdrdrdrdrdrdrdr. . . . . . . . scscscscscscscsc. Josip Musić. Josip Musić. Josip Musić. Josip Musić. Josip Musić. Josip Musić. Josip Musić. Josip Musićjmusicjmusic@@fesb.hrfesb.hr

Pravila igrePravila igre

Obavezna predavanja i vježbe

Uvjeti za pristupanje završnom ispitu: >70% prisutnosti na predavanjima>70% prisutnosti na predavanjima>70% prisutnosti na predavanjima>70% prisutnosti na predavanjima

100% odrađenost vježbi (moguća 1 nadoknada100% odrađenost vježbi (moguća 1 nadoknada100% odrađenost vježbi (moguća 1 nadoknada100% odrađenost vježbi (moguća 1 nadoknada ukolikoukolikoukolikoukoliko je je je je gornjigornjigornjigornji uvijetuvijetuvijetuvijet ispunjenispunjenispunjenispunjen) ) ) )

Kolokviji - ispiti tijekom predavanja kojima se može

2

Kolokviji - ispiti tijekom predavanja kojima se može osloboditi dijela ili cijelog ispita

nisu obavezni, ali ih toplo preporučujem

Više o kolokvijima malo kasnije …

IspitiIspitni rokovi i uvjeti prema Statutu FESB-a (dostupni na stranicama e-Learning portala pod Glavnim izbornikom)

Fond sati i sadržajFond sati i sadržajFond sati tjedno

4 sata predavanja (ponedjeljkom B401 – 14:15-18:00)

2 sata auditornih (četvrtkom A242 – 18:15-20:00h) i 3 sata laboratorijskih vježbi (Uto 17:45-20:00, Sub 8:00-12:30)

SadržajSadržajRačunalni programi, programski jezici, Računalni programi, programski jezici, .NET.NET platforma …platforma …

3

Računalni programi, programski jezici, Računalni programi, programski jezici, .NET.NET platforma …platforma …

Varijable i tipovi podatakaVarijable i tipovi podataka

Strukture kontroleStrukture kontrole

Procedure, postupci i parametriProcedure, postupci i parametri

Podatkovne strukturePodatkovne strukture

Znak i skup znakovaZnak i skup znakova

Uvod u OOPUvod u OOP

Windows GUI aplikacijeWindows GUI aplikacije

Više o kolegijuViše o kolegiju

nastava.fesb.hrnastava.fesb.hrnastava.fesb.hrnastava.fesb.hr

4

Više o kolegijuViše o kolegiju

5

Više o kolegijuViše o kolegiju

6

Laboratorijske vježbe Laboratorijske vježbe

svi materijali (ne samo za laboratorijske vježbe) su svi materijali (ne samo za laboratorijske vježbe) su dostupni putem FESBdostupni putem FESB--ovog eovog e--leraningleraning portalaportala

upis u grupe putem ankete na eupis u grupe putem ankete na e--learninglearning portalaportala

Ponavljači: mogu a ne moraju ponovno pohađati Ponavljači: mogu a ne moraju ponovno pohađati laboratorijske vježbe (odluka je obavezujuća)laboratorijske vježbe (odluka je obavezujuća)

7

laboratorijske vježbe (odluka je obavezujuća)laboratorijske vježbe (odluka je obavezujuća)

laboratorijske vježbe vodlaboratorijske vježbe vodii kolege Davor Rakočević kolege Davor Rakočević magmag. ing. . ing.

položen laboratorij je uvjet za upis ocjene odnosno položen laboratorij je uvjet za upis ocjene odnosno polaganje kolegijapolaganje kolegija

nešto više i enešto više i e--learninglearning portalu malo kasnije….portalu malo kasnije….

Auditorne vježbe Auditorne vježbe

zamišljeni kao nadopuna/priprema laboratorijskih zamišljeni kao nadopuna/priprema laboratorijskih vježbivježbi

nema gotovih materijala već se prilagođava vašim nema gotovih materijala već se prilagođava vašim željama i napredovanjuželjama i napredovanju

nema grupanema grupa

8

nema grupanema grupa

obavezno obavezno prisustvoprisustvo u iznosu od 70%u iznosu od 70%

Ponavljači: mogu a ne moraju ponovno pohađati Ponavljači: mogu a ne moraju ponovno pohađati auditorne vježbe (trebaju se javiti nastavniku s auditorne vježbe (trebaju se javiti nastavniku s odlukom)odlukom)

auditorne vježbe vodauditorne vježbe vodii kolege Andrija kolege Andrija SommerSommer magmag. . ing. ing.

KolokvijiKolokviji

svi kolokviji tijekom semestraprvi kolokvij nakon 7 tjedna nastave(17.11.-29.11.2014.)

drugi kolokvij nakon 13 tjedna nastave (26.01.-06.02.2015).

Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz

9

Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, te min. 45% bodova na svakom od međuispita.

VAŽNA NAPOMENA:VAŽNA NAPOMENA:VAŽNA NAPOMENA:VAŽNA NAPOMENA:

položeni kolokviji vrijede samo za prva dva ispitna položeni kolokviji vrijede samo za prva dva ispitna položeni kolokviji vrijede samo za prva dva ispitna položeni kolokviji vrijede samo za prva dva ispitna roka (tj. ne vrijede za popravni ispitni rok u rujnu).roka (tj. ne vrijede za popravni ispitni rok u rujnu).roka (tj. ne vrijede za popravni ispitni rok u rujnu).roka (tj. ne vrijede za popravni ispitni rok u rujnu).

Konačna ocjenaKonačna ocjena

Ocjena na završnom ispitu (u postocima) formira se na Ocjena na završnom ispitu (u postocima) formira se na temelju temelju relativnogrelativnog nanačina ocjenjivanja (čina ocjenjivanja (GaussovaGaussovakrivulja)krivulja)

postotak: 80% kolokviji + 20% laboratorijpostotak: 80% kolokviji + 20% laboratorij

• Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavustudiranja, Članak 21.:

10

studiranja, Članak 21.:

• 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan),35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar),35% sljedećih ocjenu 3(dobar),i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).

•• Ocjena se formira tek na kraju zimskog Ocjena se formira tek na kraju zimskog Ocjena se formira tek na kraju zimskog Ocjena se formira tek na kraju zimskog Ocjena se formira tek na kraju zimskog Ocjena se formira tek na kraju zimskog Ocjena se formira tek na kraju zimskog Ocjena se formira tek na kraju zimskog

roka kada bude poznata distribucija ocjenaroka kada bude poznata distribucija ocjenaroka kada bude poznata distribucija ocjenaroka kada bude poznata distribucija ocjenaroka kada bude poznata distribucija ocjenaroka kada bude poznata distribucija ocjenaroka kada bude poznata distribucija ocjenaroka kada bude poznata distribucija ocjena

•• Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun Nužno ispuniti minimalne uvijete da bi se ušlo u izračun distribucijedistribucijedistribucijedistribucijedistribucijedistribucijedistribucijedistribucije

Završni ispitZavršni ispit

Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na Polažu se dijelovi gradiva koji nisu položeni na međuispitimameđuispitimameđuispitimameđuispitimameđuispitimameđuispitimameđuispitimameđuispitima (kolokvijima) i utvrđuje se konačna (kolokvijima) i utvrđuje se konačna (kolokvijima) i utvrđuje se konačna (kolokvijima) i utvrđuje se konačna (kolokvijima) i utvrđuje se konačna (kolokvijima) i utvrđuje se konačna (kolokvijima) i utvrđuje se konačna (kolokvijima) i utvrđuje se konačna ocjena ocjena ocjena ocjena ocjena ocjena ocjena ocjena

Za predmet zimskog semestra završni ispiti se Za predmet zimskog semestra završni ispiti se održavaju u dva ispitna termina zimskog ispitnog održavaju u dva ispitna termina zimskog ispitnog roka.roka.

11

održavaju u dva ispitna termina zimskog ispitnog održavaju u dva ispitna termina zimskog ispitnog roka.roka.

Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu Završni ispit je obavezan za sve studente koji nisu položili oba kolokvija (međuispita)položili oba kolokvija (međuispita)položili oba kolokvija (međuispita)položili oba kolokvija (međuispita)položili oba kolokvija (međuispita)položili oba kolokvija (međuispita)položili oba kolokvija (međuispita)položili oba kolokvija (međuispita)

Cjeloviti ispitCjeloviti ispit

Studenti koji nisu položili kolokvije pristupaju Studenti koji nisu položili kolokvije pristupaju cjelovitom ispitucjelovitom ispitu

Završni ispit se sastoji od: 10 (i više) pitanja + Završni ispit se sastoji od: 10 (i više) pitanja + zadatak na računalu (zadatak na računalu (UVJETUVJET: 50 % odgovora na : 50 % odgovora na pitanja i uspješno riješen zadatak na računalu)pitanja i uspješno riješen zadatak na računalu)

12

Studenti koji nisu uspješno položili završni ispit Studenti koji nisu uspješno položili završni ispit mogu ga polagati na mogu ga polagati na popravnom ispitu (rujan)popravnom ispitu (rujan)popravnom ispitu (rujan)popravnom ispitu (rujan)popravnom ispitu (rujan)popravnom ispitu (rujan)popravnom ispitu (rujan)popravnom ispitu (rujan). .

u rujnu u rujnu SAMO JEDAN ROK SAMO JEDAN ROK SAMO JEDAN ROK SAMO JEDAN ROK SAMO JEDAN ROK SAMO JEDAN ROK SAMO JEDAN ROK SAMO JEDAN ROK ((maxmax. ocjena dovoljan . ocjena dovoljan (2)) (2)) –– relativno ocjenjivanjerelativno ocjenjivanje

Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj Ako predmet nije položen u tekućoj akademskoj godini mora se ponovo upisati.godini mora se ponovo upisati.godini mora se ponovo upisati.godini mora se ponovo upisati.godini mora se ponovo upisati.godini mora se ponovo upisati.godini mora se ponovo upisati.godini mora se ponovo upisati.

LiteraturaLiteratura

Sasvim dovoljno (ne i obavezno!)Sasvim dovoljno (ne i obavezno!)T.Žuljević: “Uvod u programiranje T.Žuljević: “Uvod u programiranje –– VB.NET”, Sveučilište VB.NET”, Sveučilište u Splitu, Split 2007.u Splitu, Split 2007.

H. M. Deitel, P. J. Deitel, and T. R. Nieto: “ Visual H. M. Deitel, P. J. Deitel, and T. R. Nieto: “ Visual Basic.NET How to Program” , Prentice Hall, 2002.Basic.NET How to Program” , Prentice Hall, 2002.

13

e:learning@FESB e:learning@FESB (Korak 1 (Korak 1 -- www.fesb.hr)www.fesb.hr)

14

e:learning@FESB e:learning@FESB (Korak 1 (Korak 1 -- www.fesb.hr)www.fesb.hr)

ILIILIILIILIILIILIILIILI

15

ILIILIILIILIILIILIILIILI

e:learning@FESB e:learning@FESB (Korak 1 (Korak 1 -- www.fesb.hr)www.fesb.hr)

https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/

16

https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/https://elearning.fesb.hr/

e:learning@FESB e:learning@FESB (Korak 2 (Korak 2 –– Login)Login)

17

e:learning@FESB e:learning@FESB (Korak 3 (Korak 3 –– Programiranje 1)Programiranje 1)

18

e:learning@FESBe:learning@FESB

19

Uvod u računala, Microsoft.NET i Uvod u računala, Microsoft.NET i VB.NETVB.NET

Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) (okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)

NaslovNaslovNaslovNaslovNaslovNaslovNaslovNaslov

22222222 Računalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jezici

11 Pregled .NET platformePregled .NET platforme

20

11 Pregled .NET platformePregled .NET platforme

11 VisualVisual Studio Studio .NET.NET IDE IDE (demo)(demo)

PregledPregledŠŠto je računalo?to je računalo?

arhitektura računala (memorija, I/O, CPU ...)arhitektura računala (memorija, I/O, CPU ...)

bitovi i bajtovibitovi i bajtovi

Računalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jezici

Što je računalni program?Što je računalni program?

Programski jeziciProgramski jezicistrojni jezicistrojni jezici

asemblerski jeziciasemblerski jezici

21

asemblerski jeziciasemblerski jezici

jezici visoke razinejezici visoke razine

razvoj programskih jezikarazvoj programskih jezika

Povijest Visual BasiPovijest Visual Basicc--aa

Visual Basic Visual Basic dotdot NETNET

Programski pristupiProgramski pristupi

NestrukturiranoNestrukturirano

ProceduralnoProceduralno

ModularnoModularno

Objektno usmjerenoObjektno usmjereno

Pogonjeno događajimaPogonjeno događajima

Što je računalo?Što je računalo?

Moderna računala su elektronički uređaji koji koriste Moderna računala su elektronički uređaji koji koriste električne signale i krugove za predstavljanje, obradu i električne signale i krugove za predstavljanje, obradu i pomicanje podataka.pomicanje podataka.

Obavlja izračunavanja i donosi odluke milijardu puta brže od čovjeka.Obavlja izračunavanja i donosi odluke milijardu puta brže od čovjeka.

Sklopovlje == HardwareSklopovlje == HardwareI/O uređaji (tipkovnica, zaslon, modem ...)I/O uređaji (tipkovnica, zaslon, modem ...)

tvrdi disktvrdi disk

22

tvrdi disktvrdi disk

memorijamemorija

ROMROM

RAMRAM

bitovi i bajtovibitovi i bajtovi

CPUCPU

Programska podrška == SoftwareProgramska podrška == Software

Cijena sklopovlja pada, programske podrške rasteCijena sklopovlja pada, programske podrške raste

Arhitektura računalaArhitektura računala

Logičke cjelineLogičke cjelineCentralna jedinica za obradu Centralna jedinica za obradu (CPU (CPU –– Central processing unit)Central processing unit)

AritmetičkoAritmetičko--logička jedinica logička jedinica (ALU (ALU –– Arithmetic and logic unit)Arithmetic and logic unit)

Upravljačka jedinicaUpravljačka jedinica

Memorijska jedinicaMemorijska jedinica

23

Memorijska jedinicaMemorijska jedinica

RAMRAM

ROMROM

Sekundarna memorijska Sekundarna memorijska jedinicajedinica

Ulazna jedinicaUlazna jedinica

Izlazna jedinicaIzlazna jedinica

MemorijaMemorija

“Skladišni” dio računala za pohranu podataka i “Skladišni” dio računala za pohranu podataka i programskih instrukcija.programskih instrukcija.

Naziva se primarnom ili radnom memorijom.Naziva se primarnom ili radnom memorijom.

Direktno povezana sa procesorom (CPU).Direktno povezana sa procesorom (CPU).

Pristup podacima preko memorijskih adresa.Pristup podacima preko memorijskih adresa.

24

Pristup podacima preko memorijskih adresa.Pristup podacima preko memorijskih adresa.

Primarna memorijaPrimarna memorijareadread--writewrite memorymemory (RW)(RW)

RAM (RAM (randomrandom--access access memorymemory))

SRAM (SRAM (StaticStatic RAM), DRAM (RAM), DRAM (DynamicDynamic RAM) RAM) –– svaka arhitektura ima svaka arhitektura ima svoje prednosti i nedostatkesvoje prednosti i nedostatke

readread--onlyonly memorymemoryROMROM

RAMRAMRRRRRRRRandomandom AAAAAAAAccess ccess MMMMMMMMemoryemory

UpisnoUpisno--ispisna memorija za pohranu ispisna memorija za pohranu instrukcija i podataka.instrukcija i podataka.

Brzi pristup, relativno mali kapacitetBrzi pristup, relativno mali kapacitetkapacitet pohrane se mjeri u GB kapacitet pohrane se mjeri u GB ((gigabytesgigabytes))

prosječan današnji PC ima 2prosječan današnji PC ima 2--4 GB RAM4 GB RAM--aa

Informacije se privremeno pohranjuju u Informacije se privremeno pohranjuju u

25

Informacije se privremeno pohranjuju u Informacije se privremeno pohranjuju u RAM nakon čega su dostupne za obradu.RAM nakon čega su dostupne za obradu.

PrebrisivaPrebrisiva memorijamemorija

Nepostojana memorija Nepostojana memorija ((volatilevolatile memorymemory))

kada se isključi napon, svi podaci pohranjeni kada se isključi napon, svi podaci pohranjeni u RAM su trenutno i trajno izgubljeniu RAM su trenutno i trajno izgubljeni

sadržaj RAMsadržaj RAM--a mora biti ponovno učitan pri a mora biti ponovno učitan pri svakom pokretanju računalasvakom pokretanju računala

Što ako nema dovoljno RAMŠto ako nema dovoljno RAM--a?a?Virtualna memorija Virtualna memorija –– prostor tvrdog diska kao prostor tvrdog diska kao proširenje RAMproširenje RAM--a.a.

koristi raspoloživi prostor tvrdog diska koristi raspoloživi prostor tvrdog diska

nije brza kao RAMnije brza kao RAM

Omogućuje računalima bez dovoljno radne memorije da Omogućuje računalima bez dovoljno radne memorije da izvode velike programe.izvode velike programe.

Poput RAMPoput RAM--a, postaje nedostupna a, postaje nedostupna isklopomisklopom napajanja.napajanja.

26

Poput RAMPoput RAM--a, postaje nedostupna a, postaje nedostupna isklopomisklopom napajanja.napajanja.

ROMROMRRRRRRRRead ead OOOOOOOOnly nly MMMMMMMMemoryemory

Sadrži instrukcije napisane od proizvođača i Sadrži instrukcije napisane od proizvođača i nedohvatljive korisniku koje se koriste za nedohvatljive korisniku koje se koriste za podizanje sistema.podizanje sistema.

Sistemska memorijaSistemska memorija

BIOS BIOS –– sistemska podrška u PC sistemska podrška u PC (personal computer)(personal computer)

27

BIOS BIOS –– sistemska podrška u PC sistemska podrška u PC (personal computer)(personal computer)

sistemimasistemimaBBBBBBBBasic asic IIIIIIIInput nput OOOOOOOOutput utput SSSSSSSSystem ystem

skup instrukcija koje ukazuju računalu kako da skup instrukcija koje ukazuju računalu kako da pristupi pogonskim uređajimapristupi pogonskim uređajima

Iz ROMIz ROM--a se može čitati ali ne i u njega zapisivatia se može čitati ali ne i u njega zapisivati

Neizbrisiva memorija Neizbrisiva memorija (nonvolatile memory)(nonvolatile memory)

drži informacije i bez prisutnosti električnog naponadrži informacije i bez prisutnosti električnog napona

CPUCPU

interpretira i izvodi instrukcije te obrađuje podatkeinterpretira i izvodi instrukcije te obrađuje podatke

mozak i živčani centar cijelog sistemamozak i živčani centar cijelog sistema

U PC sistemima U PC sistemima –– integrirani sklop, mikroprocesorintegrirani sklop, mikroprocesor

Sastoji se od tri funkcionalna dijela:Sastoji se od tri funkcionalna dijela:aritmetičkoaritmetičko--logičke jedinice (ALU)logičke jedinice (ALU)

28

aritmetičkoaritmetičko--logičke jedinice (ALU)logičke jedinice (ALU)

upravljačke jediniceupravljačke jedinice

unutarnjeg registra (spremnika)unutarnjeg registra (spremnika)

Unutarnji registar privremeno pohranjuje Unutarnji registar privremeno pohranjuje neobrađene naredbe i podatke.neobrađene naredbe i podatke.

CPU CPU (nastavak)(nastavak)

Sadrži podatke i

instrukcije

Obrađuje podatke i

instrukcije

Podatkovna sabirnica “data bus”prenosi

podatke i instrukcije između RAM-a i CPU

ALU

29

ALU

CU

ALUALU

AAAAAAAArithmeticrithmetic LLLLLLLLogicogic UUUUUUUUnitnit

Izvodi sve aritmetičke i logičke operacije unutar CPUIzvodi sve aritmetičke i logičke operacije unutar CPU--a.a.

Aritmetičke operacijeAritmetičke operacijedodavanjedodavanje

oduzimanjeoduzimanje

množenjemnoženje

30

množenjemnoženje

dijeljenjedijeljenje

Logičke operacijeLogičke operacijejednakost, različitostjednakost, različitost

manje odmanje od

veće odveće od

manje od ili jednakomanje od ili jednako

veće od ili jednakoveće od ili jednako

AND, OR, NOTAND, OR, NOT

Kako ALU radi?Kako ALU radi?

1. Podaci stižu

iz RAM-a i

drže se u

registru.

4. Rezultat

se sprema

u RAM.

31

2. Upravljačka

jedinica ukazuje

koja operacija

se izvodi.

3. ALU izvodi operaciju te smješta

rezultat u akumulator.

Upravljačka jedinicaUpravljačka jedinica

Nadzorni dio CPUNadzorni dio CPU--aa

Nadzire tok instrukcija i podataka kroz CPU.Nadzire tok instrukcija i podataka kroz CPU.

Interpretira naredbe programa i proizvodi električne Interpretira naredbe programa i proizvodi električne signale u drugim dijelovima sistema.signale u drugim dijelovima sistema.

Ne izvodi instrukcije već usmjerava ostale resurse Ne izvodi instrukcije već usmjerava ostale resurse sistema da izvedu operacije.sistema da izvedu operacije.

32

Ne izvodi instrukcije već usmjerava ostale resurse Ne izvodi instrukcije već usmjerava ostale resurse sistema da izvedu operacije.sistema da izvedu operacije.

Pribavlja instrukcije iz RAMPribavlja instrukcije iz RAM--a, prevodi ih pomoću a, prevodi ih pomoću dekodera, koristi registri za privremenu pohranu i dekodera, koristi registri za privremenu pohranu i komunicira sa RAMkomunicira sa RAM--om i ALU.om i ALU.

Komunicira s ostalim dijelovima CPUKomunicira s ostalim dijelovima CPU--a preko a preko sabirnica.sabirnica.

CPU i RAMCPU i RAM

33

Kako radi upravljačka jedinica?Kako radi upravljačka jedinica?1. Uzima

instrukciju

iz RAM-a i

spušta je u

registar

instrukcija.

2. RAM

adresa

instrukcije

se čuva u

pokazivaču

instrukcija.

34

3. Upravljačka

jedinica

interpretira

instrukcije u

registru

instrukcija.

4. Upravljačka

jedinica

ukazuje ALU da

izvede

operaciju.

Izvoñenje instrukcijaIzvoñenje instrukcija1. OS šalje instrukcije i

podatke u glavnu

memoriju sa sekundarne

pohrane (tvrdi

disk,disketa,...)

2. Upravljačka jedinica

dohvaća instrukcije iz

memorije. Od strane

dekodera prevedene

35

dekodera prevedene

instrukcije se šalju u

ALU.

3. ALU izvodi operacije i

rezultat posprema u

memoriju.

4. OS usmjerava rezultat na

izlazni uređaj (printer,

zaslon, tvrdi disk...)

Sekundarna memorijska jedinicaSekundarna memorijska jedinicaPomoćna pohrana Pomoćna pohrana

tvrdi disk, disketa, kompaktni disk (CDtvrdi disk, disketa, kompaktni disk (CD--ROM), optički pogon, ROM), optički pogon, digitalni videodisk (DVD), zip pogon ...digitalni videodisk (DVD), zip pogon ...

Koristi se za spremanje programa i podataka kada se Koristi se za spremanje programa i podataka kada se oni ne obrađuju.oni ne obrađuju.

Podaci i programi će biti sačuvani nakon isključivanja Podaci i programi će biti sačuvani nakon isključivanja

36

Podaci i programi će biti sačuvani nakon isključivanja Podaci i programi će biti sačuvani nakon isključivanja napona.napona.

Memorija velikog kapaciteta Memorija velikog kapaciteta (mass storage memory)(mass storage memory)

Sporiji pristup podacima (u odnosu na RAM)Sporiji pristup podacima (u odnosu na RAM)

Nije direktno povezan sa procesoromNije direktno povezan sa procesorom

Jeftiniji MB diska od MB RAMJeftiniji MB diska od MB RAM--aa

Usporedba cijene i brzineUsporedba cijene i brzine

37

I/O jedinicaI/O jedinica

Ulazna jedinica Ulazna jedinica -- prihvatna sekcija računala.prihvatna sekcija računala.Informacije dostavlja drugim jedinicama računala radi Informacije dostavlja drugim jedinicama računala radi obrade.obrade.

tipkovnica, miš, kuglica za praćenje, palica za igru, svjetlosna olovkatipkovnica, miš, kuglica za praćenje, palica za igru, svjetlosna olovka

skenerskener

disketa, USB pogondisketa, USB pogon

modem, mrežna karticamodem, mrežna kartica

38

modem, mrežna karticamodem, mrežna kartica

mikrofon, kamera, dodirni zaslonmikrofon, kamera, dodirni zaslon

......

Izlazna jedinica Izlazna jedinica –– otpremna sekcija računala.otpremna sekcija računala.Informacije obrađene u CPU dostavlja izlaznim uređajima.Informacije obrađene u CPU dostavlja izlaznim uređajima.

zaslon, printer, ploterzaslon, printer, ploter

zvučnicizvučnici

modemmodem

......

Bitovi i bajtoviBitovi i bajtoviRačunala rade s binarnim vrijednostimaRačunala rade s binarnim vrijednostima

Binarna vrijednost Binarna vrijednost –– skup bitova: bit 0 ili 1skup bitova: bit 0 ili 11001 je 41001 je 4--bitna vrijednostbitna vrijednost

11100010 je 811100010 je 8--bitna vrijednostbitna vrijednost

Bit Bit –– najmanja jedinica informacije u računalunajmanja jedinica informacije u računalupredstavlja jedan el. krugpredstavlja jedan el. krug

39

predstavlja jedan el. krugpredstavlja jedan el. krug

Bajt Bajt (byte)(byte) ili oktet ili oktet –– skup od 8 bitovaskup od 8 bitovaosnovna riječ digitalnih računalaosnovna riječ digitalnih računala

100 bajtova = 100x8 = 800 bitova100 bajtova = 100x8 = 800 bitova

Računala predstavljaju Računala predstavljaju brojčane podatke sa binarnim brojevnim sustavom (baza brojčane podatke sa binarnim brojevnim sustavom (baza 2) korištenjem znamenki 0 i 12) korištenjem znamenki 0 i 1

znakove sa UNICODE, ASCII, ... kodovimaznakove sa UNICODE, ASCII, ... kodovima

SI prefiksiSI prefiksiNekada su se koristili (ili se još koriste) SI prefiksi poput Nekada su se koristili (ili se još koriste) SI prefiksi poput kilokilo (K)(K),, megamega (M) (M) iliili gigagiga (G)(G). Budući je 2. Budući je 21010 = 1024, K je za binarne vrijednosti imao značenje = 1024, K je za binarne vrijednosti imao značenje 1024, umjesto 1000 (101024, umjesto 1000 (1033) kao što je uobičajeno za SI standard. ) kao što je uobičajeno za SI standard.

Sljedeća tablica sadrži pojmove koji su se pridruživali binarnim Sljedeća tablica sadrži pojmove koji su se pridruživali binarnim vrijednostima. Svaki sljedeći prefiks je umnožen sa 1024 (2vrijednostima. Svaki sljedeći prefiks je umnožen sa 1024 (21010). ).

Jedinica Kapacitet

40

Jedinica Kapacitet

kilo (K) 210=1024 bajtova

mega (M) 220= 1.048.576 bajtova

giga (G) 230= 1.073.741.824

tera (T) 240= 1.099.511.627.776

peta (P) 250 = 1.125.899.906.842.624

exa (E) 260= 1.152.921.504.606.846.976

IEEE 1541IEEE 1541IEC IEC ((International Electrotechnical CommissionInternational Electrotechnical Commission) 1998. usvaja binarne prefikse ) 1998. usvaja binarne prefikse kibikibi, , mebimebi, , gibigibi, , tebitebi, , pebipebi, , expiexpi za predstavljanje umnoženih binarnih veličina. za predstavljanje umnoženih binarnih veličina. Kasnije dodani Kasnije dodani zebizebi ii yobiyobi..

1998. 1998. BIPMBIPM ((International Bureau of Weights and MeasuresInternational Bureau of Weights and Measures) koja održava SI ) koja održava SI standard je objavila da se SI prefiksi odnose na potencije po bazi 10 i da se ne bi standard je objavila da se SI prefiksi odnose na potencije po bazi 10 i da se ne bi trebali koristiti za označavanje binarnih umnožavanja. Prema preporuci, 1 trebali koristiti za označavanje binarnih umnožavanja. Prema preporuci, 1 kilobit je sada 1000 a ne više 1024 bita.kilobit je sada 1000 a ne više 1024 bita.

2005. je objavljen 2005. je objavljen IEEE 1541IEEE 1541 standard (standard (Institute of Electrical and Electronics Institute of Electrical and Electronics EngineersEngineers) koji donosi prefikse za binarne vrijednosti prema tablici.) koji donosi prefikse za binarne vrijednosti prema tablici.

41

Jedinica Kapacitet

Bit (b) Binarna znamenka 0 ili 1

Bajt (B) 8 bitova

Kibi (Ki) 210=1024 B

Mebi (Mi) 220= 1.048.576 B

Gibi (Gi) 230= 1.073.741.824 B

Tebi (Ti) 240= 1.099.511.627.776 B

Bitovi i bajtovi Bitovi i bajtovi (nastavak)(nastavak)

Svaki bajt se locira preko adreseSvaki bajt se locira preko adrese64 MB (MiB) RAM64 MB (MiB) RAM--aa

1001001167.108.863

Memorijska

adresa

Memorijski

sadržaj

42RAM se sastoji od binarnih dijelova veličine bajtaRAM se sastoji od binarnih dijelova veličine bajta

10110001

9

9

9

00010001

10110101

67.108.862

0

1

3

3

3

Bitovi i bajtovi Bitovi i bajtovi (brojevni sustavi)(brojevni sustavi)

• pozicijski brojevni sustavi:• heksadecimalni (baza broj 16),• dekadski (baza broj 10),• oktalni (baza broj 8),• binarni (baza broj 2).

• prikaz broja 1239 u svim pjedinim pozicijskim brojevnim sustavima

43

BINARNI (0, 1)BINARNI (0, 1)BINARNI (0, 1)BINARNI (0, 1)

DEKADSKI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 8, 9)DEKADSKI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 8, 9)DEKADSKI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 8, 9)DEKADSKI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 8, 9)

OKTALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7)OKTALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7)OKTALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7)OKTALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7)

HEKSADECIMALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9, A, B, C, D, E, F)HEKSADECIMALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9, A, B, C, D, E, F)HEKSADECIMALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9, A, B, C, D, E, F)HEKSADECIMALNI (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9, A, B, C, D, E, F)

1239 = 4x161239 = 4x161239 = 4x161239 = 4x163333 + Dx16+ Dx16+ Dx16+ Dx161111 + 7x16+ 7x16+ 7x16+ 7x160000 = 4D7= 4D7= 4D7= 4D716161616

1239 = 1x101239 = 1x101239 = 1x101239 = 1x103333 + 2x10+ 2x10+ 2x10+ 2x102222 + 3x10+ 3x10+ 3x10+ 3x101111 + 9x10+ 9x10+ 9x10+ 9x100000 = 1239= 1239= 1239= 123910101010

1239 = 2x81239 = 2x81239 = 2x81239 = 2x83333 + 3x8+ 3x8+ 3x8+ 3x82222 + 2x8+ 2x8+ 2x8+ 2x81111 + 7x8+ 7x8+ 7x8+ 7x80000 = 2327= 2327= 2327= 23278888

1239 = 1x21239 = 1x21239 = 1x21239 = 1x210101010 + 0x2+ 0x2+ 0x2+ 0x29999 + 0x2+ 0x2+ 0x2+ 0x28888 + 1x2+ 1x2+ 1x2+ 1x27777 + 2x2+ 2x2+ 2x2+ 2x26666 + 0x2+ 0x2+ 0x2+ 0x25555 + 1x2+ 1x2+ 1x2+ 1x24444 +0x2+0x2+0x2+0x23333 + 1x2+ 1x2+ 1x2+ 1x22222 + 1x2+ 1x2+ 1x2+ 1x21111 +1x2+1x2+1x2+1x20 0 0 0 = = = = 100110101111001101011110011010111100110101112222

Bitovi i bajtovi Bitovi i bajtovi (brojevni sustavi (brojevni sustavi -- pretvorba)pretvorba)

Dekadski � Binarni (broj se dijeli s bayom 2 i bilježi se ostatak koji je 0 i 1; dijeljenje završava s kvocijentom 0)

53:2 = 26 ostatak 126:2 = 13 ostatak 013:2 = 6 ostatak 16:2 = 3 ostatak 03:2 = 1 ostatak 11:2 = 0 ostatak 1

1101011101011101011101012222

44

Hekcadecimalni � Binarni (broj se pretvara u binarni tako da se svaka znamenka heksadecimalnog broja zamjeni

odgovarajućim 4-bitnim ekvivalentom)

• više o ovoj temi će biti na auditornim vježbama

917E16 = 1001 0001 0111 1110 2

9999 1111 7777 E=14E=14E=14E=14

Bitovi i bajtovi Bitovi i bajtovi (osnove binarne aritmetike)(osnove binarne aritmetike)

Binarno zbrajanje sa i bez prijenosaBinarno zbrajanje sa i bez prijenosaBinarno zbrajanje sa i bez prijenosaBinarno zbrajanje sa i bez prijenosa

• prijenos se ostvaruje nakon 2 (tj. 1 +1 ) prijenos se ostvaruje nakon 2 (tj. 1 +1 ) prijenos se ostvaruje nakon 2 (tj. 1 +1 ) prijenos se ostvaruje nakon 2 (tj. 1 +1 ) –––– slično kao kod dekadskog slično kao kod dekadskog slično kao kod dekadskog slično kao kod dekadskog gdje se prijenos ostvaruje nakon 10gdje se prijenos ostvaruje nakon 10gdje se prijenos ostvaruje nakon 10gdje se prijenos ostvaruje nakon 10

1010 = 1010

0101 = 510

-----------------------------1111 = 1510

111 = 710

101 = 510

-----------------------------1100 = 1210

45

Binarno množenjeBinarno množenjeBinarno množenjeBinarno množenje

1111 = 1510

• više o ovoj temi će biti na auditornim vježbama

• djelomičan umnožak se pomiče za jedno mjesto ulijevo pri svakom uzimanju djelomičan umnožak se pomiče za jedno mjesto ulijevo pri svakom uzimanju djelomičan umnožak se pomiče za jedno mjesto ulijevo pri svakom uzimanju djelomičan umnožak se pomiče za jedno mjesto ulijevo pri svakom uzimanju idućeg množitelja. idućeg množitelja. idućeg množitelja. idućeg množitelja. 5 x 10 = 50 � 101

1010---------------

000 101

000101

-----------------------110010 (50)

Računalni programi i Računalni programi i programski jeziciprogramski jezici

Računalni programiRačunalni programiŠto je računalni program?Što je računalni program?

Sistemski programiSistemski programioperativni sistemioperativni sistemi

pogonski programi za uređaje pogonski programi za uređaje (device driver)(device driver)

uslužni programiuslužni programi

46

uslužni programiuslužni programi

jezični prevoditeljijezični prevoditelji

Aplikativni programiAplikativni programi

Programski jeziciProgramski jezicistrojnistrojni

asemblerskiasemblerski

jezici visoke razinejezici visoke razine

razvoj programskih jezikarazvoj programskih jezika

Povijest Visual BasicaPovijest Visual Basica

VB.NETVB.NET

Što je računalni program?Što je računalni program?

Skup instrukcija koje određuju računalu način rješenja Skup instrukcija koje određuju računalu način rješenja problema.problema.

Skup instrukcija se naziva izvornim kodom Skup instrukcija se naziva izvornim kodom (source code)(source code)..

Sintaksu instrukcija određuje programski jezik.Sintaksu instrukcija određuje programski jezik.

Programska podrška == SoftwareProgramska podrška == Software

47

Dvije široke grupe programa:Dvije široke grupe programa:sistemski programisistemski programi

aplikativni programiaplikativni programi

Sistemski programiSistemski programiPozadinski programi koji pomažu računalu upravljati Pozadinski programi koji pomažu računalu upravljati njegovim vlastitim resursima.njegovim vlastitim resursima.Određuju:Određuju:

gdje će programi biti pohranjenigdje će programi biti pohranjenikako se izvode instrukcijekako se izvode instrukcijegdje se snimaju datotekegdje se snimaju datotekekako se rukuje memorijomkako se rukuje memorijom......

48

......

Podjela sistemskih programaPodjela sistemskih programaOS (operativni sistem)OS (operativni sistem)pogonski programi za uređajepogonski programi za uređajeuslužni programiuslužni programijezični prevoditeljijezični prevoditelji

kompajlerikompajleriinterpreteriinterpreteri

Omogućavaju aplikacijskim programima interakciju sa Omogućavaju aplikacijskim programima interakciju sa računalnim sklopovljem.računalnim sklopovljem.

“Ljepenka” između sklopovlja i aplikacije.“Ljepenka” između sklopovlja i aplikacije.

Skup programa koji upravljaju bitnim sistemskim Skup programa koji upravljaju bitnim sistemskim resursima:resursima:

upravljanje memorijomupravljanje memorijom

upravljanje datotekamaupravljanje datotekama

I/O upravljanjeI/O upravljanje

motrenje aktivnosti sistemamotrenje aktivnosti sistema

OSOS

49

motrenje aktivnosti sistemamotrenje aktivnosti sistema

zaštita sistemazaštita sistema

……

Stotine operativnih sistemaStotine operativnih sistema

Izvode programeIzvode programe

Osigurava korisničko sučeljeOsigurava korisničko sučeljetekstualno bazirano (DOS, Unix)tekstualno bazirano (DOS, Unix)

GUI (GUI (GGGGGGGGraphical raphical UUUUUUUUser ser IIIIIIIInterface), Windows, Linux, Mac OS, ...nterface), Windows, Linux, Mac OS, ...Windows 80% tržištaWindows 80% tržišta

Uslužni programiUslužni programi

Usmjereni otklanjanju mogućih problema:Usmjereni otklanjanju mogućih problema:virusavirusa

“zamrzavanja” računala“zamrzavanja” računala

usporavanja izvođenjausporavanja izvođenja

Primjeri:Primjeri:

50

Primjeri:Primjeri:antivirusni programiantivirusni programi

“uninstall” programi“uninstall” programi

“backup” programi“backup” programi

komprimiranje datotekakomprimiranje datoteka

Pogonski programi ureñaja Pogonski programi ureñaja (driver)(driver)

Specijalizirani programi koji rade sa OSSpecijalizirani programi koji rade sa OS--om kako bi om kako bi omogućili komunikaciju između perifernih ili omogućili komunikaciju između perifernih ili internih uređaja i ostatka fizičkog sistema.internih uređaja i ostatka fizičkog sistema.

Učitavaju se u memoriju prilikom svakog pokretanja Učitavaju se u memoriju prilikom svakog pokretanja računala.računala.

51

Prilikom dodavanja novog uređaja obično potrebno Prilikom dodavanja novog uređaja obično potrebno dodati pripadajući pogonski program uređaja dodati pripadajući pogonski program uređaja (driver).(driver).

Jezični prevoditeljiJezični prevoditelji

Prevode programske jezike u računalni (binarni) Prevode programske jezike u računalni (binarni) jezik.jezik.

Razlikuju se:Razlikuju se:kompajlerikompajleri

interpreteriinterpreteri

52

interpreteriinterpreteri

asembleriasembleri

Aplikativni programiAplikativni programi

Programska podrška koju krajnji korisnik koristi za Programska podrška koju krajnji korisnik koristi za obavljanje općenitog ili specifičnog zadatka.obavljanje općenitog ili specifičnog zadatka.

Moguća podjela:Moguća podjela:upakirane aplikacijeupakirane aplikacije

Microsoft WordMicrosoft Word

Norton AntivirusNorton Antivirus

53

Norton AntivirusNorton Antivirus

AutoCADAutoCAD

……

prilagođene aplikacijeprilagođene aplikacijeprema zahtjevima korisnikaprema zahtjevima korisnika

skuplje od upakiranih aplikacijaskuplje od upakiranih aplikacija

fleksibilnije fleksibilnije

Programski jeziciProgramski jezici

Sve aplikacije su nastale korištenjem nekog od programskih Sve aplikacije su nastale korištenjem nekog od programskih jezika.jezika.

Stotine programskih jezika danas u upotrebiStotine programskih jezika danas u upotrebisamo nekoliko u širokoj upotrebi (C,C++,C#,VB6,VB.NET,Java ...)samo nekoliko u širokoj upotrebi (C,C++,C#,VB6,VB.NET,Java ...)

Računalni programski jezici:Računalni programski jezici:strojni jezici (machine languages)strojni jezici (machine languages)

54

asemblerski jezici (assembly languages)asemblerski jezici (assembly languages)

jezici visoke razine (highjezici visoke razine (high--level languages)level languages)

………..

00000

01010

11110

01010

………..

…………....

c = a * a;

b = c + b;

…………….

Programski jezik

niske razine

(machine-level)

Programski jezik

visoke razine

Strojni jezikStrojni jezik

Prirodni jezik računala definiran Prirodni jezik računala definiran sklopovskim dizajnom.sklopovskim dizajnom.

jezik niske razinejezik niske razine

jedini direktno razumljiv računalujedini direktno razumljiv računalu

CPU je dizajniran za CPU je dizajniran za interpretiranje skupa binarnih interpretiranje skupa binarnih

primjer binarnog kodaprimjer binarnog koda

0100110011101001101010101000111000001111

55

interpretiranje skupa binarnih interpretiranje skupa binarnih naredbinaredbi

težak za razumijevanje težak za razumijevanje programeruprogrameru

Asemblerski jezikAsemblerski jezikkorak iznad strojnog jezikakorak iznad strojnog jezika

jezik niske razinejezik niske razine

umjesto 0 i 1 koriste se mnemoniciumjesto 0 i 1 koriste se mnemoniciza zbrajanje ADDza zbrajanje ADD

za pomicanje MOVza pomicanje MOV

za programera jednostavniji za pisanjeza programera jednostavniji za pisanje

56

za programera jednostavniji za pisanjeza programera jednostavniji za pisanjei dalje teški za razumijevanjei dalje teški za razumijevanje

nerazumljivi za CPUnerazumljivi za CPUassembler assembler –– program za prevođenjeprogram za prevođenje

primjer asemblerskog kodaprimjer asemblerskog koda

mov bx, offset valuemov ax, [bx]add ax, 5sub ax, 2inc ac

Jezici visoke razineJezici visoke razine

naredbe slične engleskom jezikunaredbe slične engleskom jeziku

matematičko označavanjematematičko označavanje

sporiji od strojnih jezikasporiji od strojnih jezika

zahtijevaju interpretera ili kompajlera zahtijevaju interpretera ili kompajlera (compiler)(compiler)

nisu CPU zavisninisu CPU zavisni

57

nisu CPU zavisninisu CPU zavisni

primjer koda jezika visoke razineprimjer koda jezika visoke razine

x = 2if (x <= y)x = x + 1elsex = x -1

Prevoditelji (kompajleri)Prevoditelji (kompajleri)

………..

Program input

Računalo razumije jedino vlastiti strojni jezik (0 i 1)Računalo razumije jedino vlastiti strojni jezik (0 i 1)potreban prevoditelj (kompajler) radi prevođenja jezika visoke potreban prevoditelj (kompajler) radi prevođenja jezika visoke razine u strojni jezikrazine u strojni jezik

Prvi pristup: kompajliranje izvornog koda u izvršni kod Prvi pristup: kompajliranje izvornog koda u izvršni kod ili dinamičku biblioteku.ili dinamičku biblioteku.

58

………..

00000

01010

11110

01010

………..

…………....

c = a * a;

b = c + b;

…………….

Source code Target code

Compiler

Vrijeme prevođenja Vrijeme izvođenja

Program output

InterpreteriInterpreteri

…………....

Program input

Drugi pristup: svaka linija koda programa se “prevodi” Drugi pristup: svaka linija koda programa se “prevodi” (interpretira) u strojni jezik i neposredno izvodi.(interpretira) u strojni jezik i neposredno izvodi.

59

…………....

c = a * a

……………..

Source code

Program output

Interpreter

Vrijeme izvođenja

Abstract machine

Usporedba interpretera i kompajleraUsporedba interpretera i kompajlera

KompajlerKompajlerVrijeme prevođenja je odvojeno od vremena Vrijeme prevođenja je odvojeno od vremena izvođenjaizvođenja

Svaki prevedeni kod se može izvesti neograničen broj Svaki prevedeni kod se može izvesti neograničen broj puta.puta.

Nije moguće mijenjati program “Nije moguće mijenjati program “on the flyon the fly”.”.

60

Nije moguće mijenjati program “Nije moguće mijenjati program “on the flyon the fly”.”.

IInterpreternterpreterVrijeme prevođenja uključeno u vrijeme Vrijeme prevođenja uključeno u vrijeme izvođenjaizvođenja

Interpretira svaki izraz za vrijeme izvođenja.Interpretira svaki izraz za vrijeme izvođenja.

Moguće dinamički mijenjati ponašanje programa.Moguće dinamički mijenjati ponašanje programa.

Razvoj programskih jezikaRazvoj programskih jezika

C++C++

JavaJava

20002000--ee

8080--ee

9090--ee

61

5050--ee FortranFortran

CobolCobol

BASICBASIC

CC

PascalPascal

C++C++

6060--ee

7070--ee

8080--ee

Visual BasicVisual Basic

Microsoft Visual Basic Microsoft Visual Basic –– pojavio se 1991pojavio se 1991“Visual” “Visual” –– vizualni način stvaranja grafičkog korisničkog sučelja vizualni način stvaranja grafičkog korisničkog sučelja (GUI)(GUI)

““Basic” Basic” –– BBBBBBBBeginner’s eginner’s AAAAAAAAll purpose ll purpose SSSSSSSSymbolic ymbolic IIIIIIIInstruction nstruction CCCCCCCCodeode

Brzi razvoj aplikacija Brzi razvoj aplikacija (RAD (RAD -- rapid application rapid application development)development)

Ugrađena razvojna okolina Ugrađena razvojna okolina (IDE (IDE –– integrated integrated

62

Ugrađena razvojna okolina Ugrađena razvojna okolina (IDE (IDE –– integrated integrated development environment)development environment)

Interpreterski jezikInterpreterski jezik

VBA VBA -- Visual Basic for ApplicationsVisual Basic for ApplicationsExcel, Acess, Word, Visio, AutoCADExcel, Acess, Word, Visio, AutoCAD

Povijest Visual BasicPovijest Visual Basic--aa

GWGW--BASICBASIC

QuickBasicQuickBasic

QBasicQBasic

1991 1991 -- Visual Basic za DOS i WindowsVisual Basic za DOS i Windows

1993 1993 -- Visual Basic 3Visual Basic 3

1995 1995 -- Visual Basic 4Visual Basic 4

63

1995 1995 -- Visual Basic 4Visual Basic 43232--bitna podrškabitna podrška

1996 1996 -- Visual Basic 5Visual Basic 5ActiveX komponenteActiveX komponente

1998 1998 –– Visual Basic 6Visual Basic 6setup programa, Web klasesetup programa, Web klase

2000 2000 –– Visual Basic .NETVisual Basic .NETOOP, konzolne aplikacijeOOP, konzolne aplikacije

Visual Basic Visual Basic dotdot NETNET

Nedostaci VB6Nedostaci VB6konzolne aplikacijekonzolne aplikacije

Podrška za objektnoPodrška za objektno--usmjereno programiranjeusmjereno programiranje

VB.NET je novi programski jezik?VB.NET je novi programski jezik?

64

Programski pristupiProgramski pristupi

Nestrukturirano programiranjeNestrukturirano programiranje

Proceduralno programiranjeProceduralno programiranje

Modularno programiranjeModularno programiranje

Objektno usmjereno programiranjeObjektno usmjereno programiranje

Programiranje pogonjeno događajimaProgramiranje pogonjeno događajima

65

Programiranje pogonjeno događajimaProgramiranje pogonjeno događajima

NestrukturiranoNestrukturirano programiranjeprogramiranje

samo jedan glavni programsamo jedan glavni program

globalni podaciglobalni podaci

glavni program

66

problem sa sekvencama istih naredbiproblem sa sekvencama istih naredbirješenje rješenje –– okrupnjavanje na jednom mjestuokrupnjavanje na jednom mjestu

glavni programpodaci

Proceduralno programiranjeProceduralno programiranje

Dijeljenje problema u manje blokove ili procedure koje Dijeljenje problema u manje blokove ili procedure koje komuniciraju međusobno jedna sa drugomkomuniciraju međusobno jedna sa drugom..

zajedničke sekvence programa grupirane na jedno mjestozajedničke sekvence programa grupirane na jedno mjesto

smanjen broj pogrešakasmanjen broj pogrešaka

67

glavni programpodaci

procedura1 procedura2procedura3

Problemi sa proceduralnim Problemi sa proceduralnim programiranjemprogramiranjem

Procedure imaju neograničen pristup globalnim podacima.Procedure imaju neograničen pristup globalnim podacima.

Velik broj potencijalnih veza između procedura i podatakaVelik broj potencijalnih veza između procedura i podatakasve je povezano sa svačimsve je povezano sa svačim

nema jasnih granicanema jasnih granica

otežano mijenjanje i održavanje programa

68

nemoguća ponovna iskoristivost procedura u drugim projektima

globalni podatak Y

Procedura A

lokalni podaci

Procedura B

lokalni podaci

Procedura C

lokalni podaci

globalni podatak X globalni podatak Z

Modularno programiranjeModularno programiranje

program podijeljen u manje dijeloveprogram podijeljen u manje dijelove

međusobna komunikacija preko procedurameđusobna komunikacija preko procedura

glavni programpodaci

69

procedura1 procedura2 procedura3

modul2podaci + podaci2

modul1podaci + podaci1

Objektno usmjereno programiranjeObjektno usmjereno programiranje

međusobna komunikacija objekatameđusobna komunikacija objekata

uključuje i kod i podatkeuključuje i kod i podatke

C++, Java, C#, VB.NETC++, Java, C#, VB.NET

70

objekt1podaci

objekt2podaci

objekt3podaci

objekt4podaci

Programiranje pogonjeno Programiranje pogonjeno dogañajimadogañajimaU proceduralnim programima, program kontrolira redoslijed U proceduralnim programima, program kontrolira redoslijed izvođenja izvođenja (programer)(programer)

U programima upravljanim događajima, izvođenje je određeno U programima upravljanim događajima, izvođenje je određeno nastalim događajima nastalim događajima (korisnik)(korisnik)

klik mišemklik mišem

pritisak tipke tipkovnicepritisak tipke tipkovnice

71

Klik na dugme

Unos teksta

Odabir iz izbornika

Klik na formu

Zatvaranje aplikacije

Pritisak kombinacije tipki ALT + T

pritisak tipke tipkovnicepritisak tipke tipkovnice

….….

Pitanja ?Pitanja ?

72

Sljedeći naslovSljedeći naslov

Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) Trajanje (h) (okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)(okvirno)

NaslovNaslovNaslovNaslovNaslovNaslovNaslovNaslov

22 Računalni programi i programski jeziciRačunalni programi i programski jezici

11111111 Pregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platforme

73

11111111 Pregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platformePregled .NET platforme

11 Visual Studio .NET IDEVisual Studio .NET IDE

Za više informacijaZa više informacija……

Odgovaram na mailOdgovaram na mail--oveove ((uglavnom uvijekuglavnom uvijek ::--))jmusicjmusic@@fesb.hrfesb.hr

Web site Web site za slajdoveza slajdove, , kodkod::ee--learninglearning portal (FESB)portal (FESB)

LiteraturaLiteratura::

74

LiteraturaLiteratura::T.ŽuljevićT.Žuljević, “, “Uvod u programiranje Uvod u programiranje sasa Microsoft VB .NETMicrosoft VB .NET""