Na osnovu lana 133. stav 3. Ustava Republike Srbije i lana 25.
Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi ("Slubeni glasnik RS",
br. 48/94 i 11/98),Narodna skuptina Republike Srbije, na Drugoj
posebnoj sednici Narodne skuptine Republike Srbije u 2006. godini,
odranoj 8. novembra 2006. godine, donela jeODLUKUO PROGLAENJU
USTAVA REPUBLIKE SRBIJEProglaava se Ustav Republike Srbije, koji je
usvojila Narodna skuptina Republike Srbije na Prvoj posebnoj
sednici Narodne skuptine Republike Srbije u 2006. godini, odranoj
30. septembra 2006. godine i koji je konano usvojen na republikom
referendumu odranom 28. i 29. oktobra 2006. godine.** *Polazei od
dravne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih graana i
etnikih zajednica u Srbiji,polazei i od toga da je Pokrajina Kosovo
i Metohija sastavni deo teritorije Srbije, da ima poloaj sutinske
autonomije u okviru suverene drave Srbije i da iz takvog poloaja
Pokrajine Kosovo i Metohija slede ustavne obaveze svih dravnih
organa da zastupaju i tite dravne interese Srbije na Kosovu i
Metohiji u svim unutranjim i spoljnim politikim odnosima,graani
Srbije donoseUSTAV REPUBLIKE SRBIJE("Sl. glasnik RS", br.
98/2006)
Prvi deoNAELA USTAVARepublika Srbijalan 1Republika Srbija je
drava srpskog naroda i svih graana koji u njoj ive, zasnovana na
vladavini prava i socijalnoj pravdi, naelima graanske demokratije,
ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti evropskim
principima i vrednostima.Nosioci suverenostilan 2Suverenost potie
od graana koji je vre referendumom, narodnom inicijativom i preko
svojih slobodno izabranih predstavnika.Nijedan dravni organ,
politika organizacija, grupa ili pojedinac ne moe prisvojiti
suverenost od graana, niti uspostaviti vlast mimo slobodno izraene
volje graana.Vladavina pravalan 3Vladavina prava je osnovna
pretpostavka Ustava i poiva na neotuivim ljudskim pravima.Vladavina
prava se ostvaruje slobodnim i neposrednim izborima, ustavnim
jemstvima ljudskih i manjinskih prava, podelom vlasti, nezavisnom
sudskom vlau i povinovanjem vlasti Ustavu i zakonu.Podela vlastilan
4Pravni poredak je jedinstven.Ureenje vlasti poiva na podeli vlasti
na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.Odnos tri grane vlasti zasniva se
na ravnotei i meusobnoj kontroli.Sudska vlast je nezavisna.Politike
strankelan 5Jemi se i priznaje uloga politikih stranaka u
demokratskom oblikovanju politike volje graana.Osnivanje politikih
stranaka je slobodno.Nedoputeno je delovanje politikih stranaka
koje je usmereno na nasilno ruenje ustavnog poretka, krenje
zajemenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne,
nacionalne ili verske mrnje.Politike stranke ne mogu neposredno
vriti vlast, niti je potiniti sebi.Zabrana sukoba interesalan 6Niko
ne moe vriti dravnu ili javnu funkciju koja je u sukobu sa njegovim
drugim funkcijama, poslovima ili privatnim interesima.Postojanje
sukoba interesa i odgovornost pri njegovom reavanju odreuju se
Ustavom i zakonom.Grb, zastava i himnalan 7Republika Srbija ima
svoj grb, zastavu i himnu.Grb Republike Srbije se koristi kao
Veliki grb i kao Mali grb.Zastava Republike Srbije postoji i
koristi se kao Narodna zastava i kao Dravna zastava.Himna Republike
Srbije jeste sveana pesma "Boe pravde".Izgled i upotreba grba,
zastave i himne, ureuju se zakonom.Teritorija i granicalan
8Teritorija Republike Srbije je jedinstvena i nedeljiva.Granica
Republike Srbije je nepovrediva, a menja se po postupku predvienom
za promenu Ustava.Glavni gradlan 9Glavni grad Republike Srbije je
Beograd.Jezik i pismolan 10U Republici Srbiji u slubenoj upotrebi
su srpski jezik i iriliko pismo.Slubena upotreba drugih jezika i
pisama ureuje se zakonom, na osnovu Ustava.Svetovnost dravelan
11Republika Srbija je svetovna drava.Crkve i verske zajednice su
odvojene od drave.Nijedna religija ne moe se uspostaviti kao dravna
ili obavezna.Pokrajinska autonomija i lokalna samoupravalan
12Dravna vlast ograniena je pravom graana na pokrajinsku autonomiju
i lokalnu samoupravu.Pravo graana na pokrajinsku autonomiju i
lokalnu samoupravu podlee samo nadzoru ustavnosti i
zakonitosti.Zatita dravljana i Srba u inostranstvulan 13Republika
Srbija titi prava i interese svojih dravljana u
inostranstvu.Republika Srbija razvija i unapreuje odnose Srba koji
ive u inostranstvu sa matinom dravom.Zatita nacionalnih manjinalan
14Republika Srbija titi prava nacionalnih manjina.Drava jemi
posebnu zatitu nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune
ravnopravnosti i ouvanja njihovog identiteta.Ravnopravnost
polovalan 15Drava jemi ravnopravnost ena i mukaraca i razvija
politiku jednakih mogunosti.Meunarodni odnosilan 16Spoljna politika
Republike Srbije poiva na optepriznatim principima i pravilima
meunarodnog prava.Opteprihvaena pravila meunarodnog prava i
potvreni meunarodni ugovori sastavni su deo pravnog poretka
Republike Srbije i neposredno se primenjuju. Potvreni meunarodni
ugovori moraju biti u skladu s Ustavom.Poloaj stranacalan
17Stranci, u skladu sa meunarodnim ugovorima, imaju u Republici
Srbiji sva prava zajemena Ustavom i zakonom, izuzev prava koja po
Ustavu i zakonu imaju samo dravljani Republike Srbije.Drugi
deoLJUDSKA I MANJINSKA PRAVA I SLOBODE1. Osnovna naelaNeposredna
primena zajemenih pravalan 18Ljudska i manjinska prava zajemena
Ustavom neposredno se primenjuju.Ustavom se jeme, i kao takva,
neposredno se primenjuju ljudska i manjinska prava zajemena
opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim
ugovorima i zakonima. Zakonom se moe propisati nain ostvarivanja
ovih prava samo ako je to Ustavom izriito predvieno ili ako je to
neophodno za ostvarenje pojedinog prava zbog njegove prirode, pri
emu zakon ni u kom sluaju ne sme da utie na sutinu zajemenog
prava.Odredbe o ljudskim i manjinskim pravima tumae se u korist
unapreenja vrednosti demokratskog drutva, saglasno vaeim
meunarodnim standardima ljudskih i manjinskih prava, kao i praksi
meunarodnih institucija koje nadziru njihovo sprovoenje.Svrha
ustavnih jemstavalan 19Jemstva neotuivih ljudskih i manjinskih
prava u Ustavu slue ouvanju ljudskog dostojanstva i ostvarenju pune
slobode i jednakosti svakog pojedinca u pravednom, otvorenom i
demokratskom drutvu, zasnovanom na naelu vladavine prava.Ogranienja
ljudskih i manjinskih pravalan 20Ljudska i manjinska prava zajemena
Ustavom mogu zakonom biti ograniena ako ogranienje doputa Ustav, u
svrhe radi kojih ga Ustav doputa, u obimu neophodnom da se ustavna
svrha ogranienja zadovolji u demokratskom drutvu i bez zadiranja u
sutinu zajemenog prava.Dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava
ne moe se smanjivati.Pri ograniavanju ljudskih i manjinskih prava,
svi dravni organi, a naroito sudovi, duni su da vode rauna o sutini
prava koje se ograniava, vanosti svrhe ogranienja, prirodi i obimu
ogranienja, odnosu ogranienja sa svrhom ogranienja i o tome da li
postoji nain da se svrha ogranienja postigne manjim ogranienjem
prava.Zabrana diskriminacijelan 21Pred Ustavom i zakonom svi su
jednaki.Svako ima pravo na jednaku zakonsku zatitu, bez
diskriminacije.Zabranjena je svaka diskriminacija, neposredna ili
posredna, po bilo kom osnovu, a naroito po osnovu rase, pola,
nacionalne pripadnosti, drutvenog porekla, roenja, veroispovesti,
politikog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika,
starosti i psihikog ili fizikog invaliditeta.Ne smatraju se
diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija moe uvesti radi
postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su sutinski
u nejednakom poloaju sa ostalim graanima.Zatita ljudskih i
manjinskih prava i slobodalan 22Svako ima pravo na sudsku zatitu
ako mu je povreeno ili uskraeno neko ljudsko ili manjinsko pravo
zajemeno Ustavom, kao i pravo na uklanjanje posledica koje su
povredom nastale.Graani imaju pravo da se obrate meunarodnim
institucijama radi zatite svojih sloboda i prava zajemenih
Ustavom.2. Ljudska prava i slobodeDostojanstvo i slobodan razvoj
linostilan 23Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno i svi su duni
da ga potuju i tite.Svako ima pravo na slobodan razvoj linosti, ako
time ne kri prava drugih zajemena Ustavom.Pravo na ivotlan
24Ljudski ivot je neprikosnoven.U Republici Srbiji nema smrtne
kazne.Zabranjeno je kloniranje ljudskih bia.Nepovredivost fizikog i
psihikog integritetalan 25Fiziki i psihiki integritet je
nepovrediv.Niko ne moe biti izloen muenju, neovenom ili poniavajuem
postupanju ili kanjavanju, niti podvrgnut medicinskim ili naunim
ogledima bez svog slobodno datog pristanka.Zabrana ropstva, poloaja
slinog ropstvu i prinudnog radalan 26Niko ne moe biti dran u
ropstvu ili u poloaju slinom ropstvu.Svaki oblik trgovine ljudima
je zabranjen.Zabranjen je prinudni rad. Seksualno ili ekonomsko
iskoriavanje lica koje je u nepovoljnom poloaju smatra se prinudnim
radom.Prinudnim radom se ne smatra rad ili sluba lica na izdravanju
kazne lienja slobode, ako je njihov rad zasnovan na principu
dobrovoljnosti, uz novanu nadoknadu, rad ili sluba lica na vojnoj
slubi, kao ni rad ili sluba za vreme ratnog ili vanrednog stanja u
skladu sa merama propisanim prilikom proglaenja ratnog ili
vanrednog stanja.Pravo na slobodu i bezbednostlan 27Svako ima pravo
na linu slobodu i bezbednost. Lienje slobode doputeno je samo iz
razloga i u postupku koji su predvieni zakonom.Lice koje je lieno
slobode od strane dravnog organa odmah se, na jeziku koji razume,
obavetava o razlozima lienja slobode, o optubi koja mu se stavlja
na teret kao i o svojim pravima i ima pravo da bez odlaganja o svom
lienju slobode obavesti lice po svom izboru.Svako ko je lien
slobode ima pravo albe sudu, koji je duan da hitno odlui o
zakonitosti lienja slobode i da naredi putanje na slobodu ako je
lienje slobode bilo nezakonito.Kaznu koja obuhvata lienje slobode
moe izrei samo sud.Postupanje s licem lienim slobodelan 28Prema
licu lienom slobode mora se postupati oveno i s uvaavanjem
dostojanstva njegove linosti.Zabranjeno je svako nasilje prema licu
lienom slobode.Zabranjeno je iznuivanje iskaza.Dopunska prava u
sluaju lienja slobode bez odluke sudalan 29Licu lienom slobode bez
odluke suda, odmah se saoptava da ima pravo da nita ne izjavljuje i
pravo da ne bude sasluano bez prisustva branioca koga samo izabere
ili branioca koji e mu besplatno pruiti pravnu pomo ako ne moe da
je plati.Lice lieno slobode bez odluke suda mora bez odlaganja, a
najkasnije u roku od 48 asova, biti predato nadlenom sudu, u
protivnom se puta na slobodu.Pritvorlan 30Lice za koje postoji
osnovana sumnja da je uinilo krivino delo moe biti pritvoreno samo
na osnovu odluke suda, ako je pritvaranje neophodno radi voenja
krivinog postupka.Ako nije sasluano prilikom donoenja odluke o
pritvoru ili ako odluka o pritvoru nije izvrena neposredno po
donoenju, pritvoreno lice mora u roku od 48 asova od lienja slobode
da bude izvedeno pred nadleni sud, koji potom ponovo odluuje o
pritvoru.Pismeno i obrazloeno reenje suda o pritvoru uruuje se
pritvoreniku najkasnije 12 asova od pritvaranja. Odluku o albi na
pritvor sud donosi i dostavlja pritvoreniku u roku od 48
asova.Trajanje pritvoralan 31Trajanje pritvora sud svodi na najkrae
neophodno vreme, imajui u vidu razloge pritvora. Pritvor odreen
odlukom prvostepenog suda traje u istrazi najdue tri meseca, a vii
sud ga moe, u skladu sa zakonom, produiti na jo tri meseca. Ako do
isteka ovog vremena ne bude podignuta optunica, okrivljeni se puta
na slobodu.Posle podizanja optunice trajanje pritvora sud svodi na
najkrae neophodno vreme, u skladu sa zakonom.Pritvorenik se puta da
se brani sa slobode im prestanu razlozi zbog kojih je pritvor bio
odreen.Pravo na pravino suenjelan 32Svako ima pravo da nezavisan,
nepristrasan i zakonom ve ustanovljen sud, pravino i u razumnom
roku, javno raspravi i odlui o njegovim pravima i obavezama,
osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao
i o optubama protiv njega.Svakome se jemi pravo na besplatnog
prevodioca, ako ne govori ili ne razume jezik koji je u slubenoj
upotrebi u sudu i pravo na besplatnog tumaa, ako je slep, gluv ili
nem.Javnost se moe iskljuiti tokom itavog postupka koji se vodi
pred sudom ili u delu postupka, samo radi zatite interesa
nacionalne bezbednosti, javnog reda i morala u demokratskom drutvu,
kao i radi zatite interesa maloletnika ili privatnosti uesnika u
postupku, u skladu sa zakonom.Posebna prava okrivljenoglan 33Svako
ko je okrivljen za krivino delo ima pravo da u najkraem roku, u
skladu sa zakonom, podrobno i na jeziku koji razume, bude obaveten
o prirodi i razlozima dela za koje se tereti, kao i o dokazima
prikupljenim protiv njega.Svako ko je okrivljen za krivino delo ima
pravo na odbranu i pravo da uzme branioca po svom izboru, da s njim
nesmetano opti i da dobije primereno vreme i odgovarajue uslove za
pripremu odbrane.Okrivljeni koji ne moe da snosi trokove branioca,
ima pravo na besplatnog branioca, ako to zahteva interes
pravinosti, u skladu sa zakonom.Svako ko je okrivljen za krivino
delo, a dostupan je sudu, ima pravo da mu se sudi u njegovom
prisustvu i ne moe biti kanjen, ako mu nije omogueno da bude
sasluan i da se brani.Svako kome se sudi za krivino delo ima pravo
da sam ili preko branioca iznosi dokaze u svoju korist, ispituje
svedoke optube i da zahteva da se, pod istim uslovima kao svedoci
optube i u njegovom prisustvu, ispituju i svedoci odbrane.Svako
kome se sudi za krivino delo ima pravo da mu se sudi bez
odugovlaenja.Lice koje je okrivljeno ili kome se sudi za krivino
delo nije duno da daje iskaze protiv sebe ili protiv lica bliskih
sebi, niti da prizna krivicu.Sva prava koja ima okrivljeni za
krivino delo ima, shodno zakonu i u skladu sa njim, i fiziko lice
protiv koga se vodi postupak za neko drugo kanjivo delo.Pravna
sigurnost u kaznenom pravulan 34Niko se ne moe oglasiti krivim za
delo koje, pre nego to je uinjeno, zakonom ili drugim propisom
zasnovanim na zakonu nije bilo predvieno kao kanjivo, niti mu se
moe izrei kazna koja za to delo nije bila predviena.Kazne se
odreuju prema propisu koji je vaio u vreme kad je delo uinjeno,
izuzev kad je kasniji propis povoljniji za uinioca. Krivina dela i
krivine sankcije odreuju se zakonom.Svako se smatra nevinim za
krivino delo dok se njegova krivica ne utvrdi pravnosnanom odlukom
suda.Niko ne moe biti gonjen ni kanjen za krivino delo za koje je
pravnosnanom presudom osloboen ili osuen ili za koje je optuba
pravnosnano odbijena ili postupak pravnosnano obustavljen, niti
sudska odluka moe biti izmenjena na tetu okrivljenog u postupku po
vanrednom pravnom leku. Istim zabranama podlee voenje postupka za
neko drugo kanjivo delo.Izuzetno, ponavljanje postupka je doputeno
u skladu s kaznenim propisima, ako se otkriju dokazi o novim
injenicama koje su, da su bile poznate u vreme suenja, mogle bitno
da utiu na njegov ishod ili ako je u ranijem postupku dolo do bitne
povrede koja je mogla uticati na njegov ishod.Krivino gonjenje i
izvrenje kazne za ratni zloin, genocid i zloin protiv ovenosti ne
zastareva.Pravo na rehabilitaciju i naknadu tetelan 35Ko je bez
osnova ili nezakonito lien slobode, pritvoren ili osuen za kanjivo
delo ima pravo na rehabilitaciju, naknadu tete od Republike Srbije
i druga prava utvrena zakonom.Svako ima pravo na naknadu
materijalne ili nematerijalne tete koju mu nezakonitim ili
nepravilnim radom prouzrokuje dravni organ, imalac javnog ovlaenja,
organ autonomne pokrajine ili organ jedinice lokalne
samouprave.Zakon odreuje uslove pod kojima oteeni ima pravo da
zahteva naknadu tete neposredno od lica koje je tetu
prouzrokovalo.Pravo na jednaku zatitu prava i na pravno sredstvolan
36Jemi se jednaka zatita prava pred sudovima i drugim dravnim
organima, imaocima javnih ovlaenja i organima autonomne pokrajine i
jedinica lokalne samouprave.Svako ima pravo na albu ili drugo
pravno sredstvo protiv odluke kojom se odluuje o njegovom pravu,
obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu.Pravo na pravnu linostlan
37Svako lice ima pravnu sposobnost.Lice punoletstvom stie
sposobnost da samostalno odluuje o svojim pravima i obavezama.
Punoletstvo nastupa sa navrenih 18 godina.Izbor i korienje linog
imena i imena svoje dece slobodni su.Pravo na dravljanstvolan
38Sticanje i prestanak dravljanstva Republike Srbije ureuje
zakon.Dravljanin Republike Srbije ne moe biti proteran, ni lien
dravljanstva ili prava da ga promeni.Dete roeno u Republici Srbiji
ima pravo na dravljanstvo Republike Srbije, ako nisu ispunjeni
uslovi da stekne dravljanstvo druge drave.Sloboda kretanjalan
39Svako ima pravo da se slobodno kree i nastanjuje u Republici
Srbiji, da je napusti i da se u nju vrati.Sloboda kretanja i
nastanjivanja i pravo da se napusti Republika Srbija mogu se
ograniiti zakonom, ako je to neophodno radi voenja krivinog
postupka, zatite javnog reda i mira, spreavanja irenja zaraznih
bolesti ili odbrane Republike Srbije.Ulazak stranaca u Republiku
Srbiju i boravak u njoj ureuje se zakonom. Stranac moe biti
proteran samo na osnovu odluke nadlenog organa, u zakonom
predvienom postupku i ako mu je obezbeeno pravo albe i to samo tamo
gde mu ne preti progon zbog njegove rase, pola, vere, nacionalne
pripadnosti, dravljanstva, pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi,
politikog miljenja ili gde mu ne preti ozbiljno krenje prava
zajemenih ovim ustavom.Nepovredivost stanalan 40Stan je
nepovrediv.Niko ne moe bez pismene odluke suda ui u tui stan ili
druge prostorije protiv volje njihovog draoca, niti u njima vriti
pretres. Dralac stana i druge prostorije ima pravo da sam ili preko
svoga zastupnika i uz jo dva punoletna svedoka prisustvuje
pretresanju. Ako dralac stana ili njegov zastupnik nisu prisutni,
pretresanje je doputeno u prisustvu dva punoletna svedoka.Bez
odluke suda, ulazak u tui stan ili druge prostorije, izuzetno i
pretresanje bez prisustva svedoka, dozvoljeni su ako je to
neophodno radi neposrednog lienja slobode uinioca krivinog dela ili
otklanjanja neposredne i ozbiljne opasnosti za ljude ili imovinu,
na nain predvien zakonom.Tajnost pisama i drugih sredstava
optenjalan 41Tajnost pisama i drugih sredstava komuniciranja je
nepovrediva.Odstupanja su dozvoljena samo na odreeno vreme i na
osnovu odluke suda, ako su neophodna radi voenja krivinog postupka
ili zatite bezbednosti Republike Srbije, na nain predvien
zakonom.Zatita podataka o linostilan 42Zajemena je zatita podataka
o linosti.Prikupljanje, dranje, obrada i korienje podataka o
linosti ureuju se zakonom.Zabranjena je i kanjiva upotreba podataka
o linosti izvan svrhe za koju su prikupljeni, u skladu sa zakonom,
osim za potrebe voenja krivinog postupka ili zatite bezbednosti
Republike Srbije, na nain predvien zakonom.Svako ima pravo da bude
obaveten o prikupljenim podacima o svojoj linosti, u skladu sa
zakonom, i pravo na sudsku zatitu zbog njihove zloupotrebe.Sloboda
misli, savesti i veroispovestilan 43Jemi se sloboda misli, savesti,
uverenja i veroispovesti, pravo da se ostane pri svom uverenju ili
veroispovesti ili da se oni promene prema sopstvenom izboru.Niko
nije duan da se izjanjava o svojim verskim i drugim
uverenjima.Svako je slobodan da ispoljava svoju veru ili ubeenje
veroispovedanja, obavljanjem verskih obreda, pohaanjem verske slube
ili nastave, pojedinano ili u zajednici s drugima, kao i da
privatno ili javno iznese svoja verska uverenja.Sloboda
ispoljavanja vere ili uverenja moe se ograniiti zakonom, samo ako
je to neophodno u demokratskom drutvu, radi zatite ivota i zdravlja
ljudi, morala demokratskog drutva, sloboda i prava graana zajemenih
Ustavom, javne bezbednosti i javnog reda ili radi spreavanja
izazivanja ili podsticanja verske, nacionalne ili rasne
mrnje.Roditelji i zakonski staraoci imaju pravo da svojoj deci
obezbede versko i moralno obrazovanje u skladu sa svojim
uverenjima.Crkve i verske zajednicelan 44Crkve i verske zajednice
su ravnopravne i odvojene od drave.Crkve i verske zajednice su
ravnopravne i slobodne da samostalno ureuju svoju unutranju
organizaciju, verske poslove, da javno vre verske obrede, da
osnivaju verske kole, socijalne i dobrotvorne ustanove i da njima
upravljaju, u skladu sa zakonom.Ustavni sud moe zabraniti versku
zajednicu samo ako njeno delovanje ugroava pravo na ivot, pravo na
psihiko i fiziko zdravlje, prava dece, pravo na lini i porodini
integritet, pravo na imovinu, javnu bezbednost i javni red ili ako
izaziva i podstie versku, nacionalnu ili rasnu
netrpeljivost.Prigovor savestilan 45Lice nije duno da, protivno
svojoj veri ili ubeenjima, ispunjava vojnu ili drugu obavezu koja
ukljuuje upotrebu oruja.Lice koje se pozove na prigovor savesti moe
biti pozvano da ispuni vojnu obavezu bez obaveze da nosi oruje, u
skladu sa zakonom.Sloboda miljenja i izraavanjalan 46Jemi se
sloboda miljenja i izraavanja, kao i sloboda da se govorom,
pisanjem, slikom ili na drugi nain trae, primaju i ire obavetenja i
ideje.Sloboda izraavanja moe se zakonom ograniiti, ako je to
neophodno radi zatite prava i ugleda drugih, uvanja autoriteta i
nepristrasnosti suda i zatite javnog zdravlja, morala demokratskog
drutva i nacionalne bezbednosti Republike Srbije.Sloboda izraavanja
nacionalne pripadnostilan 47Izraavanje nacionalne pripadnosti je
slobodno.Niko nije duan da se izjanjava o svojoj nacionalnoj
pripadnosti.Podsticanje uvaavanja razlikalan 48Merama u
obrazovanju, kulturi i javnom obavetavanju, Republika Srbija
podstie razumevanje, uvaavanje i potovanje razlika koje postoje
zbog posebnosti etnikog, kulturnog, jezikog ili verskog identiteta
njenih graana.Zabrana izazivanja rasne, nacionalne i verske
mrnjelan 49Zabranjeno je i kanjivo svako izazivanje i podsticanje
rasne, nacionalne, verske ili druge neravnopravnosti, mrnje i
netrpeljivosti.Sloboda medijalan 50Svako je slobodan da bez
odobrenja, na nain predvien zakonom, osniva novine i druga sredstva
javnog obavetavanja.Televizijske i radio-stanice osnivaju se u
skladu sa zakonom.U Republici Srbiji nema cenzure. Nadleni sud moe
spreiti irenje informacija i ideja putem sredstava javnog
obavetavanja samo ako je to u demokratskom drutvu neophodno radi
spreavanja pozivanja na nasilno ruenje Ustavom utvrenog poretka ili
naruavanje teritorijalnog integriteta Republike Srbije, spreavanja
propagiranja rata ili podstrekavanja na neposredno nasilje ili radi
spreavanja zagovaranja rasne, nacionalne ili verske mrnje, kojim se
podstie na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.Ostvarivanje
prava na ispravku neistinite, nepotpune ili netano prenete
informacije kojom je povreeno neije pravo ili interes i prava na
odgovor na objavljenu informaciju ureuje se zakonom.Pravo na
obavetenostlan 51Svako ima pravo da istinito, potpuno i
blagovremeno bude obavetavan o pitanjima od javnog znaaja i
sredstva javnog obavetavanja su duna da to pravo potuju.Svako ima
pravo na pristup podacima koji su u posedu dravnih organa i
organizacija kojima su poverena javna ovlaenja, u skladu sa
zakonom.Izborno pravolan 52Svaki punoletan, poslovno sposoban
dravljanin Republike Srbije ima pravo da bira i da bude
biran.Izborno pravo je opte i jednako, izbori su slobodni i
neposredni, a glasanje je tajno i lino.Izborno pravo uiva pravnu
zatitu u skladu sa zakonom.Pravo na uee u upravljanju javnim
poslovimalan 53Graani imaju pravo da uestvuju u upravljanju javnim
poslovima i da pod jednakim uslovima stupaju u javne slube i na
javne funkcije.Sloboda okupljanjalan 54Mirno okupljanje graana je
slobodno.Okupljanje u zatvorenom prostoru ne podlee odobrenju, ni
prijavljivanju.Zborovi, demonstracije i druga okupljanja graana na
otvorenom prostoru prijavljuju se dravnom organu, u skladu sa
zakonom.Sloboda okupljanja moe se zakonom ograniiti samo ako je to
neophodno radi zatite javnog zdravlja, morala, prava drugih ili
bezbednosti Republike Srbije.Sloboda udruivanjalan 55Jemi se
sloboda politikog, sindikalnog i svakog drugog udruivanja i pravo
da se ostane izvan svakog udruenja.Udruenja se osnivaju bez
prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi dravni organ, u
skadu sa zakonom.Zabranjena su tajna i paravojna udruenja.Ustavni
sud moe zabraniti samo ono udruenje ije je delovanje usmereno na
nasilno ruenje ustavnog poretka, krenje zajemenih ljudskih ili
manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili verske
mrnje.Sudije Ustavnog suda, sudije, javni tuioci, Zatitnik graana,
pripadnici policije i pripadnici vojske ne mogu biti lanovi
politikih stranaka.Pravo na peticijulan 56Svako ima pravo da, sam
ili zajedno sa drugima, upuuje peticije i druge predloge dravnim
organima, organizacijama kojima su poverena javna ovlaenja,
organima autonomne pokrajine i organima jedinica lokalne samouprave
i da od njih dobije odgovor kada ga trai.Zbog upuivanja peticija i
predloga niko ne moe da trpi tetne posledice.Niko ne moe da trpi
tetne posledice za stavove iznete u podnetoj peticiji ili predlogu,
osim ako je time uinio krivino delo.Pravo na utoitelan 57Stranac
koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, pola, jezika,
veroispovesti, nacionalne pripadnosti ili pripadnosti nekoj grupi
ili zbog svojih politikih uverenja, ima pravo na utoite u Republici
Srbiji.Postupak za sticanje utoita ureuje se zakonom.Pravo na
imovinulan 58Jemi se mirno uivanje svojine i drugih imovinskih
prava steenih na osnovu zakona.Pravo svojine moe biti oduzeto ili
ogranieno samo u javnom interesu utvrenom na osnovu zakona, uz
naknadu koja ne moe biti nia od trine.Zakonom se moe ograniiti nain
korienja imovine.Oduzimanje ili ogranienje imovine radi naplate
poreza i drugih dabina ili kazni, dozvoljeno je samo u skladu sa
zakonom.Pravo nasleivanjalan 59Jemi se pravo nasleivanja, u skladu
sa zakonom.Pravo nasleivanja ne moe biti iskljueno ili ogranieno
zbog neispunjavanja javnih obaveza.Pravo na radlan 60Jemi se pravo
na rad, u skladu sa zakonom.Svako ima pravo na slobodan izbor
rada.Svima su, pod jednakim uslovima, dostupna sva radna
mesta.Svako ima pravo na potovanje dostojanstva svoje linosti na
radu, bezbedne i zdrave uslove rada, potrebnu zatitu na radu,
ogranieno radno vreme, dnevni i nedeljni odmor, plaeni godinji
odmor, pravinu naknadu za rad i na pravnu zatitu za sluaj prestanka
radnog odnosa. Niko se tih prava ne moe odrei.enama, omladini i
invalidima omoguuju se posebna zatita na radu i posebni uslovi
rada, u skladu sa zakonom.Pravo na trajklan 61Zaposleni imaju pravo
na trajk, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.Pravo na trajk
moe biti ogranieno samo zakonom, shodno prirodi ili vrsti
delatnosti.Pravo na zakljuenje braka i ravnopravnost suprunikalan
62Svako ima pravo da slobodno odlui o zakljuenju i raskidanju
braka.Brak se zakljuuje na osnovu slobodno datog pristanka mukarca
i ene pred dravnim organom.Zakljuenje, trajanje i raskid braka
poivaju na ravnopravnosti mukarca i ene.Brak i odnosi u braku i
porodici ureuju se zakonom.Vanbrana zajednica se izjednaava sa
brakom, u skladu sa zakonom.Sloboda odluivanja o raanjulan 63Svako
ima pravo da slobodno odlui o raanju dece.Republika Srbija podstie
roditelje da se odlue na raanje dece i pomae im u tome.Prava
detetalan 64Deca uivaju ljudska prava primereno svom uzrastu i
duevnoj zrelosti.Svako dete ima pravo na lino ime, upis u matinu
knjigu roenih, pravo da sazna svoje poreklo i pravo da ouva svoj
identitet.Deca su zatiena od psihikog, fizikog, ekonomskog i svakog
drugog iskoriavanja ili zloupotrebljavanja.Deca roena izvan braka
imaju jednaka prava kao deca roena u braku.Prava deteta i njihova
zatita ureuju se zakonom.Prava i dunosti roditeljalan 65Roditelji
imaju pravo i dunost da izdravaju, vaspitavaju i obrazuju svoju
decu, i u tome su ravnopravni.Sva ili pojedina prava mogu jednom
ili oboma roditeljima biti oduzeta ili ograniena samo odlukom suda,
ako je to u najboljem interesu deteta, u skladu sa zakonom.Posebna
zatita porodice, majke, samohranog roditelja i detetalan
66Porodica, majka, samohrani roditelj i dete u Republici Srbiji
uivaju posebnu zatitu, u skladu sa zakonom.Majci se prua posebna
podrka i zatita pre i posle poroaja.Posebna zatita prua se deci o
kojoj se roditelji ne staraju i deci koja su ometena u psihikom ili
fizikom razvoju.Deca mlaa od 15 godina ne mogu biti zaposlena niti,
ako su mlaa od 18 godina, mogu da rade na poslovima tetnim po
njihovo zdravlje ili moral.Pravo na pravnu pomolan 67Svakome se,
pod uslovima odreenim zakonom, jemi pravo na pravnu pomo.Pravnu
pomo pruaju advokatura, kao samostalna i nezavisna sluba, i slube
pravne pomoi koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave, u
skladu sa zakonom.Zakonom se odreuje kada je pravna pomo
besplatna.Zdravstvena zatitalan 68Svako ima pravo na zatitu svog
fizikog i psihikog zdravlja.Deca, trudnice, majke tokom
porodiljskog odsustva, samohrani roditelji sa decom do sedme godine
i stari ostvaruju zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda, ako je ne
ostvaruju na drugi nain, u skladu sa zakonom.Zdravstveno
osiguranje, zdravstvena zatita i osnivanje zdravstvenih fondova
ureuju se zakonom.Republika Srbija pomae razvoj zdravstvene i
fizike kulture.Socijalna zatitalan 69Graani i porodice kojima je
neophodna drutvena pomo radi savladavanja socijalnih i ivotnih
tekoa i stvaranja uslova za zadovoljavanje osnovnih ivotnih
potreba, imaju pravo na socijalnu zatitu, ije se pruanje zasniva na
naelima socijalne pravde, humanizma i potovanja ljudskog
dostojanstva.Prava zaposlenih i njihovih porodica na socijalno
obezbeenje i osiguranje ureuju se zakonom.Zaposleni ima pravo na
naknadu zarade u sluaju privremene spreenosti za rad, kao i pravo
na naknadu u sluaju privremene nezaposlenosti, u skladu sa
zakonom.Invalidima, ratnim veteranima i rtvama rata prua se posebna
zatita, u skladu sa zakonom.Fondovi socijalnog osiguranja osnivaju
se u skladu sa zakonom.Penzijsko osiguranjelan 70Penzijsko
osiguranje ureuje se zakonom.Republika Srbija stara se o ekonomskoj
sigurnosti penzionera.Pravo na obrazovanjelan 71Svako ima pravo na
obrazovanje.Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno, a srednje
obrazovanje je besplatno.Svi graani imaju, pod jednakim uslovima,
pristup visokokolskom obrazovanju. Republika Srbija omoguuje
uspenim i nadarenim uenicima slabijeg imovnog stanja besplatno
visokokolsko obrazovanje, u skladu sa zakonom.Osnivanje kola i
univerziteta ureuje se zakonom.Autonomija univerzitetalan 72Jemi se
autonomija univerziteta, visokokolskih i naunih
ustanova.Univerziteti, visokokolske i naune ustanove samostalno
odluuju o svome ureenju i radu, u skladu sa zakonom.Sloboda naunog
i umetnikog stvaranjalan 73Nauno i umetniko stvaralatvo je
slobodno.Autorima naunih i umetnikih dela jeme se moralna i
materijalna prava, u skladu sa zakonom.Republika Srbija podstie i
pomae razvoj nauke, kulture i umetnosti.Zdrava ivotna sredinalan
74Svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu i na blagovremeno i
potpuno obavetavanje o njenom stanju.Svako, a posebno Republika
Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zatitu ivotne
sredine.Svako je duan da uva i poboljava ivotnu sredinu.3. Prava
pripadnika nacionalnih manjinaOsnovna odredbalan 75Pripadnicima
nacionalnih manjina, pored prava koja su Ustavom zajemena svim
graanima, jeme se dodatna, individualna ili kolektivna prava.
Individualna prava ostvaruju se pojedinano, a kolektivna u
zajednici sa drugima, u skladu sa Ustavom, zakonom i meunarodnim
ugovorima.Putem kolektivnih prava pripadnici nacionalnih manjina,
neposredno ili preko svojih predstavnika, uestvuju u odluivanju ili
sami odluuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu,
obrazovanje, obavetavanje i slubenu upotrebu jezika i pisma, u
skladu sa zakonom.Radi ostvarenja prava na samoupravu u kulturi,
obrazovanju, obavetavanju i slubenoj upotrebi jezika i pisma,
pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati svoje nacionalne
savete, u skladu sa zakonom.Zabrana diskriminacije nacionalnih
manjinalan 76Pripadnicima nacionalnih manjina jemi se ravnopravnost
pred zakonom i jednaka zakonska zatita.Zabranjena je bilo kakva
diskriminacija zbog pripadnosti nacionalnoj manjini.Ne smatraju se
diskriminacijom posebni propisi i privremene mere koje Republika
Srbija moe uvesti u ekonomskom, socijalnom, kulturnom i politikom
ivotu, radi postizanja pune ravnopravnosti izmeu pripadnika
nacionalne manjine i graana koji pripadaju veini, ako su usmerene
na uklanjanje izrazito nepovoljnih uslova ivota koji ih posebno
pogaaju.Ravnopravnost u voenju javnih poslovalan 77Pripadnici
nacionalnih manjina imaju, pod istim uslovima kao ostali graani,
pravo da uestvuju u upravljanju javnim poslovima i da stupaju na
javne funkcije.Pri zapoljavanju u dravnim organima, javnim slubama,
organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave vodi se
rauna o nacionalnom sastavu stanovnitva i odgovarajuoj
zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina.Zabrana nasilne
asimilacijelan 78Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika
nacionalnih manjina.Zatita pripadnika nacionalnih manjina od svake
radnje usmerene ka njihovoj nasilnoj asimilaciji ureuje se
zakonom.Zabranjeno je preduzimanje mera koje bi prouzrokovale
vetako menjanje nacionalnog sastava stanovnitva na podrujima gde
pripadnici nacionalnih manjina ive tradicionalno i u znaajnom
broju.Pravo na ouvanje posebnostilan 79Pripadnici nacionalnih
manjina imaju pravo: na izraavanje, uvanje, negovanje, razvijanje i
javno izraavanje nacionalne, etnike, kulturne i verske posebnosti;
na upotrebu svojih simbola na javnim mestima; na korienje svog
jezika i pisma; da u sredinama gde ine znaajnu populaciju, dravni
organi, organizacije kojima su poverena javna ovlaenja, organi
autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave vode postupak i
na njihovom jeziku; na kolovanje na svom jeziku u dravnim
ustanovama i ustanovama autonomnih pokrajina; na osnivanje
privatnih obrazovnih ustanova; da na svome jeziku koriste svoje ime
i prezime; da u sredinama gde ine znaajnu populaciju, tradicionalni
lokalni nazivi, imena ulica, naselja i topografske oznake budu
ispisane i na njihovom jeziku; na potpuno, blagovremeno i
nepristrasno obavetavanje na svom jeziku, ukljuujui i pravo na
izraavanje, primanje, slanje i razmenu obavetenja i ideja; na
osnivanje sopstvenih sredstava javnog obavetavanja, u skladu sa
zakonom.U skladu sa Ustavom, na osnovu zakona, pokrajinskim
propisima mogu se ustanoviti dodatna prava pripadnika nacionalnih
manjina.Pravo na udruivanje i na saradnju sa sunarodnicimalan
80Pripadnici nacionalnih manjina mogu da osnivaju prosvetna i
kulturna udruenja, koja dobrovoljno finansiraju.Republika Srbija
priznaje prosvetnim i kulturnim udruenjima nacionalnih manjina
posebnu ulogu u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih
manjina.Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na nesmetane
veze i saradnju sa sunarodnicima izvan teritorije Republike
Srbije.Razvijanje duha tolerancijelan 81U oblasti obrazovanja,
kulture i informisanja Srbija podstie duh tolerancije i
meukulturnog dijaloga i preduzima efikasne mere za unapreenje
uzajamnog potovanja, razumevanja i saradnje meu svim ljudima koji
ive na njenoj teritoriji, bez obzira na njihov etniki, kulturni,
jeziki ili verski identitet.Trei deoEKONOMSKO UREENJE I JAVNE
FINANSIJE1. Ekonomsko ureenjeOsnovna naelalan 82Ekonomsko ureenje u
Republici Srbiji poiva na trinoj privredi, otvorenom i slobodnom
tritu, slobodi preduzetnitva, samostalnosti privrednih subjekata i
ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine.Republika Srbija je
jedinstveno privredno podruje sa jedinstvenim tritem roba, rada,
kapitala i usluga.Uticaj trine privrede na socijalni i ekonomski
poloaj zaposlenih usklauje se kroz socijalni dijalog izmeu
sindikata i poslodavaca.Sloboda preduzetnitvalan 83Preduzetnitvo je
slobodno.Preduzetnitvo se moe ograniiti zakonom, radi zatite
zdravlja ljudi, ivotne sredine i prirodnih bogatstava i radi
bezbednosti Republike Srbije.Poloaj na tritulan 84Svi imaju jednak
pravni poloaj na tritu.Zabranjeni su akti kojima se, suprotno
zakonu, ograniava slobodna konkurencija, stvaranjem ili
zloupotrebom monopolskog ili dominantnog poloaja.Prava steena
ulaganjem kapitala na osnovu zakona, ne mogu zakonom biti
umanjena.Strana lica izjednaena su na tritu sa domaim.Svojinska
prava stranacalan 85Strana fizika i pravna lica mogu stei svojinu
na nepokretnostima, u skladu sa zakonom ili meunarodnim
ugovorom.Stranci mogu stei pravo koncesije na prirodnim bogatstvima
i dobrima od opteg interesa, kao i druga prava odreena
zakonom.Ravnopravnost svih oblika svojinelan 86Jeme se privatna,
zadruna i javna svojina. Javna svojina je dravna svojina, svojina
autonomne pokrajine i svojina jedinice lokalne samouprave. Svi
oblici svojine imaju jednaku pravnu zatitu.Postojea drutvena
svojina pretvara se u privatnu svojinu pod uslovima, na nain i u
rokovima predvienim zakonom.Sredstva iz javne svojine otuuju se na
nain i pod uslovima utvrenim zakonom.Dravna imovinalan 87Prirodna
bogatstva, dobra za koje je zakonom odreeno da su od opteg interesa
i imovina koju koriste organi Republike Srbije u dravnoj su
imovini. U dravnoj imovini mogu biti i druge stvari i prava, u
skladu sa zakonom.Fizika i pravna lica mogu stei pojedina prava na
odreenim dobrima u optoj upotrebi, pod uslovima i na nain predvien
zakonom.Prirodna bogatstva koriste se pod uslovima i na nain
predvien zakonom.Imovina autonomnih pokrajina i jedinica lokalne
samouprave, nain njenog korienja i raspolaganja, ureuju se
zakonom.Zemljitelan 88Korienje i raspolaganje poljoprivrednim
zemljitem, umskim zemljitem i gradskim graevinskim zemljitem u
privatnoj svojini, je slobodno.Zakonom se mogu ograniiti oblici
korienja i raspolaganja, odnosno propisati uslovi za korienje i
raspolaganje da bi se otklonila opasnost od nanoenja tete ivotnoj
sredini ili da bi se spreila povreda prava i na zakonom zasnovanih
interesa drugih lica.uvanje naslealan 89Svako je duan da uva
prirodne retkosti i nauno, kulturno i istorijsko naslee, kao dobra
od opteg interesa, u skladu sa zakonom.Posebna odgovornost za
ouvanje naslea je na Republici Srbiji, autonomnim pokrajinama i
jedinicama lokalne samouprave.Zatita potroaalan 90Republika Srbija
titi potroae.Posebno su zabranjene radnje usmerene protiv zdravlja,
bezbednosti i privatnosti potroaa, kao i sve neasne radnje na
tritu.2. Javne finansijePorezi i drugi prihodilan 91Sredstva iz
kojih se finansiraju nadlenosti Republike Srbije, autonomnih
pokrajina i jedinica lokalne samouprave obezbeuju se iz poreza i
drugih prihoda utvrenih zakonom.Obaveza plaanja poreza i drugih
dabina je opta i zasniva se na ekonomskoj moi obveznika.Budetlan
92Republika Srbija, autonomne pokrajine i jedinice lokalne
samouprave imaju budete u kojima moraju biti prikazani svi prihodi
i rashodi kojima se finansiraju njihove nadlenosti.Zakonom se
utvruju rokovi u kojima budet mora biti usvojen i nain privremenog
finansiranja.Izvravanje svih budeta kontrolie Dravna revizorska
institucija.Narodna skuptina razmatra predlog zavrnog rauna budeta
po pribavljenom miljenju Dravne revizorske institucije.Javni duglan
93Republika Srbija, autonomne pokrajine i jedinice lokalne
samouprave mogu da se zaduuju.Uslovi i postupak zaduivanja ureuju
se zakonom.Ujednaavanje razvojalan 94Republika Srbija stara se o
ravnomernom i odrivom regionalnom razvoju, u skladu sa
zakonom.Narodna banka Srbijelan 95Narodna banka Srbije je centralna
banka Republike Srbije, samostalna je i podlee nadzoru Narodne
skuptine, kojoj i odgovara.Narodnom bankom Srbije rukovodi
guverner, koga bira Narodna skuptina.O Narodnoj banci Srbije donosi
se zakon.Dravna revizorska institucijalan 96Dravna revizorska
institucija je najvii dravni organ revizije javnih sredstava u
Republici Srbiji, samostalna je i podlee nadzoru Narodne skuptine,
kojoj i odgovara.O Dravnoj revizorskoj instituciji donosi se
zakon.etvrti deoNADLENOST REPUBLIKE SRBIJENadlenost Republike
Srbijelan 97Republika Srbija ureuje i obezbeuje:1. suverenost,
nezavisnost, teritorijalnu celovitost i bezbednost Republike
Srbije, njen meunarodni poloaj i odnose sa drugim dravama i
meunarodnim organizacijama;2. ostvarivanje i zatitu sloboda i prava
graana; ustavnost i zakonitost; postupak pred sudovima i drugim
dravnim organima; odgovornost i sankcije za povredu sloboda i prava
graana utvrenih Ustavom i za povredu zakona, drugih propisa i optih
akata; amnestije i pomilovanja za krivina dela;3. teritorijalnu
organizaciju Republike Srbije; sistem lokalne samouprave;4. odbranu
i bezbednost Republike Srbije i njenih graana; mere za sluaj
vanrednog stanja;5. sistem prelaska granice i kontrole prometa
roba, usluga i putnikog saobraaja preko granice; poloaj stranaca i
stranih pravnih lica;6. jedinstveno trite; pravni poloaj privrednih
subjekata; sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih
delatnosti; robne rezerve; monetarni, bankarski, devizni i carinski
sistem; ekonomske odnose sa inostranstvom; sistem kreditnih odnosa
sa inostranstvom; poreski sistem;7. svojinske i obligacione odnose
i zatitu svih oblika svojine;8. sistem u oblasti radnih odnosa,
zatite na radu, zapoljavanja, socijalnog osiguranja i drugih oblika
socijalne sigurnosti; druge ekonomske i socijalne odnose od opteg
interesa;9. odrivi razvoj; sistem zatite i unapreenja ivotne
sredine; zatitu i unapreivanje biljnog i ivotinjskog sveta;
proizvodnju, promet i prevoz oruja, otrovnih, zapaljivih,
eksplozivnih, radioaktivnih i drugih opasnih materija;10. sistem u
oblastima zdravstva, socijalne zatite, borake i invalidske zatite,
brige o deci, obrazovanja, kulture i zatite kulturnih dobara,
sporta, javnog informisanja; sistem javnih slubi;11. kontrolu
zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica; finansijsku
reviziju javnih sredstava; prikupljanje statistikih i drugih
podataka od opteg interesa;12. razvoj Republike Srbije, politiku i
mere za podsticanje ravnomernog razvoja pojedinih delova Republike
Srbije, ukljuujui i razvoj nedovoljno razvijenih podruja;
organizaciju i korienje prostora; nauno-tehnoloki razvoj;13. reim i
bezbednost u svim vrstama saobraaja;14. praznike i odlikovanja
Republike Srbije;15. finansiranje ostvarivanja prava i dunosti
Republike Srbije, utvrenih Ustavom i zakonom;16. organizaciju,
nadlenost i rad republikih organa;17. druge odnose od interesa za
Republiku Srbiju, u skladu s Ustavom.Peti deoUREENJE VLASTI1.
Narodna skuptinaPoloaj Narodne skuptinelan 98Narodna skuptina je
najvie predstavniko telo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne
vlasti u Republici Srbiji.Nadlenostlan 99Narodna skuptina:1. donosi
i menja Ustav,2. odluuje o promeni granice Republike Srbije,3.
raspisuje republiki referendum,4. potvruje meunarodne ugovore kad
je zakonom predviena obaveza njihovog potvrivanja,5. odluuje o ratu
i miru i proglaava ratno i vanredno stanje,6. nadzire rad slubi
bezbednosti,7. donosi zakone i druge opte akte iz nadlenosti
Republike Srbije,8. daje prethodnu saglasnost na statut autonomne
pokrajine,9. usvaja strategiju odbrane,10. usvaja plan razvoja i
prostorni plan,11. usvaja budet i zavrni raun Republike Srbije, na
predlog Vlade,12. daje amnestiju za krivina dela.U okviru svojih
izbornih prava, Narodna skuptina:1. bira Vladu, nadzire njen rad i
odluuje o prestanku mandata Vlade i ministara,2. bira i razreava
sudije Ustavnog suda,3. bira predsednika Vrhovnog kasacionog suda,
predsednike sudova, Republikog javnog tuioca, javne tuioce, sudije
i zamenike javnih tuilaca, u skladu sa Ustavom,4. bira i razreava
guvernera Narodne banke Srbije i nadzire njegov rad,5. bira i
razreava Zatitnika graana, i nadzire njegov rad,6. bira i razreava
i druge funkcionere odreene zakonom.Narodna skuptina vri i druge
poslove odreene Ustavom i zakonom.Sastav Narodne skuptinelan
100Narodnu skuptinu ini 250 narodnih poslanika, koji se biraju na
neposrednim izborima, tajnim glasanjem, u skladu sa zakonom.U
Narodnoj skuptini obezbeuju se ravnopravnost i zastupljenost polova
i predstavnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom.Izbor
narodnih poslanika i konstituisanje Narodne skuptinelan 101Izbore
za narodne poslanike raspisuje predsednik Republike, 90 dana pre
isteka mandata Narodne skuptine, tako da se izbori okonaju u
narednih 60 dana.Prvu sednicu Narodne skuptine zakazuje predsednik
Narodne skuptine iz prethodnog saziva, tako da se sednica odri
najkasnije 30 dana od dana proglaenja konanih rezultata
izbora.Narodna skuptina na prvoj sednici potvruje poslanike
mandate.Narodna skuptina konstituisana je potvrivanjem mandata dve
treine narodnih poslanika.Na odluku donetu u vezi sa potvrivanjem
mandata doputena je alba Ustavnom sudu, koji po njoj odluuje u roku
od 72 sata.Potvrivanjem mandata dve treine narodnih poslanika
prestaje mandat prethodnog saziva Narodne skuptine.Poloaj narodnih
poslanikalan 102Mandat narodnog poslanika poinje da tee danom
potvrivanja mandata u Narodnoj skuptini i traje etiri godine
odnosno do prestanka mandata narodnih poslanika tog saziva Narodne
skuptine.Narodni poslanik je slobodan da, pod uslovima odreenim
zakonom, neopozivo stavi svoj mandat na raspolaganje politikoj
stranci na iji predlog je izabran za narodnog poslanika.Narodni
poslanik ne moe biti poslanik u skuptini autonomne pokrajine, niti
funkcioner u organima izvrne vlasti i pravosua, niti moe obavljati
druge funkcije, poslove i dunosti za koje je zakonom utvreno da
predstavljaju sukob interesa.Izbor, prestanak mandata i poloaj
narodnih poslanika ureuje se zakonom.Imunitet narodnog poslanikalan
103Narodni poslanik uiva imunitet.Narodni poslanik ne moe biti
pozvan na krivinu ili drugu odgovornost za izraeno miljenje ili
glasanje u vrenju svoje poslanike funkcije.Narodni poslanik koji se
pozvao na imunitet ne moe biti pritvoren, niti se protiv njega moe
voditi krivini ili drugi postupak u kome se moe izrei kazna
zatvora, bez odobrenja Narodne skuptine.Narodni poslanik koji je
zateen u izvrenju krivinog dela za koje je propisana kazna zatvora
u trajanju duem od pet godina moe biti pritvoren bez odobrenja
Narodne skuptine.U krivinom ili drugom postupku u kome je
uspostavljen imunitet, ne teku rokovi propisani za taj
postupak.Nepozivanje narodnog poslanika na imunitet ne iskljuuje
pravo Narodne skuptine da uspostavi imunitet.Predsednik i
potpredsednici Narodne skuptinelan 104Narodna skuptina, veinom
glasova svih narodnih poslanika, bira predsednika i jednog ili vie
potpredsednika Narodne skuptine.Predsednik Narodne skuptine
predstavlja Narodnu skuptinu, saziva njene sednice, predsedava
njima i vri druge poslove odreene Ustavom, zakonom i poslovnikom
Narodne skuptine.Nain odluivanja u Narodnoj skuptinilan 105Narodna
skuptina donosi odluke veinom glasova narodnih poslanika na sednici
na kojoj je prisutna veina narodnih poslanika.Veinom glasova svih
narodnih poslanika Narodna skuptina:1. daje amnestiju za krivina
dela,2. proglaava i ukida vanredno stanje,3. propisuje mere
odstupanja od ljudskih i manjinskih prava u ratnom i vanrednom
stanju,4. donosi zakon kojim Republika Srbija poverava autonomnim
pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave pojedina pitanja iz
svoje nadlenosti,5. daje prethodnu saglasnost na statut autonomne
pokrajine,6. odluuje o Poslovniku o svom radu,7. ukida imunitet
narodnim poslanicima, predsedniku Republike, lanovima Vlade i
Zatitniku graana,8. usvaja budet i zavrni raun,9. bira lanove Vlade
i odluuje o prestanku mandata Vlade i ministara,10. odluuje o
odgovoru na interpelaciju,11. bira sudije Ustavnog suda i odluuje o
njihovom razreenju i prestanku mandata,12. bira predsednika
Vrhovnog kasacionog suda, predsednike sudova, Republikog javnog
tuioca i javne tuioce i odluuje o prestanku njihove funkcije;13.
bira sudije i zamenike javnih tuilaca, u skladu s Ustavom;14. bira
i razreava guvernera Narodne banke Srbije, Savet guvernera i
Zatitnika graana,15. vri i druge izborne nadlenosti Narodne
skuptine.Veinom glasova svih narodnih poslanika Narodna skuptina
odluuje o zakonima kojima se ureuju:1. referendum i narodna
inicijativa,2. uivanje individualnih i kolektivnih prava pripadnika
nacionalnih manjina,3. plan razvoja i prostorni plan,4. javno
zaduivanje,5. teritorija autonomnih pokrajina i jedinica lokalne
samouprave,6. zakljuivanje i potvrivanje meunarodnih ugovora,7.
druga pitanja odreena Ustavom.Zasedanjalan 106Narodna skuptina se
sastaje u dva redovna zasedanja godinje.Prvo redovno zasedanje
poinje prvog radnog dana u martu, a drugo redovno zasedanje poinje
prvog radnog dana u oktobru. Redovno zasedanje ne moe trajati due
od 90 dana.Narodna skuptina sastaje se u vanredno zasedanje na
zahtev najmanje jedne treine narodnih poslanika ili na zahtev
Vlade, sa unapred odreenim dnevnim redom.Narodna skuptina sastaje
se bez poziva posle proglaenja ratnog ili vanrednog stanja.Pravo
predlaganja zakonalan 107Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i
optih akata imaju svaki narodni poslanik, Vlada, skuptina autonomne
pokrajine ili najmanje 30.000 biraa.Zatitnik graana i Narodna banka
Srbije imaju pravo predlaganja zakona iz svoje
nadlenosti.Referendumlan 108Na zahtev veine svih narodnih poslanika
ili najmanje 100.000 biraa Narodna skuptina raspisuje referendum o
pitanju iz svoje nadlenosti, u skladu sa Ustavom i zakonom.Predmet
referenduma ne mogu biti obaveze koje proizlaze iz meunarodnih
ugovora, zakoni koji se odnose na ljudska i manjinska prava i
slobode, poreski i drugi finansijski zakoni, budet i zavrni raun,
uvoenje vanrednog stanja i amnestija, kao ni pitanja koja se tiu
izbornih nadlenosti Narodne skuptine.Rasputanje Narodne skuptinelan
109Predsednik Republike moe, na obrazloeni predlog Vlade,
raspustiti Narodnu skuptinu.Vlada ne moe predloiti rasputanje
Narodne skuptine, ako je podnet predlog da joj se izglasa
nepoverenje ili ako je postavila pitanje svoga poverenja.Narodna
skuptina se rasputa ako u roku od 90 dana od dana konstituisanja ne
izabere Vladu.Narodna skuptina ne moe biti rasputena za vreme
ratnog ili vanrednog stanja.Predsednik Republike duan je da ukazom
raspusti Narodnu skuptinu u sluajevima odreenim Ustavom.Istovremeno
sa rasputanjem Narodne skuptine predsednik Republike raspisuje
izbore za narodne poslanike, tako da se izbori okonaju najkasnije
za 60 dana od dana raspisivanja.Narodna skuptina koja je rasputena
vri samo tekue ili neodlone poslove, odreene zakonom. U sluaju
proglaenja ratnog ili vanrednog stanja ponovo se uspostavlja njena
puna nadlenost, koja traje do okonanja ratnog, odnosno vanrednog
stanja.Zakon o Narodnoj skuptinilan 110O Narodnoj skuptini se
donosi zakon.2. Predsednik RepublikePoloaj predsednika Republikelan
111Predsednik Republike izraava dravno jedinstvo Republike
Srbije.Nadlenostlan 112Predsednik Republike:1. predstavlja
Republiku Srbiju u zemlji i inostranstvu,2. ukazom proglaava
zakone, u skladu s Ustavom,3. predlae Narodnoj skuptini kandidata
za predsednika Vlade, poto saslua miljenje predstavnika izabranih
izbornih lista,4. predlae Narodnoj skuptini nosioce funkcija, u
skladu sa Ustavom i zakonom,5. postavlja i opoziva ukazom
ambasadore Republike Srbije na osnovu predloga Vlade,6. prima
akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika,7.
daje pomilovanja i odlikovanja,8. vri i druge poslove odreene
Ustavom.Predsednik Republike, u skladu sa zakonom, komanduje
Vojskom i postavlja, unapreuje i razreava oficire Vojske
Srbije.Proglaenje zakonalan 113Predsednik Republike je duan da
najkasnije u roku od 15 dana od dana izglasavanja zakona, odnosno
najkasnije u roku od sedam dana ako je zakon donet po hitnom
postupku, donese ukaz o proglaenju zakona ili da zakon, uz pismeno
obrazloenje, vrati Narodnoj skuptini, na ponovno odluivanje.Ako
Narodna skuptina odlui da ponovo glasa o zakonu koji je predsednik
Republike vratio na odluivanje, zakon se izglasava veinom od
ukupnog broja poslanika.Predsednik Republike je duan da proglasi
ponovno izglasani zakon.Ako predsednik Republike ne donese ukaz o
proglaenju zakona u Ustavom predvienom roku, ukaz donosi predsednik
Narodne skuptine.Izborlan 114Predsednik Republike bira se na
neposrednim izborima, tajnim glasanjem, u skladu sa zakonom.Izbore
za predsednika Republike raspisuje predsednik Narodne skuptine 90
dana pre isteka mandata predsednika Republike, tako da se izbori
okonaju u narednih 60 dana, u skladu sa zakonom.Prilikom stupanja
na dunost, predsednik Republike, pred Narodnom skuptinom polae
zakletvu koja glasi:"Zaklinjem se da u sve svoje snage posvetiti
ouvanju suverenosti i celine teritorije Republike Srbije, ukljuujui
i Kosovo i Metohiju kao njen sastavni deo, kao i ostvarivanju
ljudskih i manjinskih prava i sloboda, potovanju i odbrani Ustava i
zakona, ouvanju mira i blagostanja svih graana Republike Srbije i
da u savesno i odgovorno ispunjavati sve svoje dunosti."Nespojivost
funkcijalan 115Predsednik Republike ne moe obavljati drugu javnu
funkciju ili profesionalnu delatnost.Mandatlan 116Mandat
predsednika Republike traje pet godina i poinje da tee od dana
polaganja zakletve pred Narodnom skuptinom.Ako mandat predsednika
Republike istie za vreme ratnog ili vanrednog stanja, produava se,
tako da traje do isteka tri meseca od dana prestanka ratnog,
odnosno vanrednog stanja.Niko ne moe vie od dva puta da bude biran
za predsednika Republike.Mandat predsednika Republike prestaje
istekom vremena na koje je izabran, ostavkom ili
razreenjem.Predsednik Republike podnosi ostavku predsedniku Narodne
skuptine.Ostavkalan 117Kad predsednik Republike podnese ostavku, on
o tome obavetava javnost i predsednika Narodne skuptine.Danom
podnoenja ostavke, predsedniku Republike prestaje
mandat.Razreenjelan 118Predsednik Republike razreava se zbog
povrede Ustava, odlukom Narodne skuptine, glasovima najmanje dve
treine narodnih poslanika.Postupak za razreenje moe da pokrene
Narodna skuptina, na predlog najmanje jedne treine narodnih
poslanika.Ustavni sud je duan da po pokrenutom postupku za
razreenje, najkasnije u roku od 45 dana, odlui o postojanju povrede
Ustava.Imunitetlan 119Predsednik Republike uiva imunitet kao
narodni poslanik.O imunitetu predsednika Republike odluuje Narodna
skuptina.Zamenjivanje predsednika Republikelan 120Kada je
predsednik Republike spreen da obavlja dunost ili mu mandat
prestane pre isteka vremena na koje je biran, zamenjuje ga
predsednik Narodne skuptine.Predsednik Narodne skuptine moe da
zamenjuje predsednika Republike najdue tri meseca.Izbore za
predsednika Republike predsednik Narodne Skuptine je obavezan da
raspie tako da se odre najkasnije tri meseca od nastanka spreenosti
predsednika Republike odnosno prestanka mandata na koji je
biran.Zakon o predsedniku Republikelan 121O predsedniku Republike
donosi se zakon.3. VladaPoloaj Vladelan 122Vlada je nosilac izvrne
vlasti u Republici Srbiji.Nadlenostlan 123Vlada:1. utvruje i vodi
politiku,2. izvrava zakone i druge opte akte Narodne skuptine,3.
donosi uredbe i druge opte akte radi izvravanja zakona,4. predlae
Narodnoj skuptini zakone i druge opte akte i daje o njima miljenje
kad ih podnese drugi predlaga,5. usmerava i usklauje rad organa
dravne uprave i vri nadzor nad njihovim radom,6. vri i druge
poslove odreene Ustavom i zakonom.Odgovornost Vladelan 124Vlada je
odgovorna Narodnoj skuptini za politiku Republike Srbije, za
izvravanje zakona i drugih optih akata Narodne skuptine i za rad
organa dravne uprave.Predsednik Vlade i lanovi Vladelan 125Vladu
ine predsednik Vlade, jedan ili vie potpredsednika i
ministri.Predsednik Vlade vodi i usmerava rad Vlade, stara se o
ujednaenom politikom delovanju Vlade, usklauje rad lanova Vlade i
predstavlja Vladu.Ministri su za svoj rad i za stanje u oblasti iz
delokruga ministarstva odgovorni predsedniku Vlade, Vladi i
Narodnoj skuptini.Nespojivost funkcijalan 126lan Vlade ne moe biti
narodni poslanik u Narodnoj skuptini, poslanik u skuptini autonomne
pokrajine i odbornik u skuptini jedinice lokalne samouprave, niti
lan izvrnog vea autonomne pokrajine ili izvrnog organa jedinice
lokalne samouprave.Zakonom se ureuje koje su druge funkcije,
poslovi ili privatni interesi u sukobu sa poloajem lana Vlade.Izbor
Vladelan 127Kandidata za predsednika Vlade Narodnoj skuptini
predlae predsednik Republike, poto saslua miljenje predstavnika
izabranih izbornih lista.Kandidat za predsednika Vlade Narodnoj
skuptini iznosi program Vlade i predlae njen sastav.Narodna
skuptina istovremeno glasa o programu Vlade i izboru predsednika i
lanova Vlade.Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala veina
od ukupnog broja narodnih poslanika.Poetak i prestanak mandata
Vlade i lanova Vladelan 128Mandat Vlade traje do isteka mandata
Narodne skuptine koja ju je izabrala.Mandat Vlade poinje da tee
danom polaganja zakletve pred Narodnom skuptinom.Mandat Vlade
prestaje pre isteka vremena na koje je izabrana, izglasavanjem
nepoverenja, rasputanjem Narodne skuptine, ostavkom predsednika
Vlade i u drugim sluajevima utvrenim Ustavom.Vlada kojoj je prestao
mandat moe da vri samo poslove odreene zakonom, do izbora nove
Vlade.Vlada kojoj je prestao mandat ne moe da predloi rasputanje
Narodne skuptine.lanu Vlade mandat prestaje pre isteka vremena na
koje je izabran, konstatovanjem ostavke, izglasavanjem nepoverenja
u Narodnoj skuptini i razreenjem od strane Narodne skuptine, na
predlog predsednika Vlade.Interpelacijalan 129Najmanje 50 narodnih
poslanika moe podneti interpelaciju u vezi sa radom Vlade ili
pojedinog lana Vlade.Vlada je duna da odgovori na interpelaciju u
roku od 30 dana.Narodna skuptina raspravlja i glasa o odgovoru koji
su na interpelaciju podneli Vlada ili lan Vlade kome je
interpelacija upuena.Izglasavanjem prihvatanja odgovora Narodna
skuptina nastavlja da radi po usvojenom dnevnom redu.Ako Narodna
skuptina glasanjem ne prihvati odgovor Vlade ili lana Vlade,
pristupie se glasanju o nepoverenju Vladi ili lanu Vlade, ukoliko
prethodno, po neprihvatanju odgovora na interpelaciju, predsednik
Vlade, odnosno lan Vlade ne podnese ostavku.O pitanju koje je bilo
predmet interpelacije ne moe se ponovo raspravljati pre isteka roka
od 90 dana.Glasanje o nepoverenju Vladi ili lanu Vladelan
130Glasanje o nepoverenju Vladi ili pojedinom lanu Vlade moe
zatraiti najmanje 60 narodnih poslanika.Predlog za glasanje o
nepoverenju Vladi ili pojedinom lanu Vlade Narodna skuptina
razmatra na prvoj narednoj sednici, a najranije pet dana po
podnoenju predloga. Nakon okonanja rasprave pristupa se glasanju o
predlogu.Narodna skuptina je prihvatila predlog za izglasavanje
nepoverenja Vladi ili lanu Vlade ako je za njega glasalo vie od
polovine od svih narodnih poslanika.Ako Narodna skuptina izglasa
nepoverenje Vladi, predsednik Republike je duan da pokrene postupak
za izbor nove Vlade. Ako Narodna skuptina ne izabere novu Vladu u
roku od 30 dana od izglasavanja nepoverenja, predsednik Republike
je duan da raspusti Narodnu skuptinu i raspie izbore.Ako Narodna
skuptina izglasa nepoverenje lanu Vlade, predsednik Vlade je duan
da pokrene postupak za izbor novog lana Vlade, u skladu sa
zakonom.Ako Vladi ili lanu Vlade ne bude izglasano nepoverenje,
potpisnici predloga ne mogu podneti novi predlog za glasanje o
nepoverenju pre isteka roka od 180 dana.Glasanje o poverenju
Vladilan 131Vlada moe zatraiti glasanje o svom poverenju.Predlog za
glasanje o poverenju Vladi moe se, na zahtev Vlade, razmatrati i na
sednici Narodne skuptine koja je u toku, a ako Vlada nije podnela
takav zahtev, predlog se razmatra na prvoj narednoj sednici, a
najranije pet dana od njegovog podnoenja. Nakon okonanja rasprave
pristupa se glasanju o predlogu.Narodna skuptina je prihvatila
predlog za izglasavanje poverenja Vladi ako je za njega glasalo vie
od polovine od svih narodnih poslanika.Ako Narodna skuptina ne
izglasa poverenje Vladi, Vladi prestaje mandat, a predsednik
Republike je duan da pokrene postupak za izbor nove Vlade. Ako
Narodna skuptina ne izabere novu Vladu u roku od 30 dana od dana
neizglasavanja poverenja, predsednik Republike je duan da raspusti
Narodnu skuptinu i raspie izbore.Ostavka predsednika Vladelan
132Predsednik Vlade moe podneti ostavku Narodnoj
skuptini.Predsednik Vlade ostavku podnosi predsedniku Narodne
skuptine i istovremeno o njoj obavetava predsednika Republike i
javnost.Narodna skuptina na prvoj narednoj sednici konstatuje
ostavku predsednika Vlade.Vladi prestaje mandat danom konstatacije
ostavke predsednika Vlade.Kada Narodna skuptina konstatuje ostavku
predsednika Vlade, predsednik Republike je duan da pokrene postupak
za izbor nove Vlade. Ako Narodna skuptina ne izabere novu Vladu u
roku od 30 dana od dana konstatacije ostavke predsednika Vlade,
predsednik Republike je duan da raspusti Narodnu skuptinu i raspie
izbore.Ostavka i razreenje lana Vladelan 133lan Vlade moe podneti
ostavku predsedniku Vlade.Predsednik Vlade dostavlja ostavku lana
Vlade predsedniku Narodne skuptine, a Narodna skuptina na prvoj
narednoj sednici konstatuje ostavku.Predsednik Vlade moe predloiti
Narodnoj skuptini razreenje pojedinog lana Vlade.Narodna skuptina
razmatra i glasa o predlogu za razreenje lana Vlade na prvoj
narednoj sednici.Odluka o razreenju lana Vlade doneta je ako je za
nju glasala veina od ukupnog broja narodnih poslanika.lanu Vlade
koji je podneo ostavku mandat prestaje danom konstatacije ostavke,
a lanu Vlade koji je razreen, danom donoenja odluke o
razreenju.Poloaj i ovlaenja lana Vlade koji je podneo ostavku ili u
odnosu na koga je podnet predlog za razreenje, do prestanka
mandata, ureuju se zakonom.Predsednik Vlade je duan da po prestanku
mandata lana Vlade zbog podnoenja ostavke ili razreenja, u skladu
sa zakonom, pokrene postupak za izbor novog lana Vlade.Imunitet
predsednika i lana Vladelan 134Predsednik Vlade i lan Vlade ne
odgovaraju za miljenje izneto na sednici Vlade ili Narodne
skuptine, ili za glasanje na sednici Vlade.Predsednik i lan Vlade
uivaju imunitet kao narodni poslanik. O imunitetu predsednika i
lana Vlade, odluuje Vlada.Zakon o Vladilan 135O Vladi se donosi
zakon.4. Dravna upravaPoloaj dravne upravelan 136Dravna uprava je
samostalna, vezana Ustavom i zakonom, a za svoj rad odgovorna je
Vladi.Poslove dravne uprave obavljaju ministarstva i drugi organi
dravne uprave odreeni zakonom.Poslovi dravne uprave i broj
ministarstava odreuju se zakonom.Unutranje ureenje ministarstava i
drugih organa dravne uprave i organizacija propisuje
Vlada.Poveravanje javnih ovlaenja i javne slubelan 137U interesu
efikasnijeg i racionalnijeg ostvarivanja prava i obaveza graana i
zadovoljavanja njihovih potreba od neposrednog interesa za ivot i
rad, zakonom se moe poveriti obavljanje odreenih poslova iz
nadlenosti Republike Srbije autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne
samouprave.Pojedina javna ovlaenja se mogu zakonom poveriti i
preduzeima, ustanovama, organizacijama i pojedincima.Javna ovlaenja
se mogu zakonom poveriti i posebnim organima preko kojih se
ostvaruje regulatorna funkcija u pojedinim oblastima ili
delatnostima.Republika Srbija, autonomne pokrajine i jedinice
lokalne samouprave mogu osnovati javne slube.Delatnosti i poslovi
zbog kojih se osnivaju javne slube, njihovo ureenje i rad propisuje
se zakonom.5. Zatitnik graanalan 138Zatitnik graana je nezavisan
dravni organ koji titi prava graana i kontrolie rad organa dravne
uprave, organa nadlenog za pravnu zatitu imovinskih prava i
interesa Republike Srbije, kao i drugih organa i organizacija,
preduzea i ustanova kojima su poverena javna ovlaenja.Zatitnik
graana nije ovlaen da kontrolie rad Narodne skuptine, predsednika
Republike, Vlade, Ustavnog suda, sudova i javnih
tuilatava.Zatitnika graana bira i razreava Narodna skuptina, u
skladu sa Ustavom i zakonom.Zatitnik graana za svoj rad odgovara
Narodnoj skuptini.Zatitnik graana uiva imunitet kao narodni
poslanik. O imunitetu zatitnika graana odluuje Narodna skuptina.O
Zatitniku graana donosi se zakon.6. Vojska SrbijeNadlenostlan
139Vojska Srbije brani zemlju od oruanog ugroavanja spolja i
izvrava druge misije i zadatke, u skladu sa Ustavom, zakonom i
principima meunarodnog prava koji reguliu upotrebu sile.Upotreba
Vojske Srbije van granicalan 140Vojska Srbije se moe upotrebiti van
granica Republike Srbije samo po odluci Narodne skuptine Republike
Srbije.Kontrola nad Vojskom Srbijelan 141Vojska Srbije je pod
demokratskom i civilnom kontrolom.O Vojsci Srbije donosi se
zakon.7. SudoviNaela sudstvalan 142Sudska vlast je jedinstvena na
teritoriji Republike Srbije.Sudovi su samostalni i nezavisni u svom
radu i sude na osnovu Ustava, zakona i drugih optih akata, kada je
to predvieno zakonom, opteprihvaenih pravila meunarodnog prava i
potvrenih meunarodnih ugovora.Raspravljanje pred sudom je javno i
moe se ograniiti samo u skladu s Ustavom.U suenju uestvuju sudije i
sudije porotnici, na nain utvren zakonom.Zakonom se moe propisati
da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima sude samo sudije.Sud
sudi u veu, a zakonom se moe predvideti da u odreenim stvarima sudi
sudija pojedinac.Vrste sudovalan 143Sudska vlast u Republici Srbiji
pripada sudovima opte i posebne nadlenosti.Osnivanje, organizacija,
nadlenost, ureenje i sastav sudova ureuju se zakonom.Ne mogu se
osnivati privremeni, preki ili vanredni sudovi.Vrhovni kasacioni
sud je najvii sud u Republici Srbiji.Sedite Vrhovnog kasacionog
suda je u Beogradu.Predsednik Vrhovnog kasacionog sudalan
144Predsednika Vrhovnog kasacionog suda, na predlog Visokog saveta
sudstva, po pribavljenom miljenju opte sednice Vrhovnog kasacionog
suda i nadlenog odbora Narodne skuptine, bira Narodna
skuptina.Predsednik Vrhovnog kasacionog suda bira se na period od
pet godina i ne moe biti ponovo biran.Predsedniku Vrhovnog
kasacionog suda prestaje funkcija pre isteka vremena na koje je
izabran na njegov zahtev, nastupanjem zakonom propisanih uslova za
prestanak sudijske funkcije ili razreenjem iz zakonom propisanih
razloga za razreenje predsednika suda.Odluku o prestanku funkcije
predsednika Vrhovnog kasacionog suda donosi Narodna skuptina, u
skladu sa zakonom, pri emu odluku o razreenju donosi na predlog
Visokog saveta sudstva.Sudske odlukelan 145Sudske odluke se donose
u ime naroda.Sudske odluke se zasnivaju na Ustavu, zakonu,
potvrenom meunarodnom ugovoru i propisu donetom na osnovu
zakona.Sudske odluke su obavezne za sve i ne mogu biti predmet
vansudske kontrole.Sudsku odluku moe preispitivati samo nadleni
sud, u zakonom propisanom postupku.Pomilovanjem ili amnestijom
izreena kazna moe se, bez sudske odluke, oprostiti u celini ili
delimino.Stalnost sudijske funkcijelan 146Sudijska funkcija je
stalna.Izuzetno, lice koje se prvi put bira za sudiju bira se na
tri godine.Izbor sudijalan 147Narodna skuptina, na predlog Visokog
saveta sudstva, bira za sudiju lice koje se prvi put bira na
sudijsku funkciju.Mandat sudiji koji je prvi put izabran na
sudijsku funkciju traje tri godine.Visoki savet sudstva, u skladu
sa zakonom, bira sudije za trajno obavljanje sudijske funkcije, u
istom ili drugom sudu.Visoki savet sudstva odluuje i o izboru
sudija koji su na stalnoj sudijskoj funkciji u drugi ili vii
sud.Prestanak sudijske funkcijelan 148Sudiji prestaje sudijska
funkcija na njegov zahtev, nastupanjem zakonom propisanih uslova
ili razreenjem iz zakonom predvienih razloga, kao i ako ne bude
izabran na stalnu funkciju.Odluku o prestanku sudijske funkcije
donosi Visoki savet sudstva. Protiv ove odluke sudija ima pravo
albe Ustavnom sudu. Izjavljena alba iskljuuje pravo na podnoenje
Ustavne albe.Postupak, osnovi i razlozi za prestanak sudijske
funkcije, kao i razlozi za razreenje od dunosti predsednika suda,
ureuju se zakonom.Nezavisnost sudijelan 149Sudija je u vrenju
sudijske funkcije nezavisan i potinjen samo Ustavu i zakonu.Svaki
uticaj na sudiju u vrenju sudijske funkcije je
zabranjen.Nepremestivost sudijelan 150Sudija ima pravo da vri
sudijsku funkciju u sudu za koji je izabran i samo uz svoju
saglasnost moe biti premeten ili upuen u drugi sud.U sluaju
ukidanja suda ili pretenog dela nadlenosti suda za koji je izabran,
sudija izuzetno moe bez svoje saglasnosti biti trajno premeten ili
upuen u drugi sud, u skladu sa zakonom.Imunitetlan 151Sudija ne moe
biti pozvan na odgovornost za izraeno miljenje ili glasanje
prilikom donoenja sudske odluke, osim ako se radi o krivinom delu
krenja zakona od strane sudije.Sudija ne moe biti lien slobode u
postupku pokrenutom zbog krivinog dela uinjenog u obavljanju
sudijske funkcije bez odobrenja Visokog saveta sudstva.Nespojivost
sudijske funkcijelan 152Zabranjeno je politiko delovanje
sudija.Zakonom se ureuje koje su druge funkcije, poslovi ili
privatni interesi nespojivi sa sudijskom funkcijom.8. Visoki savet
sudstvaPoloaj, sastav i izborlan 153Visoki savet sudstva je
nezavisan i samostalan organ koji obezbeuje i garantuje nezavisnost
i samostalnost sudova i sudija.Visoki savet sudstva ima 11 lanova.U
sastav Visokog saveta sudstva ulaze predsednik Vrhovnog kasacionog
suda, ministar nadlean za pravosue i predsednik nadlenog odbora
Narodne skuptine, kao lanovi po poloaju i osam izbornih lanova koje
bira Narodna skuptina, u skladu sa zakonom.Izborne lanove ine est
sudija sa stalnom sudijskom funkcijom, od kojih je jedan sa
teritorije autonomnih pokrajina, i dva ugledna i istaknuta pravnika
sa najmanje 15 godina iskustva u struci, od kojih je jedan advokat,
a drugi profesor pravnog fakulteta.Predsednici sudova ne mogu biti
izborni lanovi Visokog saveta sudstva.Mandat lanova Visokog saveta
sudstva traje pet godina, osim za lanove po poloaju.lan Visokog
saveta sudstva uiva imunitet kao sudija.Nadlenost Visokog saveta
sudstvalan 154Visoki savet sudstva bira i razreava sudije, u skladu
sa Ustavom i zakonom, predlae Narodnoj skuptini izbor sudija
prilikom prvog izbora na sudijsku funkciju, predlae Narodnoj
skuptini izbor predsednika Vrhovnog kasacionog suda i predsednika
sudova, u skladu sa Ustavom i zakonom, uestvuje u postupku za
prestanak funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda i
predsednika sudova, na nain predvien Ustavom i zakonom, vri i druge
poslove odreene zakonom.Pravni leklan 155Protiv odluke Visokog
saveta sudstva moe se uloiti alba Ustavnom sudu, u sluajevima
propisanim zakonom.9. Javno tuilatvoPoloaj i nadlenostlan 156Javno
tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i
drugih kanjivih dela i preduzima mere za zatitu ustavnosti i
zakonitosti.Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava,
zakona, potvrenog meunarodnog ugovora i propisa donetog na osnovu
zakona.Osnivanje i organizacijalan 157Osnivanje, organizacija i
nadlenost javnog tuilatva ureuju se zakonom.Republiko javno
tuilatvo je najvie javno tuilatvo u Republici Srbiji.Republiki
javni tuilaclan 158Republiki javni tuilac vri nadlenost javnog
tuilatva u okviru prava i dunosti Republike Srbije.Republikog
javnog tuioca, na predlog Vlade, po pribavljenom miljenju nadlenog
odbora Narodne skuptine, bira Narodna skuptina.Republiki javni
tuilac bira se na period od est godina i moe biti ponovo
biran.Republikom javnom tuiocu prestaje funkcija ako ne bude ponovo
izabran, kada sam to zatrai, nastupanjem zakonom propisanih uslova
ili razreenjem iz zakonom predvienih razloga.Odluku o prestanku
funkcije Republikom javnom tuiocu donosi Narodna skuptina, u skladu
sa zakonom, pri emu odluku o razreenju donosi na predlog
Vlade.Javni tuioci i zamenici javnih tuilacalan 159Funkciju javnog
tuilatva vri javni tuilac.Javnog tuioca bira Narodna skuptina, na
predlog Vlade.Mandat javnog tuioca traje est godina i moe biti
ponovo biran.Zamenik javnog tuioca zamenjuje javnog tuioca pri
vrenju tuilake funkcije i duan je da postupa po njegovim
uputstvima.Narodna skuptina, na predlog Dravnog vea tuilaca, bira
za zamenika javnog tuioca lice koje se prvi put bira na ovu
funkciju.Mandat zameniku javnog tuioca koji je prvi put izabran na
funkciju traje tri godine.Dravno vee tuilaca, u skladu sa zakonom,
bira zamenike javnih tuilaca za trajno obavljanje funkcije, u istom
ili drugom javnom tuilatvu.Dravno vee tuilaca odluuje i o izboru
zamenika javnih tuilaca koji su na stalnoj funkciji u drugo ili vie
javno tuilatvo.Odgovornostlan 160Republiki javni tuilac odgovoran
je za rad javnog tuilatva i za svoj rad Narodnoj skuptini.Javni
tuioci odgovaraju za rad javnog tuilatva i za svoj rad Republikom
javnom tuiocu i Narodnoj skuptini, a nii javni tuioci i neposredno
viem javnom tuiocu.Zamenici javnog tuioca odgovaraju za svoj rad
javnom tuiocu.Prestanak funkcije javnog tuioca i zamenika javnog
tuiocalan 161Javnom tuiocu i zameniku tuioca prestaje funkcija na
njihov zahtev, nastupanjem zakonom propisanih uslova ili razreenjem
iz zakonom propisanih razloga. Javnom tuiocu funkcija prestaje i
ako ne bude ponovo izabran, a zameniku javnog tuioca, ako ne bude
izabran na stalnu funkciju.Odluku o prestanku funkcije javnog
tuioca, u skladu sa zakonom donosi Narodna skuptina, pri emu odluku
o razreenju donosi na predlog Vlade.Odluku o prestanku funkcije
zamenika javnog tuioca, u skladu sa zakonom, donosi Dravno vee
tuilaca.Protiv odluke o prestanku funkcije javni tuilac i zamenik
javnog tuioca mogu uloiti albu Ustavnom sudu. Izjavljena alba
iskljuuje pravo na podnoenje ustavne albe.Postupak, osnovi i
razlozi za prestanak funkcije javnog tuioca i zamenika javnog
tuioca, ureuju se zakonom.Imunitetlan 162Javni tuilac i zamenik
javnog tuioca ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno
miljenje u vrenju tuilake funkcije, osim ako se radi o krivinom
delu krenja zakona od strane javnog tuioca, odnosno zamenika javnog
tuioca.Javni tuilac, odnosno zamenik javnog tuioca ne moe biti lien
slobode u postupku pokrenutom zbog krivinog dela uinjenog u vrenju
tuilake funkcije, odnosno slube, bez odobrenja nadlenog odbora
Narodne skuptine.Nespojivost tuilake funkcijelan 163Zabranjeno je
politiko delovanje javnih tuilaca i zamenika javnih tuilaca.Zakonom
se ureuje koje su druge funkcije, poslovi ili privatni interesi
nespojivi sa tuilakom funkcijom.Poloaj, sastav i izbor Dravnog vea
tuilacalan 164Dravno vee tuilaca je samostalan organ koji obezbeuje
i garantuje samostalnost javnih tuilaca i zamenika javnih tuilaca u
skladu sa Ustavom.Dravno vee tuilaca ima 11 lanova.U sastav Dravnog
vea tuilaca ulaze Republiki javni tuilac, ministar nadlean za
pravosue i predsednik nadlenog odbora Narodne skuptine, kao lanovi
po poloaju i osam izbornih lanova koje bira Narodna skuptina, u
skladu sa zakonom.Izborne lanove ine est javnih tuilaca ili
zamenika javnih tuilaca sa stalnom funkcijom, od kojih je jedan sa
teritorije autonomnih pokrajina, i dva ugledna i istaknuta pravnika
sa najmanje 15 godina iskustva u struci, od kojih je jedan advokat,
a drugi profesor pravnog fakulteta.Mandat lanova Dravnog vea
tuilaca traje pet godina, osim za lanove po poloaju.lan Dravnog vea
tuilaca uiva imunitet kao javni tuilac.Nadlenost Dravnog vea
tuilacalan 165Dravno vee tuilaca predlae Narodnoj skuptini
kandidate za prvi izbor za zamenika javnog tuioca, bira zamenike
javnih tuilaca za trajno obavljanje funkcije zamenika javnog
tuioca, bira zamenike javnih tuilaca koji su na stalnoj funkciji za
zamenike javnog tuioca u drugom javnom tuilatvu, odluuje u postupku
za prestanak funkcije zamenika javnih tuilaca, na nain predvien
Ustavom i zakonom, vri i druge poslove odreene zakonom.esti
deoUSTAVNI SUDPoloajlan 166Ustavni sud je samostalan i nezavisan
dravni organ koji titi ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska
prava i slobode.Odluke Ustavnog suda su konane, izvrne i
opteobavezujue.Nadlenostlan 167Ustavni sud odluuje o:1. saglasnosti
zakona i drugih optih akata sa Ustavom, opteprihvaenim pravilima
meunarodnog prava i potvrenim meunarodnim ugovorima,2. saglasnosti
potvrenih meunarodnih ugovora sa Ustavom,3. saglasnosti drugih
optih akata sa zakonom,4. saglasnosti statuta i optih akata
autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave sa Ustavom i
zakonom,5. saglasnosti optih akata organizacija kojima su poverena
javna ovlaenja, politikih stranaka, sindikata, udruenja graana i
kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom.Ustavni sud:1. reava sukob
nadlenosti izmeu sudova i drugih dravnih organa,2. reava sukob
nadlenosti izmeu republikih organa i pokrajinskih organa ili organa
jedinica lokalne samouprave,3. reava sukob nadlenosti izmeu
pokrajinskih organa i organa jedinica lokalne samouprave,4. reava
sukob nadlenosti izmeu organa razliitih autonomnih pokrajina ili
razliitih jedinica lokalne samouprave,5. odluuje o izbornim
sporovima za koje zakonom nije odreena nadlenost sudova,6. vri i
druge poslove odreene Ustavom i zakonom.Ustavni sud odluuje o
zabrani rada politike stranke, sindikalne organizacije ili udruenja
graana.Ustavni sud obavlja i druge poslove predviene Ustavom.Ocena
ustavnosti i zakonitostilan 168Postupak za ocenu ustavnosti i
zakonitosti mogu da pokrenu dravni organi, organi teritorijalne
autonomije ili lokalne samouprave, kao i najmanje 25 narodnih
poslanika. Postupak moe pokrenuti i sam Ustavni sud.Svako pravno
ili fiziko lice ima pravo na inicijativu za pokretanje postupka za
ocenu ustavnosti i zakonitosti.Zakon ili drugi opti akt koji nije
saglasan Ustavu ili zakonu prestaje da vai danom objavljivanja
odluke Ustavnog suda u slubenom glasilu.Ustavni sud moe, do
donoenja konane odluke i pod uslovima odreenim zakonom, obustaviti
izvrenje pojedinanog akta ili radnje preduzete na osnovu zakona ili
drugog opteg akta iju ustavnost ili zakonitost ocenjuje.Ustavni sud
moe oceniti saglasnost zakona i drugih optih akata sa Ustavom,
optih akata sa zakonom i po prestanku njihovog vaenja, ako je
postupak ocene ustavnosti pokrenut najkasnije u roku od est meseci
od prestanka njihovog vaenja.Ocena ustavnosti zakona pre njegovog
stupanja na snagulan 169Na zahtev najmanje jedne treine narodnih
poslanika, Ustavni sud je duan da u roku od sedam dana oceni
ustavnost zakona koji je izglasan, a ukazom jo nije proglaen.Ako
zakon bude proglaen pre donoenja odluke o ustavnosti, Ustavni sud e
nastaviti da postupa prema zahtevu, u skladu sa redovnim postupkom
za ocenu ustavnosti zakona.Ako Ustavni sud donese odluku o
neustavnosti zakona pre njegovog proglaenja, ova odluka e stupiti
na snagu danom proglaenja zakona.Postupak za ocenu ustavnosti ne
moe biti pokrenut protiv zakona ija je usklaenost sa Ustavom
utvrena pre njegovog stupanja na snagu.Ustavna albalan 170Ustavna
alba se moe izjaviti protiv pojedinanih akata ili radnji dravnih
organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlaenja, a kojima
se povreuju ili uskrauju ljudska ili manjinska prava i slobode
zajemene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviena druga pravna
sredstva za njihovu zatitu.Obezbeenje izvrenja odlukelan 171Svako
je duan da potuje i izvrava odluku Ustavnog suda.Ustavni sud svojom
odlukom ureuje nain njenog izvrenja, kada je to potrebno.Izvrenje
odluka Ustavnog suda ureuje se zakonom.Sastav Ustavnog suda.Izbor i
imenovanje sudija Ustavnog sudalan 172Ustavni sud ini 15 sudija
koji se biraju i imenuju na devet godina.Pet sudija Ustavnog suda
bira Narodna skuptina, pet imenuje predsednik Republike, a pet opta
sednica Vrhovnog kasacionog suda Srbije.Narodna skuptina bira pet
sudija Ustavnog suda izmeu 10 kandidata koje predloi predsednik
Republike, predsednik Republike imenuje pet sudija Ustavnog suda
izmeu 10 kandidata koje predloi Narodna skuptina, a opta sednica
Vrhovnog kasacionog suda imenuje pet sudija izmeu 10 kandidata koje
na zajednikoj sednici predloe Visoki savet sudstva i Dravno vee
tuilaca.Sa svake od predloenih lista kandidata jedan od izabranih
kandidata mora biti sa teritorije autonomnih pokrajina.Sudija
Ustavnog suda se bira i imenuje meu istaknutim pravnicima sa
najmanje 40 godina ivota i 15 godina iskustva u pravnoj
struci.Jedno lice moe biti birano ili imenovano za sudiju Ustavnog
suda najvie dva puta.Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju
predsednika na period od tri godine, tajnim glasanjem.Sukob
interesa. Imunitetlan 173Sudija Ustavnog suda ne moe vriti drugu
javnu ili profesionalnu funkciju niti posao, izuzev profesure na
pravnom fakultetu u Republici Srbiji, u skladu sa zakonom.Sudija
Ustavnog suda uiva imunitet kao narodni poslanik. O njegovom
imunitetu odluuje Ustavni sud.Prestanak dunosti sudije Ustavnog
sudalan 174Sudiji Ustavnog suda dunost prestaje istekom vremena na
koje je izabran ili imenovan, na njegov zahtev, kad napuni zakonom
propisane opte uslove za starosnu penziju ili razreenjem.Sudija
Ustavnog suda razreava se ako povredi zabranu sukoba interesa,
trajno izgubi radnu sposobnost za dunost sudije Ustavnog suda, bude
osuen na kaznu zatvora ili za kanjivo delo koje ga ini nedostojnim
dunosti sudije Ustavnog suda.O prestanku dunosti sudije, na zahtev
ovlaenih predlagaa za izbor, odnosno imenovanje za izbor sudije
Ustavnog suda, odluuje Narodna Skuptina. Inicijativu za pokretanje
postupka za razreenje moe da podnese Ustavni sud.Nain odluivanja u
Ustavnom sudu. Zakon o Ustavnom sudulan 175Ustavni sud odluke
donosi veinom glasova svih sudija Ustavnog suda.Odluku da
samostalno pokrene postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti
Ustavni sud donosi dvotreinskom veinom glasova svih sudija.Ureenje
Ustavnog suda i postupak pred Ustavnim sudom i pravno dejstvo
njegovih odluka, ureuju se zakonom.Sedmi deoTERITORIJALNO UREENJE1.
Pokrajinska autonomija i lokalna samoupravaPojamlan 176Graani imaju
pravo na pokrajinsku autonomiju i lokalnu samoupravu, koje
ostvaruju neposredno ili preko svojih slobodno izabranih
predstavnika.Autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave
imaju status pravnih lica.Razgranienje nadlenostilan 177Jedinice
lokalne samouprave nadlene su u pitanjima koja se, na svrsishodan
nain, mogu ostvarivati unutar jedinice lokalne samouprave, a
autonomne pokrajine u pitanjima koja se, na svrsishodan nain, mogu
ostvarivati unutar autonomne pokrajine, u kojima nije nadlena
Republika Srbija.Koja su pitanja od republikog, pokrajinskog i
lokalnog znaaja odreuje se zakonom.Poveravanje nadlenostilan
178Republika Srbija moe zakonom poveriti autonomnim pokrajinama i
jedinicama lokalne samouprave pojedina pitanja iz svoje
nadlenosti.Autonomna pokrajina moe odlukom poveriti jedinicama
lokalne samouprave pojedina pitanja iz svoje nadlenosti.Sredstva za
vrenje poverenih nadlenosti obezbeuje Republika Srbija ili
autonomna pokrajina, zavisno od toga ko je poverio nadlenosti.Prava
i obaveze autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave i
ovlaenja Republike Srbije i autonomnih pokrajina u nadzoru nad
vrenjem poverenih nadlenosti ureuju se zakonom.Pravo na samostalno
ureivanje organalan 179Autonomne pokrajine, u skladu sa Ustavom i
statutom autonomne pokrajine, a jedinice lokalne samouprave, u
skladu sa Ustavom i zakonom, samostalno propisuju ureenje i
nadlenost svojih organa i javnih slubi.Skuptina autonomne pokrajine
i jedinice lokalne samoupravelan 180Skuptina je najvii organ
autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.Skuptinu
autonomne pokrajine ine poslanici, a skuptinu jedinice lokalne
samouprave odbornici.Poslanici i odbornici biraju se na period od
etiri godine, na neposrednim izborima tajnim glasanjem, i to
poslanici u skladu sa odlukom skuptine autonomne pokrajine, a
odbornici, u skladu sa zakonom.U autonomnim pokrajinama i
jedinicama lokalne samouprave u kojima ivi stanovnitvo meovitog
nacionalnog sastava, omoguuje se srazmerna zastupljenost
nacionalnih manjina u skuptinama, u skladu sa zakonom.Saradnja
autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samoupravelan 181Autonomne
pokrajine i jedinice lokalne samouprave sarauju sa odgovarajuim
teritorijalnim zajednicama i jedinicama lokalne samouprave drugih
drava, u okviru spoljne politike Republike Srbije, uz potovanje
teritorijalnog jedinstva i pravnog poretka Republike Srbije.2.
Autonomne pokrajinePojam, osnivanje i teritorija autonomne
pokrajinelan 182Autonomne pokrajine su autonomne teritorijalne
zajednice osnovane Ustavom, u kojima graani ostvaruju pravo na
pokrajinsku autonomiju.Republika Srbija ima Autonomnu pokrajinu
Vojvodinu i Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija. Sutinska
autonomija Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija uredie se posebnim
zakonom koji se donosi po postupku predvienom za promenu
Ustava.Nove autonomne pokrajine mogu se osnivati, a ve osnovane
ukidati ili spajati po postupku predvienom za promenu Ustava.
Predlog za osnivanje novih ili ukidanje, odnosno spajanje postojeih
autonomnih pokrajina utvruju graani na referendumu, u skladu sa
zakonom.Teritorija autonomnih pokrajina i uslovi pod kojima se moe
promeniti granica izmeu autonomnih pokrajina odreuje se zakonom.
Teritorija autonomnih pokrajina ne moe se menjati bez saglasnosti
njenih graana izraene na referendumu, u skladu sa zakonom.Nadlenost
autonomnih pokrajinalan 183Autonomne pokrajine, u skladu sa Ustavom
i svojim statutom, ureuju nadlenost, izbor, organizaciju i rad
organa i slubi koje osnivaju.Autonomne pokrajine, u skladu sa
zakonom, ureuju pitanja od pokrajinskog znaaja u oblasti:1.
prostornog planiranja i razvoja,2. poljoprivrede, vodoprivrede,
umarstva, lova, ribolova, turizma, ugostiteljstva, banja i leilita,
zatite ivotne sredine, industrije i zanatstva, drumskog, renog i
eleznikog saobraaja i ureivanja puteva, prireivanja sajmova i
drugih privrednih manifestacija,3. prosvete, sporta, kulture,
zdravstvene i socijalne zatite i javnog informisanja na
pokrajinskom nivou.Autonomne pokrajine se staraju o ostvarivanju
ljudskih i manjinskih prava, u skladu sa zakonom.Autonomne
pokrajine utvruju simbole pokrajine i nain njihovog
korienja.Autonomne pokrajine upravljaju pokrajinskom imovinom na
nain predvien zakonom.Autonomne pokrajine, u skladu sa Ustavom i
zakonom, imaju izvorne prihode, obezbeuju sredstva jedinicama
lokalne samouprave za obavljanje poverenih poslova, donose svoj
budet i zavrni raun.Finansijska autonomija autonomnih pokrajinalan
184Autonomna pokrajina ima izvorne prihode kojima finansira svoje
nadlenosti.Vrste i visina izvornih prihoda autonomnih pokrajina
odreuju se zakonom.Zakonom se odreuje uee autonomnih pokrajina u
delu prihoda Republike Srbije.Budet Autonomne pokrajine Vojvodine
iznosi najmanje 7% u odnosu na budet Republike Srbije, s tim to se
tri sedmine od budeta Autonomne pokrajine Vojvodine koristi za
finansiranje kapitalnih rashoda.Pravni akti autonomne pokrajinelan
185Najvii pravni akt autonomne pokrajine je statut.Statut autonomne
pokrajine donosi njena skuptina, uz prethodnu saglasnost Narodne
skuptine.O pitanjima iz svoje nadlenosti autonomna pokrajina donosi
odluke i druga opta akta.Nadzor nad radom organa autonomne
pokrajinelan 186Vlada moe pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak za
ocenu ustavnosti ili zakonitosti odluke autonomne pokrajine, pre
njenog stupanja na snagu. U tom sluaju, Ustavni sud moe, do
donoenja svoje odluke, odloiti stupanje na snagu osporene odluke
autonomne pokrajine.Zatita pokrajinske autonomijelan 187Organ
odreen statutom autonomne pokrajine ima pravo albe Ustavnom sudu
ako se pojedinanim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa
jedinice lokalne samouprave onemoguava vrenje nadlenost autonomne
pokrajine.Organ odreen statutom autonomne pokrajine moe pokrenuti
postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti zakona i drugog opteg
akta Republike Srbije ili opteg akta jedinice lokalne samouprave
kojim se povreuje pravo na pokrajinsku autonomiju.3. Lokalna
samoupravaOsnovne odredbelan 188Jedinice lokalne samouprave su
optine, gradovi i grad Beograd.Teritorija i sedite jedinice lokalne
samouprave odreuje se zakonom.Osnivanju, ukidanju i promeni
teritorije jedinice lokalne samouprave prethodi referendum na
teritoriji te jedinice lokalne samouprave.Poslovi jedinice lokalne
samouprave finansiraju se iz izvornih prihoda jedinice lokalne
samouprave, budeta Republike Srbije, u skladu sa zakonom, i budeta
autonomne pokrajine, kada je autonomna pokrajina poverila
jedinicama lokalne samouprave obavljanje poslova iz svoje
nadlenosti, u skladu sa odlukom skuptine autonomne pokrajine.Poloaj
jedinica lokalne samoupravelan 189Optine se osnivaju i ukidaju
zakonom.Grad se osniva zakonom, u skladu sa kriterijumima
predvienim zakonom kojim se ureuje lokalna samouprava.Grad ima
nadlenosti koje su Ustavom poverene optini, a zakonom mu se mogu
poveriti i druge nadlenosti.Statutom grada moe se predvideti da se
na teritoriji grada obrazuju dve ili vie gradskih optina. Statutom
grada se ureuju poslovi iz nadlenosti grada koje vre gradske
optine.Poloaj grada Beograda, glavnog grada Republike Srbije,
ureuje se zakonom o glavnom gradu i statutom grada Beograda. Grad
Beograd ima nadlenosti koje su Ustavom i zakonom poverene optini i
gradu, a zakonom o glavnom gradu mogu mu se poveriti i druge
nadlenosti.Nadlenost optinelan 190Optina, preko svojih organa, u
skladu sa zakonom:1. ureuje i obezbeuje obavljanje i razvoj
komunalnih delatnosti;2. ureuje i obezbeuje korienje graevinskog
zemljita i poslovnog prostora;3. stara se o izgradnji,
rekonstrukciji, odravanju i korienju lokalnih puteva i ulica i
drugih javnih objekata od optinskog znaaja; ureuje i obezbeuje
lokalni prevoz;4. stara se o zadovoljavanju potreba graana u
oblasti prosvete, kulture, zdravstvene i socijalne zatite, deije
zatite, sporta i fizike kulture;5. stara se o razvoju i unapreenju
turizma, zanatstva, ugostiteljstva i trgovine;6. stara se o zatiti
ivotne sredine, zatiti od elementarnih i drugih nepogoda; zatiti
kulturnih dobara od znaaja za optinu;7. zatiti, unapreenju i
korienju poljoprivrednog zemljita;8. obavlja i druge poslove
odreene zakonom.Optina samostalno, u skladu sa zakonom, donosi svoj
budet i zavrni raun, urbanistiki plan i program razvoja optine,
utvruje simbole optine i njihovu upotrebu.Optina se stara o
ostvarivanju, zatiti i unapreenju ljudskih i manjinskih prava, kao
i o javnom informisanju u optini.Optina samostalno upravlja
optinskom imovinom, u skladu sa zakonom.Optina, u skladu sa
zakonom, propisuje prekraje za povrede optinskih propisa.Pravni
akti i organi optinelan 191Najvii pravni akt optine je statut.
Statut donosi skuptina optine.Skuptina optine donosi opte akte iz
svoje nadlenosti, usvaja budet i zavrni raun optine, donosi plan
razvoja i prostorni plan optine, raspisuje optinski referendum i
vri druge poslove odreene zakonom i statutom.Organi optine su
skuptina optine i drugi organi odreeni statutom, u skladu sa
zakonom.Skuptina optine odluuje o izboru izvrnih organa optine, u
skladu sa zakonom i statutom.Izbor izvrnih organa grada i grada
Beograda ureuje se zakonom.Nadzor nad radom optinelan 192Vlada je
duna da obustavi od izvrenja opti akt optine za koji smatra da nije
saglasan Ustavu ili zakonu i da u roku od pet dana pokrene postupak
za ocenjivanje njegove ustavnosti ili zakonitosti.Vlada moe, pod
uslovima odreenim zakonom, ras