of 232

Uvod u Linux - U trenutku nastanka ideje o pokretanju predavanja “Uvod u Linuxâ€‌ nastala je i ideja

Oct 31, 2019

ReportDownload

Documents

others

  • 2015/01/29 11:54 1/232 Uvod u Linux

    Open Source Osijek - https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/

    Uvod u Linux

    Verzija dokumenta : 0.73.8

    Napomena : Moguće su pravopisne i gramatičke pogreške.Također je moguće i očekivano da će doći do izmjena pojedinih dijelova dokumenta, kao i dodavanja novih poglavlja, do trenutka izdavanja “stabilne” verzije 1.x.

    Autor:Hrvoje Horvat

    LinkedIn info

    Open Source Osijek Info

    Sadržaj

    … (biti će automatski kreiran kasnije) …

    Uvod

    Dokument je izdan pod GPL v.2. licencom

    Što znači GPL v.2. licenca za ovu knjigu ?

    GPL je napisan tako da sačuva slobode korisnika. Svaki korisnik ove knjige ima pravo:

    na korištenje u bilo koju svrhu,● pravo na izradu kopija i● pravo na proučavanje, mijenjanje i redistribuciju.●

    U slučaju da knjigu mijenjate, nova knjiga mora sadržavati:

    link na izvornu lokaciju knjige: https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux● Popis autora izvorne knjige●

    GNU GPL je, copyleft licenca, što znači da zahtjeva da sav softver (u ovom slučaju svi novi dokumenti) koji nastanu kao modifikacija ovog dokumenta, također garantiraju iste slobode što znači da moraju biti distribuirani pod istom licencom.

    https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/_detail/wiki:knjige:osos-logo_1_.png?id=wiki:knjige:uvod_u_linux http://hr.linkedin.com/pub/hrvoje-horvat/1/77b/484/ https://www.opensource-osijek.org/wordpress/o-nama/hrvoje-horvat/ https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux

  • Last update: 2015/01/26 15:20 wiki:knjige:uvod_u_linux https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux

    https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/ Printed on 2015/01/29 11:54

    Predgovor

    U trenutku nastanka ideje o pokretanju predavanja “Uvod u Linux” nastala je i ideja da sva predavanja pretočimo u knjižicu ili skriptu koja će rasti i razvijati se sa svakim novim predavanjem. Po završetku svakog predavanja dodavana su i napredna poglavlja, koja nismo pokrili u samom predavanju ali smatram da će biti dobrodošla za one koji žele naučiti nešto više.

    Za one koji tek ulaze u svijet Linuxa, napredna poglavlja mogu slobodno preskočiti, dok ne savladaju osnove. Nakon završetka zadnjeg predavanja, dodavati će se i nova poglavlja i popunjavati postojeća, sa što konkretnijim primjerima iz prakse u želji da ova za sada mala i skromna knjižica preraste u “Linux osnovno i napredno”.

    Koje su prednosti Linuxa i drugih sustava otvorenog koda

    Korištenjem Linuxa i drugih sustava otvorenog koda (engl. Open Source), u odnosu na sustave zatvorenog koda (koje često nazivamo komercijalnim programima ili sustavima [što ne mora biti točno]), dobivamo slijedeće prednosti :

    Kvaliteta :●

    Sve komponente Linuxa, počevši od Linux kernela (jezgre) do svih programa, kao i drugih “Open Source” programa i sustava, razvijani su od strane stotina ili tisuća programera a testirane od strane stotina tisuća ili više programera i “običnih korisnika”. Svi uključeni u razvoj i testiranje (ovdje govorimo, ovisno o programu, i o stotinama tisuća ljudi), kako je praksa pokazala, vrlo brzo (višestruko brže nego kod komercijalnog softvera) su uočavali greške i ispravljali ih ili radili na poboljšanjima, optimizacijama (pr. ubrzanjima) ili dodavanju novih funkcionalnosti. Sve navedeno drastično je povećalo kvalitetu.

    Ovdje možemo citirati tvorca Linux kernela : Linus Torvalds : “Given enough eyeballs, all bugs are shallow”. Dakle ako dovoljno veliki broj ljudi gleda u određeni problem ili grešku (bug), svi problemi će vrlo brzo biti otkriveni (i riješeni).

    Ako se već bavite razvojem programa, postavite si slijedeća pitanja :

    Koliki postotak ukupnog vremena u razvoju svog programa ili sustava trošite na testiranje u širem● smislu riječi ?. Koliko vremena planirate za dokumentaciju vašeg programa i sustava ?●

    Sigurnost :●

    Sigurnost je usko povezana sa paradigmama vezanim za kvalitetu jer kao što veliki broj programera i korisnika koji razvijaju softver povećava kvalitetu, istovremeno otkriva i sigurnosne propuste i ispravlja ih (u praksi puno brže od komercijalnih riješenja). Naime niti najveće korporacije nemaju na tisuće zaposlenih programera i testera na svakom pojedinom softveru, a pošto je njihov izvorni kod skriven od javnosti nitko drugi im ne može puno pomoći - osim ukazati na problem kada se već pojavio i napravio štetu.

    Ako se već bavite razvojem programa, postavite si slijedeća pitanja :

  • 2015/01/29 11:54 3/232 Uvod u Linux

    Open Source Osijek - https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/

    koliki postotak vremena u razvoju svog programa ili sustava trošite na sigurnost :● od faze dizajna,❍ preko implementacije do svih faza testiranja ?.❍

    Fleksibilnost :●

    Komercijalnim proizvođaćima programa i sustava u konačnici nije u interesu imati najbolji, najbrži, najsigurniji i najkvalitetniji program ili sustav sa svim funkcionalnostima koje neki korisnici ili grupe korisnika trebaju jer “za to treba imati puno resursa, od programera, testera, hardvera , … ”. Jedan od problema u razvoju je i fleksibilnost i koliko je vremena potrebno uložiti u razvoj, a da bi program i/ili sustav bio stvarno fleksibilan. Iza svega navdenog zapravo stoje pitanja koja su specifična kod razvoja sustava zatvorenog kôda tj. proizvođaća:

    kako će vam nametnuti potrebu da plaćate nove verzije programa i sustava ako vam je postojeći● dobar ili čak odličan, kako će vas natjerati da kupujete nadogradnje zbog novih funkcionalnosti, ali i sigurnosnih● nadogradnji ili popravaka nekih (njihovih) grešaka, kako će vas natjerati da kupite novi hardver (računalo) ako je postojeći ili novi program ili sustav brz● i optimiziran.

    S druge strane “Open Source” sustavi ne boluju od ovakvih (i drugih) stvari te je na vama odluka kada ćete primjerice mijenjati vaš hardver (računalo) jer budimo iskreni - nova verzija “Open Source” programa nije napravljena nabrzinu samo da se proda pa se kasnije ispravljaju (i često naplačuju) greške a vi ste besplatni tester nečijeg programa/sustava (koji plačate). Također, kod pisanja kôda ako vaš kod nije fleksibilan u širem smislu rijeći, često će vas netko već upozoriti na to i/ili ispraviti vaš “loše” napisan kôd.

    Ako se već bavite razvojem programa, postavite si slijedeća pitanja :

    Koliko je program ili sustav koji razvijate fleksibilan i koliko pazite da kôd bude moguće ponovno● iskoristiti (engl. Code reuse).

    Interoperabilnost :●

    “Open Source” programi i sustavi se u praksi barem pokušavaju držati standarda te ne uvode neke svoje (izmišljene) formate datoteka, standarde, protokole i sl.. Stoga imate veću vjerojatnost da će “Open Source” program ili sustav koji vi koristite raditi u kombinaciji s “Open Source” programom i sustavom koji koriste vaši klijenti ili netko drugi. Također je velika vjerojatnost ako pr. koristite neki mrežni protokol koji je pisan prema načelima open source-a, iz jednog izvora ili su dio jednog riješenja ili proizvoda, da će isti raditi s drugim riješenjima ili proizvodima.

    Naime ovo je najviše slučaj kod raznih sustava, raznih protokola (pr. mrežnih protokola) i uređaja ali i kod programa i njihovih međusobno većinom namjerno ili ne nekompatibilnih formata datoteka.

    Podrška :●

    Suprotno mišljenju, podrška za “Open Source” programe i sustave postoji u istoj mjeri kao i za komercijalne programe i sustave.

    U praksi, podrška je višestruko bolja, kvalitetnija i uslužnija za “Open Source” programe i sustave. Zbog nekoliko činjenica:

    Podršku za komercialne programe i sustave pruža vam tvrtka koja je razvila taj sustav a njeni●

  • Last update: 2015/01/26 15:20 wiki:knjige:uvod_u_linux https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux

    https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/ Printed on 2015/01/29 11:54

    partneri zaduženi su samo za riješavanje određenih problema (kôd samog programa je i dalje u vlasništvu i dostupnosti samo tvrtke vlasnika ), pa ovdje često dolazi do razvlačenja odgovornosti (i gubljenja vremena za vas kao korisnika njihovog programa/sustava): tvrtka vlasnik programa/sustava ← → partnerska tvrtka

    Za sve probleme koji traže angažman tvrtke vlasnika programa/sustava, pogotovo ako je to❍ inozemna tvrtka, bez obzira da li ima predstavništvo u vašoj zemlji, ćete se prema raznim statistikama (i mom osobnom iskustvu) načekati a u dosta slučajeva, dobiti ćete riješenje problema koji ste prijavili uz cijeli niz novih problema .

    Podršku za “Open Source” programe i sustave, uključujući mogućnost promijena samog kôda što● uključuje : popravke grešaka, dodavanje novih funkcionalnosti, raznih optimizacija prema vašim željama i sl., može vam odraditi lokalna tvrtka (iz vašeg grada/županije/države). Što je još bitnije tih lokalnih tvrtki može biti nekoliko, što dovodi do zdrave konkurencije, pa će se svi boriti da pruže bolju i kvalitetniju uslugu za vas kao korisnika nekog “Open Source” programa i sustava (koji vjerojatno već koriste milijuni ljudi širom svijeta i za koji također postoji podrška od strane tisuća i tisuća tvrtki širom svijeta).

    Za sve “Open Source” programe i sustave podršku možete dobiti i od zajednice (engl.❍ community) koja je i razvila određeni program ili sustav ali vrlo često je iz te zajednice i izrasla i neka fondacija ili