Uticaj rezidua sredstava za zaštitu bilja na bezbjednost namirnica Amela Peljto Poljoprivredeni fakultet Univerziteta u Sarajevu
Uticaj rezidua sredstava za zaštitu bilja na bezbjednost
namirnica
Amela Peljto
Poljoprivredeni fakultet Univerziteta u Sarajevu
SREDSTVA ZAZAŠTITU BILJA -
PESTICIDI ?
Pesticidi su substance ili smješa substanci
kojom se prevenira, uništava ili kontroliše
štetni biološki agens – živi organizam, koji
uzrokuje štete za vrijeme proizvodnje ili na drugi
način interferira sa proizvodnjom, preradom,
skladištenjem, transportom ili marketingom hrane,
poljoprivrednih proizvoda, drveta ili proizvoda
od drveta. Termin uključuje i substance
čija je namjena upotrebe kao regulatori
rasta biljaka, defolijanti, desikanti ili agensi za
prorjeđivenje plodova ili preveniranja opadanja
plodova prije zrenja, kao i sredstva za zaštitu
uskladištenih proizvoda.
PESTICIDI
BAKTERIJE
VIRUSI
NEMATODE
ŠTETOČINE
GLJIVE
MIKOTOKSINIsekundarni metaboliti gljiva
Ohratoksin (Penicillium spp., Aspergillus spp.)
Aflatoksin (Aspergillus spp)
Zearalenon (Fusarium spp)
Oštećuje bubrege i jetru,
Utiče na imunosistem,
Vrlo kancerogen
Po kemijskoj strukturi
vrlo sličan estrogenumeta su mu
reproduktivni organi
Vrlo kancerogenširok spektar zdravstvenih
problema ljudi
AgrotehničkeAdm
inistr
ativn
e
KemijskeBioko
ntrolne
PREVENTIVNE
TERAPIJA
Mjere suzbijanjapatogenih i štetnih
organizama na biljkama
AkaricidiSuzbijaju grinje
InsekticidiSuzbijaju štetne
insekte
MoluscidiSuzbijaju puževe
RodenticidiSuzbijaju glodare
BaktericidiSuzbijaju bakterije
FungicidiSuzbijaju gljive
Regulatori rasta
Podjela pesticida (prema namjeni)
Oksidi, peroksidi,baze, soli, kiseline,
čisti elementi
Karbamati,benzimidazoli,sulfonati,organofosforna jedinjenja ....
Podjela pesticida prema mogućnosti translokacije
Kontaktni
Eradikativni Sistemični
Na osnovu kemizmaaktivne
substanceNeorganske Organske
Aktivna substanca
I n g r e d i j e n t i
Nosač i
razrjeđiva
č
Adh
ezit
Disperzit
Antikoagulant
Dis
perz
it
Stabilizator
Em
ulga
tor
Okvašivač
Rastva
rač
Boja
Ađuvanti
Surfikanti
Formulacije prema agregatnom stanju
Gasovite Gasovite
Tečne
Čvrste Čvrste
Načini aplikacije
pesticida
Fumigacija
Prskanje
Zaprašivanje
Hor
met
ičko
– ne
mož
e se
regi
stro
vati
- nem
jerlj
ivi t
oksi
čni
efek
at (N
OEL
)
Hor
met
ičko
– ne
mož
e se
regi
stro
vati
- nem
jerlj
ivi t
oksi
čni
efek
at (N
OEL
)
Stimulativnona pojedine funkcijeu malim dozama
substanca djeluje stimulirajuće
Stimulativnona pojedine funkcijeu malim dozama
substanca djeluje stimulirajuće
Optimalna fazadoza pri kojoj je
stimulirajući efekatnajizraženiji
Optimalna fazadoza pri kojoj je
stimulirajući efekatnajizraženiji
Toksična doza
koja djeluje na devijaciju
Normalnih procesa i
Uzrokuje poremećaje
sa ireverzibilnim ili
reverzibilnim
učinkom
Toksična doza
koja djeluje na devijaciju
Normalnih procesa i
Uzrokuje poremećaje
sa ireverzibilnim ili
reverzibilnim
učinkom
Letalna faza
doza pri k
ojoj su proce
si
toliko destr
uirani
da nastupa
smrt o
rganizma
Letalna faza
doza pri k
ojoj su proce
si
toliko destr
uirani
da nastupa
smrt o
rganizma
Djelovanje kemijskih substanci na funkcije ćelije
(tkiva i organa) živog organizma
Djelovanje kemijskih substanci na funkcije ćelije
(tkiva i organa) živog organizma
Zadesna,Suicidna
• Genotoksičnost
• Kumulativnost
• Korozivnost
• Iritantnost
TOKSIČNOST PESTICIDA
Sole dosis facit venenum (Paracelzius 1528)
Aktivna substanca pesticida može izazvati toksične promjene kod živih organizama:
Preko kože(per cutis)
Digestivnog trakta(per os)
Respiratornog trakta(per inhalatio)
• Karcinogenost
• Mutagenost
• Embriotoksičnost
• Teratogenost• Alergičnost
IntoksikacijaAkutna,Hronična
Toksičnost pesticida
Srednja letalna (smrtonosna) doza –LD50 je doza potrebna na se ubije 50% ispitivanih organizama (pacova, miševa, pasa, mačka i dr.). Izražava se u broju miligrama substance na kilogram tjelesne mase.
Podjela otrova u grupe prema toksikološkim osobinama (mg/kg ili mg/l)
Toksikološko svojstvoI
grupaII
grupaIII
grupa
Izvan
grupe
Akutna oralna doza 50% (A.o. LD 50) letalna doza (mg/kg) <25
25-200
200-2000
>2000
Akutna dermalna doza 50% (A.d.LD50) letalna doza (mg/kg) <50
50-400
400 - 2000
>2000
Akutna inhalacijska 50% (A.i. LD50)letalna doza – za 4 sata <0,5 0,5-2 2-20 >20
-Oko 850 a.s. formulisano u nekoliko hiljada proizvoda pesticida,
-Oko 350 se koristi u domaćinstvu, hrani, za ljubimce itd.
Procjeniti rizik uticaja pesticida na zdravlje ljudi
Odrediti rizik od pesticida tako što će se spektar
pesticida testirati na čitav niz uticaja na zdravlje (od
iritacija do karcinoma i embriotoksičnosti i genotoksičnosti)
/ na testnim životinjama/
Odrediti rizične doze
Na testnim životinjama i preračunava za ljude
Procjena izloženosti
Izvori pesticida:
-hrana (na površini ili unutar)
-pijaća voda (ispiranjem sa površine tla dospijeva u podzemne vode)
-kućna upotreba (insekti, ljubimci, cvijeće, na kožu, odjeća..)
-radnici izloženi pesticidima (pravilna upotreba pesticida sigurna)
Karakterizacija rizika
Rizik = toksičnost x izloženost
Općenito o propisima EU iz oblasti zaštite bilja
Od ukupnog pravnog naslijeđa propisi koje uređuju oblast zaštite bilja odnose se na sekundarne izvore prava – akte koje donose institucije EU u okviru tri stuba na kojima se ona temelji:
1. Tri zajednice (Evropska zajednica, Evropska zajednica za ugljen i čelik i Evropska zajednica za atomsku energiju);
2. Zajednička vanjsku i sigurnosnu politiku;
3. Saradnja na području pravosuđa i unutrašnjih poslova;
Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na obavezujuće:
- Uredbe (regulations) koje su neposredno i u cjelosti obavezujuće i nije ih dozvoljeno prenositi u nacionalno zakonodavstvo, a primjena počinje danom stupanja članice u EU.
- Smjernice (directives) koje su obavezujuće po pitanju konačnog rezultata, a članica bira način i formu implementacije u svoj pravni sistem – postoji mogućnost preuzimanja sjernica kao provedbenih akata.
- Odluke (decisions) čija se obaveza odnosi na tačno određeni predmet ili obavezuje tačno određenu državu a koji određeno postupanje zabranjuju ili odobravaju
Neobavezujući propisi su: preporuke (recommendations) i mišljenja (opinions)
OSNOVNI PROPISI IZ ZAŠTITE BILJAOSNOVNI PROPISI IZ ZAŠTITE BILJA
Zaštitu zdravlja biljakaZaštitu zdravlja biljaka Sredstva za zaštitu biljaSredstva za zaštitu bilja
Usklađivanje propisakoji se odnose na zdravlje biljaka
Namjera ulaska BiH u EU preuzimanje i usklađivanje sa fitosanitarnim propisima
• suočavanje sa mnogim i opsežnim novim obavezama koje do sada nisu bile zakonom regulisane
•Prethodno jačanje institucionalne osposobljenosti za odrađivanje preuzetih obaveza
Uspostavljanje i ustrojavanje državne službe za zaštitu bilja (Ured/Uprava) koja je nosilac statutarnih poslova, sa definisanim lancem nadležnosti
•Postupak usklađivanja najvažnijih propisa EU iz ove oblasti:
Usklađivanje propisa koji se odnose na sredstva za zaštitu bilja i rezidue:
•Uspostavljanje sistema praćenja korištenja sredstava za zaštitu bilja,
•Sistem praćenja ostataka sredstava za zaštitu bilja u namirnicama;
•Nadzor upoterbe sredstava za zaštitu bila
PROPISI EU KOJI REGULIŠU
SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
Brisanje granica između članica EU uticalo je na promjene propisa koji se odnose na postupke registracije i stavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja – na donošenje relevantnih propisa za tu oblast.
Osnovna smjernica 91/414/EEC sadrži odredbe i uređuje postupke koji se provode na nivou EU, a odnose se na:
• uključivanje aktivnih substanci na pozitivnu listu (Aneks 1);
•odredbe kojima se propisuju postupci registracije sredstava za zaštitu bilja na nacionalnim nivoima zemalja članica
•Zahtjeve koje treba sadržavati dokumentacija koju podnosi proizvođač nadležnom tijelu EU radi uključivanje a.s. na pozitivnu listu (Aneks II)
•Zahtjeve koje treba sadržati dokumentacija za registraciju sredstava za zaštitu bilja na nacionalnim nivoima (Aneks III)
• Aneksi IV i V odnose se na rizik i sigurnost, kao i etikete koje treba da sadrži sredstvo za zaštitu bilja
Aneks VI je publikovan kao posebna smjernica Vijeća (97/57/EC) a sadrži odredbe kojima se uređuju jedinstveni principi koje države članice trebaju uvažavati prilikom registracije sredstava za zaštitu bilja a koja sadrže a.s. Već uključene u Aneks I Osnovne smjernica (91/414/EC)
Osnovna smjernica dopunjena je smjernicama Komisije: 93/71/EEC; 94/37/EC; 94/97/EC; 95/35/EC; 95/36/EC; 96/12/EC; 96/46/EC; 96/68/EC; 2001/36/EC (odredbe o mikroorganizmima).
Jedna od odredbi Osnovne smjernice odnosi se na važan cilj koji se želi postići na jedinstvenom tržištu, a to je uzajamno priznavanje rezultata ispitivanja sredstava za zaštitu bilja, uz uslov ispinjenja određenih definisanih zahtjeva. Sve sa namjerom da se snize ogromni troškovi kompanija pri registraciji sredstava i izbjegne ponavljanje istih eksperimenata (da bi kompanije mogle više novaca ulagati u razvoj novih a.s.?). Ova odredba se ne provodi u potpunosti u EU (neke države i dalje rade svoja ispitivanja.
Austrija priznaje Njemačke
Irska priznaje V. Britanije
Švedska priznaje drugih članica
Portugal Španijepriznaje
U Osnovnoj smjernici je naglašena važna obaveza zemalja članica da provode službeni nadzor nad sredstvima za zaštitu bilja nakon registracije u cilju provjere da li sredstva zatečena na tržištu i u upotrebi odgovaraju odredbama smjernica, naročito da li su u skladu sa podacima navedenim prilikom podnošenja zahtjeva za registraciju, onima navedenim na etiketi proizvoda i da li se primjenjuju na propisan način.
EU ima zahtjev (na osnovu uredbi (EEC)3600/92 i (EC)451/200) da svaka država članica EU treba odrediti jedno tijelo koje je nadležno za koordinaciju cijelog postupka registracije SZB, za kontakte sa podnositeljima zahtjeva za registraciju, za kontakte sa ostalim državama članicama.
Uprava/Ured za zaštitu bilja BiHUprava/Ured za zaštitu bilja BiH
Komisija EU također redovno publicira odluke o uključivanju/isključivanju određenih a.s. Po završetku evaluacije od strane nadležnog tijela Komisije (Stalni Komitet za hranu i zdravlje
životinja)
•Odluka 2004/686/EC o priznavanje u principu kompletnosti dokumentacije o predaji za detaljno ispitivanje u pogledu mogućnosti prokinazida, IKI-220 (flonicamid) i gama-cihalotrina u Aneks I odluke;
•Odluka 2003/219/EC o neuključivanju aldikarba u Aneks I odluke i usporavanje priznavanja SZB koji sadrže ovu a.s.
Do sada doneseno ukupno 63 odluke, preporuke i uredbe.
PROPISI KOJI REGULIŠU OSTATKE (REZIDUE) PESTICIDA
Zaštita zdravlja potrošača
Na naučnoj bazi
Režim odobravanja i određivanjamaksimalnog nivoa ostataka
pesticida (MRL) zasnovanog na podjeli odgovornosti između
Komisije i članica
Do sada utvrđeno više od 17 000MRL za 133 a.s. pesticida za različite namirnica
Za one pesticide ili kombinacije pesticida za koje nije još utvrđen
maksimalni nivo rezidua na nivou Zajednice, članice mogu
određivati same za svoja nacionalna područja.
PROPISI KOJI REGULIŠU OSTATKE (REZIDUE) PESTICIDA
• Odluka 76/895/EEC kojom je fiksirano MRL za 43 a.s. Na određenom voću i povrću (bazirane na tadašnjim opdacima i sada su mnoge predmet revizije)
•Odluka 86/362/EEC gdje su ustanovljeni MRL za žita i proizvode od žita
•Odluka 86/363EEC ustanovljeni MRL za proizvode životinjskog porijekla
•Odluka 90/642/EEC ustanovljeni MRL za proizvode biljnog porijekla uključujući voće i povrće
Šta je do sada učinjeno u EU
data je lista svih a.s. za koje je određen MRL (za jedan ili više artikala);
Propisana je procedura za određeivanja MRL
Usvojena odluka 99/39EC koja uvodi ozbiljne restrikcije za upotrebu pesticida pri proizvodnji pesticida za djecu i omladinu
Usvojena odluka 94/41/EC:
• Omogućuje sistem određivanja MRL u prerađevinama i mješavinama na osnovu MRL određenom za sirovine,
• Ustanovila proceduru rješavanja sporova u slučaju da se nacionalni MRL kose unutar zajdenice
• Prenijela ovlasti za određivanje MRL sa Vijeća na Komisiju
ODREĐIVANJE MRLODREĐIVANJE MRL
na bazina bazi
Utrvđivanje nivoa rezidua u/na poljoprivrednim usjevima tretiranim pesticidima pod uslovima “dobre poljoprivrivredne prakse” (GAP) –
supervizijom rezidua.
Korištenjem odgovarajućeg modela: masa potrošača, dnevni unos rezidua (u normalnim i ekstremnim slučajevima), koje se mogu procijeniti na evropsku populaciju, nacionalne ili subpopulacije (djeca)
Na osnovu toksikoloških testiranja utvrđivanje “prihvatljivog dnevnog unosa” (ADI) uz određivanje najviše doze koja neće izazvati hronične efekte, perioda izloženosti kao i primjenu odgovarajućih mjera sigurnosti
Ako je procijenjeni dnevni unos proračunat modelom (2) manji od prihvatljivog dnevnog unosa (3) onda je nivo rezidua (1) utvrđen kao MRL.
U protivnom potrebno je modificirati primjenu pesticida, a ako to nije moguće onda se upotreba tog pesticida determiniše kao “nulta efektivnost” tj. MRL se utvrđuje kao krajnje ograničenje za upotrebu tog pesticida (koji se skida sa pozitivne liste)
1
4
3
2
Do sada je doneseno ukupno 57 odluka Vijeća koje se odnose na
Maksimalni nivo ostatakau hrani
Proizvodi za zaštitu bilja
Zakon o zaštiti bilja od bolesti i štetocina koje ugrožavaju cijelu zemlju (SG SFRJ, 89/74Pavilnik o uslovima koje moraju ispunjavati preduzeća odnosno druga pravna lica cija je djelatnost promet sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)Pavilnik o uslovima koje moraju ispunjavati preduzeća odnosno druga pravna lica cija je djelatnost proizvodnja sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)Pravilnik o nacinu izdavanju dozvola za stavljanje u unutrašnji promet sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 32/91)Pravilnik o uslovima uz koje preduzeca i druga pravna lica mogu obavljati biološka predispitivanja i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)
Zakon o zaštiti bilja (SG RS, 12/97)Pravilnik o uslovima koja moraju ispunjavati preduzeća i druga pravna lica koja se bave proizvodnjom sredstava za zaštitu bilja (SG RS, 4/98)Pravilnik o uslovima uz koje preduzeća i druga pravna lica mogu obavljati biološka predispitivanja i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških komponenati sredstava za zaštitu bilja (SG SFRJ, 36/91)Pravilnik o sadržaju deklaracija i sadržaju uputsvta za sredstva za zaštitu bilja prije plasiranja na tržište (SG RS, 3/98)
Ostaci pesticida Pod nadležnošću Ministarstva zdravstva Pod nadležnošću Ministarstva zdravlja
Zakonodavstvo o sredstvima za zaštitu bilja na snazi u FBiH i RS