, , . . , . , (). , . . , , , . O , . , , . ( ), ( ). , . , . ,
. , . , , . 1963. 42, 1974. 48 . 1992. .
18. , . . . . , , , . . : , , . :
() . . , . . , , . , , . : , , , ( ) 2 2 () , . ( ) ( ). 2 : (
)
3 : , . 3 , . , . , . , . , , , , , . , , , . , . :1. . ( )2. (
, )3. ( )4. ( )5. 6. 7. 8. ( , erga omnes ) , , .
. , , . . , . , , , . , , . , ( ).
. , . , , , . , . ( , ). , , . . , , . , , . , , . . , . . , ,
(20-40) ( 20 ). . : , , , , .
:Zatitnik gradjana je nezavisan dravni organ koji titi prava
gradjana i kontrolie rad :- organa dravne uprave, - organa nadlenog
za pravnu zatitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije, -
kao i drugih organa i organizacija, preduzea i ustanova kojima su
poverena javna ovlaenja. Zatitnik gradjana nije ovlaen da kontrolie
rad Narodne skuptine, predsednika Republike, Vlade, Ustavnog suda,
sudova i javnih tuilatava. Zatitnika gradjana bira i razreava
Narodna skuptina, u skladu sa Ustavom i zakonom. Zatitnik gradjana
za svoj rad odgovara Narodnoj skuptini. Zatitnik gradjana uiva
imunitet kao narodni poslanik. O imunitetu zatitnika gradjana
odluuje Narodna skuptina. :Zatitnika graana bira Skuptina veinom
glasova svih narodnih poslanika, na predlog odbora nadlenog za
ustavna pitanja (u daljem tekstu: Odbor). Kandidata za Zatitnika
graana Odboru ima pravo da predloi svaka poslanika grupa u
Skuptini.
Zatitnik graana se bira na vreme od pet godina i isto lice moe
biti najvie dva puta uzastopno birano na ovu funkciju.
Za Zatitnika graana moe biti izabran dravljanin Republike Srbije
koji ispunjava sledee uslove:1) da je diplomirani pravnik;2) da ima
najmanje deset godina iskustva na pravnim poslovima;3) da poseduje
visoke moralne i strune kvalitete;4) da ima zapaeno iskustvo u
zatiti prava graana.
Zatitnik graana ima etiri zamenika koji mu pomau u obavljanju
poslova utvrenih ovim zakonom, u okviru ovlaenja koja im on
prenese.
Zamenike Zatitnika graana bira Skuptina veinom glasova svih
narodnih poslanika, na predlog Zatitnika graana. Zamenici Zatitnika
graana biraju se na vreme od pet godina i isto lice moe najvie dva
puta uzastopno biti birano na ovu funkciju.
Za zamenika Zatitnika graana moe biti izabran dravljanin
Republike Srbije koji ispunjava sledee uslove:1) da ima visoku
strunu spremu;2) da ima najmanje pet godina iskustva;3) da poseduje
visoke moralne i strune kvalitete;4) da ima zapaeno iskustvo u
zatiti prava graana.
Smatra se da je Zatitnik graana, odnosno zamenik Zatitnika
graana stupio na dunost momentom polaganja zakletve.
Funkcija Zatitnika graana prestaje u sledeim sluajevima:1)
istekom mandata, ako ne bude ponovo izabran;2) smru;3) ostavkom;4)
gubitkom dravljanstva, to se utvruje na osnovu akta nadlenog
dravnog organa;5) ispunjenjem uslova za penziju u skladu sa
zakonom;6) nastupanjem trajne fizike ili mentalne nesposobnosti za
obavljanje funkcije;7) razreenjem.
Zatitnika graana razreava Skuptina veinom glasova svih narodnih
poslanika, na predlog Odbora ili najmanje jedne treine od ukupnog
broja narodnih poslanika.
Zatitnik graana moe biti razreen jedino u sledeim sluajevima:1)
ako nestruno i nesavesno obavlja svoju funkciju;2) ako obavlja
drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost, ako obavlja drugu
dunost ili posao koji bi mogao uticati na njegovu samostalnost i
nezavisnost, ili ako postupa suprotno zakonu kojim se ureuje
spreavanje sukoba interesa pri vrenju javnih funkcija;3) ako bude
osuen za krivino delo koje ga ini nepodobnim za obavljanje ove
funkcije.
Skuptina na predlog Odbora moe doneti odluku o suspenziji
Zatitnika graana u sluaju:1) ako je protiv njega odreen pritvor;2)
ako je osuen za krivino delo koje ga ini nepodobnim za obavljanje
funkcije, a presuda nije postala pravosnana.
Odluka o suspenziji donosi se veinom glasova narodnih poslanika
na sednici na kojoj je prisutna veina narodnih poslanika.
Zatitnik graana ima pravo predlaganja zakona iz svoje
nadlenosti. Zatitnik graana je ovlaen da Vladi odnosno Skuptini
podnese inicijativu za izmenu ili dopunu zakona i drugih propisa i
optih akata, ako smatra da do povrede prava graana dolazi zbog
nedostataka u propisima, kao i da inicira donoenje novih zakona,
drugih propisa i optih akata, kada smatra da je to od znaaja za
ostvarivanje i zatitu prava graana. Vlada, odnosno nadleni odbor
Skuptine, su obavezni da razmatraju inicijative koje podnosi
Zatitnik graana.
Zatitnik graana je ovlaen da pokrene postupak pred Ustavnim
sudom za ocenu ustavnosti i zakonitosti zakona, drugih propisa i
optih akata.
Zatitnik graana pokree postupak po pritubi graana ili po
sopstvenoj inicijativi. Svako fiziko ili pravno, domae ili strano
lice koje smatra da su mu aktom, radnjom ili neinjenjem organa
uprave povreena prava moe da podnese pritubu Zatitniku graana. Pre
podnoenja pritube podnosilac je duan da pokua da zatiti svoja prava
u odgovarajuem pravnom postupku. Zatitnik graana e uputiti
podnosioca pritube na pokretanje odgovarajueg pravnog postupka, ako
je takav postupak predvien, a nee pokretati postupak dok ne budu
iscrpljena sva pravna sredstva. Izuzetno, Zatitnik graana moe
pokrenuti postupak i pre nego to su iscrpljena sva pravna sredstva,
ako bi podnosiocu pritube bila naneta nenadoknadiva teta ili ako se
prituba odnosi na povredu principa dobre uprave, posebno nekorektan
odnos organa uprave prema podnosiocu pritube, neblagovremen rad ili
druga krenja pravila etikog ponaanja zaposlenih u organima
uprave.
Zatitnik graana nee postupati po anonimnim pritubama. Izuzetno,
ako smatra da u anonimnoj pritubi ima osnova za njegovo postupanje,
Zatitnik graana moe pokrenuti postupak po sopstvenoj
inicijativi.
Zatitnik graana podnosi Skuptini redovan godinji izvetaj u kome
se navode podaci o aktivnostima u prethodnoj godini, podaci o
uoenim nedostacima u radu organa uprave, kao i predlozi za
poboljanje poloaja graana u odnosu na organe uprave.Izvetaj o radu
se podnosi najkasnije do 15. marta naredne godine i objavljuje se u
"Slubenom glasniku Republike Srbije" i na internet stranici
Zatitnika graana, a dostavlja se i sredstvima javnog informisanja.U
toku godine Zatitnik graana moe da podnosi i posebne izvetaje, ako
za tim postoji potreba.
Zatitnik graana ima pravo na platu u visini plate predsednika
Ustavnog suda, a zamenici u visini plate sudije Ustavnog suda.
Za vrenje strunih i administrativnih poslova obrazuje se struna
sluba Zatitnika graana. Radom strune slube rukovodi generalni
sekretar, koji mora biti lice sa zavrenim pravnim fakultetom,
najmanje pet godina radnog iskustva i koji mora ispunjavati uslove
za rad u organima dravne uprave. Zatitnik graana donosi opti akt o
organizaciji i sistematizaciji poslova strune slube, na koji
saglasnost daje Narodna skuptina. Zatitnik graana donosi odluku o
prijemu u radni odnos zaposlenih u strunoj slubi.
Poslove pravne zatite imovinskih prava i interesa Republike
Srbije, autonomne pokrajine, grada i optine obavlja javno
pravobranilatvo. Javno pravobranilatvo je zakonski zastupnik
Republike, autonomne pokrajine, grada i optine.Poslove pravne
zatite imovinskih prava i interesa Republike Srbije obavlja
Republiko javno pravobranilatvo. Sedite Republikog javnog
pravobranilatva je u Beogradu.Funkciju Republikog javnog
pravobranilatva vri Republiki javni pravobranilac, kojeg postavlja
Vlada na etiri godine i moe biti ponovo postavljen. Republiki javni
pravobranilac ima zamenike koje postavlja Vlada i koji poslove
zamenika vre kao stalnu dunost.Republiki javni pravobranilac
odgovara za svoj rad i rad Republikog javnog pravobranilatva -
Vladi, a zamenici - Republikom javnom pravobraniocu i Vladi.U
sluajevima u kojima to priroda spora doputa Republiko javno
pravobranilatvo e pre pokretanja parnice ili drugog postupka
preduzeti potrebne mere radi sporazumnog reavanja spornog odnosa.Na
organizaciju i rad Republikog javnog pravobranilatva, shodno se
primenjuju odredbe Zakona o ministarstvima. Na zaposlene u
Republikom javnom pravobranilatvu primenjuju se odredbe zakona
kojima se ureuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnih odnosa u
dravnim organima.Trokovi zastupanja u sudskim i upravnim postupcima
priznaju se Republikom javnom pravobranilatvu po propisima o
nagradama i naknadi trokova za rad advokata.Ostvareni prihodi u
zastupanju su prihod Republike.
Upravni spor reava Upravni sud. Upravni sud odluuje u veu od tri
sudije, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.U postupku po
zahtevu za preispitivanje sudske odluke protiv odluke Upravnog suda
odluuje Vrhovni kasacioni sud. Vrhovni kasacioni sud odluuje u veu
od tri sudije.Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta
koji je donet u drugom stepenu. Upravni spor moe se pokrenuti i
protiv prvostepenog upravnog akta protiv koga nije dozvoljena alba
u upravnom postupku. Upravni spor moe se pokrenuti i kada nadleni
organ o zahtevu, odnosno albi stranke nije doneo upravni akt, pod
uslovima predvienim ovim zakonom.Presudom se tuba uvaava ili odbija
kao neosnovana.Sud donosi presudu veinom glasova. O veanju i
glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi lanovi vea i
zapisniar. Veanje i glasanje vri se bez prisustva
stranaka.Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u
granicama zahteva iz tube, ali pri tom nije vezan razlozima tube.
Na nitavost upravnog akta sud pazi po slubenoj dunosti.Trokove
upravnog spora ine izdaci nastali u toku ili povodom spora. U
upravnom sporu o trokovima postupka odluuje sud. BITNO :
Upravni sud je republickog ranga, posebne nadleznosti, osnovan
2010. Uslov za sudije je 10 godina iskustva. Nema prava zalbe na
presude Upravnog suda vec samo vanredna pravna sredstva, o kojima
odlucuje VKS. Nadlezan je za upravne sporove po ZUS (iz upravnog),
kao i za statutarnost.
, . . 5. 6. ... ( , ). , , . , .
, , . . . , ( ), : , .
. ., . : . . . 2 : () ,
, .
, , . , . . 2 . : . . : , , : , , : : , . . , . , , . , , , . ()
, . , . , . ( )
. . : , ( . ). , , . 2 : . . , , (), , . . . , , , , . , , . .
10 , , 2/3 . , (, ). , . : . , . .
. , , . , , . , . , , . . , , 2 .
. , , - . , . . , .
, . , : - 2 ( ) , . . . , , , . , . . , , ( ). , . ( .) : ( ), ,
. . , , ( ; ; ) 3 . : ( 2 ) ( , ) ( ) . , . , . .
, , . , . , , , , . , ( , ) ( , ). : ( , ; ; )
( , ; ; )
( ; ; ; , , )
( ; , , ) . . . , 2 , , .
, . . . : . , . . . , . (, ) . , . . , . , . . . . ( , , ).
, , .
, , . , , , ( )
DEKONCENTRACIJA I DECENTRALIZACIJADekoncentracija i
decentralizacija postoji u unitarnoj drzavi, za razliku od
federalne drzave, gde vlast, kao jedini drzavni organi, vrse
centralni organi. Oni tu vlast mogu vrsiti u potpunosti tj. u
celini ili mogu pojedine poslove poveriti necentralnim organimma,
koji su im podredjeni. Imajuci u vidu odnos koji se uspostavlja
izmedju centralnih i necentralnih organa unitarna drzava moze biti
centralizovana i decentralizovana. Ako postoji potpuna podredjenost
necentralnih organa centralnim i ako se uspostavlja centralno
drzavno uredjenje u unitarnoj drzavi imamo dekoncentraciju. Ukoliko
se necentralnim organima ostavlja izvestan stepen samostalnosti u
odnosu na centralne organe i ako se uspostavlja decentralizovano
drzavno uredjenje onda postoji decentralizacija.Andre Oriju
najbolje i najslikovitije izrazava razliku izmedju dekoncentracije
i decentralizacije. On kaze da se kod dekoncentracije poslovi
drzavne uprave poveravaju drzavnim organima tj. predstavnicima
drzave, dok se kod decentralizacije ti isti poslovi poveravaju
drzavnim organima tj. predstavnicima gradjana. Zato dekoncentracija
predstavlja centralizaciju jer ona pretstavlja koncentraciju vlasti
kod centralnih organa drzave. Slikovito receno, dekoncentracija je
uvek isti cekic koji kuje, skracuje mu se samo drska. Tipican
primer dekoncentracije u Srbiji su upravni okruzi, kao podrucni
centri drzavne uprave.Drzavna vlast se decentralizuje samo ako se
prenosi na necentralne organe izvan drzavne hijerarhije tj. na
organe koji imaju u okviru drzavne vlasti izvesnu
autonomiju-nezavisnost. To je prenosenje odredjenih poslova
centralne upravne vlasti lokalnim organima, koje su gradjani
izabrali. Funkcionalna decentralizacija ogleda se u priznavanju
odredjenim javnim sluzbama prava na odredjen stepen nezavisnosti.
Teritorijalna decentralizacija sastoji se u takvoj nezavisnosti
kojom raspolazu teritorijalni kolektiviteti, odnosno gradjani koji
su tu nastanjeni da upravljaju u sferi lokalnih poslova. Pojmom
teritorijalne decentralizacije u sirem smislu moze se obuhvatiti
pojam teritorijalne autonomije. Njime se (za razliku od pojma
lokalne samouprave koji obuhvata autonomiju od centralnih drzavnih
organa u sferi lokalnih poslova) obuhvata autonomija u oblasti
zakonodavstva. Za razliku od oblika decentralizacije kao
decentralizacije drzavne uprave, koji se proucavaju u upravnom
pravu, lokalna samouprava I teritorijalna autonomija, kao oblici
teritorijalne decentralizacije, proucavaju se u ustavnom pravu.
VRSTE IZBORNIH SISTEMA
Veinski izborni sistemPostoje tri osnovna oblika veinskih
sistema:jednokruni (u kome onaj ko je u izbornoj jedinici dobio
prostu veinu dobija i mandat (USA sem predsednikih, Velika
Britanija);dvokruni sa dva kandidata u sluaju da u prvom krugu
nemamo kandidata koji je osvojio preko 50% glasova izalih biraa, u
drugi krug ulaze dva prvoplasirana kandidata iz prvog kruga.
Pobednik je onaj kojii ima prostu veinu glasova u drugom krugu
(Vojvodina, pokrajinski);dvokruni sa tri kandidata u situaciji kada
u prvom krugu nemamo kandidata koji je osvojio preko 50% glasova
izalih biraa, u drugi krug ulaze tri prvoplasirana kandidata iz
prvog kruga. Pobednik je onaj koji ima prostu veinu glasova u
drugom krugu (Francuska lokalni).Ovaj izborni sistem ima za manu
unitavanje politikog pluralizma, unitavanje zastupljenosti manjina
i zastupljenosti polova i razliitih socijalnih grupa. Takoe,
kritiari ovog sistema smatraju da se teoretski moe baciti od 49 do
60% glasova. U sutini, na duge staze ovo je odlian sistem jer
kandidati vremenom gledaju da obuhvate maksimum mogue podrke svih
socijalnih grupa tako to se trude da razumeju i ukljue u svoj
program njihove interese ukoliko su kompatibilni sa glasovima baze.
Politiari ponikli iz ovakvih sistema su visoko obrazovani i u
stanju su da se identifikuju sa svojim biraima i njihovim
interesima, jer jedino njima polau raune, zato to njih i
predstavljaju.U Srbiji bi ovaj sistem predstavljao vlast koja bi
imala legalitet, ali bi imala visok stepen nedostatka legitimiteta.
Potencijalni izvor ozbiljnih drutvenih i dravnih nemira.
Proporcionalni izborni sistemiisti proporcionalni sistemU Srbiji
je u primeni proporcionalni izborni sistem.Srbija je celovita
izborna jedinica. Da bi mogla da uestvuje u podeli poslanikih
mesta, izborna lista mora da na izborima osvoji najmanje 5% od
ukupnog broja glasova. Podela poslanikih mesta se vri primenom
Dontovog kolinika.Izmenom Zakona o izboru narodnih poslanika,
izbornim listama nacionalnih manjina je pruena prilika da u podeli
mandata uestvuju bez obzira na to da li su osvojile 5% od ukupnog
broja glasova. Stranke nacionalnih manjina su tako prvi put zaista
mogle da biraju da li e u izborima uestvovati same, ili e pak imati
svoje kandidate na izbornim listama drugih stranaka. Za nacionalne
manjine je, takoe, to bila prva prava prilika da imaju svoje
autentine predstavnike u Narodnoj skuptini Republike Srbije.Nakon
okonanih izbora i podele mandata, stranke, suprotno standardima,
imaju pravo da po svom nahoenju biraju kojim e kandidatima sa
izborne liste dodeliti dobijeni mandat. Birai tako, kada se
opredeljuju za jednu listu, ne mogu znati koji bi ih od kandidata
sa liste mogao zastupati u parlamentu.S obzirom na navedeno,
opravdano se namee pitanje da li poslanici u Skuptini predstavljaju
svoje partije ili graane, iako Ustav tu ne ostavlja prostor za
dilemu, jer jasno navodi da suverenost pripada graanima, koji vlast
vre preko svojih predstavnika u Narodnoj skuptini. Takoe, posledino
se namee i pitanje ije e interese poslanici zastupati (interese
graana ili partijske interese) i u kojoj meri e biti slobodni da se
u buduem sazivu skuptine ponaaju i opredeljuju saglasno sopstvenom
miljenju i savesti. Logina posledica ovakvog reenja moe biti
sticanje moi u rukama partijskih lidera.Kako ovaj sistem vie nije
mogu na ovakav nain, postoji jedino varijanta proportcijalnog
sistema u kome bi lista bila zatvorena, i gde bi poslanici ulazili
po rednom broju na listi.
Personalizovan proporcionalni sstemGraani u okviru svoje izborne
jedinice imaju spisak kandidata, sa imenom i prezimenom, ali i sa
stranakom pripadnou.Birai e glasati za jednog od ponuenih
kandidata, a stranke ni na koji nain nee moi da utiu na to koji e
od kandidata postati odbornik. (Zalaem se lino da u skuptinu ulazi
1/3 ili 1/4 sa liste po nahoenju stranke, a 2/3 ili 3/4 sa liste
prema ostvarenom rezultatu zbog problema dispariteta kvaliteta
izbornih jedinica i kandidata. Na ovaj nain bi doli i do bolje
zastupljenosti ena i mladih).U okviru svake stranke pravi se lista
kandidata prema procentu glasova koji su ostvarili na izborima, a
taj procenat se dobija stavljanjem u odnos ukupnog broja upisanih
biraa po toj izbornoj jedinici i broja glasova koje je svaki
kandidat osvojio.Stranaka lista uspenosti se pravi tako to je prvi
kandidat onaj sa najveim procentom osvojenih glasova, drugi sa
drugim najveim procentom i tako redomUkoliko je neka lista na
lokalu osvojila pet mandata, u lokalni parlament ulaze prvih pet
kandidata sa najveim procentom osvojenih glasova, objanjeno je u
saoptenju.Na taj nain e se izbei dosadanji problem zatvorenih
kandidatskih lista u kome graani nisu znali ko e ih kasnije
predstavljati u lokalnoj skuptini.Reenjima iz Nacrta, koji je
pripemila Radna grupa Ministarstva za dravnu upravu i lokalnu
samoupravu, zadrava se visoka proporcionalnost izmeu broja
osvojenih glasova i broja osvojenih mandata stranaka koje su
uestvovale na izborima. Posmatrano sa aspekta stranakog rezultata
sve ostaje isto, uz zadravanje cenzusa od pet odsto.
USTAVNI KONTINUITET Ustavni kontinuitet postoji kada se novi
ustav menja/donosi na osnovu pravila koja se nalaze u postojecem
ustavu. Ukoliko prilikom donosenja novog ustava nisu postovana ta
pravila (procedura koja je predvidjena ranijim ustavom) onda je rec
o ustavnom diskontinuitetu.
, , , , , , .
, ( )
( ; , , )
( )
organizacija drzavne vlasti uopste, na osnovu nacela ustava kao
najviseg pravnog akta, koji je osnovni zakon svake zemlje i
ustanovljava nacine funkcionisanja vlasti, vlast potice od gradjana
podela vlasti, garantovana nezavisnost sudstva