1. Definicija, znaaj i zadatak urgentne medicine
Savremeni nain ivota, u kome razvoj industrije i saobraaja
igraju znaajnu ulogu, stalno dovode do porasta broja saobraajnih
nesrea i drugih povreda. Zbog toga broj hinih sluajeva koji trai
neodlono medicinsku omo stalno raste. Urgentna medicina se
iskljuivo bavi hitnim stanjima, bolestima ili povredama koje
ugroavaju ivotne funkcije ljudskog organizma. Pripada svim
medicinskim naukama, jer u svakoj medicinskoj grani ima hitnih
sluajeva. Koristi metode svih grana medicine, premda se najvie
oslanje na hirurgiju, obzirom na najviu zastupljenost hirurkih
bolesti i povreda. Djelovanje urgentne medicine djeluje od momenta
nastanke hitne i po ivot opasne povrede do prijema bolesnika u
bolniku ustanovu, odnosno do prestanka ivotne ugroenosti. Da bi se
svakom povrijeenom ili oboljelom pruila pruila prava medicinska
pomo u pravo vrijeme, potrebno je slubu urgentne medicine dobro
organizovati. Ovaj organizacijski dio obuhvata za bolesnika i
spasioca najbolji i najlaki nain organizovanja hitne slube, koja
obezbjeuje pomo u pravo vrijeme i na pravom mjestu.
2. Podjela urgentne medicine
Pruanje najranije pomoi povrijeenom ili oboljelom najee je u
rukama laika, medicinski neobrazovanih osoba, koje mogu biti
donekle osposobljene na kursu prve pomoi. Urgentna medicina se zbog
toga dijeli na: prvu pomo i hitnu medicimsku pomo. Prva pomo se
prua na svakom mjestu dok se ne ukae mogunost pruanja hitne
medicinske pomoi. Prva pomo se prua na mjestu gdje se nesrea
dogodila. Treba je pruiti uvijek, ak i za kratko vrijeme, a
pogotovo na mjestima koja su udaljena od zdravdstvenih ustanova i
kada na hitnu medicinsku pomo treba ekati dugo. Ona se prua i onda
ako je zdravstvena ustanova blizu i to sve dotle dok medicinsko
lice ne preuzme povrijeenog ili oboljelog. Prva pomo moe biti u
obliku samopomoi ili u obliku uzajamne pomoi. Samopomo je pomo
povrijeenog samom sebi ukoliko je u stanju. Uzajamna pomo je
meusobna pomo vie povrijeenih od kojih su neki manje ili gotovo
nikao povrijeeni i u stanju su pruiti pomo vie povrienim. Sutina
prve pomo je brzo uspostavljanje ivotnih funkcija veoma
jednostavnim metodama. Za zdravstvene radnike pruanje prve pomoi na
svakom mjestu i u svako vrijeme, bez obzira na njihove radne
obaveze, predstavlja dodatnu dunost.Hitna medicinska pomo je
medicinska opskrba povrijeenog ili oboljelog koju vri ljekar, odmah
poslije pruanja prve medicinske pomoi, ili ak nezavisno od nje,
odmah poslije nastanka hitnog stanja, u uslovima posebne medicinske
ustanove prilagoene za pruanje hitne medicinske pomoi, sa svom
potrebnom opremom i materijalom. U ratnim uslovima hitna medicinska
pomo nosi naziv opte medicinske pomoi, ime se eli istai injenica da
pomo prua ljekar opte prakse ili specijalista medicinske grane koja
nije hirurka.
3. Okolnosti pod kojim se prua prva pomo
Uslovi pod kojim se prua prva pomo gotovo su uvijek nepodesni.
Nesree ne biraju mjesto gdje e se dogoditi. Teke nesree se gotovo u
pravilu povezane sa tekim pristupom povrijeenim. esto je potrebno
izvlaiti povrijeene iz smrskanih automobila, ispod odrona zemljita
i sl. Nedostatak materijala i pomagala je takoe nepovoljna okolnost
koja prati nesreu. Spasioc je duan da od prirunih sredstava pravi
sredstva za pruanje prve pomoi. Nedostak pomagala ne smije biti
opravdanje za proputanje pruanja prve pomoi ili za njeno loe
sprovoenje. Svi povrijeeni su uplaeni i zabrinuti za svoje stanje.
Razliiti ljudi razliito pokazuju taj strah i razliito doivljavaju
svoju povredu. Stvaranje panike nepovoljno djeluje na razvoj
situacije i moe dovesti do daljeg povreivanja. Suzbijanjem straha i
panike spasioci e sebi obezbijediti uspijean rad.
4. Pristup povrijeenom
Pomo se prua na licu mjesta,tamo gdje se povrijeeni zatekao.
Samo u izuzetnim okolnostima, gdje boravak na mjestu nesree znai
izlaganje daljnjoj opasnosti, kako za povrijeenog tako i za
spasioca, dozvoljeno je povrijeenog izvui u zaklon. Takva su
mjesta: otvoreni putevi, prijetnja od obruavanja lavine, vode i sl.
Povrijeenom treba prilaziti s desne strane, ako je to ikako mogua.
U sluajevima kada je to nemogua, sasvim je pogreno povrijeenog
okretati da bi mu se prilo s desne strane, prije nego to se otklone
neposredne ivotne opasnosti. Treba izbjegavati svlaenje povrijeenog
bez potrebe. Ukoliko postoji potreba za svlaenjem najprije se
polazi od zdravih dijelova tijela. Kod izvlaenja povrijeenog voditi
rauna koji je najbolji nain izvlaenja s obzirom na njegove
povrede.
5. Agonija
Sam naziv agonija znai zapravo predsmrtnu borbu,iako u veini
sluajeva nema nikave borbe ili patnje jer mozak umirueg ne dobiva
dovoljno kisika, pa nema mogunosti svjesne rakcije. Kod iznenadne
smrti, u uslovima unesreenja, agonija moe biti veoma kratka.
Meutim, nekada moe biti dugotrajna, i trajati satima, ak i danima.
Agonija je jedna od krajnjih faza umiranja. Iskusan posmatra moe
lako prepozanati agoniju. Oi su kod pacijenta mutne bez sjaja,
upale su, zjenice su uske. Lice je bilijedo, oroeno hladnim i
ljepljivim znojem, vrak nosa, uiju, vrhovi prstiju na rukama i
nogama su pomodrili, dok su sami prsti izrazito hladni. Kod
smrtnika prestaje mimika i lice dobiva smiren izraz, lii na masku.
Svijest je poremeena i nastupa pospanost, smrtnik se ne orjentie i
ne prepoznaje okolinu. Najvanije promjene pokazuje smrtnik u
disanju i radu srca. Disanje je as duboko as povrno sa prekidima. U
agoniji pada krvni pritisak i esto se ne moe mjeriti. Srce radi
neujednaeno, tonovi su tihi i jedva ujni.
6. Klinika smrt
Konac agonije je smrt tj. prestanak disanja i rada srca. Ova
smrt se naziva klinikom smru, jer je organizam kao cjelina u
klinikom smislu mrtav, premda pojedina tkiva ostaju u ivotu jo
prilino dugo. Svako tkivo i svaki organ ima svoje ivotne rezrvoare
i moe produiti ivot nakon opte klinike smrti. Kada prestane disanje
i rad srca elije razliitih organa vie ne primaju hranjive sastojke,
prije svega kiseonik. Najosjetljivije na nedostatak kiseonika su
elije mozga na kojima ve nakon tri do est minuta nastaju teke
promjene,koje se ne daju oporaviti. Poslije 3-6 minuta ni
najbogatije dovoenje kisika ne moe povratiti u ivot oteene elije
mozga. Ostala su tkiva manje osjetljiva, to znai da ponovno
uspostavljane rada srca moe vratiti u ivot sve organe osim mozga.
Klinika smrt traje najvie 6 minuta. U toku od 6 minuta, ako se
ponovo uspostavi srani rad, mogue je povrijeenog iz klinike smrti
vratiti u ivot. Ako taj period proe nastupa prava smrt. Klinika
smrt u svakom sluaju ne predstavlja konanu smrt, jer kliniki mrtav
ovjek moe se vratiti u ivot mjerama oivljavanja, uspostavljanem
sranog rada i disanja.
7. Prava smrt
Znaci prave smrti se dijele u dvije grupe. Prvu grupu ine znaci
kojim se konstatuje da je prestalo umiranje, da je protekao period
klinike smrti i da je nastupila prava smrt. U drugu grupu spadaju
dokazi da se radi o leu. Znaci iz prve grupe se smatraju nesigurnim
znacima smrti, jer je teko odrediti vrijeme nastanka prave smrti.
Nepouzdani znaci smrti su prestanak rada srca, prestanak disanja,
koji su trajali due od 6 minuta, jako proirene zjenice koje se
skupljaju na svjetlost, mlitavost i deformacija one jabuice koja
poslije pritiska prstom, hladnoa, bljedilo, prestanak pulsa...
Pouzdani znaci smrti su: zamuene ronjae, pojava mrtvakih mrlja,
mrtvaka ukoenost i raspad lea. Dva sata poslije prave smrti dolazi
do zamuivanja ronjaa. Poslije 24 sata oko arenice oka se moe
vidjeti uta ili smea pruga koja potie od sasuene ronjae. Ovo je
pouzdan znak i jedan od najranijih znakova smrti. Prestankom
oticanja krvi dolazi do slivanja krvi prema sili tee. Time nasaju
mrtvake mrlje na donjim dijelovima tijela. Raspored mrtvakih mrlja
zavisi od poloaja lea. Mrtvake mrlje se ponekad vide ak i u
agoniji, ali se pouzdano javljaju 20-45 minuta poslije nastupanja
prave smrti. Mrtvaka ukoenost je jedan od najsigurnijih znakova
smrti. Zapoinje na miiima koji se najvie upotrebljavaju, tako da ve
nakon 30 minuta nastupa ukoenost miia srca i dijafragme, 2-4 sata
nakon smrti razvija se ukoenos miia lica, vilica i vrata, zatim
ukoenost redom zahvata ostale miie. Raspad lea je znak da je sve
zavreno. Zavisi od okolne temperature i bre nastaje ako je
temperatura via.
8. Kako se konstatuje smrt
Smrt uspostavlja po pravilu mrtvozornik, a to treba da bude
ljekar. U bolnicama smrt usposavlja odjeljnski ili deurni ljekar. U
slubi urgentne medicine, takoe smrt uspostavlja ljekar iz hitne
medicinske pomoi. Meutim u nepristupanim mjestima dugog ekanja na
odziv dugog ekanja na odziv organizovane medicinske slube, esto e i
ostali zdravstveni radnici biti u prilici da odrede trenutak kada
treba prestati sa oivljavanjem. U takivim sluajevima, budui da su
granice izmeu ivota, klinike smrti, prave smrti veoma nesigurne,
mjere oivljavanja treba uporno nastavljati sve dok se ne pojave
jasni i sigurni zanci smrti.
9. Prividna smrt
Kod nekih sluajeva povreivanja i bolesti, osnovne ivotne
funkcije, disanje i krvotok, toliko su oslabljene, da se
jednostavnim sredstvima u uslovima urgentne medicine ne mogu
opaziti. Pri tome se obino javlaju spoljanji znaci koji se
podudarju sa nesigurnom znacima smrti: bljedilo, hladnoa, mlitavost
miia... U takvim sluajevima govori se o prividnoj smrti. Unesreeni
je jo uvijek iv, njegove ivotne funkcije su veoma slabe, ali se on
mjerama oivljavanja jo uvijek moe vratiti u ivot. Najvea je greka
prividnu smrt proglasiti pravom smrti i prestai s mjerama
oivljavanja.
10. Zastoj rada srca, uzroci, dijagnoza, postupak
Prestanak rada srca zani prestanak krvnog otoka, prestanak
prenoenja kisika i hranjivih materija do organa i tkiva. Zbog toga
najvie strada mozak. Srce moe prestati da radi zbog veoma razliitih
uzroka. Stanja koja najee dovode do prestanka rada srca su: infarkt
srca, zaepljenje jedne od plunih arterija, suenje ua aorte,srana
mana,razne vrste trovanja,ok,poivrede grudnog koa, trbuha,
glave...Dijagnoza prestanka rada srca se postavlja na osnovu pulsa
i nestanka sranih tonova, po naglo nastaloj sivobijeloj boji
unesreenika, blijedim sluzokoama, jakim irenjem zjenica,prestanku
disanja i pojavi besvjesnog stanja. Kod zastoja srca ispod
pacijenta se hitno uklanjaju svi meki predmeti,podie se vrat rukom
postavljenom ispod njega i glava zabaci da se sprijei zapadanje
jezika. Podiu se noge i u tom poloaju dri se 5-15 sekundi kako bi
se omoguilo vraanje venske krvi u srce.Istovremeno sa podizanjem
nogu spasilac desnom pesnicom snano udara unesreenog u desnom
predjelu prsne kosti.Ovi udarci moraju biti ritmini kao bi se
potaknuo rad srca.Ukoliko pacijentovo stanje ne odgovara pozitivno
na prve udarce prelazi se na vjetaku masau srca.
Za uspijeh podsticanja srca na njegov rad osnovno je da se ne
gubi dragocjeno vrijeme. Vjetaka masaa srca se zasniva na injenici
da je srce postavljeno u srednjogruu,izmeu kime i prsne kosti.
Pritisak na donji dio prsne kosti prenosi se na srce,ime se
mehaniki prima krv u velike krvne ile. Cilj srane masae je
podraajem potaknuti srce na rad, a pritiskom puniti velike krvne
ile dok se srce nalazi u zastoju. Time se ishranjuje organ koji je
najosjetljiviji na nedostatak kisika-mozak. Vjetaka srana masaa se
mora zapoeti najvie 6 minuta nakon sranog zastoja.
11. Tehnika indirektne masae srca
Indirektna masaa se sprovodi istovremeno sa vjetakim disanjem.
Upuhavanjem vazduha u plua daje se kiseonik krvi koja ga odnosi
organu najosjetljivijem na nedostatak kisika-mozgu.Vjetako disanje
se zaustavlja u trenutku kada se vri pritisak radi srane masae,a
srana masaa se obustavlja na kratko kad se vri upuhavanje vazduha u
plua. Na jedno upuhavanje vazduha u plua treba nastaviti 5-6
pritisaka na grudnu kost,pa ponoviti radnju upuhavanja. Najbolje je
da se bolesnik postavi na tvrdu podlogu radi srane masae. Dijlovi
dojee koji steu se raskopaju ili skinu. Dlan jedne ruke se stavi na
donju treinu grudne kosti. Pritisak se izvodi samo gonjim dijelom
dlana. Druga ruka se stavlja na nadlanicu radi pojaavanja pritiska.
Kod odraslih unesreenih radi to boljeg pumpanja krvi u velike krvna
ile masau treba vriti ne samo pritiskom ve naslanjanjem cijelog
svog tijela. Ukoliko je grudni ko dubok,bavast potiskivanje grudne
kosti treba biti dublje. Ritam masae 60-70 pritisaka u minuti.
12. Greke i opasnosti od srane masae
Najea grka srane masae je njena primjena bez potrebe. Kod
pretjerano jakog pritiska na rebra i prsnu kost moe doi do
preloma,mogu nastati i povrede jetre. Budui da je masaa spasonosna
mjera koja izvlai povrijeenog iz klinike smrti, povredu rebara
treba uzeti kao manje zlo koje moe zadesiti unesreenog. Ipak masaa
srca treba biti izvedena sa mjerom. Najbolja orjentacija je pipanje
pulsa na vratu.
13. Prekid disanja-uzroci,dijagnoza,urgentni postupci
Poremeaj disanja moe nastati usljed oteenja centra za
disanje,oteenja miia za disanje,smanjenje povrine plua neophodne za
disanje,oteenjem prolaznosti disajnih puteva. Poremeaj disanja
nastaje i ako krv nije u stanju da prenosi kisonik,nedostatak
vazduha tj malo kiseonika u vazduhu je takoe poremeaj disanja,jer
iako su svi organi zdravi tijelo ne dobiva dovoljno kisika.
Poremeaj disanja iz bilo kojeg uzroka nazivamo zaguenjem. Kod
povrijeenog,kojem prijeti zaguenje,na licu se vidi uznemirenost i
strah. Lice je nabreklo, pomodrili, oi su izbuljene,zjenice
proirene,krvne ile na vratu napete. Pomodrjelost se vidi i na
prstima, a nekad i na itavom tijelu. Disanje je isprekidano,s
naporom,nepravilno,ubrzano. Otkucaji srca postaju sve bri i
nepravilniji. Na kraju disanje potpuno prestaje,nastupa
nesvjestica,nekad se pojavljuju grevi i na kraju prestaje rad
srca,obino 3-10 minuta poslije prestanka disanja.
14. Vjetako disanje usta na nos
Vjetako disanje usta na nos prislanjaem spasioevih usta na nos
povrijeenog i upuhavanje vazduha u plua, najbolja je metoda za
povrijeenog i najlaka za spasioca. Poto je spasioc ustanovio da su
dini putevi slobodni ili poto ih je oistio,spasioc ako je to mogue
stane ili klekne uz desnu stranu povrijeenog. Lijevu ruku stavi mu
na elo i time dri glavu zabaenom prema nazad. Desnom rukom dri
donju vilicu u podignutom poloaju,tako da su obije vilice stisnute,
a palcem desne ruke dri usne zatvorenim. Duboko udahne prisloni
svoje usne na obje nozdrve povrijeenog,snano upue vazduh u dine
puteve unesreenog,zatim se odmakne i pusti da elastinost grudnog
koa izbaci vazduh napolje. Prilikom upuhavanja vazduha vidi se
irenje grudnog koa.Ritam upuhavanja vazduha treba da bude 12-20 u
minuti s tim da u poetku treba biti bri.
15. Vjetako disanje usta na usta
Tehnika upuhavanja vazduha u usta povrijeenog ista je kao i kod
tehnike usta na nos. Ova metoda zaostaje za metodom upuhavanja usta
na nos i tea je za spasioca. U sluajevima kada je nos zaepljen
spasioc pribjegava ovoj metodi. Poloaj unesreenog i spasioca su
isti,glava povrijeenog takoe je zabaena natrag. Kod ovog oblika
vjetakog disanja,desna spasioeva ruka je stavljena ispod vrata,da
bi time odrao zabaenu galavu,a lijeva je stavljena na elo. Kod male
djece,zbog malog lica,malih usana i nosnih otvora,vjetako disanje
ovog tipa se izvodi tako to spasioc svoja usta stavlja na nos i na
usta djeteta.
16. Krvarenje-definicija,uzroci,podjele
Krvarenje je istjecanje krvi iz povrijeenih ili boleu oteenih
krvnih sudova. Jako krvarenje moe ivotno ugroziti povrijeenog.
Ukupna koliina krvi odrasle osobe iznosi 7-10% tjelesne teine,to
znai 5 litara kod odraslog ovjeka. Simptomi usljed gubitka krvi
zavise od: koliine gubitka krvi,brzine i opteg stanja povrijeenog.
Prema uzroku krvarenja se dijele na patoloka i traumatska.
Traumatska krvarenja nastaju povredom krvnih sudova u sklopu neke
ozljede,dok su patoloka krvarenja posljedica razvoja bolesti na
nekom organu,koji biva zahvaen i oteen krvni sud iz kojeg poinje
krvarenje. Po mjestu gdje se krvarenje deava i gdje krv istie,
krvarenje moe biti unutranje ili vanjsko. Vanjska krvarenja su sva
istjecanja krvi iz povrijeene ili oteene koe ili sluzokoe,pa krv
izlazi napolje direktno ili preko otvora. Takva su krvarenja iz
rane,otvorenih preloma...Unutranja krvarenja su daleko opasnija,jer
su manje primjetljiva. Nastaju povredom nekog unutranjeg organa i
izlijevanjem krvi u velike tjelesne upljine. Krv e ne vidi,ve
povrijeeni samo ima simptome koji ukazuju na unutranje
krvarenje.
17. Zaustavljane krvarenja-hematostaza
Zaustavljanje krvarenja se vri na mjestu povreivanja,odnosno
onog trenutka kada spasioc doe u kontakt sa povrijeenim ili
oboljelim. Izvodi se prirunim sredstvima i zadatak je da se sprijei
daljnji gubitak krvi,ime se povrijeeni titi od iskrvarenja i oka.
Krvarenje zaustavljeno u urgentnoj medicini je privremeno
zaustavljeno krvarenje. Postoji vie naina kako se moe zaustaviti
krvarenje. Svi naini zaustavljanje krvarenja se mogu upotrijebiti
kod svake rane. Posebne vrste rana i posebni oblici krvarenja
zahtijevaju posebnu vrstu zaustavljanja krvarenja. U momentu kada
se spasioc suoi sa krvarenjam veoma je teko odluiti koju metodu da
koristi, te je zbog toga neophodno poznavati sve metode. Ako
krvarenje nije obimno i nalazi se na ekstremitetu prva pomo u
zaustavljanju krvarenja moe biti promjena poloaja ruke ili noge.
Ako je povreda vea promjena poloaja ekstremiteta nee zaustaviti
krvarenje. U tom sluaju krvarenje e se najbre zaustaviti pritiskom
debelog komada sterilne gaze na ranu. Kompresivni zavoj je najbolji
oblik zaustavljanja krvarenja u urgentnoj medicini. Iskustva su
pokazala da se gotovo svako krvarenje moe zaustaviti kompresivnim
zavojem. Na mjestu krvarenja stavlja se nekoliko slojeva gaze ili
vate,u nedostatku gaze stavlja se isto ispeglano platno. Bitno je
da materijal bude stavljen u obliku jastuia i da ne zaustavlja
predio cijelog ekstremita nego samo prekriva ranu. Preko gaze,u
slugaju potrebe,mogu se staviti i manje isti predmeti. Potom se
turama zavoja vrsto fiksira jastui ime se zaustavlja krvarenje.
Ezmarhova poveska je nekada bila veoma popularan nain zaustavljanja
krvarenja,ali danas se izbjegava gdje god je to mogue.
18. Krvarenje iz uha i nosa
Krvarenje iz uha obino nije obimno. Njegov uzrok je najee prelom
lobanjskog dna,ali moe nastati i povredom vanjskog slunog kanala
ili prsnua bubne opne. Ispiranje ili pranje uha iz koga krvari je
strogo zabranjeno,jer postoji mogunost unoenja infekcije.
Stavljanje gaze ili vate u urgentnoj medicini takoe nije doputeno.
Tu radnju smije izvoditi samo ljekar. Pruanje pomoi se sastoji u
stavljanju sterilne gaze na uho,preko gaze se stvi zavoj i hitno
preveze u medicinsku ustanovu. Najei uzrok krvarenja iz nosa su
proirenje krvnih sudova na sluznici nosa ili povrede. Ovo krvarenje
moe nastati i kod bolesti nosa,ali kod nekih tekih oboljneja
organizma(leukemija). Gotovo nikad ne vode iskrvarenju. Bolesnik sa
krvarenjem iz nosa treba da sjedi sa glavom nagnutom prema naprijed
i bradom sputenom na prsa. Palcem i kaiprstom mu se vrsto stegnu
nosnice i u takvom poloaju se prevozi u zdravstvenu ustanovu.
Pacijent ne smije puhati na nos,ispiranje nosa takoe nije
dozvoljeno.
19. Iskaljavanje krvi i povraanje krvi
Koliina krvi u ispljuvku moe biti veoma razliita. Mogu biti
manje koliine krvi pomijeane sa ispljuvkom kada krv lii na
konie.Ove koliine upuuju na neko oboljne plua ili dunika. Koliina
iskaljane krvi moe biti i jako velika.Uzroci su razliiti.Povrede
plua,tuberkuloza,rak plua. Iskaljana krv je uvijek svjee crvena
,nekada pomijeana sa ispljuvkom,esto pjenuava. Bolesnik koji
iskaljava krv zahtijeva hitan prevoz u zdravstvenu ustanovu.Do
odlaska u bolnicu i u toku transporta bolesnik treba da mirno lei
sa uzdignutim uzglavljem. Ne treba da uzima hranu i pije tekuinu.
Krv koja dolazi iz eluca povraanjem je crna,lii na talog od kafe.
Najei uzrok ovog krvarenja je ulkus dvanaesnika ili eluca,mada se
ovi simptomi mogu javiti i kod niza drugih oboljenja. esto je
povraanje krvi praeno pojavom krvi u stolici.Povraanje krvi zna
biti veoma obilno i teko,tako da brzo dovodi do iskrvarenja i oka
te smrti. Bolesnik se smijeta da lei bez uzglavlja,glava mu je na
istoj razini kao i tijelo.Zabranjuje mu se jelo i pie. Bolesnik se
hitno prebacuje u medicinsku ustanovu.
20. Krv u stolici i mokrai
Veliki broj bolesti moe dati simptom krvi u
stolici:dizenterija,rak debelog crijeva,bolesti jetre. Kada je
krvarenje u gornjim dijelovima probavnog sistema stolica je
crna,katranasta,tipinog zadaha na raspadnutu krv. Kod krvarenja iz
donjih dijelova probavnog sistema stolica je obine boje i oblika a
izgleda kao poprskana krvlju,svjee crvene boje. Bolesnik u sluaju
pojave krvi u stolici mora biti odmah otpremljen ljekaru,najee
specijalisti hirurgu. Treba da lei mirno sa niskim uzglavljem bez
naprezanja i uzimanja jela i pia. Ako se poslije povrede vidi samo
malo krvarenje na vanjskom dijelu mokrane cijevi,obino se radi o
njenom pucanju i ovjek ne moe mokriti. U ostalim sluajevima krv je
pomijeana sa mokraom. Razliite bolesti mogu dovesti do pojave krvi
u mokrai:upale,povrede,kamenci...Kod pojave krvi u mokrai urgentna
medicina ne moe nita uiniti osim hitno transportovati pacijenata u
zdravstvenu ustanovu.
21. ok-uzroci oka
ok je iznenadno teko stanje organizma gdje su sve ivotne
funkcije svedene na najmanju moguu mjeru, a razvija se kao odgovor
organizma na teku povredu ili teko oboljenje. ok zahtijeva paljivu
i intenzivnu pomo,te hitan transport u zdravstvenu ustanovu. ok moe
nastati usljed slabosti srca tj kada srce kao pumpa nije u stanju
da popuni krvne sudove pod dovoljnim pritiskom da bi obezbijedilo
krvni otok. Ovaj se ok naziva kardiogeni ok. ok moe nastati usljed
gubitka krvi za kratko vrijeme npr kod povrede velikog krvnog suda
sa jakim krvarenjem. Ovaj ok se naziva hemoragini ok. Krvarenje
infekcija i jaki bolovi zajedno dovode do oka,a ovaj oblik oka
naziva se traumatski ok.Kod trovanja organizma nastaje septini ok.
ok se javlja kod trovanja razliitim materijama,lijekovima ili
sredstvima koja se koriste u domainstvu za ienje. Uzroka oka ima
vie,a esto se javlja i kombinacija pojedinih uzroka.
22. Klinika slika oka
Stanje oka se moe podijeliti u dvije faze. Prvu,u kojoj se
organizam jo brani i titi od tetnih dejstava, i drugu u kojoj
nastupa potpuno zatajenje vanih ivotnih funkcija. U poetku je
pacijent obino nemiran,uzbuen,iako potpuno svjestan i orjentisan.
Unesreeni je blijed, puls je jedva pipljiv,tvrd. Krvni pritisak je
obino normalan,ak moe biti i povien. Pacijent je hladan,tui se na
hladnou,oznojen je a zno je hladan,disanje je plitko,koliina mokrae
je mala. Nelijeen,ili ako su uzroci suvie jaki ok postepeno prelazi
u drugu fazu. Pacijent je miran,tup,nezaintersovan,iako potpuno
svjestan. Koa je blijedosiva ili zelenkastosive boje,na vrhu nosa i
prstima plaviasta,hladna,oznojena ili vlana. Puls je veoma
ubrzan,mekan,jedva pipljiv ili se nikako ne pipana ruci,krvni
pritisak snien,mokrenje je prestalo,disanje je mirno,plitko i
povrno.
23. Tretman oka u okviru prve pomoi
Osnovne mjere kod svakog oblika oka su zaustavljanje krvarenja i
uklanjanje bolova,bilo lijekovima bilo imobilizacijom. Ukoliko se
radi o prelomu kostiju mora se to hitnije provesti dobra
imobilizacija,jer ona smiruje bolove,smanjuje mogunost krvarenja i
infekcije. Kod velikih gubitaka tenosti ili krvi pribjegava se
autotransfuziji. to je mogue prije,pacijentu u stanju oka treba
dati plazmu u venu u koliinama 2 do 3 doze,zavisno od teine stanja
i krvarenja. U nedostatku plazme mora se dati fizioloka otopina ili
glukoza,najvie do dvije doze. Davanje plazme ili fiziolokih otopina
zavisi od blizine zdravstvene ustanove u kojoj e povrijeeni ili
oboljeli biti preveen. Ukoliko je ta ustanova jako blizu,ne moraju
se davati plazma i rastvori, ali se ne smije propustiti
zaustavljanje krvarenja i imobilizacija. Meutim kod dugog ekanja na
prevoz,kod jako dugog prevoza i u svim sluajevima gdje treba dugo
vremena do zdravstvene ustanove,obim davanja plazme treba biti
vei.
24. Anafilaktiki ok
Je preosjetljivost organizma koje izaziva parenteralno unoenje
stranih supstanci u organizam,naroito proteina. Ona se karakterie
burnom reakcijom koja se naziva anafilaktiki ok. Anaflaksa u ovjeka
javlja se najee poslije aplikacije seuma,antibiotika
(penicilin),uboda pele. Anafilaktiki ok nastupa nekoliko sekundi do
30 min poslije injekcije antibiotika. Znaci oka su unutarnje
krvarenje,edem,sluzav sekret iz nosa,kaalj,znojenje,uplaenost.
Reakcija nastaje zato to se pri reakciju antigena i antitijela iz
bazalnih leukocita oslobaaju histamini i druge medijatorske
supstance. One djeluju na krvne sudove i glatke miie. Histamini
uzrokuju spazam glatkih miia i vazodilataciju. Antihistaminici se
upotrebljavaju u prevenciji i terapiji anafilaktikog oka. Lokalna
anafilaksa javlja se u 10% ljudi,koji je stjeu u ranom ivotu. Kod
nje se javlja preosjetljivost prema raznim supstancama u okolini,u
respiratornom sistemu (kuna praina) ,intestinalnom traktu (uzimanje
hrane kao to je mlijeko,riba,jagode). Alergije tj. antigen se vee
na antitijelo koje je imounoglobulin E,koji je vezan za mastocite u
koi,konjuktivi,sluznici bronha,crijeva i dovodi do oslobaanja
medijatorskih supstanci koje izazivaju alergije
(kihanje,kaalj).
25. Besvjesno stanje-koma i sinkopa
Ma koliko izgledala na prvi pogled jasna granica izmeu stanja
pune svijesti i besvjesnog stanja,esto moe doi do zabune. Pod
svijeu se podrazumijeva svijest o samom sebi,jasna orijentacija u
vremenu,prostoru i prema drugim linostima. Tu spada i sposobnost da
se stupa u razgovor i da se razumije ta drugi govore.Poremeaji
svijesti se mogu podijeliti u tri grupe: 1)gubitak svijesti nastao
zbog nagle smetnje krvnog protoka kroz mozak.Ovaj gubitak svijesti
se naziva sinkopa; 2)gubitak svijesti zbog procesa i bolesti unutar
glave i mozga (krvarenje,tumor); 3)besvjesno stanje nastalo
trovanjem organizma,bilo procesima ranjavanja,bilo otrovima uneenim
izvana. Pomo u urgentnoj medicini je gotovo istovjetna kod svih
besvjesnih stanja.
Sinkopa-je nesvjestica ili prolazni gubitak svijesti, iji je
najei uzrok hipoksija CNS-a, a nastaje zbog slabog priticanja krvi
kroz mozak. Za nju je karakteristino da nastaje poslije psihikog
uzbuenja ili udarca. Poinje obino dok pacijent stoji ili sjedi, a
brzo prestaje kad doe u horizontalan poloaj. Iznenadni bol,pogled
na krv,injekcija moe izazvati nesvjesticu. Javlja se i kod pada
krvnog pritiska, gubitka krvi, jakog povraanja i proliva. Sinkopa
se moe javiti bez ikakvih simptoma, a moe imati i simptome kao to
su munina,slabost,bljedilo...Pacijent se mora smjestiti u leei
poloaj sa licem okrenutim prema gore. Noge se podignu iznad nivoa
srca i dre tako 10-15 sekundi, a potom se polako sputaju. Ukoliko
se svijest ne vraa treba istegnuti vrat,zabaciti glavu,podii vilicu
da se sprijei zapadanje jezika,kao i kod vjetakog disanja. Pacijent
se moe naglo pljusnuti manjom koliinom vode ili mu se moe dati jak
miris da pomirie. Kada onesvijeteni doe sebi,njegovo ustajanje mora
biti postepeno. Ne smije ustati prije nego proe pola sata.
26. Cereberalna koma
Ovaj oblik besvjesnog stanja najee se javlja kod povreda mozga.
Nastaje meutim i kod tumaora mozga,modane kapi,krvarenja u mozgu...
Ima vie stepena poremeaja svijesti kod ovog oblika besvjesnog
stanja, a onaj najdublji se zove koma. Kod ovog oblika besvjesnog
stanja najea nesrea je zapadanje jezika u drijelo i pojaano luenje
sline u duniku i dunicama. Budui da su pacijenti u stanju poremeene
svijesti,povraene mase udisanjem dospijevaju u dunik. Udisanje
povraene mase i zapadanje jezika usljed mlitavosti miia vilice su
najei uzroci smrtnosti pacijenta. Povrijeenog ili bolesnog sa
poremeajem svijesti treba to hitnije transportirati u zdravstvenu
ustanovu, ali ne prije nego se obezbijedi normalno disanje,sprijei
zapadanje jezika i udisanje povraenih masa. Pacijentu treba
omoguiti da normalno die i da na taj nain prebrodi opasnost od
uguenja. Mjere su:dranje vilice u propisanom poloaju,dok unesreeni
doe u stanje potpune svijesti,ienje gornjih disajnih puteva od
stranog sadraja,krvi,sluzi,povraenih masa,okrenuti glavu na stranu
ukoliko povrijeeni povraa. Ukoliko poremeaj svijesti traje due i
nakon ienja disajnih puteva i podizanja vilice,pacijent se stavlja
u poloaj na stranu,koji omoguava izlazak stranih sadraja iz poetnih
dijelova disajnig puta i spreava zapadanje jezika.
27. Hipoglikemika koma
Koma zbog samnjenje koliine eera u krvi naziva se hipoglikemika
koma. Moe nastati kod nekih oboljenja,ali u principu posljedica je
davanja inzulina bolesnicima sa eernom bolesti. Inzulin daje
med.osoblje ili bolesnik sam sebi.Inzulin smanjuje koliinu eera u
krvi i ako se da vie nego to je potrebno onda se e nivo eera u krvi
jako smanjiti to dovodi do poremeaja svijesti. Hipoglikemika koma
nastaje ako se inzulin predozira,ali i ako se daje pricom za
injekciju kojom se ne moe tano dozirati ovaj lijek. Moe nastati kod
bolesnika koji primaju inzulin, ali se nepovoljno hrane ili je
utroak energije velik. Simptomi kome poinju sa muninom,naglim
bljedilom,znojenjem,jakim osjeajem gladi,osjeajem
straha,uznemirenou,razdraljivou. Ubrzio poslije toga nastupaju
grevi i koma. Bolesnik moe nastupiti smrtno u ovom stanju.
Bolesnici od eerne bolesti moraju znati simptome smanjene koliine
eera u krvi i pri prvim zancima trebaju uzimati manje koliine eera.
Inzulin treba davati posebnim tj inzulinskim pricama. U uslovima
urgentne medicine pacijentu koji jo nije zapao u stanje kome treba
dati eera,pod uslovom da je spasilac siguran da se radi o
hipoglikemikoj komi. Ako je koma ve nastupila treba voditi rauna o
zapadanju jezika i naglom guenju. Poloaj besvjesnog bolesnika je
kao kod cerebralne kome.
28. Dijabetika koma
Dijabetika koma nastupa kod eerne bolesti i rezultat je velikog
poveanja eera u krvi koji ne moe da se normalno metabolie jer
guteraa proizvodi malo ili nimalo inzulina. Prvi znaci poetka
razvoja dijabetike kome su umor,mlitavost,esta munina,povraanje
bolovi u trbuhu i po itavom tijelu,e,pretjerano mokrenje,kod
bolesnika koji inae ima eernu bolest.Bolesnik teko die,jezik je
suh,kasnije nastupa pospanost i koma.U slubi urgentne medicine vrlo
se malo moe uiniti kod dijabetike kome. Najpoeljnije je to prije
prepoznati prekomatozno stanje i bolesnika to prije uputiti u
stacioniranu ustanovu.
29. Hepatina i uremina koma
Teko oteenje jetrinih elija kod trovanja,akutne ute atrofije
jetre,ciroze jetre su uzroci nastanka hepatine kome. Najizrazitiji
simptom je utica,iako rijetko postoje i sluajevi hepatike kome bez
utice. Koma poinje povienom tempreturom,povraanjem,naglim
pogoranjem opteg stanja,pojavom krvarenja,nemirom. Razvoj
komatoznog stanja je obino dosta spor.Iz usta se uje karakteristian
zadah.Prognoza je u veini sluajeva dosta loa. U uslovima prve
pomoi,osim prevencije uguenja,ne moe se nita uiniti.
Uremina koma je zavrna faza jednog ireg trovanja organizma
raznovrsnim produktima koji se normalno izluuju preko bubrega. To
stanje se naziva uremija. Uremija nastaje kada bubrezi iz bilo kog
razloga ne mogu izluiti raspadne produkte metabolizma. U zavrnoj
fazi uremije pacijent daje sliku tekog bolesnika. Lei pasivno u
krevetu nezainteresovan i apatian.Odbija hranu,osjea svrbe
koe,obino je pospan,mrav i blijed. Jezik je suh obloen smeim
naslagama. Sluzokoa usta je crvena. Pacijent povraa. Nelijeeni
bolesnik pada u duboku komu,sa dubokim i ubrzanim disanjem na usta.
Za pruanje prve pomoi vrijedi sve ono to je reeno i kod drugih
metabolikih koma. U uslovima slube urgentne medicine ne moe se
mnogo uiniti kod uremike kome,osim hitnog transporta u bolnicu uz
spreavanje zaguivanja.
30. Osobine i vrste rana
Rana je silom prouzrokovan prekid bilo koje tjelesne
povrine,unutranje ili spoljanje. Rane obuhvataju sve povrede koe i
sluzokoe,sa krvarenjem,od najjednostavnijih ogrebotina do dubokih
rana koje prodiru u tjelesne upljine i unutranje organe. Rane se
dijele prema nainu nastanka i njihovom obliku. Razliite rane se
razliito odnose prema glavnoj komplikaciji-infekciji. Vrste rana
su: oguljotine (oguljen najpovrniji dio koe), posjekotine (nasraju
dejstvom otrog predmeta), razderotine (nastaju dejstvom tupog
predmeta sa deranjem tkiva), nagnjne rane (nastaju gnjeenjm tkiva),
ubodne rane (dejstvom otrih i iljatih predmeta), ujedne rane (ujed
ivotinja), strijelne rane (rane od vatrenog oruja). Njapodlonije
infekciji su nagnjene,ubodne,ugrizne i razderne rane. One
ostavljaju i najruniji oiljak. Rane mogu biti i penetralne i
nepenetralne. Penetralna rana znai probod u tjelesnu upljinu sa
mogunou oteenja unutranjeg krvotoka,oteenjem unutranjih organa.
Infekcija kod ovih rana je esta,krvarenje i ok takoe,lijeenje je
dugotrajno i smrtnost vea. Nepenetralne rane su u principu lake i
boljeg izgleda za zaljeenje, sa manjim komplikacijama,one ne
prodiru u unutranje upljine.
31. Komplikacija rana
Krvarenje i infekcija osnovne su komplikacije svake rane.
Krvarenje nastaje neposredno poslije povrede i ono se naziva
primarnim krvarenjem. Ako krvarenje nastane kasnije iz ve zbrinute
rane zbog infekcije ili zbog nepaljivig rukovanja sa ranom, ono se
naziva sekundarnim. Pravilno zbrinjavanje rane na nivou urgentne
medicine dobrim dijelom e sprijeiti nastajanje infekcije kod svih
vrsta rana. Duboke rane praene su nagnjeenjem tkiva sa mnogo epova
i zaprljanja,rane sa krvnim podlivima sklone su infekciji,ujed
ivotinja takoe. Veina komplikacija se moe sprijeiti pravilnim
postupanjem prema rani u urgentnoj medicini. Zadatak spasioca je
zaustaviti krvarenje,previjanje rane,prevoz ranjenog do hirurga,
kome rana mora dospjeti u ruke prvih 6 sati nakon ranjavanja. To je
najee inkubaciono vrijeme za infekciju.
32. Opta pravila zbrinjavanja rane
Kod pruanja pomoi mjesto gdje se nalazi rana treba osloboditi
odjee skidanjem.Ranu nije dozvoljeno ispirati vodom jer to znai
unoenje infekcije. Takoe rana se ne smije posipati dezinfekcionim
sredstvom,prakom ili mazati mastima. Na ranu se stavlja samo prvi
zavoj. U nedostatku sterilnog materijala koji je priblian pojmu
sterilnosti. Na ranu se ne stavlja vata jer se lijepi.Potrebno je i
zaustaviti krvarenje. Strana tijela ne smiju se vaditi iz rane ni
pod kojim uslovom. Nekada strano tijelo zaepi krvni sud i njegovo
vaenje moe biti praeno jakim krvarenjem. Pokuaj vaenja stranih
tijela,ma koliko jednostavno izgledalo, znai mogunost nanoenja
tekoh povreda,infekcija. Vaenje stranih tijela pripada hirurgu.Male
rane i sitne posjkotine predstavlaju izuzetak to se tie
zbrinjavanja. Njih treba dobro oprati mlakom vodom i sapunom, bez
diranja prstima. Za vrijeme prevoza povrijeenog ranu je potrebno
kontrolisati.
33. Previjanje rane
Kod pruanja prve pomoi i u hitnoj medicinskoj pomoi,previjanje
rane se najbolje izvodi sa prvim zavojem. Prvi zavoj se nalazi u
ormariima i kutijama za prvu pomo. Zapakovan je u nepropustljivom
omotu,sterilan je,a satoji se iz jastuia i dvije glave,od kojih je
jedna dua a druga kraa. Kraa glava slui za bolje privrivanje.
Jastui se stavlja na ranu, a potom uvruje trakom zavoja. Treba
sauvati njegovu sterilnost za vrijeme previjanja. Jastui mora
prekriti cijelu ranu.Postoje tri veliine prvog zavoja i treba
odabrati odgovarajuu. U kutijama i ormariima za prvu pomo nalazi se
i sterilna upakovana hidrofolna tkanina-gaza,veliina 1x1m. Moe se
koristiti u nedostatku pravog zavoja. Za previjanje malih rana
koriste se gaze nalijepljene na ljepljivu traku. Za vrijeme
previjanja rane postoji mogunost njenog zagaivanja neistim rukama
ili odjeom. Stoga prija previjanja treba ruke dobro oprati sapunom
i toplom vodom. Stavljanje zavoja i previjanje treba dobro
uvjebati.
34. Prelomi kostiju-definicija,vrste preloma i
simptomatologija
Prelomom se naziva prekid kosti usljed mehanike sile. Nisu
rijetki lomovi vie kosti istovremeno.Lijeenja preloma zapoinje u
uslovima urgentne medicine imobilizacijom prelomljenog dijela,ime
se odstranjuje bol,otklanja opasnost krvarenja i pomicanja
prelomljenih dijelova kostiju,uvaju rezervne snage organizma.
Prelomi se dijele na otvorene i zatvorene. Ukoliko pokrov nije
oteen govorimo o zatvorenom prelomu,ako je koa ili sluzokoa oteena
i na njoj postoji rana,prelom se smatra otvorenim. Najvea opasnost
od otvorenog preloma je infekcija prelomljene kosti. Nestrunom
pomoi neposredno poslije nesree,zatvoreni prelom moe postati
otvorenim,ime se direktno nanosi teta unesreenom. Ponekad se
prilikom nastanka preloma uje jasan zvuk pucanja prelomljene kosti.
U veini sluajeva unesreenik osjeti da je kost popustila. Kod
otvorenih preloma dolazi do krvarenja na mjestu preloma, kod
zatvorenih krv se nakuplja oko prelomljene kosti i gubitak krvi moe
biti velika ak 1,5 litar kod preloma natkoljenice. Svaki prelom je
praen jakom boli na mjestu povrede, a nekad i na itavom
ekstremitetu. Na prelomljenom mjestu skelet gubi svoju
stabilnost,bolesnik ne moe upotrebljavati taj dio tijela,dolazi do
vidljive deformacija noge ili ruke na mjestu preloma. Pokuaj
kretanja izaziva jake bolove.
35. Komplikacije preloma
Prelomi,naroito dugih kostiju i prelomi vie kostiju, dovode do
razvoja oka sa svim njegovim simptomima. Povrijeeni se uvijek
smatra kandidatom za ok. Komplikacija preloma jeste i stvaranje od
zatvorenog preloma, u toku prevoza i imobilizacija, otvorenog
preloma.Spasioci na svim nivoima trebaju biti toliko uvjebani da se
ova komplikacija po svaku cijenu izbjegne. Otvoreni prelomi pruaju
mogunost zapaljenja kosti, pa je potrebno previjanje rane sterilnim
materijalom. Otar iver kosti kod loeg postupanja moe otetiti krvni
sud ili nerv. To ima za posljedice krvarenje ili oduzetost dijela
tijela. Sve komplikacije se mogu izbjei pravilnom mjerom pomoi u
pravo vrijeme i na pravom mjestu.
36. Principi imobilizacije
Osnovni zadatak imobilizacije je uiniti nogu ili ruku
nepokretnom,smanjiti time bolove povrijeenom, smanjiti mogunost
krvarenja do kojih moe doi ako se pokree neimobiliziran
ekstremitet,kao to su moguca oteenja krvnig sudova i ivaca.
Ekstremitet se imobilie na mjestu gdje se nesrea dogodila. Jedini
izuzetak je ako mjesto nesree predstavlja ugroenost za povrijeenog
ili spasioca. Imobilizaciju treba izvriti to prije. Prije svega
potrebno je pripremiti sredstvo za imobilizaciju,bilo priuvno,bilo
standardno,odnosno imati jasnu predstavu o nainu imobilizacije u
svakom konkretnom sluaju. Poslije toga se ekstremitet podie.
Prelomljeni ekstremitet moraju podizati dvije osobe, podizanje
ekstremiteta od strane samo jedne osobe moe dovesti do njegovog
pomijeranja. Imobiliu se uvijek dva susjedna zgloba, a od ovog
pravila odskae samo prelom runog zgloba. Svako sredstvo za
imobilozaciju,standardno ili improvizovano mora biti obloeno vatom
ili nekom tkaninom,da ne naulja povrijeenog. Posebno moraju biti
obezbijeena mjesta veeg pritiska.
37. Sredstva za imobilizaciju
Sredstva za imobilizaciju se dijele na priruna i standardne.
Uobiajeno je da se u uslovima prve pomoi upotrebljavaju priruna
sredstva, a u uslovima hitne medicinske pomoi standardna sredstva
za imobilizaciju.Kao priruno sredstvo za imobilizaciju mogu se
upotrebljavati svi materijeli, na jednostavan i brz nain obraeni i
prilagoeni za imobilizaciju. Daice,motke,grane drveta,sloene
novine,ebe i u najgorem sluaju zdrava noga uz bolesnu moe posluiti
za imobilizaciju. Standardna sredstva za imobilizaciju su
Kramerove,Tomasove i pneumatske utege. Najrasprostranjenije
sredstvo su Kramerove ine. Lake su,lako se savijaju i prilagoavaju
razliitoj veliini i obliku ruku ili nogu. Tomasova ina se
imobilizaciju preloma natkoljenice. Postoje Tomasove ine razliitih
duina,te ine za lijevu i desnu stranu. ina se sastoji iz obrua
obloenog mekim mateijalom i dvije ipke koje se produuju do duine
noge i meusobno sastaju. Pneumatska utega je praktino i dobro
sredstvo za imobilizaciju skonog zgloba,potkoljenice,runog
zgloba,podlaktice.Sastoji se od najlonske vree sa dva zida. Udlage
se napuu poto se stavi na ekstremitet.
38. Opekotine
Opekotine nastaju dejstvom poviene temperature na povrinu
tijela. Moe ih prouzrokovati suha toplota,vrela tenost,vreli
predmeti. Komplikacije sa kojima se susreemo odmah prilikom prve
pomoi su ok i infekcija. Kod opekotina su dava momenta od presudne
vanosti i to:dubina i veliina opekotine. Klasifikacija prema dubini
opekotina je na: epidermalne,dermalne i subdermalne. Povrina
opeenog dijela tijela takoe je veoma vana za ishod a odreuje se
pravilom devetaka. Glava 1%9%, prednja strana trupa 2x9%,stranja
strana trupa 2x9%,jedan gornji ekstremitet 1x9%,jedan dornji
ekstremitet 1x9%,ostatak od 1 do 2% uzima se za predio gentalija i
perineuma. Opekotine do 15% su lake,do 30% teke,40% veoma teke, 50%
su smrtonosne. Terapija: prva pomo prekriti suhom sterilnom gazom,
ne otvarati postojee mjehurie, ne skidati odjeu,imobilisati
povrijeeni ekstremitet. U domu zdravlja dati AB zatitu,analgetike.
Definitivni hipervolumenski tretman: na hirurkom odjelu priprema se
hirurka obrada,centri za opekotine 20-40 % povrine-borba protiv
oka,primarna obrada. Opekotine 40-50% hemotransplantat. Opeene
treba spasiti tako da i sam spasilac ne nastrada. Ako je
povrijeenom zapaljena odjea,spasilac ga treba sprijeiti da tri ili
da se valja po podu. Njemu se omota mokar araf ili ebe oko tijela.
Opekotinu,naroito manju treba odmah staviti pod vodu. Sa opeenog ne
treba skidati odjeu,povrijeeni treba da legne, opeene dijelove ne
treba istit niti ispirati,ne smije se staviti mast ili praak,samo
se stvalaj ista gaza. Opeeni treba da stigne u ruke hirurga u roku
od 6 sati,moe mu se dati ohlaenog aja,limunade,vode da pije. Male
opeline se mogu lijeiti kod kue,tako to se odmah stave pod hladnu
vodu,zatim opere mlakom vodom i sapunom,i premaze 2% rastvorom
asepsola.39. Sunanica i toplotni udar
Kod direktnog dejstva sunevih zraka na nezatienu glavu moe
nastati ozbiljno oboljene-sunanica. Najee nastaje ljeti,dugim
boravkom na suncu,sunanjem,pri vonji bicikla ili amca. Sunanica moe
biti i smrtonosna kod osjetljivih ljudi,naroito djece. Bolesnik ima
jaku glavobolju,vrtoglavicu,smetenost,nemir, a u teim sluajevima
omamljenost i nesvjesticu. Tjelesna temperatura je poviena. Ljudi
koji prebole sunanicu mogu imati trajne posljedice. Bolesnika treba
prenijeti u hladovito mjesto,u sijenku ili staviti ga da lei sa
neto podignutim uzglavljem. Na glavu se stavlja hladan oblog ili
kesica sa ledom. Ukoliko je bolesnok pri svijesti treba mu dati
hladno pie u to veim koliinama.
Toplotni udar nastaje kod poviene temperature okoline i
prezasienosti vazduha vodenom parom.Prekomijerno znojenje i gubitak
soli,uz istovremenu nemogunost hlaenja tijela zbog pretople odjee
ili prezasienosti vazduha vodenom parom su glavni uzroci nastanka
toplotnog udara. Toplotni udar moe poeti naglo. Unesreeni se
srui,obino se prije toga ali na zamor,slabost i e. Lice je crveno
do tamnocrveno,disanje povrno i ubrzano. Puls ubrzan i slabo
punjen. Bolesnik je oznojen i topao. Temperatura je nekada jako
visoka. Pacijent osjea veliku slabost,trepernje,mrak pred oima.
Konano nastupa nesvjestica. Kod pruanja prve pomoi unesreenog je
najbolje prebaciti u prostoriju,svui mu svu odjeu i omoguiti
hlaenje tijela. U tu svrhu unesreeni se polijeva hladnom vodom.
Ukoliko je disanje prestalo daje se vjetako disanje.
40. Smrzotine i ozebline
Hladnoa najvie ugroava isturene dijelove organizma, noge prste
na nogama i rukama,ui,nos. I kod smrzotina su bitna dva elementa
kao i kod opekotina: veliina smrznute povrine i dubina oteenja
tkiva. Smrzotine su rijetko velike po povrini,zahvataju samo
pojedine isturene dijelove,najvie jedno ili oba stopala.
Razlikovanje dubine smrznutog tkiva mogue je jedino poslije
zagrijavanja i izlazi iz okvira urgentne medicine.Kod pruanja pomoi
smrznuti dijelovi tijela se moraju zagrijavati postepeno i polako.
Povrijeeni se prenosi u umjereno zagrijanu prostoriju,daju mu se
napici. Smrznute dijelove tijela je najbolje staviti u hladnu
vodu,nekoliko stepeni topliju od vanjske temperature u kojoj je
nastupilo smrzavanje. Tu vodu treba zatim postepeno zagrijavati do
sobne temperature. Kada se tijelo ugrije oprezno se osui,bez
trljanja koje moe dovesti do oteenja koe. Smrzotine se zatim
previjaju sterilonom gazom,bez skidanja mjehuria koe,bez stavljanja
masti. Ako nastupi otok smrznuti ekstremitet se podie visoko. Za
transport smrznuti ekstremitet je najbolje imobilizirati.
41. Povrede izazvane elektrinom strujom i udarom groma
Elektrina struja moe izazvati povredu pa ak i smrt i to na dva
naina: tehnikom elektrinom strujom i prirodnom elektrinom strujom.
Za dejstvo elektrine struje na ljudsko tijelo odluujua ja koliina
struje koja prolazi kroz tijelo. Tkiva organizma su odlian
provodnik za struju, pa se kroz tijelo uspostavlja strujno kolo.
Oteenje zavisi od napona struje,duine djelovanja,naina
dodira,vlanosti tijela,obue odjee. Struja izaziva greve i nemogue
je ispustiti vezu sa strujnim kolom. Dejstvo elektrine struje
prvenstveno je usmjereno na mozak i srce. Koa je prvi organ koji
dolazi u dodir sa elektrinim provodnikom. El.energija se pretvara u
toplotnu i tako nastaju opekotine na koi. Njihova karakteristika je
da su male po povrini ali duboke po nivoima oteenja. Povrede gromom
su takoe povrede elektrinom strujom visokog napona. Struja kod
poverde gromom ide veim dijelom po povrin koe, ostavljajui
karakteristinu aru u obliku granice paprati,crvenoljubiaste boje.
Kod spaavanja iz kola struje spasioc ne smije nikada dovesti vlasti
ivot u pitanje,to je lako mogue ako se spaavanje zapone prije nego
to se iskljui struja ili povrijeeni ukloni sa strujnog kola. Ako
nije mogue iskljuiti struju spasioc mora da stoji na nekom
izolatoru, ice struje mora ukoloniti izolatorom nikako svojom
rukom. Mokri predmeti,odjea i oboa dobro provode struju. Ako
povrijeeni ne die ili ima zastoj rada srca onda se pristupa kao kod
svakog prestanka disanja sa vjetakim disanjem i sranom masaom. Ove
mjere treba provoditi to due.
42. Povrede hemijskim sredstvima
Ove povrede mogu nastati u industrijama koje rade sa kiselinama
i bazama, ali mogu nastati i u domainstvu prilikom ienja. Hemijska
sredstva djeluju dvojako: u dodiru sa koom izazivaju njeno
oteenje,promjene sline opekotinama, a unesene u organizam, sluajno
ili u cilju samoubistva, teka trovanja ili oteenja organa. Kiseline
na koi uzrokuju suhu opeklinu, koja je razliite boje zavisno od
upotrijebljene kiseline. Kod pruanja pomoi kiseline ili baze treba
to prije otkloniti sa tijela. Ukoliko se nalaze u kapima na koi
ukloniti ih upijajuom vatom, ne razmazivati. Zatim se kiseline ili
baze spiraju mlazom vode. Kod dejstva keseline moe se staviti oblog
od sode bikarbone, kod dejstva baze oblog od iscijeenog limuna. Ovi
oblozi stoje najvie 10 min, pa se opekotina ispere vodom. Unoenjem
kiselina il baza na usta nastaju simptom oteenja probavnog trakta
zbog oteenja sluzokoe. Kod pruanja prve pomoi nastoji se to prije
neutralisati ili razblaiti uneseno sredstvo, ime se spreava njegovo
dalje djelovanje na tkivo. U tu svrhu kod trovanja kiselinom daje
se mlijeko,jer djeluje blago alkalno,kod trovanja bazama daje se
limunov sok. U nedostatku navedenog mogu se koristiti i velike
koliine vode. Otrovanom se ne smije izazvati povraanje kao kod
drugih trovanja, jer ako tvar ponovo proe kroz jednjak i usta
oteuje sluzokou. Hemijske povrede oka najee nastaju u industriji i
graevinarstvu. U ovom sluaju treba reagovati brzo. Jedna osoba
razmie kapke, jer ih povrijeeni nesvjesno zatvara, i ne da ih
otvoriti. Spasioc nastoji mlazom iste vode ili fizioloke otpoine
ukloniti hemijski spoj iz oka. Poslije ispiranja povrijeenom obino
biva lake,stavlja se sterilan zavoj i upuuje u zdravstvenu
ustanovu.
43. Povrede atomskim orujem
Osobine atomskog udara su udruene povrede. U sreditu eksplozije
formira se pritsak to stvara udarni talas vazduha koji se golemom
snagom iri na sve strane. Dejstvom udarnog talasa direktno na
organizam ili preko ruenja objekata, nastupaju povrede koje su
osobina mehanikih povreda. U sreditu eksplozije stvara se visoka
temperatura. Toplotni talas se iri na sve strane stvarajui
stvarajui opekotine na tijelu i poare. Dejstvo radioaktivnog
zraenja je iskljuiva karakteristika dejstva atomske bombe. Naroito
stradaju elije krvi,lijezde sa unutranjim luenjem i polne lijezde.
Simptomi ne nastaju odmah. Bre nastaju to je povrijeeni primio vie
zraenja. Kod ozraenih bez pridruenih povreda esto nastupi primarna
reakcija u toku 24 sata. Simptomi radioaktivne bolesti se dijele na
opte i simptome pojedinih organa. Opti su nelagodno osjeanje,slab
apetit,neutoljiva e, munina,povraanje proliv,krvarenje na tjelesne
otvore,temperatura.
Mjeram line zatite mogue je smanjiti dejstvo atomske bombe,i tu
se ubraja koritenje zaklona,postupak u momentu eksplozije i nakon
eksplozije. Najsigurnija lina zatita je postavljanje prepreka izmeu
mjesta dejstva i pojedinca u zoni atomskog udara. Postupak nakon
eksplozije obuhvata sve vidove pomoi. Dejstvo atomske bombe znai ne
samo veliki broj povrijeenih na jednom mjestu, nego i unitavanje
svih medicinskih ustanova,materijala i ljudi. Pruanje pomoi je
veoma oteano. Kod ovog oblika povrede, povrijeeni su prije svega
usmjereni na pruanje samopomoi i uzajamnu pomo,do stizanja
spasilakih ekipa. Opekotine i mehanike povrede na standardni nain,
a bolest zraenja pojavljuje se kasnije. Na rane koje su prekrivene
radioaktivim esticama stavlja se prvi zavoj, te zapoinj
dekontaminizacija-uklanjanje radioaktivnih estica. Ozraenoma se
daje velika koliina rastvora u venu,infuzija plazme,velika koliina
antibiotika da se sprijei infekcija.
44. Trovanje-definicija,simptomi i prevencija
Trovanja su bolesti izazvane otrovima tj tvarima koje su s
obzirom na svoje prisusto i koliinu strane ljudskom organizmu.
Unesene u tijelo na bilo koji nain djeluju na poremeaj normalnog
rada organ i nekada dovode do potpunog unitenja pojedinih tkiva.
Trovanja mogu biti: sluajna,kriminalna ili samoubistva. Upotrebom
pravilnih mjera zatite na radu,spreavanje dodira male djece sa
lijekovima i otrovnim supstancama u domainstvu,nadzor nad otrovnim
materijam u laboratorijam i slino, mogu pomoi u prevenciji
trovanja. Zdravstveno prosvjeivanje,lijeenje i razrjeavanje
problemna kod ljudi koji su u stanju tjeskobe i skloni samoubistvu
takoe djeluje preventivno. Opti znaci trovanja su manje vie isti
kod svakog otrovanog. Kod trovanja lijekovima disanje je usporeno,a
ubrzano kod trovanja plinovima. Krajnji stadij poremeaja disanja je
prestanak disanja. Zjenice zavisno od otrova mogu pokazivati
razliitu irinu, ali jako iroke zjenice su kod svakog trovanja znak
skorog kraja. Povraanje je simptom kod svih akutnih trovanja i
jedan od najkarakteristinijih znakovaObino je veoma jako. Proljev i
bolovi u trbuhu su rijetki, ali izraeni kod trovanja hranom. San i
pospanost se javljaju kod lijekova za spavanje. Trovanje prati opta
slabost,ubrzan puls.kod nekih vrsta trovanja poviena tjelesna
temperatura.
45. Urgentni postupci kod trovanja
Pomo bilo u prvoj pomoi ili u hitnoj med.pomoi sastoji se u tome
da se nastoji to prije izbaciti otrov iz organizma iz tijela
otrovanog,prije nego to on dostije u krv i paznese se poitavom
tijelu. Treba nastojati da se otrov izbaci onim putem na koji je
uao iz tijela. Najei putevi ulaska otrova su disajni,probavni
trekt, a otrove koji su uli na kou treba to prije odstraniti sa
koe. Ako je otrov uao u organizam putem disajnih organa pomau
iznoenje na svje vazduh,vjetako disanje,davanje kiseonika, ienje
disajnih puteva. Prilikom iznoenja zatrovanog iz prostorije sa
otrovnim gasom,spasilac ne smije dovesti vlastiti ivot u pitanje.
Otrov sa koe se odstranjuje sa dosta sapuna i vode, najbolje mlakom
vodom. Ako je otrov uneen probavnim putem treba to je mogue prije
izvriti pranjenje eluca. Ukoliko zatrovani povraa ne trba ga
spreavati, ako ne povraa treba izazvati povraanje stavljanjem
prsta,drke od kaike u grlo. U slubi hitne pomoi zatrovanom se
eludac ubaci sonda i ispere se eludac. Neutralisati otrov znai
uiniti ga nedjelotvornim,nesposobnim da prouzrokuje tetu. Svaki
otrov ima svoj protu-otrov, ali preporuljivo je da ga daje jedino
lijenik.
46. Trovanje gljivama i trovanje hranom
Trovanje gljivama nastaje kada gljive beru i uivaju ljudi koji
ne poznaju koje su otrovne,a koje jestive. Najopasnija su trovanja
gljivama koja se javljaju vie sati nakon uzimanja gljiva. Simptomi
zavise od vrste gljiva, ali uglavnom su slini onima kod trovanja
hranom. Trovanje hranom najee se javlja za vrijeme toplih ljetnjih
mjeseci,zbog greke u konzerviranju.pripremanju i uvanju hrane.
Javljaju se teka povraanja,bolovi u stomaku,jaki
proljevi,glavobolja,bolovi u miiima,slabost,poviena temperatura. U
toku hitne pomoi ispire se eludac.
47. Trovanje ugljen monoksidom
Najee trovanje gasovima je trovanje ugljinim monoksidom. Ovo
trovanje nastaje u industriji pri arenju koksa,ali i u domainstvu
gdje god postoji nedovoljno sagorijevanje uglja, ispuni plinovi
automobila mogu dovesti do ovog trovanja. Poslije jake glavobolje
nastja vrtoglavica,jaka slabost. Noge i ruke kao da postaju
oduzete, a zatim nastupa besvjesno stanje. Povrijeeni ima jaku
ruiastu boju koe. Pomo je ista kao i kod ostalih trovanja.
48. Trovanje alkoholom
Prekomijerno i naglo uzimanje alkohola, naroito kod nenaviknutih
osoba moe izazvati trovanje. Alkohol djeluje uspavljujue,ali u
malim dozama izaziva uzbuenje,karakteristinu alkoholnu veselost,
poznato pod imenom pijanstvo. Trovanje alkoholom izaziva poremeaj
svijesti,povraanje,ubrzan slab puls,uguenje. esto nastaju povrede
posebno glave. Pomo se prua kao i kod ostalih trovanja.
49. Trovanje lijekovima-salacitna kiselina
Aspirin uzet u velikim koliinama u cilju samoubistva izaziva
znojenje,um u uima,razdraivost,pospanost,smetnje vida,duboko
ubrzano disanje,grenje i besvjesno stanje.Javljaju se krvava
povreotina i krvav proljev. Kod pruanja prve pomoi treba isprati
eludac i dati vee koliine tekuine na usta.
50. Strana tijela u nosu i uhu
Strano tijelo dospije u nos najee kod djece, koja esto guraju
strana tijela u nozdrve. U poetku nema nikakvih znakova osim
kihanja,pojaanog curenja iz nosa a kasnije se moe razviti i gnojna
infekcije. Ni pod kojim uslovima se strano tijelo ne smije vaditi u
urgentnoj medicini. Jedino se moe,ispuhivanjem vazduha iz
nozdrve,pokuati izvaditi strano tijelo. Zaepiti zdrvu nozdrvu i
postiti da povrijeeni ispuhne strano tijelo. U protivnom pacijent
se upuuje ljekaru. Strana tijela u uhu nisu rijetka pojava bilo da
spontano tamo dospiju ili ih dijete ubaci. Moe doi do povrede
slunog kanala i bubne opne. Pacijent obino ima osjeaj prisustva
stranog tijela u uhu. Pokuaj vaenja stranog tijela iz uha su u
urgentnoj medicini osueni na propast i dovode do komplikacija.
Pacijenta treba uputiti ljekaru. Kada se radi o ivom stranom tijelu
u uho se moe uliti voda i insekt obino ispliva.
51. Opstrukcija vazdunih puteva stranim tijelima i prva pomo
Najei uzroci su nepanja,naroito kod djece. Djeca se igraju malim
sjajnim predmetima,stavljaju ih u usta i tako ih mogu udahnuti.
Odrasli dre u ustima razne predmete koje za vrijeme rada koje mogu
udahnuti.U samom momentu udisanja nastaje jak kaalj,guenje
,krvarenje,kratkitrajni gubitak svijesti,pomodrjelost. Prva mjera
pomoi treba da bude , ako se radi o dejtetu, da se dijete podigne
za noge i pusti da mu glava visi naopake. Ukoliko se istovremeno
lupka po leima moe se desiti da strano tijelo ispadne.Ostale mjere
pomoi zavise od stanja pacijenta. Vjetako disanje,hitan transport u
bolnicu. Povrijeeni se transportuje u polusjedeem poloaju. Za
vrijeme transporta mogu biti neophodne mjere oivljavanja.
52. Strana tijela u probavnom traktu
Njaei ulazak stranih tijela je kroz prirodni otvor i njihovo
gutanje. Moe biti sluajno,kod osoba koje dre predmete u ustima, a
esto je javlja kod djece. Strano tijelo se moe zaustaviti u
jednjaku,ili na nekom drugom dijelu probavne cijevi. Moe proi itav
probavni put i izai prirodnim putem. Zaostajanje stranog tijela u
pojedinim dijelovima probavne cijevi zavise od osobitosti stranog
tijela i osobina puta koje prolazi. Strano tijelo moe probiti
probavnu cijev na nekom mjestu, pa nastaju teki simptomi zbog
razvoja infekcije na potrbunici, moe doi do zaepljenja probavne
cijevi. U zavrni dio debelog crijeva strano tijelo moe dospjeti
obratnim putem,preko mara kod ljudi koji guraju u mar razne
predmete. Simptomi su veoma razliiti i dijele se na: simptome
ulaska stranog tijela (neprijatan osjeaj u jednjaku i elucu),osjeaj
prisustva stranog tijela (gubitak apetita),simptome zaepljenosti
probavne cijevi (povraanje,izostanak stolice), simptome
komplikacija (bol,ok). U urgentnoj medicini se ne moe nita uiniti
kod stranih tijela u probavnoj cijevi,nije doputeno njihovo vaenje
ili povraanje,jer se strano tijelo nee povratiti.
53. Sindrom akutnog abdomena
Pojam akutnog trbuha obuhvata oboljenja unutar trbuha koja
zahtijevaju neodlonu hirurku intervenciju. Uzroci akutnog trbuha su
monogobrojni: upala potrbunice, zastoj stolice i vjetrova, upala
crvuljka na slijepom crijevu,pucanje une kese,upala guterae,upala
crvuljka. Za akutni trbuh karakteristina je snana bol. Pacijent
povraa,obino nema stolice i prestanu vjetrovi. Trbuh je
tvrd,napet,bolno osjetljiv ili naduvan. Puls ubrzan,tjelesna
temperatura poviena,jezik suh,lice ispijeno,oi duboko usaene,oni
kapci tamni. Bol u trbuhu se ne smije smirivati sredstvima protiv
bolova. Bolesni se hitno transportuje u bolnicu u leeem poloaju sa
nogama lako savijenim u koljenima. U venu se daje plazma ili
otopina.
54. une kolike
une kolike prouzrokuje kamenje u unom mjehuru ili unim
vodovima,zapaljenja unih organa i grevita stanja unih puteva.
Tipian napad najee uslijedi nakon obilnog obroka. ei je kod ena
nego kod mukaraca. Bolesnik osjea estoke bolove ispod desnog
rebarnog luka,esto je i povraanje. Trbuh je osjetljiv ispod desnog
rebarnog luka. Hitna medicinska pomo na elu sa lijenikom odluuje
koji se napad moe smiriti injekcijama, a zbog kojeg bolesnika treba
poslati u bolnicu.
55. Bubrene kolike
Buberna kolika je napad jakih bolova od strane bubrega. Njaei
uzroci su: kamenenci u mokranim kanalima,krvni ugruci,sasvim sitno
kamenje, upale. Nekada se i ne nae uzrok. Bolovi ponu iznenada u
predjelu bubrega i idu prema dole, u monje kod mukaraca,u velike
usne kod ena. Bol je estok nekada praen povraanjem a nekada
zastojem mokrenja. Lijeenje se sastoji u uklanjanju boli. Bolesnik
treba da se smiri. Bolesniku sa daje dosta vode da pije, a ljekar
hitne pomoi rjeava situaciju.
56. Organizacija urgentne medicine
Najvei problem koji se susree kod urgentne medicine jeste njena
organizacija i funkcionisanje. Poseban problem predstavlja stav
stanovnitva o nunosti angaovanja hitne pomoi. Potrebno je formirati
svijest stanovnitva o slubi hitne pomoi,tako da se ona poziva samo
onda kada je neophodno. Posebnu kunju za urgebtnu medicinu
predstavlja veliki broj povrijeenih u kraatkom razdoblju. Lanac
dejstva u sistemu urgentne medicine zapoinje nekim nesretnim
sluajem ili naglom boleu.Oevidac treba odmah pruiti hitnu
pomo,koliko je to u njegovoj moi, i treba odmah obavjestiti najblii
entar urgntne medicine. Prijemom poziva u urgentnu ustanovu
zapoinje odgovor od ove slube koji se sastoji u slanju sanitarni
kola na mjesto udesa. Do dolaska sanitarnih kola prua se prva
pomo.Za obavjetavanje sanitarne stanice za hitnu pomo u nedostatku
direktne veze,moe se koristiti policija.
57. Oprema za prvu pomo
Tu spadaju: kutija za prvu pomo,kutija za prvu pomo u sredstvima
javnog transporta i ormari za prvu pomo,kovezi za reanimaciju.
Kutije su standardne veliine,napravljene od metala ili
plastike,obiljeene jasnim znakom crvenog kria i natpisom prva pomo.
Sadre: 2 vrice pojedinanih ljepljivih trka,4 zavoja raznih
veliina,4 prva zavoja u dvije veliine,1 omot sterilne gaze,omot
vate,2 rasteziva zavoja za privrivanje udlaga,4 trougle
marame,nekoliko igala sigurnica,jedne makaze,ilet za rezanje avova.
Raspored materijala mora biti pregledan. I druga kutija je bijele
boje sa oznakom crvenog kria, veliine prilagoene za autobuse i
eljzniki saobraaj,tramvaje.Po osnovnom sastavu ove kutije sadre sve
isto kao i obina kutija za prvu pomo, samo to je koliina prilagoena
veem broju povrijeenih. Koveg za reanimaciju nije zakonski
obavezan, ali je veoma dobar i koristan.Sadri balon i masku,kesu sa
kisikom,klijeta za otvaranje usta i sl.
PAGE 1