Utjecaj umora i pospanosti vozača na sigurnost saobraćaja i mjere prevencije hakanovic, cicak

1. Susret inenjera saobraaja i komunikacija i nauno-struni skup pod nazivom: SAOBRAAJ, TRANSPORT I KOMUNIKACIJE U SUSRET EVROPSKIM DIREKTIVAMA UTJECAJ UMORA I POSPANOSTI VOZAA NA SIGURNOST SAOBRAAJA I MJERE PREVENCIJE Asmir Hakanovi, MA-dipl.in.saob. i kom., Srednja Tehnika kola Zenica, [email protected] Samir iak, MA-dipl.in.saob. i kom. Autokola Traffic Zenica, [email protected] Mostar, 30.05.2015. 2. OBUHVAT RADA 3. OBUHVAT RADA 1. UVOD 2. PRIRODA I NASTAJANJE UMORA I POSPANOSTI KOD LJUDI 3. KARAKTERISTIKE NEZGODA UZROKOVANIH POSPANOU 4. STATISTIKA SAOBRAAJNIH NEZGODA NASTALIH USLJED POSPANOSTI 5. MJERE PREVENCIJE UMORA I POSPANOSTI 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA 7. ZAKLJUAK 4. 1. UVOD Broj poginulih u saobraajnim nezgodama u svijetu iznosi oko 1,24 miliona godinje (oko 3 280 dnevno) uz tendenciju poveanja Cestovni saobraaj je uzrok 2,2 % smrtnih sluajeva u svijetu Svaki dan oko 1000 mladih (do 25 godina starosti) pogine u saobraajnim nezgodama Provedena istraivanja pokazuju da su umor i pospanost uzrok izmeu 10 i 25 % ukupnog broja saobraajnih nezgoda (SN) u svijetu SN povezane sa umorom i pospanou vozaa veoma esto imaju ozbiljne posljedice (teke povrede ili smrtni ishod) 5. 2. PRIRODA NASTAJANJA UMORA I POSPANOSTI KOD LJUDI Umor je bihevioralno stanje povezano sa osjeajima istroenosti i neudobnosti, esto sa bolovima u miiima i odbojnou prema nastavku vrenja trenutne aktivnosti. Umor se progresivno pogorava sa duinom i intenzitetom zadatka. Nije neophodno da ovjek bude umoran da bi bio pospan, ali je mogue da bude i pospan i umoran u isto vrijeme. Umor se ublaava odmorom i prestankom rada, ali ovim postupcima se poveava pospanost. Obino smo svjesniji osjeaja umora nego pospanosti. 6. 2. PRIRODA NASTAJANJA UMORA I POSPANOSTI KOD LJUDI Ciklus spavanja i budnosti 7. 2. PRIRODA NASTAJANJA UMORA I POSPANOSTI KOD LJUDI 8. 2. PRIRODA NASTAJANJA UMORA I POSPANOSTI KOD LJUDI Procjena pospanosti 9. 3. KARAKTERISTIKE NEZGODA UZROKOVANIH POSPANOU Utvrivanje pospanosti i umora kao uzroka SN nije realno izvodivo Utjecaj pospanosti vozaa na sigurnost saobraaja se ogleda kroz: poveanje vremena reakcije smanjenu opreznost smanjene mogunosti obrade informacija Kriteriji za identificiranje umora i pospanosti kao uzroka SN: Vozilo izlijee s ceste Nema znakova koenja (a nije u pitanju mehaniki kvar) Povoljni vremenski uvjeti za vonju Nije u pitanju prebrza vonja Problem se deava u kasnim nonim satima Ove nezgode imaju ozbiljne posljedice Deavaju se na cestama sa velikim brzinama Voza je sam u vozilu 10. 3. KARAKTERISTIKE NEZGODA UZROKOVANIH POSPANOU 11. 3. KARAKTERISTIKE NEZGODA UZROKOVANIH POSPANOU Faktori koji poveavaju rizik nastanka SN uzrokovanih umorom ili pospanou: Nedostatak sna (hronini, akutni, usljed nepovoljnog radnog rasporeda) Vrijeme vonje Upotreba lijekova Nelijeeni poremeaji sna Konzumiranje alkohola i pospanost (Meudjelovanje razliitih faktora poveava rizik) 12. 4. STATISTIKA SN NASTALIH USLJED POSPANOSTI Najpodlonije drutvene grupe: Mladi ljudi (naroito mukog spola) Radnici koji rade u smjenama Ljudi s nelijeenim poremeajima spavanja Vozai komercijalnih vozila Putnici koji mijenjaju vremenske zone 13. 4. STATISTIKA SN NASTALIH USLJED POSPANOSTI Pospanost za volanom DA Hamelin, Francuska, 1993. i 1999. godine: Da li ste ikada u svojoj karijeri zaspali ili trenuli za volanom tokom vonje? - vozai kamiona na dugim relacijama zaposleni u firmama 1999. godine (N=345) - vozai kamiona na dugim relacijama zaposleni u firmama 1993. godine (N=212) 62% 58 % Van Ouwerkerk i ostali, Holandija, (N=650) 1986. godine 60 % Fuller, Irska, (n=44) 1978. godine 45 % Linklater, Australija, (n=615) 1977. godine 60 % Tilley, SAD, (n=1500) 1973. godine 64 % Tabela 1. Spavanje za volanom (izvor: Hamelin, 2000) 14. 4. STATISTIKA SN NASTALIH USLJED POSPANOSTI Istraivanje meu vozaima u BiH (157 ispitanika, 36 pitanja, 2013. g.) 68% 32% Spol ispitanika Muki enski 52% 29% 19% Starost 18 do 25 godina 26 do 35 godina preko 35 godina 15. 4. STATISTIKA SN NASTALIH USLJED POSPANOSTI Istraivanje meu vozaima u BiH (157 ispitanika, 36 pitanja, 2013. g.) 30% 41% 16% 13% Koliko ste esto tokom protekle godine vozili motorno vozilo umorni ili pospani? nijednom 1-3 puta 4-10 puta vie od 10 puta 13% 81% 6% Da li ste ikada zaspali pri vonji automobila? Da Ne Nisam siguran/sigurna 16. 4. STATISTIKA SN NASTALIH USLJED POSPANOSTI Istraivanje meu vozaima u BiH (157 ispitanika, 36 pitanja, 2013. g.) 31% 60% 9% Da li ste ikada u ivotu kao putnik u vozilu doivjeli opasnu situaciju u saobraaju ili saobraajnu nezgodu usljed pospanosti ili umora vozaa? Da Ne Nisam siguran/sigurna 31% 64% 5% Koliko prosjeno spavate svake noi (u posljednjih 6 mjeseci)? ispod 7 sati izmeu 7 i 9 sati preko 9 sati 17. 5. MJERE PREVENCIJE UMORA I POSPANOSTI etiri kategorije protivmjera: intervencije u ponaanju (drijemanje, konzumiranje kofeina) medicinske intervencije (lijeenje narkolepsije i apneje) upozoravajui ureaji mjere za rad u smjenama. Pospanost je ozbiljan rizik za mlade muke vozae Vonja izmeu ponoi i 6:00 je visokorizina Aktivan stil ivota kojim se ograniava san je posebna opasnost Pijenje alkohola poveava pospanost Mogue je poduzeti djelotvorne korake ukoliko se postane pospan tokom vonje. Ovi koraci ukljuuju dui prekid vonje, ako je mogue; konzumiranje koliine kofeina koju sadre dvije oljice kafe, 20-minutni drijeme, a nakon toga, vonja do najblieg sigurnog smjetaja za odmor, kao to je motel, prijateljeva ili vlastita kua, i spavanje. 18. 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA Tehnologije kojima je mogue otkrivanje pospanosti vozaa mogu se openito podijeliti u slijedee kategorije: uoavanje fiziolokih karakteristika, praenje pokreta vozaa praenje reakcija vozila, praenje reakcija vozaa Ureaji zasnovani na praenju fiziolokih karakteristika mogu funkcionisati na dva naina: praenjem promjena fiziolokih znakova kao npr. modani talasi, puls ili treptanje oka praenjem fizikih promjena kao to su saginjanje, otklon glave, otvaranje i zatvaranje oiju. 19. 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA Mercedesov Attention Assist sistem je visokoosjetljivi senzor koji omoguuje ekstremno precizno praenje pokreta upravljaa, te upozoravanje kada se nain upravljanja izmijeni u odnosu na obrazac kreiran tokom prvih par minuta vonje Slini sistemi drugih proizvoaa: Ford: Driver Alert Volkswagen: Fatigue detection system Volvo: Driver Alert Control Anti Sleep Pilot moe na svako vozilo 20. 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA Sistem zasnovan na praenju pokreta onih kapaka (OPTALERT) Sistem prati pokrete onih kapaka pomou infracrvene okulografije i procjenjuje stepen pospanosti na osnovu kombinacije razliitih karakteristika treptanja. Kako voza postaje pospaniji, intuitivno njegove oi ostaju due vremena zatvorene, a zatvaranje onih kapaka se usporava. 21. 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA Sistem zasnovan na mjerenju duine vremena zatvorenih oiju (PERCLOS) PERCLOS (percentage of eye closure) je sistem koji izraunava vremensko trajanje zatvorenih oiju na osnovu video praenja oiju i zjenica. Sistem ima dokazanu uinkovitost 22. 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA Tehnologija praenja otklona glave vozaa Ureaj NoNAP se stavlja iza uha vozaa i prati poloaj glave. Kada glava pone padati, ureaj isputa zvuni signal koji budi vozaa 23. 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA Sistem zasnovan na praenju reakcija vozaa (deadman switch) Deadman prekidai su dizajnirani tako da je neophodno da korisnik kontinuirano pritie prekida. Kada se prekida pusti, pretpostavlja se da je korisnik postao neaktivan (zaspao) i pali se alarm 24. 6. TEHNOLOGIJA ZA PREPOZNAVANJE UMORA KOD VOZAA Ostale tehnologije za spreavanje nastanka nezgoda uzrokovanih pospanou Vibracione trake Sistemi upozoravanja na naputanje saobraajne trake Upozorenja za izbjegavanje sudara (CAS) Automatizacija radnji koje bi trebao obavljati voza (cruise control) Interaktivna tehnologija koja zahtijeva mentalno angaovanje vozaa 25. ZAKLJUAK Umor se javlja u pravilu ve nakon dva sata vonje, najee izmeu drugog i sedmog sata vonje, odnosno nakon prevezenih 200 do 500 kilometara ovjek nakon 17 sati bez sna vozi kao da ima 0,5 alkohola u krvi, a nakon 24 sata nespavanja pokazuje performanse kao da ima 1 alkohola u krvi Vozai esto nisu svjesni koliko je opasna vonja u pospanom ili umornom stanju 26. ZAKLJUAK 27. HVALA NA PANJI