Slide 1
ZNAAJ VASPITANJACILJEVI I ZADACI VASPITANJAMOGUNOSTI I GRANICE
VASPITANJAINOCI RAZVOJA OVEKAMentori:Doc.dr Sneana Babi
-KekezAsist.Bojana Peri -Prkosovaki
Studenti:Nikolina Mileti 132F/11Barbara Zavii 111F/11Brigita
Tamai 109F/11Svetlana Evetovi 82F/10Jovana Boi 94F/11Milica Ili
120F/11Marija Marjanovi 115F/11Predmet:Uvod u
pedagogijuSmer:Medicinska rehabilitacijaNovi Sad,02.Decembar
20141
Znaaj vaspitanja:
Definicija vaspitanja:Vaspitanje je veoma sloena drutvena pojava
koja je stara koliko i ljudsko drutvo. S razvitkom ljudskog drutva
menjalo se i vaspitanje. Smisao, karakter, oblik, sadraj, metode i
sredstva vaspitanja razvijali su se i usavravali u skladu s
razvojem drutvenih odnosa, proizvodnje, tehnike, kulture i td.
Vaspitanje je uvek odraavalo potrebe i zahteve odreenog
drutvenog ureenja i odreenog vremena. Svaka drutvena zajednica,
bilo kog nivoa razvoja, odreivala je sebi odgovarajue
vaspitno-obrazovne ciljeve i u skladu s tim politiku i odreene
subjekte radi stvaranja vaspitno-obrazovnog sistema kako bi
zadovoljila svoje potrebe.
Vaspitanje je najiri pedagoki pojam koji se odnosi na proces
formiranja linosti. Obuhvata tri osnovna podruja:
vaspitanje kao drutveno-istorijsku delatnost,
vaspitanje kao proces i
vaspitanje kao rezultat.
Pojam vaspitanje se moe razliito shvatiti u svakodnevnom ivotu,
tako na primer kada se u svakodnevnom ivotu za nekog kae da je imao
dobro vaspitanje, onda se pod tim misli i da su njegovi roditelji i
druge odrasle osobe dobro usmerile i potpomogle njegov razvoj, ali
i da su ivotne prilike u kojim se odvijalo njegovo detinjstvo bile
povoljne: porodica, uslovi stanovanja, ua pa i ira socijalna
sredina, sa druge strane postoje shvatanja koja idu u pravcu nita
bez kontrole ili sve konce treba vrsto drati u svojoj ruci, postoje
i shvatanja da je dete ,,cvet, a osoba koja vaspitava ,,vrtlar,
odnosno da odnos prema detetu treba da bude blag, sa puno nenosti i
poputanja ... (Krulj, Kaapor i Kuli, 2003.)
Vaspitanje je svesna i planski organizovana aktivnost koja se
ogleda u angaovanju velikog broja inilaca-faktora ( porodica,
predkolske ustanove, kole, fakulteti, ustanove za obrazovanje
odraslih, strune, sportske, kulturne i druge organizacije ), radi
ispunjavanja postavljenih ciljeva. Vaspitanje je svesna, pa samim
tim i namerna aktivnost, koju neka osoba, grupa ljudi, organizacija
ili institucija preduzima, sa manje ili vie osmiljenim planom, u
nameri da se omogui uticaj na razvoj indivdue i ostvari postavljeni
cilj vaspitanja. (Popov i Juki, 2006.)
Vaspitanje sastavni deo ivota, nain vaspitanja posebno je
znaajan u detinjstvu, jer se dete raa kao tabula rasa (neispisana
tabla), bez ikakvih uroenih znanja, ovek se raa potpuno prazan, pa
se sve to poseduje stie iskljuivo iskustvom i vaspitanjem, odnosno
socijalizacijom.
ZNAAJ VASPITANJA:
Za ljude je karakteristina nerazvijenost instinkta i prirodnih
osnova ivota, koje su znaajne za opstanak i odranje. One su kod
ivotinja savrenije i u veoj meri odreene, pa zbog toga je kod oveka
mogui vei uticaj svesnim i namernim vaspitanjem. Sa razvojem
ljudske civilizacije, ta se razlika sve vie primeuje, pa je ovek
osuen na vaspitanje.
Vaspitanje je irok pedagoki pojam i proces, odnosi se na sve to
ljudi svesno, namerno, sistematski i organizovano preduzimaju na
planu formiranja linosti. Obuhvata celokupnost uticaja koje vri
drutvena zajednica, uslove koje ona stvara za podsticanje razvoja
linosti i stvaralaku aktivnost same linosti koja joj omoguuje
poroces samoformiranja. Zato se govori o vaspitaniku kao objektu i
subjektu vaspitanja. (Trnavac i orevi,2010.)Vaspitanje povezuje
pojedinca,generacije i drutva. Vaspitanje se ostvaruje uvek i
jedino posredstvom odreenih sadraja. Zato od izbora sadraja,
njihove unutranje strukture, obrade, prezentacije i naina
interpretacije, zavisi tip, naini i rezultati vaspitanja.
Kako razlikovati vaspitanje od manipulacije???1. Vaspitanjem
elimo da druge nauimo kako sve mogu da misle ( veruju, vrednuju,
ine), a manipulacijom nastojimo da ih navedemo da misle upravo kao
mi;2.U vaspitanju koristimo proverene podatke, a u manipulaciji ih
prikrivamo, deformiemo ili zloupotrebljavamo;3.Vaspitanje nosi u
sebi istinu kao poruku, a onaj koji manipulie namee svoju poruku
kao istinu;4.Vaspitanjem razvijamo mogunosti drugih, manipulacijom
teimo da jaamo samo svoju mo;5. Vaspitanjem vaspitanike pripremamo
za stvaranje, a manipulacijom za prilagoavanje;6. Onaj koji
vaspitava stalno eli da proiri vidike, saznanja i razvije
sposobnost svojih vaspitanika, a onome ko manipulie svojim
vaspitanicima bitno je da usvoje samo ono za ta je on
zainteresovan.
Danas pojedinac vie ne moe da obezbedi svoju egzistenciju ako se
ne ukljui u formalne i neformalne oblike vasptanja, a narodi i
drave svoj uspon i pad direktno dovode u vezu sa sistemom
vaspitanja.Vapitanje je doivotni proces, smatra se da se samo
Vaspitanjem od svakog deteta moe izgraditi ovek (Jan Amos
Komenski)
Mogunosti i granice vaspitanja:Mogunosti i granice
vaspitanja
Da bi se vaspitni proces prema vaspitnom idealu uspeno odvijao
trai se jedinstvo vaspitnih uticaja, a kako ono u protivrenoj
stvarnosti nikad ne postoje, za vaspitne neuspehe krivi se ta
stvarnost koja nije idealna.Vaspitni uticaji- porodica,
kola,crkva,mediji i drugi vankolski inioci.
Jedinstvo vaspitnih uticaja
Mogunosti i granice vaspitanja u odnosu na zakonkola kao
vaspitni faktorMediji i drugi vaspitni iniociCrkva kao vaspitni
faktor Mogunosti i granice u odnosu na intelektualne sposobnosti
Darovito deteDete sa poremeajem u razvoju
Ciljevi i zadaci vaspitanja:Cilj vaspitanja predstavlja???
generalizovanIdealno zamiljen Linostslobodna i svestrano
razvijenaCilj vaspitanja je uvek drutveno uslovljen!!!
CILJ = IDEAL
Cilj vaspitanja odgovara na pitanje TA ELIMO?, a zadaci
vaspitanja odgovaraju na pitanje TA TREBA DA URADIMO da bismo taj
cilj ostvarili.Realizacijom zadataka ostvarujemo cilj!!!
Zadaci umnog I radnog vaspitanja
Zadaci drutveno-moralnog vaspitanja
Zadaci estetskog vaspitanja
Zadaci fiziko-zdravstvenog vaspitanja
inoci razvoja oveka:
Linost - karakteristike pojedinaca koje se ogledaju u razliitim
oblicima ponaanja; relativna doslednost, jedinstvo i specifinost
ponaanja pojedinog oveka
Razvoj o njemu saznajemo na osnovu promena (razvojne promene i
promene nastale rastom)
BiolokiGenetikaNervni sistemEndokrini sistemTeleska
konstitucijaSocijalniPorodicakolaVrnjaciKultura i tradicijaDrutveni
sistemMedijiFaktori aktivnosti ovekaAGENSI SOCIJALIZACIJE
!*Najstarije shvatanje o razvoju pojedinca jeste nativistika
(biologistika) teorija, prema nativistima u ovekovom
razvoju,sposobnostima i mogunostima presudnu ulogu ima
naslee*Teorije empirizma negiraju ulogu naslea i stavljaju na prvo
mesto uticaj sredine na razvoj linosti
*Teorija konvergencije, nemakog psihologa terna,prema kojoj je
ovekova linost rezultat delovanja faktora naslea i faktora sredine
pokuava da pomiri shvatanja dve jednostrane teorije nativistiko i
empiristiko
*Multifaktorska teorija istie vanost faktora naslea, drutvene
sredine, organizovanog obrazovanja i line aktivnosti oveka