Uvod u odrzavanje uredaja Dijagnostika i odrzavanj uredaja 1 UVOD U ODRZA VANJE 1.1 Ciljevi i za da ce od rz av an ja 1.1.1 Sto je odrzavanje? Pr omatrajuci meh an ic ke , el ektricke i racunalne sustave aka sebe, primjecujemo da oru izvr sa vaj u odredenu funkciju kroz odredeno vremensko razdoblje. Nerijetko se i uvjerimo da se sustavi kvare, odnosno ne iz vrsavaju funkciju ili je ne izvrsavaju na zadovoljavajuci nacin. Na primjer, automobil se ne pokrene, na monitoru nema slike, helikopter ne moze zadrzati v sinu ... Intuitivno je jasno da ce svi takvi su stavi prije ili po sl ije pretrpjeti kv ar , bi lo nek i neocek iv an i, bi lo ocekiv an i, zbog trosen ja dijelo va sustava. U elektrotehnici, potrebno je dizajnirati takve elektrotehnicke (ili racunalne, mikrotehnoloske, nanotehnoloske) sustave koji ce ra diti na zadovolja vajuci nacin te koje je moguce dovesti u ispravno st anje kada je to moguce kako bi nastavio rad, a takoder je potrebno moci procijeniti koliko sustav moze raditi i kada se (statisticki) moze ocekivati da sustav vise nece raditi. Takvo nadgledanje ziv otnog vijeka sustava, od no sno uredaja, je st od rzavanje, Odrzavanje je skup akcija s ciljem da se sustav zadrzi, iI i vrati, u stanje u kojem izvrsava zadanu funkciju. Uz odrz av anje ve ze se i pojam dijagno stike. Dijagnostika je zakljucivanje 0 mogueim greskama na temelju promatranja. 1.1.2 Vrste kvaro a Otkaz je kvar nastao tokom eksploatacije u predvidenim uvjetima. Otk az i mogu bi ti Tr enutni - sl ucajni i ne pr edvidi vi . Postupni - rezult at degradaci je i pred vi di vi. Ako nakon nekoliko mjeseci rada racunalo ne pokazuje sliku na monitoru, moguce je da je doslo do trenutnog otkaza na grafickojkartici. Ako se to dog di nakon nekoliko godina, opravdano je posumnjati na postupni otkaz koji se do godio uslije d de gr ad acije sv ojstava tr an zi st ora. Ostecenja su nepredvidena vanjska djelovanja. 1
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Uvod u odrzavanje uredaja Dijagnostika i odrzavanje uredaja
1 UVOD U ODRZA VANJE
1.1 Ciljevi i zadace odrzavanja
1.1.1 Sto je odrzavanje?
Promatrajuci mehanicke, elektricke iracunalne sustave aka sebe, primjecujemo da oru izvrsavaju
odredenu funkciju kroz odredeno vremensko razdoblje. Nerijetko se i uvjerimo da se sustavi kvare,
odnosno ne izvrsavaju funkciju ili je ne izvrsavaju na zadovoljavajuci nacin. Na primjer, automobil se nepokrene, na monitoru nema slike, helikopter ne moze zadrzati visinu ... Intuitivno je jasno da ce svi takvi
sustavi prije ili poslije pretrpjeti kvar, bilo neki neocekivani, bilo ocekivani, zbog trosenja dijelova sustava.
U elektrotehnici, potrebno je dizajnirati takve elektrotehnicke (ili racunalne, mikrotehnoloske,
nanotehnoloske) sustave koji ce raditi na zadovoljavajuci nacin te koje je moguce dovesti u ispravno stanje
kada je to moguce kako bi nastavio rad, a takoder je potrebno moci procijeniti koliko sustav moze raditi i
kada se (statisticki) moze ocekivati da sustav vise nece raditi. Takvo nadgledanje zivotnog vijeka sustava,
odnosno uredaja, jest odrzavanje,
Odrzavanje je skup akcija s ciljem da se sustav zadrzi, iIi vrati, u stanje u kojem izvrsava
zadanu funkciju.
Uz odrzavanje veze se i pojam dijagnostike.
Dijagnostika je zakljucivanje 0mogueim greskama na temelju promatranja.
1.1.2 Vrste kvarova
Otkaz je kvar nastao tokom eksploatacije u predvidenim uvjetima.
Otkazi mogu biti
Trenutni - slucajni i nepredvidivi.
Postupni - rezultat degradacije i predvidivi.
Ako nakon nekoliko mjeseci rada racunalo ne pokazuje sliku na monitoru, moguce je da je doslo do
trenutnog otkaza na grafickoj kartici. Ako se to dogodi nakon nekoliko godina, opravdano je posumnjati
na postupni otkaz koji se dogodio uslijed degradacije svojstava tranzistora.
Uvod u odrzavanje uredaja Dijagnostika i odrzavanje uredaja
Degradacija je postupna promjena svojstava materijala.
Degradacija vremenom vodi do postupnog otkaza.
Uzroci degradacije mogu biti npr. korozija (metali), habanje (lezajevi, klipovi, cilindri), starenje (promjena
strukture materijala s vremenom, nezavisno od rada), zamor (promjene uslijed naprezanja pri radu) ...
1.2 Vrste odrzavanja
1.2.1 Korektivno odrZavanje
Korektivno odrZavanje podrazumijeva popravak sustava nakon sto je sustav pretrpio kvar, odnosno ne
obavlja predvidenu funkciju.
Korektivno odrZavanje podrazumijeva slijed akcija nad sustavom koji nije radno sposoban
kako bi mu se vratila funkcionalnost na prijasnju razinu, odnosno u ispravno stanje.
Korake korektivnog odrzavanja je vrlo jednostavno razumjeti i primijeniti. Sto se dogada kada u racunalu
prestane raditi hladnjak procesora? Moguce je da ste primijetili da vee neko vrijeme jedan od hladnjaka
(cooler) zvuci drukcije nego uobicajeno, a sada se uopce ne cuje. Posumnjate na neispravan rad hladnjaka.
Jos npr. uvidom u temperaturu hladnjaka nekim dijagnostickim alatom (softverom) primijetite da prelaziuobicajene vrijednosti i odlucite popraviti kvar. Micanjem poklopca kucista uvjerite se da se hladnjak ne
vrti, zamijenite neispravni dio, ponovo sve slozite, i uvjerite se da sve radi kako treba. Time ste slijedili
uobicajeni postupak korektivnog odrZavanja.
Prednosti ovakvog pristupa su najniza cijena i najvece iskoriStenje resursa sustava (koristimo resurse dok
god funkcioniraju).
Sto se nedostataka tice, potrebno je istaknuti da je time otezano planiranje, jer osim eventualno statistickih
podataka, nije moguce znati kada ce pojedini dijelovi sustava odnosno sustav u cjelini prestati s radom.
Time je otezana potpora radu sustava (postoji li spremna radna snaga za izvrsavanje popravka, postoje li
pricuvni dijelovi i oprema za popravak. ..). Kod velikih sustava, pogotovo u profesionalnoj primjeni, ne
moze se dopustiti da sustav prestane funkcionirati da bi ga ponovo osposobili: primjer je medicinskaoprema ili avioni. Dakle, sustavi na koje se primijenjuje ovaj tip odrzavanja ne osigurava pouzdanost
namjene.
Korektivno odrzavanje pnmJenJuJe se kod elektronicke opreme ostale tehnike kod kojih se kvarovi
dogadaju pravilnim ritmom.
Na slici 1 prikazan je postupak korektivnog odrzavanja po koracima, a slika 2 ilustrira primjerom.
Uvod u odrzavanje uredaja Dijagnostika i odrzavanje uredaja
2 POUZDANOST
2.1 Definicija pouzdanosti
Pouzdanost je vjerojatnost da ce sustav raditi na predvideni nacin u odredenom vremenu iupredvidenim radnim uvjetima, uz minimalne prekide uzrokovane greskama u dizajnu iIi
radu.
Vjerojatnost kvara - Uvijek postoji sansa za kvar i moguce ju je statisticki odrediti.
Izvodenje namijenjene funkcije - Sustav obavlja funkciju za koju je dizajniran. Ako ne radi ono
sto se ocekuje, nije pouzdan.
Odredeni vremenski period - Postoji odredena vjerojatnost da se kvar nece dogoditi prije isteka
tog vremenskog perioda, ili na drugi nacin odredene kolicine upotrebe sustava (prijedeni
kilometri, broj radnih sati neovisno 0 stvarno proteklom vremenu i s1.).
Rad u odredenim uvjetima - S obzirom na fizicka svojstva pojednih komponenti, sustav radi u
odredenim uvjetima koji ce osigurati neometan rad. Zahtjevi 0 uvjetima mogu se odnositi na
vanjske uvjete: atmosferski uvjeti (temperatura, vlaga ...), mehanicki uvjeti (buka, vibracije ...) i dr.,
te unutarnje uvjete: trosenje, habanje i sl. Radni uvjeti moraju biti definirani prilikom dizajniranja
sustava.
Pouzdanost se odnosi na kvalitetu ili konzistentnost sustava.
Pouzdanost mora biti ukljucena u proces dizajniranja sustava. Prilikom dizajniranja, zahtjevi pouzdanosti
za cijeli sustav preslikavaju se na podsustave odnosno podzadace dizajna.
2.2 Srednje vrijeme izmedu kvarova
Srednje vrijeme izmedu kvarova (Mean Time Between Failure):
Oznaka MTBF [h ]
[edan je od najvaznijih parametara pouzdanosti sustava.
Pokazuje koliko je prosjecno vrijeme izmedu kvarova sustava.