-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
1. ODNOS GRAANSKOG I TRGOVAKOG PRAVA (ESEJSKO)
Postoje dvije varijante ovog odnosa. Dualistika varijanta se
sastoji u
potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava (Francuska,
Njemaka, eka). Druga varijanta je monistika prema kojoj se
zadrava
jedinstvenost graanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih
poslova sa
eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove
(Italija,
vicarska). Monistika varijanta je prihvaena u ZOO-u.
2. PRAVNI OBIAJ
Pravni obiaji su pravila ponaanja koja su se formirala u
drutvenoj
zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrenog shvatanja, a
zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno
dao
pravni karakter.
Pravni obiaj kao izvor prava mora sadravati 2 elementa:
materijalni, koji pokazuje da je drutvena praksa koja se
manifestuje
kao vrenje ili nevrenje odreenih radnji dovoljno esta, stalna
i
jednolina.
psiholoki (opinio iuris sive necessitatis), tj. uvjerenje da se
radi o
opeobaveznom pravilu ponaanja.
Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih
obiaja:
Pravni obiaji su subordinirani zakonskom pravu jer vae samo
onda ako ih zakon priznaje.
Pravni obiaji su supsidijarni pravni izvor, tj. u obzir dolaze
samo
ako odreeni odnos nije u cjelini normiran propisom, a pravni
obiaj
nije protivan naelima na kojima se zasniva pravni poredak
odreene
zajednice. Pravni obiaji su izvor naeg graanskog prava.
Na podruju obveznih odnosa primjenjuju se tzv. trgovaki obiaji.
Ako su
kodificirani nazivaju se uzansama. Nastaju kao proizvod
ponavljanja i
ujednaavanja poslovne prakse uesnika u pravnom prometu. Ako
se
primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se opim uzansama.
U
suprotnom, radi se o posebnim uzansama. Pravni obiaji su
pravila
ponaanja koja su se formirala u drutvenoj zajednici na osnovu
nekog
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
ponavljanjem utvrenog shvatanja, a zakonski im je propis svojom
normom
direktno ili indirektno dao pravni karakter.
3. PREOBRAAJNO PRAVO (ESEJSKO)
Pod preobraajnim pravom podrazumijeva se ovlatenje pravnog
subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili
okona
graanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog
pristanka.
Prema uincima koje izazivaju, preobraajna prava se mogu
podijeliti na:
preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa (npr.
prihvat
ponude, okupacija).
preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa (npr.
pravo
izbora kod alternativnih obaveza).
preobraajna prava prestanka graanskopravnog odnosa (npr.
otkaz
ugovora, opoziv punomoi, pravo pobijanja ugovora itd).
Osim termina preobraajno pravo koriste se i nazivi potestativno
pravo i
pravna mo. Preobraajna prava mogu nastati na osnovu zakona
ili
ugovora. U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se
ne
ostvare u tom roku).
U pravnoj znanosti preovladava miljenje da su preobraajna prava
vrsta ili
tip subjektivnih prava. Presudna znaajka koja opravdava
njegovo
svrstavanje u red subjektivnih prava je u tome to mu sadraj ini
ovlatenje
koje pripada subjektu u graanskopravnom odnosu na osnovi zakona
ili
ugovora.
4. SIMULACIJA (ESEJSKO)
Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih
poslova. Moe biti apsolutna i relativna.
Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog
posla radi
izbjegavanja propisa, prevare treeg lica ili u neku drugu svrhu.
Dakle, kod
apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao, a uistinu ne
ele nikakav
pravni posao.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi
se njime
prikrio neki drugi posao. Prividni posao naziva se simuliranim,
a prikriveni
disimuliranim poslom. Simulirani posao je nitav, a disimulirani
valjan
pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke.
5. KONVALIDACIJA (ESEJSKO)
Konvalidacija je osnaenje nevaljanih pravnih poslova, tj. sluaj
kada
nevaljan pravni posao naknadno postane valjan.
Nitavi pravni poslovi u naelu ne mogu konvalidirati. Izuzeci su
u
slijedeim sluajevima:
Zabranjeni pravni poslovi e konvalidirati ako se ispune 2
pretpostavke:
da je zabrana manjeg znaenja.
da je posao izvren.
Zelenaki pravni posao e konvalidirati ako se ispune 3
pretpostavke:
da oteeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na
pravian
iznos.
da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja
posla.
da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljie mu ako je to
mogue.
Pobojni pravni poslovi u naelu mogu konvalidirati. Stranka u
ijem
interesu je pobojnost ustanovljena odluuje da li e se koristiti
pravom
ponitenja posla ili ne. Ako se odrekne tog prava, ili u
zakonskom roku ne
podigne tubu na ponitenje, pravni posao e konvalidirati. Posao
koji je
pobojan zbog ograniene poslovne sposobnosti stranke,
konvalidirae i u
sluaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog
zastupnika
ili od same stranke koja je u meuvremenu stekla punu
poslovnu
sposobnost. Mogunost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje
druge strane,
npr. kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman
izvriti
ugovor kao da zablude nije bilo.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
6. FIKCIJA IZJALOVLJENJA UVJETA
Kao to ZOO za odreeno postupanje uvjetno optereenog vee
fikciju
ispunjenja uvjeta, isto tako pravilno ZOO vee fikciju
izjalovljenja uvjeta
za odreeno postupanje uvjetno ovlatenog. ZOO u lanu 74. stav
4.
odreuje: '' ... smatra se da (uvjet) nije ostvaren ako
njegovo
ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potrnja, uzrokuje
strana u
iju je korist odreen''.
7. AD SOLEMNITATEM
Raspravljajui o obliku pravnih poslova, normalno se namee misao
zato se
kod nekih poslova zahtijeva odreeni oblik. Redovito se oblik
trai za
valjanost odreenog posla. To znai da e posao biti nitav ako
nije
zakljuen u odreenom obliku. Npr. ugovor kojim se prenosi pravo
vlasnitva
na nekretninama mora biti nainjen u pisanim obliku. To je oblik
ad
solemnitatem.
8. POZITIVNI POGODBENI INTERES
Savjesni suugovaratelj ima pravo na naknadu samo tzv.
negativnog
pogodbenog interesa. To znai da mu se naknauje samo ona teta
koju trpi
zbog toga to je vjerovao u valjanost ugovora. Meutim, negativni
pogodbeni
interes mora i iz razloga pravednosti biti limitiran i po obimu
i po visini. On
ne bi smio prei granice pozitivnog pogodbenog interesa, a to
znai da ne bi
smio prei granicu koristi koju bi imao savjesni kontrahent da je
ugovor
ispunjen u sadrzaju u kojemu je zakljucen, tj. Korist koju bi
postigao da
ugovor nije pobijen.
9. UNIVERZALNA I SINGULARNA SUKCESIJA (PRIMJERI)
Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od
prethodnog
na novi subjekt (npr. nasljeivanje za sluaj smrti).
Singularna sukcesija je prelaz pojedinanog prava (ili obaveze)
sa
prethodnog na novi subjekt (npr. vlasnivo jedne stvari, jedna
trabina
itd.).
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
10. ORIGINARNO I DERIVATNO STJECANJE
Originarno ili izvorno sticanje prava vlasnitva
podrazumijeva
sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasnitva prethodnika.
Kao
originarni naini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost, sticanje
od nevlasnika,
prerada, spajanje i mijeanje, graenje na tuem zemljitu,
odvajanje
plodova, okupacija, sticanje na osnovu odluke dravnog organa
(eksproprijacija, komasacija, arondacija) i dr. (npr.uzurpacija,
nalaz blaga).
Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo
vlasnitva
izvodi iz prava svog prethodnika. Za derivativno sticanje
vlasnitva
potrebne su 3 prepostavke: vlasnitvo prethodnika, titulus
(naslov) sticanja i
modus (nain) sticanja.
11. GRAANSKOPRAVO U OBJEKTIVNOM SMISLU
Graansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava
koja
kao skup pravnih pravila ureuje one imovinske odnose u koje
ljudi
ulaze povodom stvari, inidbi ili imovine.
12. PANDEKTNI SISTEM
Pandektni sistem razvijen je u njemakoj pravnoj teoriji i
primijenjen u
njemakom Graanskom zakoniku iz 1896. godine. Sastoji se od 5
dijelova:
opi dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodino pravo i
nasljedno pravo. U
savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu.
13. PRAVNE INJENICE
Pravne injenice su injenice za koje pravo vee postanak,
promjenu
ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak
ili
promjenu subjektivnih prava. Pravne injenice se dijele s obzirom
na
postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog
graanskopravnog
odnosa.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
14. PRESUMTIO IURIS
Presumpcija je pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se
ne
dokae suprotno. Kao presumpcija se moe tretirati samo ona
pravna
injenica koju je propis odredio. Takva injenica zove se
pravna
presumpcija (praesumptio iuris). Osim pravne presumpcije koja se
uvijek
moe oboriti dokazom, postoji i tzv. neoboriva presumpcija koja
se naziva
pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure).
Neoboriva
presumpcija znai da se neka injenica smatra po propisu kao
dokazana, a
protivdokaz uope nije dozvoljen (npr. poznavanje stanja u
zemljinim
knjigama).
15. POJAM I KARAKTERISTIKE INIDBE (ESEJSKO)
inidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna
ljudska
radnja koju je dunik na osnovu obaveznog odnosa duan izvriti
vjerovniku. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa, inidba
je
objekat obaveznopravnih odnosa.
Da bi se neka radnja ili proputanje smatralo inidbom, mora imati
slijedee
pravne karakteristike:
inidba mora biti ljudska radnja. Djelovanje koje potie od
elementarne sile, ivotinje ili automata nije inidba. Pokreti
automata
smatraju se radnjom njegovog vlasnika.
inidba mora imati imovinski karakter. Imovinski karakter
inidbe
znai da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno oituje u
promjeni
imovinske mase jedne ili obiju stranaka.
inidba mora biti objektivno mogua. Obaveza ne nastaje ako je
inidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno
nemogua.
To je tzv.prvobitna nemogunost inidbe. Obaveza ne konvalidira
ako
je prvobitna nemogunost inidbe naknadno otpala. Ako je
prvobitno
mogua inidba postala nemogua bez krivice dunika, obaveza se
gasi. U suprotnom sluaju pretvara se u odgovornost za tetu.
Subjektivna nemogunost inidbe znai da je inidba nemogua samo
za odreeni subjekat. Subjektivna nemogunost ne ukida obavezu,
ve
je pod odreenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za
tetu.
inidba mora biti pravno dozvoljena, ne smije se protiviti
naelima
drutvenog ureenja, prisilnim propisima niti moralu drutva.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
inidba mora biti odreena ili barem odrediva. inidba je
odreena kada je u svim pojedinostima tano oznaena,
individualizirana. (npr.plaanje novane svote u iznosu od 50
KM).
inidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tano
odreena, ali pravni posao sadri podatke pomou kojih se ona
moe
odrediti ili su stranke ostavile treoj osobi da je odredi. Meu
odredive
inidbe spadaju alternativne, fakultativne i generike inidbe.
16. KARAKTERISTIKE IMOVINE
Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znai da pravni subjekt moe
imati
samo jednu imovinu. Nosilac imovine ne moe svoju imovinu
samovoljno
razdijeliti u pojedine grupe, pa za svaku od tih grupa zasnovati
poseban
pravni reim. Kada bi se to dozvolilo, vjerovnik nikada ne bi
znao iz koje se
imovinske grupe moe i smije namiriti. Meutim, pravni poredak
dozvoljava
da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji
slue
postizanju posebnih ciljeva, ne dirajui time u osnovne funkcije
imovine.
Meutim, takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno, ve je njihovo
postojanje
predvieno propisom.
Identitet imovine znai da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi,
bez
obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak
dijelova iz
imovine). Identitet imovine omoguava njenom nosiocu aktivno uee
u
prometu. Nosilac moe neprestano mijenjati sastav imovine: jedn
prava
moe sticati a druga gubiti, a da uprkos tome sa pravnog gledita
njegova
imovina ostaje ista. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak
neke
druge imovine.
17. ZABLUDA (ESEJSKO)
Zabluda (error) je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Razlikuje
se
vie vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris), zabluda o
injenicama
(error facti), zabluda u motivu (error in motivo) itd. Zabluda u
pravu se po
pravilu ne uvaava, kao ni zabluda u motivu, dok se zabluda o
injenicama
uvaava. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeu volje
i
oitovanja.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
U naelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi
na njegove
sastavne elemente, a iznimno i na motive koji su bili odluni za
preuzimanje
obaveze. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog
posla
moe se nazvati pravnoposlovnom zabludom. Pravnoposlovna i
zabluda u
motivu su 2 razliite vrste zablude, mada je razlika meu njima
vrlo teko
ustanovljiva. Pravnoposlovna zabluda moe se podijeliti na 2
vrste:
Zabluda u oitovanju postoji kada stranka izjavi neto to ne
odgovara njenoj pravoj volji. Neki autori smatraju da postoje 2
vrste zabluda u oitovanju: u jednom sluaju stranka nije htjela ni
sam akt koji predstavlja njeno oitovanje, a naravno ni sadraj tog
akta. U drugom sluaju stranka je htjela sam akt oitovanja, ali nije
htjela sadraj koji je tim aktom izjavila.
Poslovna zabluda u uem smislu. U ovom sluaju ne postoji direktni
nesvjestan nesklad izmeu volje i oitovanja, ve je volja stvorena i
oitovana zato to je stranka bila u zabludi u pogledu jednog
elementa pravnog posla.
Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla, mora biti
bitna i
neskrivljena.
Bitnost zablude. Centralni problem kod odreivanja bitnosti
zablude jeste
kriterij njenog razlikovanja od nebitne. Prema klasinom
shvatanju, koje
zastupaju Savigny i Zitelmann, kriterij razlikovanja je
subjektivni
(psiholoki). Bitna zabluda je ona bez koje se posao uope ne bi
zakljuio,
odnosno da je stranka znala injenicu za koju je bila u zabludi,
ne bi ni
sklopila ugovor. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno
precizan.
Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na:
bitna svojstva predmeta misli se na predmet koji je objekat
inidbe
davanja;
osobu sa kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom
na tu
osobu (error in persona);
okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri
stranaka
smatraju odluujuim, a strana koja je u zabludi inae ne bi
sklopila
posao takvog sadraja;
pobudu koja je bila odluna za preuzimanje obaveze. Ovo se
iskljuivo
odnosi na besplatne pravne poslove.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva
nevaljanost.
Izuzetak postoji u sluaju besplatnog pravnog posla i ako je
zabluda bitna,
tj.ako je bila odluujua za preuzimanje obaveze.
Neskrivljenost zablude. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u
zabludi
prilikom sklapanja posla postupila sa panjom koja se zahtijeva u
prometu. U
privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se panja dobrog
privrednika, a u
ostalim panja dobrog domaina. Prema opeusvojenom modernom
konceptu zablude, uope se ne postavlja pitanje da li je onaj ko
je u zabludi
mogao izbjei zabludu da je upotrijebio obinu panju. U njemakoj
teoriji se
smatra da uope nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne.
Tvrdi se da pravo
pobijanja posla postoji ak i u sluaju grube nepanje.
Uinak zablude
Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena, zabluda izaziva
pobojnost pravnog
posla. Izuzetak je sluaj kada je druga ugovorna strana spremna
izvriti
ugovor kao da zablude nije ni bilo.
Kada je u pitanju odnos izmeu volje i oitovanja u smislu pravnih
uinaka,
razlikuju se 3 teorije:
Teorija oitovanja, prema kojoj je vano ono to se oitovalo.
Prema
ovoj teoriji, pravni posao zakljuen u zabludi bio bi valjan.
Danas je
ova teorija uglavnom naputena.
Teorija volje, prema kojoj je bitno ono to se htjelo, a ne ono
to se
oitovalo. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek
uzrokovala
nevaljanost pravnog posla. Preteno se prihvata u nasljednom
pravu.
Teorija povjerenja, koja vai na podruju stvarnog i obveznog
prava,
podrazumijeva da se redovno uvaava ono to je oitovano. Samo
u
sluaju spora se ispituje i pod odreenim pretpostavkama uvaava
ono
to se htjelo. Dakle, kod zablude e se uvaiti prava volja
stranke
ukoliko se dokae da je zabluda bitna i neskrivljena.
Ako zbog zablude doe do ponitenja ugovora, druga ugovorna strana
ima
pravo traiti naknadu pretrpljene tete, bez obzira na krivicu
stranke u
zabludi.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
18. SADRAJ SUBJEKTIVNIH GRAANSKIH PRAVA (ESEJSKO)
Pripadanje i ovlatenje. Sa stanovita objekta, veza izmeu
subjekta i
objekta graanskopravnog odnosa izraava se pripadanjem
objekta
subjektu. Sa stanovita subjekta, ta veza se izraava putem
ovlatenja.
Ovlatenjem se pravno izraava ekonomsko prisvajanje pojedinih
svojstava
stvari unutar graanskopravnog odnosa. Tako je npr. pravo
vlasnitva u
subjektivnom smislu maksimalan skup ovlatenja koje pripadaju
jednom
subjektu u pogledu odreene stvari. Vlasnik moe sa svojom stvari
raditi sve
osim onoga to je propisima zabranjeno. Najtipinija vlasnika
ovlatenja su
posjedovanje, upotreba, koritenje i raspolaganje.
Interes. Smisao ovlatenja jeste u njihovom cilju. Kada
ovlatenja
posmatramo sa stanovita cilja, u ovlatenjima otkrivamo interese
i to
prvenstveno materijalne interese subjekta.
19. ZASTARNI ROKOVI
Zastarni rok zapoinje prvog dana iza dospjelosti. To je zakonski
rok nakon
kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prinudnim putem. Opi
zastarni rok je
5 godina (po ZOO). Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. Rok od
3 godine
vai npr.za meusobna potraivanja pravnih lica nastala iz ugovora
o
prometu robe i usluga, potrtaivanje zakupnine i naknade tete.
Rok od 1
godine predvien je za potraivanja za domainstvima isporuenu
elektrinu
energiju, grijanje, plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske
usluge,
zatim RTV pretplatu, kao i potraivanja za PTT usluge.
Potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom
nadlenog organa, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom
pred
nadlenim organom, zastaruju nakon 10 godina.
Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni
rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje,
u
suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na
zahtjev.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
20. PREKLUZIVNI ROKOVI
Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni
rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje,
u
suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na
zahtjev.
21. PREVARA (ESEJSKO)
Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge
strane, ili je
odrava u zabludi, a sa ciljem sklapanja pravnog posla. Moe se
uiniti kako
aktivnim ponaanjem, tako i pasivnim dranjem (svjesnim
proputanjem da
se druga strana upozori na zabludu). Stranka koja je prevarom
navedena na
zakljuenje pravnog posla ima pravo zatraiti njegovo ponitenje i
naknadu
tete, pri emu se ne trai bitnost zablude.
22. POSUDBA JE
Jednostranoobavezni ugovor.
23. PRESTANAK PRAVNE OSOBE (NABROJATI)
Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno
spomenute
pretpostavke (organizacijsko jedinstvo, imovina, sticanje
pravne
sposobnosti).
Osim toga, pravna osoba moe prestati:
propisom ili aktom dravne vlasti (zabranom);
postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana;
smanjenjem broja lanova ispod odreenog broja koji je
npr.predvien
statutom pravne osobe;
odlukom lanova koji ine pravnu osobu;
nestankom imetka pravne osobe;
steajem. Pravna osoba nad kojom se provodi steaj prestaje
postojati
danom upisa u sudski registar rjeenja o zakljuenju steajnog
postupka. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rjeavaju se
u
postupku likvidacije.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
24. GRAANSKOPRAVNI DELIKT
Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. U
graanskom pravu
radi se o graanskim deliktima, za razliku od krivinih. Delikt
je
protupravna radnja uz koju norme graanskog prava i mimo
volje
poinioca veu nastanak odnosa odgovornosti za tetu.
25. MOGUNOST INIDBE
inidba mora biti objektivno mogua. Obaveza ne nastaje ako je
inidba u
trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemogua. To je
tzv.
prvobitna nemogunost inidbe. Obaveza ne konvalidira ako je
prvobitna
nemogunost inidbe naknadno otpala. Ako je prvobitno mogua
inidba
postala nemogua bez krivice dunika, obaveza se gasi. U suprotnom
sluaju
pretvara se u odgovornost za tetu. Subjektivna nemogunost inidbe
znai
da je inidba nemogua samo za odreeni subjekat. Subjektivna
nemogunost ne ukida obavezu, ve je pod odreenim
pretpostavkama
pretvara u odgovornost za tetu.
26. NAZIV IMOVINSKO PRAVO
Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadraj tog prava i
prirodu
odnosa koje ureuje, pa se moe rei da je odreen ratione materiae.
To
mu je svakako znaajna prednost pred ostalim nazivima. Meutim,
nazivu se
prigovara da je s jedne strane preirok, jer su movinska prava
takoer
trgovako, finansijsko, carinsko, a s druge strane da je preuzak
jer ne
obuhvata zatitu ovjekove neimovinske sfere. Posljednji prigovor
se ne
moe prihvatiti jer ono ureuje uglavnom imovinsku zatitu
neimovinske
sfere ovjeka. Prigovor prevelike irine doista stoji. To je
najznaajniji razlog
zato smo umjesto naziva imovinsko pravo prihvatili naziv
graansko pravo.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
27. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA I FUNKCIJE
IMOVINE (ESEJSKO)
Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih
prava
predstavljenih jednim nosiocem. Pravni pojam imovine treba
razlikovati
od pojma imovinske mase ili imetka. Npr. sat kao materijalna
stvar nije dio
imovine, ve dio imovinske mase nekog subjekta. Meutim, pravo
vlasnitva
na tom satu je dio imovine tog subjekta. Dakle, sat je uao u
imovinu u
obliku prava vlasnitva koje pomenuti subjekt ima na njemu.
Po modernom shvatanju, obaveze nisu samostalan dio imovine, ve
su one
teret na pojedinim subjektivnim graanskim pravima. To
istovremeno znai
da ima obaveza koje uope niti kao teret ne ulaze u imovinu.
Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna
imovinska prava
koja se ne odnose direktno na stvari, dakle direktno na dijelove
imovinske
mase, ali ta prava moraju imati imovinski karakter. U imovinskim
pravima
nalazimo uvijek ekonomski interes ovlatenika koji je izraen na
odreeni
nain. Objekat na koji se odnose subjektivna graanska prava
redovno se
moe izraziti i u novanom ekvivalentu, to omoguava promet
subjektivnih
graanskih prava.
Funkcije imovine
Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih
na
imovinske sankcije. Meutim, vjerovnikovo pravo da se namiri iz
imovine
dunika ne moe ii tako daleko da se od dunika stvori subjekat
bez
imovine.
Jamstvena funkcija Imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za
namirenje njegovog potraivanja. Imovinska masa je materijalna
podloga
imovine. Meutim, ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se
izrazi
pomou imovine, jer pravno samo dunikova imovina moe vjerovniku
sluiti
kao jamstvo za namirenje potraivanja.
Olakanje prometa Pomou imovine omoguava se da prava i
obaveze
jednog subjekta kao cjelina cirkuliu u prometu. Upravo zbog te
funkcije
imovina se moe pojaviti kao objekat graanskopravnih odnosa.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
28. DIPOZITIVNE NORME
Dispozitivne norme ovlauju subjekta ije ponaanje neposredno
ili
posredno reguliuda umesto dispozicije koju one sadre sam
donese
drugu dispoziciju i da se po njoj ponaa.
29. VRSTE PRAVNIH POSLOVA KOJI DJELUJU U SARADNJI SA
ORGANIMA VLASTI
Sudski zapisnik, zapisnik pred tijelom opcinske uprave,
solemnizacija,
ovjeravanje potpisa
30. ZATO PRAVNI POREDAK PROPISUJE FORMU
Svaki pravni posao mora imati neki oblik. Moderno pravo
napustilo
formalizam koji je znacio da iz ugovora nastaje valjana i
utuziva obaveza
samo onda ako je citav ugovor zaodjenut u odredjeni oblik. U
modernom
pravu obaveza nastaje zbog sadrzaja koji je voljno odredjen, a
ne zbog
oblika kojim je taj sadrzaj izrazen. Forma ostaje samo pojavni
oblik
odredjenog sadrzaja. Pa se javlja konsenzualizam kao nacelo
neformalnosti
ugovora.
31. KOJI PRAVNI SISTEM JE PRIHVATILO NAE PRAVO
Pandektni.
32. ZATO NAE PRAVO NIJE KODIFIKOVANO
33. ELEMENTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA
34. ELEMENTI PRAVNIH INJENICA
35. UVJET (ESEJSKO)
Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u buduoj
i
neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi uinak
pravnog
posla. Dakle, karakteristino je da je to odredba koju pravnom
poslu mogu
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
dodati samo stranke. Kada bi se uvjet odreivao propisom u smislu
da se
mora dodati pravnom poslu, takva odredba ne bi bila uvjet ve
pretpostavka.
36. ZASTARA (ESEJSKO)
Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog
prava kroz zakonom odreeno vrijeme. (suprotan institut je
dosjelost). Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei
zastare, niti mogu ugovorom produiti niti skratiti vrijeme zastare
koje je odreeno propisom. Pravnim poslom se ne moe odrediti ni da
zastarijevanje nee tei za neko vrijeme. Takoer se nije dozvoljeno
odrei zastare prije nego to protekne vrijeme predvieno za
zastaru.
Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava.
Meutim, ima srazmjerno malo subjektivnih graanskih prava koja
zastarijevaju zbog nevrenja. Npr. pravo vlasnitva nikad ne
zastarijeva, ali pravo slunosti moe zastariti zbog nevrenja (non
usu). Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva, a
mnogo rjee o zastari (gaenju) samog subjektivnog prava.
Pretpostavke zastare su:
Nepodizanje tube; Istek zakonom odreenog vremena zastarnog roka
ili roka zastare.
Zastarni rok zapoinje prvog dana iza dospjelosti. To je zakonski
rok nakon kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prinudnim putem. Opi
zastarni rok je 5 godina (po ZOO). Posebni rokovi su 3 godine i 1
godina. Rok od 3 godine vai npr.za meusobna potraivanja pravnih
lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga, potrtaivanje
zakupnine i naknade tete. Rok od 1 godine predvien je za
potraivanja za domainstvima isporuenu elektrinu energiju, grijanje,
plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske usluge, zatim RTV
pretplatu, kao i potraivanja za PTT usluge. Potraivanja utvrena
pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom nadlenog organa, kao i
sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadlenim organom, zastaruju
nakon 10 godina. Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog
roka. Prekluzivni rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje,
u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na
zahtjev.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne
moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei, tako
dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Kad te okolnosti otpadnu, zastara
se nastavlja, tj.
uraunava se vrijeme proteklo prije zastoja. Prekid zastare je
nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo
vrijeme se ne uraunava. U takvim sluajevima zastara moe samo ponovo
zapoeti. Uinak zastare. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo
zahtjeva na ispunjenje obaveze, odnosno zastarjelo pravo se ne moe
ostvariti putem suda. Dakle, ne prestaje obaveza, ve pravo zahtjeva
na njeno prinudno izvrenje. Obaveza se od utuive pretvorila u
neutuivu (naturalnu) obavezu. Bitno je napomenuti da sud ne vodi
rauna o zastari po slubenoj dunosti, ve iskljuivo na prigovor tuene
strane. Ukoliko tueni ne istakne prigovor zastare, sud e postupiti
sa tubom ne obazirui se na zastaru.
37. KAKAV JE POSAO ZAJAM
Dvostrani pravni posao.
38. METOD GRAANSKOG PRAVA
U znanosti se ukupnost nacela gradjanskog prava naziva
metodom
gradjanskog prava. Pod metodom se razumijeva otkrivanje onih
oblika u
kojima se manifestira sadrzaj opbjektivno date stvarnosti.
39. PROTESTATIO
Osoba koja je izvrsila odredjene konkludentne radnje, a ne zeli
da se one
shvate kao ocitovanje voLje, mora takvu mogucnost izricito
iskLjuciti
izjavom. Takva izjava se zove protestatio. Dakle to je izjava
kojom se
odredjena osoba unaprijed osigurava od pogresnog shvatanja
njenih
postupaka. uzi pojam od protestatio je reservatio. to je izjava
kojom se
stranke ogradjuju od toga da se neki njen cin shvati kao
napustanje prava.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
40. KAKO PROTOK VREMENA UTIE NA POSTANAK, PROMJENU
I PRESTANAK GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA
Graanskopravni odnos je drutveni odnos koji je ureen pravnim
pravilima graanskog prava. U prvom redu se javlja kao
faktiki,
materijalni drutveni odnos. Materijalni drutveni odnos
postaje
graanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graansko pravo prizna
i
uredi. Time se stvara mogunost prinudnog ostvarivanja prava i
obaveza
subjekata u takvim odnosima. Pretvaranjem faktikih
drutveno-ekonomskih
odnosa u graanskopravne odnose omoguava se privredno
kretanje.
Izmeu drutveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graanskih prava sa
druge
strane, postoji uzajamno djelovanje. Drutveni odnosi daju
graanskom
pravu sadraj, a graansko pravo tim odnosima daje pravnu
karakteristiku.
41. GRAANSKO PRAVNE INJENICE
Pravne injenice su injenice za koje pravo vee postanak,
promjenu
ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak
ili
promjenu subjektivnih prava.
42. PUNOMO
Punomoc je mandatova izjava upuena treim osobama kojom se
prema van daje ovlatenje punomoniku da sklapa pravne poslove
u ime i za raun opunomoitelja.
43. RAZLIKA IZMEU LEGITIMACIJSKOG PAPIRA I ZNAKA
Legitimiacijski papiri su isprave ijim je predoenjem njihov
imatelj ovlaten zahtijevati od izdavatelja isprave u njima sadranu
obavezu. (zeljeznicke karte, bonovi i slcno...)
Legitimacijski znaci su garderobni ili slini znaci koji se
sastoje od komada papira, metala ili drugog materijala, na kojima
je obino utisnut neki broj ili naveden broj predanih predmeta,a
slue samo da pokau ko je vjerovnik u obveznom odnosu pri ijem
nastanku su izdani.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
44. AMORTIZACIJA VRIJEDNOSIH PAPIRA DOZVOLJENA JE NA
I U KOJEM SPORU
Provodi se u izvanparnicnom postupku. To je sudsko ponistenje
isprave.
Provodi se na prijedlog ovlastenika u slucaju gubitka, kradje,
unistenja,
tezeg ostecenja uospteno nestanka vrijednosnog papira.
45. DA LI ZAHTJEV SPADA U OBAVEZNE ELEMENTE
GRAANSKOG PRAVA
Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogunost da se od
drugoga
trai injenje ili proputanje koje istovremeno znai ostvarivanje
naeg
subjektivnog prava.
46. SPOREDNO PRAVO
Kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog
gradjanskog prava
zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava tada to
pravo
nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. Npr- zalozno pravo,
pravo
na kamatu, pravo na plodove...
47. RAZLIKE IZMEU ACTIO NEGATORIE I REIVINDIKACIJE
S obzirom na 2 vrste tipinih povreda prava vlasnitva, razlikuju
se i 2
tipine vlasnike tube: reivindikacija i actio negatoria. Prva se
koristi za
vraanje oduzete stvari, a druga za zatitu od drugih oblika
smetanja u
vrenju vlasnikog prava.
Reivindikacija je tuba kojom vlasnik neposjednik trai od
posjednika nevlasnika povrat individualno odreene stvari
(species).
Pravo na podnoenje reivindikacije ne zastarijeva. Aktivno je
legitimisan
samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Pasivno je
legitimisan neposredni
posjednik. Ukoliko na stvari postoji posredni posjed, neposredni
posjednik
moe pozvati u parnicu posrednog posjednika, koji zatim uestvuje
kao
stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Actio negatoria je tuba koja slui za zatitu vlasnitva u
sluaju
kada vlasniku nije oduzet posjed stvari, ve je vlasnik ometan
u
vrenju svog prava na neki drugi nain. Ometanjem
(uznemiravanjem)
se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik
ometa ili
ograniava u vrenju prava vlasnitva (najei sluajevi su
neovlateno
vrenje prava slunosti i imisije). Aktivno je legitimisan vlasnik
stvari, ali i
kvalificirani posjednik. U drugom sluaju tuba se zove actio
negatoria
publiciana.
48. KARAKTERISTIKE STVARNOG TERETA
Karakteristike prava stvarnog tereta su:
Pozitivan karakter i periodinost inidbe;
Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog
vlasnika
optereene nekretnine za ispunjenje dunih inidbi.
Stvarnopravna
podrazumijeva odgovornost optereenom nekretninom. Za
dospjele
inidbe vlasnik optereene nekretnine odgovara i osobno,
tj.cjelokupnom svojom imovinom. U sluaju promjene vlasnika,
za
dospjele a neizvrene inidbe osobno odgovara prethodni, a
stvarno
sadanji vlasnik. Takve zaostale inidbe zastarijevaju nakon 3
godine
od dospjelosti.
Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe, ve samo
zajedno
sa optereenim dobrom.
49. KARAKTERISTIKE ZAJEDNIKOG VLASNITVA
Zajedniari zadravaju svoj individualni subjektivitet, tj.
zajednica ne
predstavlja pravnu osobu. Dijelovi pojedinih subjekata su
odredivi, ali nisu
odreeni. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedniara, zajedniko
vlasnitvo
se pretvara u suvlasnitvo. Samo svi zajedniari zajedno i
sporazumno mogu
raspolagati zajednikim vlasnitvom. Svaki uesnik u zajednikom
vlasnitvu
ima pravo na vlasnike i posjedovne tube prema treim licima.
Svaki uesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajednikog vlasnitva
koja se
sastoji u odreivanju pojedinih dijelova, nakon ega nastaje
suvlasnitvo.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
injenice na osnovu kojih se postaje uesnik u zajednikom
vlasnitvu nisu
iste i ne moraju biti jednake injenicama na osnovu kojih se stie
vlasnitvo,
odnosno suvlasnitvo.
50. TA SADRI UGOVOR ILI STATUT PRAVNOG LICA
U statutu ili ugovoru odredjuju se osnovne karakteristike
odredjene pravne
osobe, odredjuje se cilj ili svrha pravne osobe i obim
sposobnosti. Izrazava i
ono sto pravna osoba treba da radi. Stoga sadrzi i unutrasnjju
organizaciju
pravne osobe kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe.
Statut mora
predvidjeti i clanska prava tj prava korisnika. Tu su i odredbe
o tijelima koji
omogucavaju ukopcavanje pravne osobe u gradjanskopravne
odnose.
51. ZATO SE TIJELA PRAVNOG LICA NE SMIJU
POISTOVJEIVATI SA ZASTUPNIKOM
Radnja zastupnika je njegova vlastita radnja koju on poduzima u
ime i za
racun zastupanoga. Radnja tijela je radnja same pravne
osobe.
52. NA TA SE MISLI KADA SE KAE DA FAKTIKU VLAST
KOD POSJEDA NE TREBA SHVATITI BUKVALNO I NAVEDI
IZUZETKE OD PRAVILA
Posjed prvenstveno predstavlja faktiki odnos izmeu ovjeka i
stvari. Taj
odnos u pravilu je skup injenica, tj.injenino stanje koje due
vremenski
traje. Meutim, ima faktikih stanja koja nisu posjed. Posjed se
od njih
razlikuje po tome to pravo titi upravo faktiko stanje koje se
zove posjed.
Meutim, karakteristino je da se posjed, uprkos zatiti koju mu
daje pravni
poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u
posjedovnoj parnici
ne raspravlja se o pravu na posjed, ve o injenici posljednjeg
mirnog
posjeda i o inu smetanja. Pitanje prava rjeava se u vlasnikoj
parnici, gdje
se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, moe se zakljuiti da
je posjed
faktiko stanje zatieno pravom.
53. ZATO SE ODREENA PRETPOSTAVKA PRESUMTIO IURIS
ET DE IURE SMATRA PROTUDOKAZNOM
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Buduci da sam pravni propis odredjuje da se neka cinjenica
smatra tako
dugo dokazanom dok se ne doakze protivno, ona se zove pravna
predmnjeva. Prema tome ne tretira se svaka od pravnih cinjenica
tretirati
kao predmnjeva vec samo ona za koju to propis odredi, sto
sprjecava
samovoljno stvaranje presumpcija.
54. NAELO DIPOZITIVNOSTI U STVARNOM, NASLJEDNOM I
OBVEZNOM PRAVU
Na podruju obveznog prava ovo naelo manifestuje se kao
sloboda
ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog
uesnika u
prometu da se odlui da li e ui u obvezni odnos ili ne, slobodu
izbora vrste
ugovornog odnosa, te slobodu utvrivanja oblika i sadraja
ugovornog
odnosa. Svaki pravni poredak utvruje ope granice slobode
ugovaranja koje
stranke ne smiju prekoraiti. U stvarnom pravu naelo
dispozitivnosti
manifestuje se u slobodnom koritenju i raspolaganju stvarima i
pravima
koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu naelo
dispozitivnosti
izraava se u slobodi oporunog raspolaganja.
55. UGOVOR O ZASTUPANJU ILI PUNOVLAU
Ugovor o punovlasti je konsenzualni ugovor koji nastaje kada
jedna
osoba da nalog i punomoc za sklapanje pravnih poslova u svoje
ime i
za svoj raun drugoj osobi, a ona na to pristane.
56. TA JE FORMA AD PROBATIONEM I TA ZASNIVA
Raspravljajui o obliku pravnih poslova, normalno se namee misao
zato se
kod nekih poslova zahtijeva odreeni oblik.
Dokazivanje pravnog posla. Oblik ponekad slui samo radi
lakeg
dokazivanja postojanja pravnog posla. Na primjer, zajam je
valjan makar je
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
sklopljen u usmenom obliku. Meutim, zzadunica je samo dokazna
isprava.
To je oblik ad probationem.
57. NAELO DISPOZITIVNOSTI
Naelo dispozitivnosti znai da graanskopravni odnos nastaje,
mijenja se i
prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na podruju obveznog prava
ovo
naelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda
ugovaranja
podrazumijeva slobodu svakog uesnika u prometu da se odlui da li
e ui u
obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te
slobodu
utvrivanja oblika i sadraja ugovornog odnosa. Svaki pravni
poredak
utvruje ope granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju
prekoraiti.
U stvarnom pravu naelo dispozitivnosti manifestuje se u
slobodnom
koritenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na
stvarima. U
nasljednom pravu naelo dispozitivnosti izraava se u slobodi
oporunog
raspolaganja.
58. RAZLIKA IZMEU ZASTARE I PREKLUZIVNOG ROKA
Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog
prava
kroz zakonom odreeno vrijeme. (suprotan institut je dosjelost).
Stranke se
ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare, niti mogu
ugovorom
produiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreeno propisom.
Pravnim
poslom se ne moe odrediti ni da zastarijevanje nee tei za neko
vrijeme.
Takoer se nije dozvoljeno odrei zastare prije nego to protekne
vrijeme
predvieno za zastaru.
Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni
rok je strogi
zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje,
u
suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na
zahtjev.
59. PROPISI JUGOSLAVIJE
Izmedju stare i nove Jugoslavije nije bilo kontinuiteta, stara
bila
kapitalisticka, a nova socijalisticka drzava. Tako da je donesen
Zakon o
nevaznosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. za
vrijeme
neprijateljske okupacije. Tim zakonom izbrisani svi okupatorski
propisi i
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
proglaseni za nevazece. Propisi koji su vrijedili do 6.4.1941
gube pravnu
snagu. Medjutim, ostaje mogucnost da se mogu primjeniti izuzetno
samo ako
odredjena materija nije regulisana propisima SFRJ, ako nisu u
suprotnosti sa
Ustavom SFRJ i socijalistickih republika, ako nisu protivna
nacelima
socijalnog pravnog poretka u SFRJ. Zakonima o obveznim odnosima
i
Zakonom o osnovnim vlasnicko-pravnim odnosima dopusta se
primjena
odredaba OGZa i drugih propisa koji su bili na snazi 6.4.1941.
nakon zakona
o pojedinacnim pravnim propisima donesen je Zakon o nacinu
primjene
pravnih propisa donesenih prije 6.4. 1941. Kada se govori o
primjeni
starih pravila treba reci da je Jugoslavija imala 6 pravnih
podrucja
(1.Hrvatska i Slavonija, 2. Slovenija i Dalmacija, 3. Srbija i
Makedonija, 4.
Bosna i Hercegovina, 5. Crna Gora, 6. Vojvodina i
Medjimurje)
60. POSLOVNO OGRANIENE OSOBE
Maloljetnici do navrsene 18. godine zivota i punoljetne osobe
koje su iz
odredjenih razloga potpuno lisene poslovne sposobnosti npr
dusevne bolesti.
Izuzimaju se maloljetnici koji zakljuce brak ili stupe u radni
odnos.
61. INJENJE
injenje (facere). Pod ovim pojmom podrazumijeva se inidba rada.
Objekt ove inidbe moe biti funkcija rada (npr.okopati vinograd) ili
rezultat rada (npr.naslikati portret). Na funkciji rada zasnivaju
se ugovori u slubi, a na rezultatu rada ugovori o djelu.
62. VRIJEDNOSNI PAPIRI
Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu ije ostvarenje
je
uvjetovano dranjem isprave ili isprava kojom se njezin
izdavatelj obavezuje
ispuniti obavezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom
imatelju.
63. POSREDNO ZASTUPANJE
Posredno zastupstvo zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime
ali za raun zastupanog, tako da se pravni posao smatra njegovim.
Trea osoba s kojom zastupnik sklapa posao niti zna niti mora znati
da je pravni posao
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
sklopljen za raun zastupanog. Trea osoba i zastupani ne stupaju
ni u kakve pravne odnose.
Meutim, posredni zastupnik mora na zastupanoga prenijeti sve
ekonomske
koristi koje je stekao iz posla (vlasnitvo, trabinu...), a
zastupani mora
osloboditi posrednika od svih obaveza koje je on preuzeo na
svoje ime, ali za
raun zastupanog. Za prenos ovih prava i obaveza potreban je novi
pravni
posao izmeu zastupnika i zastupanog (primjer ovog posla
komisionar)
Takvo zastupanje gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime,
ali za
racun zastupanog. Pravni posao se smatra njegovim pravnim
poslom, on
preuzima obveze i stice prava prema trecoj osobi-suugovaratelju.
Treca
osoba i zastupani ne stupaju u nikakve pravne odnose. Posredni
zastupnik
mora posebnim internim odnosom na zastupanog prenijeti sve
ekonomske
koristi koje je stekao iz posla. A zastupani oslobadja
zastupnika svih obaveza
koje je preuzeo u svoje ime, a za racun zastupanog. Znaci za
prenos prava i
obveza potreban novi odnos izmedju zastupanog i zastupnika.
Primjer
komisionar.
64. DELIKTNA SPOSOBNOST
Deliktna sposobnost (uraunljivost) je svojstvo pravnog subjekta
da
bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. Dok se za
poslovnu
sposobnost trai pravno relevantna volja pravnog subjekta, za
deliktnu
sposobnost trai se odreeni stepen svijesti (mogunost
samoopredjeljenja).
Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno
sposobne.
65. NASTANAK PRAVNE OSOBE
Po sistemu slobodnog udruzivanja organiziranjem sto se vidi
iz
statuta. Podnosi se prijava nadleznom drzavnom tijelu, ako cilj
pravne
osobe nije u skladu s poretkom donosi se rjesenje kojim joj
se
zabranjuje rad.
Sistem normativnog akta prvi nacin direktno propisom, osniva
se
vec odredjena pravna osoba. Drugi nacin- posebnim propisima
se
odredjuju pretpostavke koje treba ispuniti da neka tvorevina
postane
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
pravna osoba. Ako su ispunjene pretpostavke u oba slucaja onda
slijedi
registracija jer se pravna osobnost stice tek registarcijom.
Sistem koncesije pravna sposobnost se dobiva putem akta od
strane upravnog tijela odobrenjem koje se daje po
diskrecijskoj
ocjeni.
66. PRAVNA PRAVILA
67. FIKCIJA ISPUNJENJA UVJETA I KOGA ONA POGAA
68. NAKNADNI USMENI DODACI FORMALNOM UGOVORU
Ako je oblik ugovora propisan zakonom sve kasnije izmjene i
dopune
moraju biti u tom istom obliku. Predvidjena su dva izuzetka:
jedan kad
se odnosi na sporedne tacke o kojima u formalnom ugovoru nije
nista
receno, a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan.
Drugi kad se
kasnijim usmenim dodacima olaksavaju ili smanjuju obaveze jedne
od
strana a oblik propisan iskljucivo u interesu ugovornih strana.
Kad se radi
o istovremenim usmenim pogodbama pravilo je da, neovisno o
tome
da li je predvidjen posebni oblik zakonom ili voljom stranaka,
vrijedi
samo ono sto je u tom obliku sadrzano. Dva su izuzetka: 1. ako
se
odnose na sporedne tacke o kojima u formalnom ugovoru nije
nista
receno, a nisu suprotni sa njegovim sadrzajem niti protivne
cilju zbog
kojeg je oblik propisan. 2. kada se njima smanjuju ili
olaksavaju obaveze
jedne ili obje strane a oblik propisan samo u interesu ugovornih
strana.
69. ELEMENTI PREOBRAAJNOG PRAVA
70. ODNOS GRAANSKOG I RADNOG PRAVA
Prije osamostaljenja radno pravo bilo sastavni dio gradjanskog.
Osnovni
instrument radnog odnosa bio ugovor o sluzbi locatio
conductio
operarum. U savremenom radnom pravu su uglavnom norme
imperativnog
karaktera (propisi o zastiti na radu, socijalnom osiguranju...)
Manji broj
imovinskopravne prirode (odgovornost za stetu koja se pretrpi na
radu...)
Zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
71. ZASTUPANJE (ESEJSKO)
Ne ugovara se posebno, nastaje vec davanjem punomoci i naloga
ucinak
neposrednog zastupanja.
Pojam: Ugovor o punovlasti je konsenzualni ugovor koji nastaje
kada
jedna osoba da nalog i punomoc za sklapanje pravnih poslova
u
svoje ime i za svoj raun drugoj osobi, a ona na to pristane.
Stranke nazivamo: nalogodavac i nalogoprimac, opunomoitelj i
punomonik, zastupani i zastupnik.
Vrste punovlasti:
1. Specijalno punovlae za odreeni pravni posao (preuzimanje
mjenine obveze, ugovor o jamstvu, o nagodbi, odricanje nekog prava
bez naknade)
2. Generino punovlae zakljuuje se odjednom za cijele vrste
pravnih poslova (npr. punomo odvjetniku da zastupa u jednoj
parnici) 3. Generalno punovlae zastupniku se daje ovlast za sve
vrste poslova koji se tiu opunomoitelja. Neograniena je ako
punomoniku nisu date nikakve specijalne upute kako da postupa u
sklapanju psolova koji su mu povjereni. Ograniena je u protivnom
sluaju (upute o nainu, mjestu i vremenu ispunjenja neke
obaveze)
72. PREDNOSTI PANDEKTNOG SISTEMA I U KOJIM ZEMLJAMA
SE PRIMJENJUJE
Razvijen u njemackoj pravnoj teoriji (5 dijelova: opci, obvezno,
stvarno,
porodicno i nasljedno). Bio je primjenjivan i u sistemima
gradjanskog prava
bivsih socijalistickih zemalja uz odredjene modifikacije
(izostavljali su
porodicno pravo, a dodavali autorsko i pronalazacko). Prednosti
su mu
izostreniji kriteriji grupiranja materije, izdvajanje onoga sto
je u svim
dijelovima gradjanskog prava zajednicko u opci dio. Tako
ostvarena veca
racionalnost u normiranju, eliminisu neizbjezna ponavljanja i
naglavasa
jedinstvo i cjelovitost sistema. Prihvacen i kod nas, i sastoji
se od opceg
dijela gradjanskog prava, stvarnog, obveznog i nasljednog
prava.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
73. PODJELA INJENICA PREMA FUNKCIJI (ESEJSKO)
Skup svih cinjenica koje su potrebne za nastanak nekog
gradjanskopravnog
odnosa nazivaju se cinjenicno stanje. Sve cinjenice nemaju
potpuno
jednaku funkciju. Mogu se javiti kao pretpostavka, pravna
osnova,
presumpcija, fikcija.
Pretpostavka je ona pravna cinjenica koja je doista kao
cinjenica
realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao,
promijenio
se ili prestao odredjeni gradjanskopravni odnos. Za nju smo
sigurni
da se dogodila i njeno postojanje mozemo uvijek dokazati.
Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veze
postanak, promjena ili prestanak subjektivnih gradjanskih
prava.
Predmnjeva ili presumpcija je takva pravna cinjenica koja se
smatra dokazanom sve dok se ne dolaze protivno. Suprotnost
je
faktickoj presumpciji gdje je sudac slobodnim logicnim
zakljucivanjem iz dokazanje cinjenice izvodio zakljucak da je
istinita
i neka druga cinjenica. Osim ove presumptio iuris imamo i
presumptio iuris et de iure ili neoborivu predmnjevu koja
znaci
da se po propisu smatra neka cinjenica kao dokazana, a
protudokaz
nije uopste dopusten.
Fikcija je pravna cinjenica za koju se zna da se uopste nije
dogodila
ili da se nikad nece ni dogoditi, ali se uzima kao da se
dogodila da bi
mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki pravni odnos.
Moze se
fingirati samo ona cinjenica za koju to propis dopusti.
74. NEGATIVNI POGODBENI INTERES
Po ZOO savjesni suugovaratelj ima pravo na naknadu samo
negativnog
pogodbenog interesa. To znaci da mu se nadoknadjuje samo ona
steta
koju trpi zbog toga sto je vjerovao u valjanost ugovora. NPI
mora biti
limitiran, ne smije preci granice pozitivnog pogodbenog
interesa, tj
granicu koristi koju bi imao savjesni ugovarac da je ugovor
ispunjen u
sadrzaju u kojem je zakljucen, tj korist koju bi postigao da
ugovor nije
pobijen.
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
75. DIES CERTUS AN INCERTUS QUANDO
Je slozeni rok koji u sebi sadrzi elemenat neizvjesnosti. Dan za
koji
je izvjesno da ce se dogoditi ali ne zna se kada, npr. kad se
kao rok
odredi dan necije smrti za sto je nedvojbeno da ce nastupiti ali
se ne zna
tacno kada.
76. OBAVEZA JE POSTALA NEMOGUA NAKON ZAKLJUENJA
PRAVNOG POSLA KRIVICOM NEKOG LICA. KOJA JE POSLJEDICA
Ako je cinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguca a
kasnije
postala nemoguca tj naknadna nemogucnost, to nece izazavati
nistavost posla. Duznik odgovara za stetu ako je nemogucnost
cinidbe
nastupila njegovom krivicom. A ako nastupi iz razloga za koji
duznik ne
odgovara onda obveza prestaje, osim ako su objekat cinidbe
bile
genericke stvari. U tom slucaju obveza prestaje samo ako su te
stvari
trebale biti uzete iz odredjene mase, pa cijela masa propadne
bez krivnje
duznika.
77. ODNOS I ZNAAJ MEUSOBNOD UTICAJA GRAANSKOG PRAVA
I DRUTVENO POGODBENIH INTERESA
78. DA LI SUBJEKTIVNO GP PROIZILAZI IZ OBJEKTIVNOG GP.
OBJASNI
U prvom redu subjektivno pravo ne ukazuje se kao sastavni
element
objektivnog prava, nego kao sadrzajni element gradjanskopravnog
odnosa. A
svaki se sastavni element gradjanskopravnog odnosa svodi na neku
realnost
u zivotu. Tako se sam gradjanskopravni odnos svodi na drustveni
odnos,
pravne cinjenice, stvarne cinjenice u zivotu, pravni subjekt na
covjeka ili
njegovu organizaciju itd. Po tome se i subektivno pravo kao
sastavni element
pravnog odnosa mora vezati za neku realnost. Ta realnost je
pravna osnova.
Norma objektivnog prava ne stvara ovlastenja, nego ta ovlastenja
na
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
odredjeni nacin izviru iz pravne osnove, norma ih samo priznaje
ili ne
priznaje.
79. U EMUJE ZNAAJ DJELJIVIH I NEDJELJIVIH STVARI I
POTRENIH I NEPOTRONIH
Kod potrosnih i nepotrosnih stvari vaznost diobe dolazi do
izrazaja kod
onih pravnih instiituta preko kojih se omogucuje upotreba ili
koristenje
tudje stvari uz obvezu vracanja iste stvari. Npr. na posudbu se
mogu
predati samo nepotrosne stvari.
Kod djeljivih i nedjeljivih stvari vaznost diobe bitna je
kod
suvlasnistva. Kada je nedjeljiva stvar objekt cinidbe izaziva se
postanak
nerazdjeljivih obveza koje se mogu ispuniti samo na poseban
nacin uz
posebne uslove.
80. ZAKONITI POSJED U NAEM PRAVU
Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi.
Pravna osnova
na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo
vlasnitva, ali usljed
nekih drugih nedostataka do sticanja vlasnitva ipak nije
dolo.
Npr.prethodnik nije bio vlasnik, pa ni sticatelj ne moe postati
vlasnik ve
samo zakonit posjednik. Najea pravna osnova je pravni posao,
odnosno
ugovor. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov)
sticanja. Titulus
ne daje posjed, ve samo pravo na posjed. Dakle, pravo na posjed
ima onaj
ko ima titulus. Za zakonitost posjeda, osim valjane pravne
osnove potreban
je i pravilan nain sticanja (npr.tradicija, predaja stvari).
81. OBJASNI SUBJEKTIVISTIKU I OBJEKTIVISTIKU
TEORIJU CONSTITUTUM POSSESORUM
Constitutum possessorum je sluaj obrnut od tradicije brevi manu.
Prema subjektivistikoj konstrukciji, ovdje dosadanji posjednik gubi
animus, a stvar zadrava kao detentor. Npr. vlasnik proda kuu, a
nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. Prema
objektivistikoj
-
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
konstrukciji, constitutum possessorum moe doi u obzir samo za
prenos posjeda od posjednika na detentora. Constitutum possessorum
nije mogu kod prenosa posjeda izmeu neposrednog i posrednog
posjednika. Npr, vlasnik proda kuu, a zatim je uzme u najam od
novog vlasnika. I prije i poslije prodaje on je neposredni
posjednik. Razlika je u tome to je prije prodaje imao posjed kao
vlasnik, a nakon prodaje kao zakupac stvari. Dakle,
tu nema prenosa posjeda.
82. OBJASNI RAZLIKU TERMINA UPOTREBA I KORITENJE
Pravo upotrebe (usus) je osobna slunost sa ovlatenjem koritenja
tue stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne
mijenjajui sutinu stvari. Razlika izmeu uzusa i uzufrukta je
iskljuivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo koritenja ogranieno
na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni
ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada
vlasniku stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i
trokove u vezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od
stvari. Ostatak trokova snosi uzuar; ako odbije mora se odrei
uzusa. Ni usus ni njegovo izvrenje ne mogu se prenijeti na druge
osobe.