Utjecaj pandemije virusa COVID - 19 na izvedbu građevinskih projekata Rubić, Marija Undergraduate thesis / Završni rad 2021 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy / Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:123:016610 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-28 Repository / Repozitorij: FCEAG Repository - Repository of the Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, University of Split
31
Embed
Utjecaj pandemije virusa COVID - 19 na izvedbu ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Utjecaj pandemije virusa COVID - 19 na izvedbugrađevinskih projekata
Rubić, Marija
Undergraduate thesis / Završni rad
2021
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy / Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:123:016610
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-28
Repository / Repozitorij:
FCEAG Repository - Repository of the Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, University of Split
Literatura ............................................................................................................................................ 23
Popis grafova ...................................................................................................................................... 26
1.UVOD
Pandemija virusa COVID-19 promijenila je svakodnevne živote iz korijena. Nameće se pitanje
kako se to odrazilo na građevinsku industriju. Ta industrija ima značajan utjecaj na dinamiku
političkog, društvenog i gospodarskog razvoja (Donaldson, 2018). Građevinarstvo je bitan gospodarski sektor koji čini značajan udio u državnom proračunu,
zapošljava veliki postotak radne snage, potiče razvoj tehnologija, novih materijala i inovativnosti,
ali i uvjetuje preokrete u kretanju proizvodnih ciklusa (recesije) zbog efekta na proizvodnju i
prodaju.
Hrvatske građevinske tvrtke morale su se suočiti s mnogim preprekama u vezi s ugovorenim
obvezama, dostupnošću resursa, isporukama, zdravstvenim i sigurnosnim mjerama te odgodama ili
u konačnici otkazivanjima projekata. Cilj je ovog rada prikazati utjecaj pandemije virusa Covid -
19 na izvođenje građevinskih radova u Republici Hrvatskoj.
1
1.1 Struktura rada
Rad je podijeljen na četiri dijela. U prvom dijelu opisuje se novi virus te njegove karakteristike
i utjecaj na čovjeka. Drugi dio općenito govori o utjecaju pandemije na građevinski sektor kako
u svijetu, tako i u Hrvatskoj . U trećem dijelu objašnjena je struktura i način provođenja ankete,
a u završnom četvrtom dijelu, analiziraju se rezultati iste, kako bi dobili konkretne informacije
o utjecaju COVID-19 pandemije na građevinski sektor.
1.1 Metode rada
U svrhu istraživanja utjecaja virusa Covid -19 na izvedbu građevinskih radova, provedena je
anketa unutar širokog spektra lokalnih građevinskih dionika, s ciljem dobivanja uvida u
njihova mišljenja i iskustva. Metode korištene pri izradi ovog rada su: deskriptivna metoda,
komparativna metoda, metoda dedukcije, indukcije, metoda sinteze, metoda kompilacija,
metoda analize.
2
2.COVID-19
Virus COVID-19 nije prva kobna bolest s kojima se ljudska civilizacija susrela. Kroz ljudsku
povijest razne bolesti imale su obilježja pandemije; pr. kuga, velike boginje, španjolska gripa
te nedavno HIV, a od posljedica tih bolesti stradalo je više stotina milijuna ljudi. 2019. godine
pojavljuje se do tada nepoznat virus danas poznat pod nazivom COVID-19 i zaprijetio
cjelokupnom ljudskom stanovništvu i životu kakvog smo poznavali. Virus se prvi put pojavio
na tržnici morskih plodova i egzotičnih životinja Huanan u Wuhanu, višemilijunskom gradu u
provinciji Hubei u središnjoj Kini. Smatra se da se virus prenio sa šišmiša na čovjeka.
Unatoč činjenici da je cjelokupno stanovništvo Wuhana bilo u karanteni, virus se pojavio na
svim kontinentima. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu zdravstvenu
katastrofu tek 30. siječnja, a proglašenje svjetske pandemije dogodilo se 11.ožujka. Virus
uzrokuje bolest sličnu gripi s velikim varijacijama u kliničkoj manifestaciji. Većina ima blagi
do umjereni tijek bolesti, ali za oko 3,4% oboljelih, bolest ima smrtni ishod..
Dolazi do brzih reakcija svih država u cilju sprječavanja širenja pandemije. Lockdown,
socijalno distanciranje i prestanak rada mnogih poduzeća su postala nova svakodnevnica
svijeta, a posljedica novonastalih aktivnosti je između ostalih i ekonomska kriza.
.
3
3. UTJECAJ PANDEMIJE NA GRAĐEVINSKI SEKTOR
Tijekom gospodarske krize 2008. građevinski sektor u Hrvatskoj je bio među najpogođenijima, što
se očituje u padu obujma građevinskih radova i povećanju nezaposlenosti,da bi 2015. godine došlo
do usporavanja negativnih trendova, a u 2018. je zabilježena najviša stopa rasta opsega građevinskih
radova. Uslijed gospodarske krize došlo je do propadanja najvećih građevinskih tvrtki te je
onemogućeno preuzimanje velikih i zahtjevnih građevinskih radova. U 2019. godini primjećujemo
postupan oporavak aktivnosti, ali i pojavu nedostatka kvalificirane radne snage te rasta cijena
materijala (Bogdan, 2020). Prije pandemije COVID-19, u građevinskoj industriji postojala je
prijeka potreba za povećanjem produktivnosti, poboljšanjem izvedbe projekata, rješavanjem
nedostatka radne snage, smanjenjem fragmentacije, uvođenjem standardizacije i povećanjem
suradnje (Oesterreich and Teuteberg, 2016; Barbosa i sur., 2017; Nassereddine i sur.., 2020a, 2020b;
El Jazzar i sur, 2020a, 2020b; Bou Hatoum i sur., 2020.; Hatoum i Nassereddine, 2020; Sawhney i
sur, 2020.)
Unatoč dobrim prognozama 2020. godina je krenula u potpuno drugom smjeru. Uslijed
izbijanja pandemije došlo je do uvođenja raznih mjera za održavanja socijalne distance između
ljudi što je uzrokovalo ograničavanje djelatnosti ,a negdje i potpuni prestanak rada. Pandemija
s različitih aspekata utječe na građevinski sektor kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. U cilju
smanjenja negativnog utjecaja potrebno je identificirati najčešće probleme s kojima se suočava
građevinski sektor u vrijeme pandemije. Gamil i Alhagar pokušali su identificirati utjecaji na
cjelokupnu građevinsku industriju. Istraživanjem su otkrili pet najpogođenijih djelova:
smanjenje broja projekata, nedostatak radne snage, prekoračenje vremena i troškova gradnje.
(Gamil Y, Alhagar A 2020)
4
3.1 Proizvodnja
S obzirom na to da se mnoge države ne mogu osloniti na vlastitu proizvodnju građevinskog
materijala javlja se potreba za uvozom. Ograničen prijevoz i zatvaranje granica uzrokuju
kašnjenja prilikom dostave traženog materijala, a time i izvedbu projekata (European
International Contractors). Također, primjenom epidemioloških mjera tvornice su zatvarane u
svijetu tako i u nas, što je rezultiralo padom proizvodnje te sukladno povećanjem cijena. Mnoge
države poput Kine ili Italije koje su ujedno i bile među najpogođenijim Covidom-19 usporile
su ili u potpunosti prekinule proizvodnju u svojim tvornicama širokog spektra materijala od
cementa do čelika. Zbog kašnjenja ili nedostatka materijala koje je potreban za izvedbu radova
mnogi poduzetnici su bili primorani povećati cijene svojih usluga te usporiti izvedbu projekta
(Bogdan;2020). Postoji neizvjesnost što će biti s tržištem materijala nakon završetka
pandemije.Postoje šanse da će cijene građevinskog materijala pasti zbog ekonomske recesije.
S druge strane, vjerojatno bi cijene mogle rasti ako tvornice ostanu zatvorene duže vrijeme
(PNC Insights, 2020). Dugoročni utjecaj pandemije na građevinske lance opskrbe uključuju
pomak prema većoj raznolikosti dobavljača, upotrebi regionalnih dobavljača i povećanje
lokalnih zaliha kritičnih sirovina ili materijala (International Labour organization, 2020).
Unatoč negativnim učincima virusa Covid -19 na industrije, neke inovativne tehnologije. Npr.
inovacije „četvrte industrijske revolucije“: blok-chain lanac, umjetna inteligencija i analitika
velikih podataka, bi mogle poboljšati građevinski lanac opskrbe.
5
3.2 Transport
Sav je promet u državi ograničen zbog lockdown-a. Zabrana prelaska granica s ciljem
sprječavanja širenja virusa – za teretna vozila ne važi. Sve države su transport proglasile
neophodnim i vozačima omogućile prelaske granice uz ograničen boravak i kontakt samo za
potrebe dostave i preuzimanja robe. Međutim, kolone na granicama su se ipak produljile u
odnosu na normalno stanje, a samim tim i brzina transporta. Budući da su zemlje postavile
ograničenja prometa, materijalu koji se prevozi raste cijena (Al Hashmi). To je razlog
poremećaja opskrbe materijala te prestanak radova.
3.3 Radna snaga
Uslijed ograničenosti kretanja unutar županija pa čak i gradova, mnogi radnici su bili spriječeni
doći na svoje radno mjesto, osobito do otočnih gradilišta ( s obzirom na to da je dolazak na
otoke gotovo zabranjen). Prema dogovoru, radnici na osnovnim poslovima neće morati
održavati minimalni razmak sve dok su im svima zaštićeni usta i nos te ako među njima nema
ni jednog pripadnika rizičnih skupina. (Bogdan, 2020.)
Zbog ograničenja kretanja radnika javlja se problem nedostatka radne snage koji je sada još
jače izražen bez priliva stranih građevinskih radnika zbog zatvaranja granica ili
četrnaestodnevne karantene za sve strance koji dolaze u RH.
Preporučeno je koordinaciju sudionika provoditi gdje god je to moguće, putem računalnih
mreža te smanjiti broj sudionika na svim sastancima, a svi sastanci na zatvorenom se smanjuju
na minimum odnosno otkazuju ili se organiziraju na otvorenom.
Zbog smanjenja opsega posla uslijed prekida u opskrbnom lancu radi se u skraćenom vremenu.
Ostale mjere uključuju učestalu dezinfekciju objekata i primjenu različitih organizacijskih mjera.
Predloženi su višestruki modeli i tehnike za poboljšanje organizacije radne Srour i sur. (2006)
predložio je model za optimizaciju strateškog ulaganja u osposobljavanje i raspodjelu radne snage
na više građevinskih projekata. Točnije, Srour i sur. ( predložio je model koji može uzeti u obzir
strategiju za osposobljavanje radne snage u građevinarstvu, zapošljavanje novih radnika po potrebi
i njihovo raspoređivanje u različite građevinske projekte. Ovaj je model omogućio optimizaciju
radne snage stručnjacima za ljudske resurse sa strateškog stajališta
6
(Srour i sur., 2006.). Slično tome, Gomar i sur. (2002) proučavali su optimalnu raspodjelu multi
kvalificirane radne snage u građevinskim projektima. Autori su otkrili da, iako projekti imaju
koristi od multi kvalificiranih radnika, koristi su marginalne, s obzirom da imaju 20%
multikvalificirane radne snage (Gomar i sur., 2002).
Prema navodima hrvatskog časopisa Građevinar, analize Hrvatske gospodarske komore
pokazuju kako je travnju 2020. došlo do pada obujma građevinskih radova od 4,7% u odnosu
na travanj prethodne godine. Zanimljiva je činjenica, ako se promatraju prva četiri mjeseca
2020.godine, uočljiv je rast obujma građevinskih radova od 3,2% u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine. Što se tiče strukture odrađenih sati, oni se nisu znatno promijenili u odnosu
na isto razdoblje 2019. godine. Na razini Europske unije, u prva četiri mjeseca 2020. zabilježen
je pad od 8.3% u odnosu na 2019 (HGK).
Ograničenja prisiljavaju građevinske tvrtke da se okreću prema upotrebi daljinskog upravljanja
gradilištima i građevinskim radovima te različitim tehnologijama. Također se izbjegavaju
poslovna putovanja, a ugovaranje i koordinacija poslova se odvija e-poštom, pozivima, on-line
sastancima i prezentacijama preko mrežnih aplikacija. Neke građevinske tehnologije koje su se
razvile su dronovi, roboti i autonomna teška oprema (Jones, 2020). Na primjer - dronovi će se
koristiti u građevinarstvu za nadziranje radnika i njihove sugurnosti od potencijalnih opasnosti,
roboti za obavljanje ponavljajućih zadataka, a autonomna teška oprema prilikom izvođenja
opsežnih radnih zahvata poput iskopa ili planiranja tla. Korištenje ovih tehnologija će pomoći
industrijama da ublaže rizik nedostatka radne snage, povećati radni učinak, a time i ukupna
produktivnost. Još jedna potencijalna upotreba tehnologije su QR kodovi za praćenje
pojedinačnih zapisa u okviru projekta. Do ove godine oni bi uglavnom bili zabilježeni
pismenom obliku. Još je rano za utvrđivanje može li tehnologija omogućiti poboljšane
sigurnosne prakse, kulturu i ponašanje, napominjući da građevinski sektor nije poznat po
prihvaćanju tehnoloških rješenja (Okpala i sur., 2020.) i da postoji konotacija porasta razine
stresa uz primjenu novih tehnologija (Holden i Sunindijo, 2018).
Unatoč tome, rad kod kuće i gradilišta baš i ne idu zajedno. Za mnoge poslove je neophodna
prisutnost radnika.
7
3.4 Financije
Jedan od problema s kojim se susreću građevinske tvrtke su financijski .Tri faktora utječu na
financijske rizike: kašnjenje isplata, povećanje troškova projekta i smanjenje brojnosti
projekata.
Isplata projekata obično se vrši u fazama. Dok se operativni troškovi povećavaju, tokovi prihoda
opadaju. Prekide radova koje su nametnuli vlada ili vlasnici obustavila su neke privatne i javne
građevinske radove, umanjujući očekivane isplate napretka potrebne za financiranje
cjelokupnog poslovanja. Dok se drugi projekti nastavljaju, neki vlasnici / izvođači radova
dodatno usporavaju obradu plaćanja ili proglašavaju bankrot, što utječe na sposobnost vlasnike
tvrtki da adekvatno vode vlastito poslovanje i plate dobavljače niže razine. Uz povećane
operativne troškove i kašnjenja s plaćanjem, dobavljači mogu biti podvrgnuti odgodama
zahtjeva za naknadu štete od strane obveznika kada projekti ne mogu biti završeni u
predviđenom roku (Michael A. Stover i sur.,2020). Za vladine projekte plaćanje će biti
realizirano nakon što građevinska tvrtka zatraži završenu fazu rada na projektu. Provođenjem
mjera,zaštita mnoga gradilišta su prestala s radom stoga određene faze nisu mogle naplatiti (S.H
Zamani, R.A Rahman, M.A Fauzi i L.M Yusof, 2020.).
Neki čimbenici koji bi mogli povećati troškove mogli bi biti otežana produktivnost, mjere
sigurnosti, produženi rokovi, povećani zahtjevi projekta , dezinfekcija zajedničkih prostorija,
logistika za daljinsku suradnju, manji obujam proizvodnje i kašnjenje dopreme materijala. Višu
cijenu materijala uzrokuju promjene deviznih tečajeva i povećana potražnja za opskrbom (S.H
Zaman, 2021.; Lachapelle, 2020). Nisu samo tvrtke u gubitcima već i razni dobavljači. Mnoge
tvornice prestaju s proizvodnjom. Štoviše, zbog smanjenja prodaje tvorničke robe, zatvaranja
tvornica te različitih gubitaka u građevinskom sektoru, država ne može naplatiti porez. Što
izravno utječe na BDP države.
Također, uslijed neizvjesnosti završetaka tekućih projekata mnogi investitori odustaju od
financiranja novih. Smanjuje se broj novih natječaja od strane vlade, jer su neki projekti još
uvijek ograničeni tijekom pandemije. Konkurencija izvođača veća je kada se ukupan broj
projekata smanji. Stoga, izvođači malih i srednjih tvrtki suočavaju se s više poteškoća u
dobivanju novih projekata, jer se trebaju natjecati s većim izvođačima radova (S.H Zaman,
2021.).
8
Krajem moratorija na zajmove, mnogi izvođači suočavaju se s problemima u otplati kredita.
Jedan od potencijalnih dugoročnih utjecaja na građevinske tvrtke je taj da se tvrtke s visokom
razinom duga i niskim novčanim rezervama mogu se suočiti s krizom likvidnosti (Deloitte
2020).
Građevinskim tvrtkama koje su u novčanim problemima nude se tri mogućnosti financijske
pomoći: bespovratna sredstva, financiranje i zajmovi.
Kako bi umanjili efekte moguće krize, bitno je održati određeni stupanj ekonomske aktivnosti
i očuvati stopu zaposlenosti, jer će se poslije završetka pandemije palo gospodarstvo lakše
oporaviti. Stoga je Vlada Republike Hrvatske donijela niz mjera za očuvanje gospodarskih
aktivnosti, kako bi poduzetnicima olakšala poslovanje u novonastalim okolnostima i omogućila
im nastavak rada uz očuvanje radnih mjesta. Primjerice, novčane potpore za očuvanje radnih
mjesta, COVID 19 zajmove i mjere Hrvatske banke za obnovu i razvoj.
Također, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska
komora inženjera elektrotehnike, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora
ovlaštenih inženjera geodezije uputile su 24. ožujka 2020. predsjedniku Vlade Republike
Hrvatske prijedloge deset hitnih mjera koje bi pomogle u očuvanju njihovih sektora:
- omogućiti nastavak rada na gradilištima, osobito na infrastrukturnim projektima koji su
financirani iz EU-ovih fondova, a sve u skladu s uputama Stožera civilne zaštite Republike
Hrvatske
- ovjerene radove po svim javnim projektima plaćati odmah po ovjeri
materijalima/proizvodima, i to bez velikih i dugih procedura u donošenju takvih odluka (pod
time se podrazumijeva to da kod zamjene materijala/proizvoda tehničke karakteristike
domaćega proizvoda koji mijenja uvozni trebaju biti iste ili bolje)
- hitno uspostaviti dostavne linije strateškoga materijala iz uvoza (npr. armaturno željezo,
staklo, aluminij i drugo)
- omogućiti rad pojedinih smještajnih objekata na jadranskoj obali za smještaj radnika uz
pridržavanje svih epidemioloških preporuka, jer će se u protivnome brojna gradilišta morati zatvoriti
9
- sudjelovanje države u financiranju dijela plaća zaposlenih u pravnim osoba iz sektora
graditeljstva i prostornoga uređenja, kako je to propisano za ostale sektore. Iako izrijekom nije
formalno onemogućen rad u građevinskome sektoru, zbog prirode posla u kojemu je potrebna
intenzivna komunikacija sa strankama u uredima i na terenu, posebno u geodetskim poslovima (terenske izmjere, izlaganja elaborata i slično), te poslove više nije moguće obavljati zbog
odbijanja komunikacije stranaka u postupku
- smanjiti doprinose za investicije ; građevinske dozvole
- otvoriti povoljne kreditne linije za tekuću likvidnost bez obzira na bonitete tvrtki
- potaknuti sve javne naručitelje, osobito državu, da nastave s planiranim postupcima javnih
nabava u gradnji, prostornome uređenju i djelatnostima vezanima uz gradnju te da raspisuju
nove postupke javne nabave u graditeljstvu. Samo dostupnost novih poslova dugoročno će
omogućiti zadržavanje zaposlenika.
- do završetka krize zaustaviti obvezu dostave ispisanih primjeraka idejnih i glavnih projekata
u postupcima izdavanja dozvola za gradnju jer se ispisani projekti moraju ovjeravati i slati iz jednog
ureda u drugi, često i iz jednoga grada u drugi; propisati samo mogućnost digitalne predaje
projekata. Isto primijeniti na dostavu ispisanih primjeraka geodetskih elaborata uredima za
graditeljstvo i katastar prilikom izdavanja potvrda na izrađene elaborate (Bogdan, 2020).
10
3.5 Ugovori o građenju
Iako je pandemiju nemoguće predvidjeti, izvođači su i dalje odgovorni za kašnjenja i
prekoračenja troškova za projekte u izvedbi. Problemi se javljaju temeljem klauzule koja se
naziva „viša sila“. Kada je Svjetska zdravstvena organizacija ( WHO ) 11. ožujka proglasila i
COVID-19 pandemije, moglo se pretpostavili da je to događaj „više sile“. Događaj se smatra
višom silom ako je neočekivan , neizbježan, nekontroliran, nepraktičan, izvan kontrole stranke
(Azfar, 2012; Ezeldin i Helw, 2018). Ta klauzula se odnosi na neočekivani događaj na koji
stranka nije mogla utjecati, a sprječava stranku da na vrijeme izvrši ugovoreni projekt. Iako je
to jedna od važnijih odredbi u građevinskom ugovoru, definicija i opseg ,,više sile'' varira u
cijelom svijetu. Augenblick i Rousseau (2012.) zaključili su da različiti zakoni i sudske prakse
primjenjuju različite pristupe definiranja događaja više sile. Unatoč situaciji proglašenje
pandemije nije utjecalo na važenje klauzule te su nastali mnogi sporovi između stranaka s
kašnjenjima (S.S King; 2021; Svetlana Marahonić, 2020). Stoga je neophodno prije ugovaranja
projekata procijeniti ugovorene odredbe, posebice na one koje se odnose na prekid projekta ,
pravo na produljenje vremena, istražiti mogućnost povećanja troškova, dostupnost resursa itd.
Prije svakog potpisivanja treba prethodno definirati uvjete dogovorene sa svim sudionicima u
gradnji.
3.6 Organizacija gradilišta
Preventivne mjere trebale bi biti uključene u cjelokupne procjene opasnosti rada i zadataka. Sve
građevinske tvrtke trebale bi utvrditi može li svaki zadatak izvršiti jedan zaposlenik, a ako ne,
tada bi se trebale usvojiti izvanredne mjere osobne zaštite kako bi se osigurala sigurnost svih
radnika. Radne aktivnosti treba podijeliti u različite smjene koje bi mogle pomoći u smanjenju
radnog opterećenja i smanjenju broja radnika na gradilištu (Iqbal i sur., 2021). Da bi se smanjila
interakcija među radnicima, vrijeme pauze trebalo bi se organizirati. Kontrola pristupa je važan
čimbenik (Stiles i sur., 2020). Na licu mjesta trebao bi biti kontroliran i ograničen broj
posjetitelja i radnika. Unatoč padu produktivnosti tijekom vrhunca blokade te stalnom
smanjenju osoblja na gradilištu, mnogi se projekti moraju završiti unutar dogovorenih rokova.
Uz to ,u završnim fazama projekta često se obavljaju istovremeno završni radovi npr.električni
radovi ili žbukanje, što traži koordinaciju različitih tvrtki. Kako bi radove izveli unutar rokova
neka gradilišta u svijetu prelaze na 24 satno radno vrijeme (Hallowell, 2010; Maynard i sur.,
2020).
11
4. ANKETA
Podatci su prikupljeni anonimnim anketiranjem 92 dionika u građevinskom sektoru. Studija je
bila ograničena na izabrane subjekte. Očekivan je veći odaziv ispitanika u anketi. Ispitivanje je
trajalo mjesec dana od 06. lipnja do 06.srpnja 2021. Kvalitativni pristup je korišten za analizu
prikupljenih podataka. Sljedeći odjeljak opisuje način prikupljanja i analizu dobivenih
odgovora.
4.1. Prikupljanje podataka
Anketa je dizajnirana u Google Forms-u, besplatnom aplikacijom koju nudi Google. Prikupljanje
podataka je provedeno preko anonimne ankete poslane različitim sudionicima u izvedbi
građevinskih radova. Postavljeno je 18 pitanja kojima su obuhvaćena pitanja vezana za veličinu
tvrtke, djelatnost kojim se tvrtka bavi, radne funkcije ispitanika, financije, dinamiku poslovanja,
probleme u vezi građevinskih materijala, radne snage. Ukoliko na neka pitanja nije bilo moguće
odgovoriti, ispitanici su mogli odgovoriti s opcijom „nije relevantno“.
12
4.2 Anketa, rezultati i analiza ankete
Anketa se sastoji od 18 pitanja. Prvi dio se odnosi na opće informacije o tvrtki u kojoj subjekt
radi, veličinu tvrtke, s kojom djelatnosti se tvrtka bavi, funkcija ispitanika u tvrtki, sjedište.
Drugi dio se odnosi na period od pojave virusa Covid -19 do danas, pitanja se baziraju na
financijama u poslovanju, dinamici poslovanja (sklapanju novih poslova, dovršavanju
postojećih, otkazivanju ili odgodi dogovorenog posla, potpunom prekidu rada), problemima s
distribucijom građevinskog materijala, potražnji za uslugama/proizvodima, te općem uspjehu
poslovanja za vrijeme pandemije.
1. Veličina tvrtke prema broju zaposlenih:
Graf 1 : Veličina tvrtke prema broju zaposlenih
Upit o veličini tvrtki rezultirao je tako što su većina anketiranih subjekata djelatnici većih tvrtki.
13
2. Djelatnost/i kojom se tvrtka bavi (može biti više odgovora):
Graf 2 : Djelatnost/i kojom se tvrtka bavi
U anketi je sudjelovalo 26 (28,3%) projektanata, 69 (75%) izvođača, 23 (25%) nadzornih inžinjera,
9 (9,8%) djelatnika u proizvodnji. Da se zaključiti da šarolik spektar građevinskih djelatnika je
sudjelovao u anketi.
3. Ukoliko ste u posljednjih godinu dana pretrpjeli financijske gubitke u poslovanju u
odnosu na isti period prije pojave COVID-19 pandemije, molim procijenite iznos istih.
Graf 3: Prikaz financijskih gubitaka
45,7% ispitanika je izjavilo kako su u proteklih godinu dana pretrpjeli financijski gubitak, a
14,1% je ostvarilo dobit. 7,7% ispitanika je doživjelo gubitke veće od 1 000 000 kn.
14
4. Jeste li imali poteškoće u sklapanju novih poslova?
Graf 4: Prikaz postotka subjekata koji su iskusuli poteškoće u sklapanju novih poslova
Iz prikupljenih podataka vidi se da su iskustva podijeljena, iako se većina od 57,6% se izjasnila da
nije imala poteškoća.
5. Jeste li imali poteškoća u dovršavanju već ugovorenih poslova?
Graf 5: Postotak subjekata koji su iskusili poteškoće u dovršavanju već ugovorenih poslova
Iskustva ispitanika su bila podijeljena.
15
6. Jeste li otkazali dogovoreni posao ili ga odgodili zbog Covida-19 ?
Graf 6: Prikaz postotka odgoda ili otkazivanja zbog Covida-19
Iz anketnih podataka vidljivo je da je 34,8% ispitanika otkazalo ili odgodilo posao.
7. Jeste li u nekom trenutku trebali u potpunosti prekinuti s radovima ?
Graf 7: Prikaz postotka potpunog prekida radova
57,5% ispitanika se izjasnilo kako je moralo prekinuti posao, a 1% prekinute poslove nije nastavilo.
4,3% nije se htjelo izjasniti. To je vjerojatno zbog ograničenja koja su postavljena na građevinske
projekte. Mnogi projekti su odgođeni ili otkazani prema vladinim savjetima ili zbog kontrole
zdravstvenih i sigurnosnih rizika. Također, mnogi ljudi su se štitili ili boravili u samozolaciji, stoga
je bilo manje ljudi na raspolaganju. Dobra vijest je da su gotove sve te tvrtke nastavile s radom.
Otprilike više od trećine ispitanika nije trebalo prekinuti s radom.
16
8. Jeste li promijenili bazu dobavljača materijala zbog Covida-19?
Graf 8: Prikaz postotka promjene dobavljača materijala
Odnos između građevinskih tvrtki i dobavljača za 69.6% ispitanika nije se promijenio te su nastavili
koristiti usluge istih dobavljača, dok je njih 14,1% moralo promijeniti bazu dobavljača.. Dostupnost
robe i usluga tijekom pandemije moglo je pridonijeti razlogu zašto su tvrtke trebale prestati s
radom.Ovi poremećaji mogli su igrati glavnu ulogu u smanjenu prometa tvrtke i zaustavljanju
poslovanja.
9. Je li Covid promijenio Vaš pristup prema nabavi građevinskog materijala?
Graf 9: Prikaz postotka promjene pristupa prema nabavi građevinskog materijala
Sukladno s prijašnjim podatcima, odnos između izvođača i dobavljača građevinskog materijala za
47.8% ispitanika je ostao isti. 34,8% ispitanika trebalo je promijeniti pristup prema nabavi
građevinskog materijala.
17
10. Potražnja za našim proizvodima/uslugama za vrijeme Covid -19 pandemije bila je ?
Graf 10: Prikaz potražnje proizvoda/usluga
52,2% ispitanika tvrdi da je potražnja za njihovim proizvodima/uslugama ostala nepromijenjena.
Kod 9,8% ispitanika prisutno je povećanje potražnje njihovih proizvoda/usluga.
11. Cijena naših usluga koje nudimo je za vrijeme Covid-19 pandemije je :
Graf 11: Prikaz kretanja cijena usluga
Za 58,7% ispitanika cijena usluga je ostala nepromijenjena, za 23,9% cijena se povećala, a 12% je
prilikom pandemije trebalo smanjiti cijenu svojih usluga. Također, zbog smanjenog broja projekata
dolazi do natjecanja između tvrtki. Manji i srednji poduzetnici imaju problema s dobivanjem novih
projekata jer se moraju natjecati s većim tvrtkama. Iz priloženih podataka se zaključuje da se cijena
usluga/proizvoda nije bitno promijenila. Daljnom analizom odgovora unutar 23,9% ispitanika koji
su povećali cijene svojih usluga, najviše je izvođača.
18
12. Jeste li ograničili dolaske ljudi na posao kao mjeru zaštite od Corona virusa?
Graf 12: Ograničenje dolazaka na posao
Iz grafa je vidljivo da su različite tvrtke imale različite pristupe prema dolascima radnika na posao.
38% radnika je tu mjeru primijenivalo i to najviše u sektorima projektiranja i proizvodnje .
19,6 % nije ograničilo dolazak ljudi na posao. Dok za 21,7% to nije bilo moguće i to najviše u
sektoru izvođenja građevinskih radova zbog prirode posla.
13. Je li primjetan veći broj odlazaka na bolovanje u zadnjih 15 mjeseci ?
Graf 13: Odlazak na bolovanja
0 – nije
5-značajan broj odlazaka
Ispitanici su na skali od 0 do 5 trebali ocijeniti je li se povećao broj odlazaka na bolovanje uslijed
bolesti COVID-a 19. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, mnogi radnici nisu mogli raditi zbog
zdravstvenih mjera ili karantene, a neki su čak bili zaraženi virusom. Većina ispitanika (43,5%) se
izjasnilo da nije zamijetilo porast odlazaka na bolovanje u odnosu na prije.
19
14. Je li primjetan nedostatak domaće radne snage za vrijeme trajanja pandemije?
Graf 14: Nedostatak domaće radne snage
0 – nije
5-značajan broj odlazaka
Ispitanici su na skali od 0 do 5 trebali ocijeniti je su li primjetili nedostatak domaće radne snage. Najviše
ispitanika (36,7 % ) se izjasnilo da je osjetilo značajan nedostatak. Ne može se zaključiti je su li dobiveni
rezultati posljedica pandemije ili dugogodišnjeg trenda pada domaće radne snage.
15. Je li primjetan nedostatak stranih radnika zbog zatvaranja granica ili uvođenja 14 –
dnevne karantene za strane državljane?
Graf 15: Nedostatak stranih radnika
0 – nije
5-značajan nedostatak
Ispitanici su na skali od 0 do 5 trebali ocijeniti jesu li osjetili nedostatak stranih radnika uslijed
provođenja mjera zatvaranja granica i uvođenja dvotjedne karantene za strance. Mišljenja su bila
podijeljena.
20
16. Smatrate li da je uspjeh Vašeg posla ugrožen Covidom-19 pandemijom ?
Graf 16:Utjecaj Covida na uspjeh posla
Unatoč različitim nevoljama koje su pogodile veća i manja građevinska poduzeća, iskustva su bila
podijeljena, ali većina od 57,6 % je odgovorila da uspjeh njihovog posla i nije bio ugrožen
pandemijom. Iako ih je manje, prilično visok postotak naših ispitanika osjeća da Covid -19 prijeti
njihovom poslovanju. Od 42,4% koji su se izjasnili da je im je uspjeh bio ugrožen najveći postotak,
njih 76% bili su izvođači.
21
5. ZAKLJUČAK
Rezultati istraživanja govore o tome kako Covid -19 utječe na građevinsku industriju uzrokujući
financijske i operativne probleme. Nedostatak kvalificiranih radnika i problemi opskrbom materijala te
organizacijski problemi od dominantnog su utjecaja na izvođenje građevinskih projekata. Uz
primjenjivanje postojećih mjera, vlade država bi trebale koristiti dodatne mjere kako bi smanjile utjecaj
pandemije. Mnoge tvrtke zahtijevaju dodatnu pomoć,ali nemaju potrebne informacije od uprave i
banaka. Hrvatski građevinski sektor nije bio u tolikoj mjeri pogođen kao građevinski sektori u nekim
državama svijeta. Razlog možemo pronaći u tome što većinu sektora čine male ili srednje tvrtke te što
su se hrvatske tvrtke brzo privikle na rad u novim uvjetima. Najviše su bili pogođeni izvođači radova
zbog prirode svog posla, koji ovise o svim faktorima pogođenim pandemijom, kašnjenjem materijala,
nedostatkom kvalificiranih radnika, nemogućnošću rada od kuće. Većina subjekata nije doživjela veće
financijske gubitke, a dio je čak ostvario dobit. Unatoč nestabilnoj poslovnoj klimi više od polovice
ispitanika nije imalo problema u sklapanju novih poslova. Pitanje je hoće li se takav trend nastaviti u
budućnosti. Pandemija može imati i pozitivne efekte. Prije svega, ukazala nam je na nedostatke
postojećih radnih praksi, koje za rezultat imaju lošu produktivnost, visoku cijenu materijala, loša
izvedba projekta, nedostatak kvalificirane radne snage, problemi s održivosti i učinkovitosti te potrebu
za novim načinima rada. Prije Covida-19, tvrtke su radile u skupinama timova gdje je veći dio radio na
fizičkim mjestima, a vrlo mali broj članova radio je na daljinu. Trenutna je pandemija donijela značajne
promjene u građevinskoj industriji. Mogućnosti digitalnog inženjeringa postat će prekretnica za
izvođače i inženjere koji traže poboljšanje učinkovitosti, istovremeno pomažući industriji da se snađe u
prekidima i ublaži rizike izazvane virusom Covid -19. Tvrtke se mogu koristiti modularnom gradnjom,
riječ je o vrsti gradnje objekata gdje se dijelovi, odnosno moduli, izrađuju u tvornici nakon čega se
prevoze do odredišta i sastavljaju na licu mjesta. Prednosti modularne gradnje su učinkovitiji postupak
gradnje, bolja kontrola troškova i kvalitete te bolja održivost gradnje. Takav proces rada je od velike
pomoći u situaciji kao što je pandemija Covid-19 gdje je smanjen kontakt ljudi. Poticanje
izvangradilišnih tehnika gradnje (poput dizajna za proizvodnju i montažu) također je dobar način za
smanjenje ljudske interakcije na različitim lokacijama, istovremeno smanjujući otpad i neučinkovitost
u proizvodnji i montaži proizvoda. Pandemija Covid-19 je izazvala velike smetnje u građevinskom
sektoru, no također je i izazvala preusmjerenje industrije ka novim, modernim tehnologijama.