SREDNJA STRUNA KOLA ROAJE
DIPLOMSKI RAD
TEMA:UREAJI PARNH KOTLOVA
Mentor: Pr............... Kandidat:Muamer Kurpejovi
ROAJE,2015 God.
UVOD
Kotao je zatvorena posuda u kojoj se voda ili neki drugi medij zagrijava toplotom koju razvija neko gorivo ili elektrina energija. Najei grijani medij u kotlu je voda, svi drugi mediji se upotrebljavaju vrlo rijetko. Kotlovi s vodom dijele se na kotlove za zagrijavanje vode (topla voda se koristi za zagrijavanje; npr. centralno grijanje), i na kotlove koji griju vodu na vee temperature i tako proizvode paru. Takvi kotlovi se nazivaju parni kotlovi ili generatori pare. Njihova veliina, koliina, pritisak i temperatura proizvedene pare, kao i vrsta izvedbe ovise o specifinostima njihove namjene, kao i o mjestu gdje su ugraeni.Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja transformacija hemijske energije goriva u toplotnu energiju radnog fluida, a u pravilu mu je glavni dio parni kotao protoni sistem za transformiranje energije. U podruju izgradnje energetskih, toplotnih i procesnih sistema problemi gradnje parnih kotlova ine zasebno podruje.
1.CILJ I ZADACI KOTLOVSKOG POSTROJENJAU kotlovskom postrojenju se nastoji postii to vea iskoristivost pri pretvaranju energije (toplotne u mehaniku). Proces dobivanja rada moe se najbolje prikazati u toplotno krunim procesima.Toplotni kruni proces je niz promjena stanja radnog medija. Odvija se u dijelovima termoenergetskog postrojenja: generatoru pare turbini kondenzatoru.Promjene stanja medija odnosno pretvaranje energije odvijaju se u teorijskim uslovima prema Carnotovu procesu izmeu dvije izotermne i dvije adijabatske promjene stanja prema slici 1. Toplotna je korisnost prema tom procesu.[footnoteRef:1] [1: Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb, 2006.]
Slika 1. Carnotov kruni proces u dijagramu T s i p vPrikazom Carnotova krunog procesa utvruje se optimalna toplotna korisnost odnosno minimalni utroak toplote u odnosu prema dobivenom radu W. Stvarna toplotna korisnost krunog procesa pretvorbe toplinske energije u rad je znatno manja od Carnotova procesa i dana je u prikazu po Clausius Rankinovu dijagramu prema sl.2.
Slika2. Clausius Rankinov procesCarnotov kruni proces tehniki je nemogue ostvariti zbog: tehnike nesavrenosti dijelova postrojenja odnosno svojstava i izvedbenih karakteristika parnih kotlova, turbine itd. ; odreenih fizikalnih karakteristika medija s kojima se proces odvija.Teorijski proces u termoenergetskim postrojenjima je Clausius Rankinov proces prema kojem se odvijaju promjene stanja medija prilagoene uslovima rada pojedinih dijelova postrojenja (parni kotao, parna turbina) i prilagoena svojstvima radnih medija. Clausius Rankinov proces odvija se izmeu dvije izobarne i dvije adijabatske promjene stanj Prema slici odvija se Clausius Rankinov proces sa slijedeim promjenama stanja medija u generatoru pare i parnoj turbini:
Promjena stanja 1 2 dovoenje toplote za zagrijavanje vode Promjena stanja 2 3 dovoenje toplote isparenja Promjena stanja 3 4 dovoenje toplote pregrijanja Promjena stanja 3 3 adijabatska ekspanzija zasiene pare Promjena stanja 4 5 adijabatska ekspanzija pregrijane pare Promjena stanja 3 1 odvoenje toplote kondenzacije pri zasienoj pari Promjena stanja 5 1 odvoenje toplote kondenzacije pri pregrijanoj pari.[footnoteRef:2] [2: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997]
Toplotna je korisnost parnog Clausius Rankinova procesa za zasienu paru:
Naini na koje se tehniki mogu poveat toplotna korisnost t su: podizanje radnog pritisaka i temperature pregrijanja svjee pare u parnom kotlu i snienje pritisaka izlazne pare na turbini (kondenzacijski pritisak), uvoenje meupregrijane pare u parnom kotlu, regenerativno predgrijanje napojne vode.[footnoteRef:3] [3: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997]
Navedene mjere neposredno utjeu na utvrivanje osnovnih karakteristika parnog kotla te proces pretvorbe energije u termoenergetskim postrojenjima izravno odreuje karakteristike parnog kotla.
2.PODJELA KOTLOVSKIH POSTROJENJA (PARNIH KOTLOVA)U razvoju parnih kotlova i strojeva energetskih postrojenja postignut je velik napredak osobito posljednjih 50 godina. U teorijskim rjeenjima, konstruktivnom izvoenju i usvajanju novih materijala, upotrebljavani su vii pritisakovi proizvedene pare i vie temperature pregrijanja pare. Osnovne karakteristike razvoja parnih kotlova usmjerene su na upotrebu goriva male toplinske vrijednosti (otpadni ugljeni u rudnicima) kao i na ostala otpadna goriva. U toplinskim proraunima i u projektno-konstrukcijskim rjeenjima razvoj parnih kotlova je usmjeren na smanjenje pasivnog dijela parnih kotlova (ozid, izolacija, elina konstrukcija itd.), i na relativno poveanje aktivnog dijela parnih kotlova (ogrjevne povrine). inioci koji uvjetuju razliitost u gradnji, odnosno u odreivanju tipova i izvedbi parnih kotlova, jesu:[footnoteRef:4] [4: Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb, 2006.]
uin parnih kotlova, temperatura pregrijanja pare, prostorni smjetajni zahtjevi, zahtjevi higijensko-tehnikih propisa (ienje dimnih plinova), zahtjevi regulacije i automatike parnih kotlova, zahtjevi zatite okoline itd.Razdioba parnih kotlova na odreene tipove moe se provesti s obzirom na: namjenu parnih kotlova - na stabilne i brodske parne kotlove, optok ili cirkulaciju vode i pare (optoni ciklus) u parnim kotlovima, izvedbu loita, tj. nain izgaranja goriva.Brodski parni kotlovi moraju zadovoljiti velik broj specifinih pogonskih uvjeta koji ih ine razliitim od stabilnih parnih kotlova. S obzirom na ciklus strujanja voda-para, odnosno cirkulacija vode i pare generatori se mogu podijeliti na tri osnovne skupine: Parni kotlovi s prirodnim optocima ili cirkulacijom vode - vodna i parna faza odvajaju se u isparivau, u spojnim cjevovodima i u bubnju parnih kotlova. Parni kotlovi s prisilnim optokom (pomou cirkulacijske pumpe ugraene izmeu bubnja i isparivaa) - ovaj tip parnog kotla poznat je pod imenom La Mont. Parni kotlovi bez bubnja s prisilnim protjecanjem vode i pare u isparivakim ogrjevnim povrinama - u ovu skupinu kotlova ukljueni su Benson, Sulzer, Ramzin i jo neki tipovi.Loita parnih kotlova s obzirom na vrstu goriva, odnosno na nain izgaranja goriva,mogu se podijeliti na slijedee osnovne tipove: loita za izgaranje krutih goriva s raznim vrstama nepominih reetki ili manjih reetki na mehaniki pogon; loita za izgaranje krutog goriva u sloju s mehanikom puzajuom reetkom s raspodjelom zraka za izgaranje po pojedinim dijelovima reetke (zonama reetke) ili sa stupnjevanom reetkom s reguliranim dovodom zraka po pojedinim redovima reetke; loita za izgaranje raznih vrsta otpadaka (industrijski ili gradski otpaci) s raznim vrstama reetki (ovaj tip loita razvio se u posljednje vrijeme u industrijskim i gradskim centrima zbog izgaranja vrlo velikih koliina raznih otpadaka); loita za izgaranje krutih goriva u prostoru, odnosno loita za izgaranje ugljene praine (mlinsko loenje); loita za izgaranje tekuih goriva s velikim brojem tipova gorionika; loita za izgaranje plinovitih goriva s razliitim tipovima gorionika; loita za istodobno izgaranje vie vrsta goriva s odvojenim gorionicima vrstu goriva i kombiniranim gorionicima za vie vrsta goriva (plinsko-uljni gorionici);[footnoteRef:5] [5: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997]
loita za koritenje otpadne toplote, npr. koritenje toplote plinova iz visokih pei, konvertera itd.
Slika 3.Ozraceni parni kotao[footnoteRef:6] [6: Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb, 2006]
U posljednje vrijeme sve se manje proizvode kotlovska postrojenja koje kao gorivo koriste ugljen(TE "Plomin II"), a sve se vie prave kotlovi - spalionice smea.
Slika 4.Postrojenje za spaljivanje smeca3.UREDJAJI KOTLOVSKOG POSTROJENJAParni kotlovi sastoje se po pravilu od slijedeih osnovnih skupina dijelova i opreme: loita kao prostori za izgaranje goriva s potrebnom opremom za pretvorbu hemijske energije goriva u toplinsku energiju dimnih plinova; sistem izmjenjivaa toplote (tlani dio parnog kotla i zagrija zraka), odnosno ogrjevne povrine parnog kotla na kojima se toplotna energija dimnih plinova prenosi na vodu i vodenu paru; ovi su izmjenjivai toplote: zagrijai vode, isparivai vode, pregrijai pare i zagrijai zraka; pomoni ureaji u parnom kotlu: armatura parnih kotlova (fina i gruba), nosiva elina konstrukcija,ozid i izolacija postrojenje ili ureaji izvan parnog kotla: postrojenje ili ureaji za dovod goriva do parnog kotla, postrojenje ili ureaji za pripremu vode, postrojenje ili ureaj i za napajanje vodom, postrojenje ili ureaji za opskrbu zrakom, postrojenje ili ureaji za odvod i ienje dimnih plinova, postrojenje ili ureaji za odvod pepela i troske, postrojenje ili ureaji instrumentacije, regulacije i automatike.[footnoteRef:7] [7: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997]
3.1.Loita, dovod goriva i zraka, odvod dimnih plinova
U loitu se hemijska energija goriva pretvara u toplinsku energiju dimnih plinova. Veliina i oblik loita i ostale karakteristike ovise u najveoj mjeri o upotrijebljenom gorivu, o veliini jedinice, o dovodu goriva i zraka za izgaranje itd. Osnovni zadatak loita jest osiguranje pravilnog i potpunog izgaranja goriva u optimalnim uslovima, tj. s minimalnim pretikom zraka. Proces izgaranja goriva mora zavriti u loitu. Dimni plinovi prenose svoju toplinsku energiju strujanjem na ogrjevnim povrinama izmjenjivaa toplote. Toplotna energija dimnih plinova predaje se u uobiajenih izvedbi prema slijedeem redoslijedu; cijevni sistem ogrjevnih povrina isparivaa vode, pregrijaa pare, zagrijaa ili predisparivaa vode i ogrjevne povrine zagrijaa zraka. Redoslijed smjetaja ogrjevnih povrina moe biti i drugaiji, a ovisi o toplinskom proraunu jedinice. Dimni plinovi struje dimnim kanalima u sklopu parnog kotla i izlaze pomou prirodne ili prisilne promaje u slobodnu atmosferu. Kod dananjih jedinica zrak se dovodi na reetku ili u gorionike pomou ventilatora svjeeg zraka (primarna promaja), a dimni plinovi se odvode iz jedinice pomou ventilatora dimnih plinova (sekundarna promaja). Kod suvremenih parnih kotlva s tekuim gorivom esto se izvode loita s prepritisakom tako da ventilator za dovod svjeeg zraka slui ujedno i kao ventilator za odvod dimnih plinova u atmosferu. Kod manjih jedinica mogu je rad i bez ventilatora, tj. s prirodnom promajom pomou dimnjaka odreene visine.3.2.Tlani dio parnog kotlaU tlani dio parnih kotlova dovodi se napojna voda pod pritisakom mnogo viim od atmosferskog. U njemu se zagrijava, predisparuje i isparuje voda i pregrijava vodena para na traenu temperaturu. Prema tome sve ogrjevne povrine izmjenjivaa toplote u sklopu parnog kotla: zagrijai vode, predisparivai, isparivai i pregrijai pare, kao i spojni cjevovodi, komore i bubanj parnih kotlova (ako je parni kotao izveden s prirodnim optokom), obuhvaeni su pojmom "tlani dio parnih kotlova".3.3.Ogrjevne povrine isparivaa vodeOsnovni dio parnog kotla je ogrjevna povrina isparivaa vode. To je povrina koja je s jedne strane u dodiru s dimnim plinovima a s druge strane s vodom i mjeavinom vode i vodene pare. Isparivai su cijevi povezane s komorama i bubnjem tako da se odvija normalni optok vode i pare. Kod parnih kotlova s prirodnim optokom bubanj i cijevni sistem isparivaa i zagrijaa vode moraju biti ispunjeni vodom 50 do 70% visine, a iznad toga dijela bubnja nalazi se parni prostor. Kod parnih kotlova s prisilnim optokom voda i para esto se izravno odvajaju u cijevnom sistemu isparivaa bez bubnja. Ova vrsta jedinica ima malu koliinu vode a brze promjene u optereenju postiu se dobrom regulacijom dovoda goriva, odnosno izgaranja. Najnii i najvii vodostaj u generatoru pare moraju biti jasno odreeni. Time se spreava izravan dodir dimnih plinova visoke temperature s ogrjevnim povrinama isparivaa koje nisu s druge strane hlaene mjeavinom vode i vodene pare.3.4.Ogrjevne povrine pregrijaa parePregrija pare je sklop ogrjevnih povrina izmjenjivaa toplote u kojem se pregrijava vodena para iz zasiena stanja do odreene temperature pregrijanja. U pregrijau se, osim toga, sui para koja na ulazu u pregrija sadri odreeni postotak vodenih estica (od 1 do 5%). Ogrjevne povrine pregrijaa pare izvode se u obliku snopova elinih beavnih cijevi, a prema potrebi i od legiranog elika smjetenih bilo u loitu bilo u vodovima dimnih plinova. Kod suvremenih velikih jedinica visokog pregrijanja pare ogrjevne povrine pregrijaa podijeljene su na vie dijelova. Toplina se konvektivnim prolazom i zraenjem prenosi od dimnih plinova na vodenu paru koja struji cijevima pregrijaa.[footnoteRef:8] [8: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997.]
3.5.Ogrjevne povrine zagrijaa i predisparivaa vode Zagrija, odnosno predispariva vode je sklop ogrjevnih povrina izmjenjivaa toplote u kojem se voda zagrijava ili djelomino predisparuje. Za nie pogonske pritisakove (4-5 MPa) ogrjevne povrine zagrijaa vode izvedene su esto i od rebrastih lijevanih cijevi. Za visoke pritisakove i novije izvedbe izvedene su od elinih beavnih cijevi savijenih u obliku cijevnih zmija. Temperatura zagrijavanja vode u zagrijaima kree se od 25-50C ispod temperature zasiene pare. esto se u zagrijau voda zagrijava i do temperature isparavanja, a moe se i predispariti do 25%.
3.6.Ogrjevne povrine zagrijaa zraka Ogrjevnim povrinama izmjenjivaa toplote zagrijava se zrak za izgaranje na odreenu temperaturu. Ogrjevne povrine zagrijaa zraka mogu se izvesti kao limeni ploasti zagrijai, cijevni zagrijai, lijevano-rebraste cijevi i kao specijalne izvedbe (Ljungstrm) itd. Zrak koji se zagrijava prijenosom toplote od dimnih plinova, sui se i zagrijava gorivo i stvaraju povoljni uvjeti izgaranja (povienje temperature procesa izgaranja) u loitu parnih kotlova.3.7.Armatura parnog kotla U ovu skupinu opreme ukljueni su svi pomoni dijelovi potrebni za potpunu izgradnju jedinice i normalan rad. Gruba armatura obuhvaa pomone ureaje loita, kontrolna vrata, zaklopke, otvore za nadgledanje, razne lijevane dijelove itd. Fina armatura obuhvaa bitne dijelove za sigurnost pogona i rada jedinice(manometri, termometri, ventili itd.)3.8.Nosiva elina konstrukcija parnog kotla Nosiva elina konstrukcija parnog kotla osigurava izgradnju kompletne jedinice u jedinstvenu cjelinu i povezuje pojedine dijelove parnog kotla. Nosiva konstrukcija jedinice preuzima optereenje koje nastaje ugradnjom svih dijelova u parni kotao (loite sa svojim ureajima, ogrjevne povrine izmjenjivaa toplote kao to su ispariva vode, pregrija pare, zagrija vode, armatura i ostali dijelovi). U novije vrijeme ima raznih izvedbi jedinica parnih kotlova kod kojih ogrjevne povrine ili optone cijevi (kutnocijevni parni kotlovi) ujedno slue i kao nosiva konstrukcija. Kod parnih kotlova s velikim sadrajem vode kao nosiva slui tijelo parnog kotla.[footnoteRef:9] [9: Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997]
3.9.Ozid i izolacija parnog kotla Ozid i izolacija parnih kotlova spreavaju prodor vanjskog zraka u loite i kanale jedinice i doputaju minimalne toplinske gubitke. Vatrostalni i izolacijski materijal odabire se na osnovi toplinskih i mehanikih naprezanja koja se javljaju zbog temperaturnih stanja u pojedinim podrujima parnog kotla. Postoje dvije izvedbe parnog kotla(kad je u pitanju izolacija ili ozid parnog kotla): normalna (teka) i laka (izolacija). Normalna izvedba je ozid koji se sastoji od vatrostalnih (amotnih) opeka normalnih i fazonskih oblika i vatrostalnih (amotnih) svodova. Izmeu sloja vatrostalne opeke i vanjskog ozida (strojna graevinska opeka) esto se nalazi izolacijski meusloj. Izvedba izolacije primjenjuje se u suvremenim kotlovima veeg uina gdje su stijene loita potpuno pokrivene ogrjevnim povrinama izvedenih od cijevi zavarenih u jednom bloku. Iza takvih cijevnih stijena u bloku (membranske stijene) smjeten je sloj izolacijskog materijala (staklena ili mineralna vuna); s vanjske strane je parni kotao kao cjelina pokriven limenom oplatom.3.10.Postrojenje za pripremu napojne vode Ovo se postrojenje sastoji kao cjelina od termike (toplinske) i kemijske pripreme vode. U kemijskoj pripremi vode odstrane se tetne materije kao to su soli, mehanika neistoa itd. Uvjeti kojima napojna voda mora odgovarati odreeni su u parnom kotlu temperaturom pregrijanja, radnim pritisakom, toplinskim optereenjem ogrjevnih povrina i dr.
3.11.Ureaji za napajanje parnih kotlovaOvi se ureaji sastoje od napojnih pumpi, koje se danas redovito izvode kao elektropumpe i turbopumpe; u sklop toga dijela pomonih ureaja ulaze napojni cjevovodi, sigurnosna i pogonska armatura i zavjeenja cjevovoda. Napajanje se regulira u sklopu regulacije parnog kotla. Sigurna opskrba parnog kotla napojnom vodom je najbitniji uvjet sigurnosti pogona te zato postoje vrlo strogi propisi o izgradnji i veliini napojnih pumpi (TRD Technische Regeln fr Dampfkessel). 3.12.Postrojenje za transport i pripremu goriva Ovo se postrojenje sastoji od niza transportnih ureaja ovisno o vrsti goriva (kruto, tekue ili plinovito gorivo), kao i o konkretnim smjetajnim uslovima parnih kotlova, njegovih pomonih ureaja i kotlovskog postrojenja u cjelini. Postrojenja za transport i pripremu goriva ine u kotlovskim postrojenjima, a osobito kod krutih goriva, sloeno i veliko postrojenje.
3.13.Ureaji za ienje dimnih plinova 0vi ureaji, odnosno istai (filtri) dimnih plinova mogu biti izvedeni na osnovi mehanikog odvajanja estica pepela, tj. djelovanjem centrifugalne sile na estice pepela u dimnim plinovima, ili kao elektrofiltri na osnovi djelovanja elektrostatikog elektriciteta. Sadanje izvedbe takvih ureaja dijele se na etiri skupine: mehaniki-suhi filtri, mehaniki vlani filtri, elektrosuhi filtri, elektrovlani filtri. Izvedba i upotreba pojedinih vrsta filtara primjenjuje se prema zahtjevima koji se postavljaju kvaliteti ienja dimnih plinova od pepela.
3.14.Ureaji za odvod troske i pepela Tim se ureajima odstranjuju i odvode troska, pepeo i ostale balastne materije iz loita parnih kotlova. Mogu se izvesti kao mehaniki, hidrauliki i pneumatski ureaji.
3.15.Oprema za instrumentaciju, regulaciju i automatiku parnog kotla Za ispravan rad i pogon parnih kotlova ugrauje se oprema i ureaji za instrumentaciju, upravljanje, regulaciju i automatiku. Osnovna zadaa te opreme je slijedea: uskladiti dovedenu energiju u obliku goriva s potrebnom toplinskom energijom koju proizvodi parni kotao; uskladiti odnose goriva i zraka da proces izgaranja u loitu parnih kotlova bude najpovoljniji; odravati pritisak u loitu (podpritisak ili prepritisak) stalnim u svim pogonskim uslovima; odravati temperaturu pregrijanja pare stalnom; odrati sigurno snabdijevanje napojnom vodom.4.Zakljucak
kotao, velika posuda koja slui za zagrijavanje vode, proizvodnju vodene pare, destilaciju i sl. Parni kotao uobiajeni je naziv za sve ureaje i postrojenja za proizvodnju vodene pare, a takvi se ureaji danas, zbog najee sloene konstrukcije, ispravnije nazivaju i generatorima pare. Dobivena para odreene je temperature i pritisaka te se primjenjuje za pogon parnih turbina i strojeva u termoelektranama, brodovima, za centralno grijanje, za tehnoloke procese u industriji i sl. Parni se kotlovi razlikuju prema nainu optoka mjeavine vode i pare, vrsti provjetravanja, poloaju cijevi u kotlu i dr., no u osnovi se dijele prema mediju to prolazi njihovim cijevima na vatrocijevne (s ogrjevnim vatrenim ili dimnim cijevima) i na vodocijevne (s vodnim cijevima).Videli smo da je kotao imao veliki uticaj na dalji razvoj koristenja energije. Takodje smo i videli da je parni kotao veoma slozen sistem i gde svaki njegov deo i njegov uredjaj ima svojj znacaj, gde bi izostanak i najmanjeg narusio ceo sistem.Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja transformacija hemijske energije goriva u toplotnu energiju radnog fluida, a u pravilu mu je glavni dio parni kotao protoni sistem za transformiranje energije. U podruju izgradnje energetskih, toplotnih i procesnih sistema problemi gradnje parnih kotlova ine zasebno podruje.Nedostatak i nedovren razvoj teorijskih osnova primijenjenih u gradnji parnih kotlovana podruju strujanja fluida, izmjene toplote, vrstoe specijalnih materijala, poznavanjaizgaranja goriva, te uporaba iskustvenih veliina i podataka za gradnju parnih kotlova umjesto provjerenih teorijskih osnova doveo je do gradnje razliitih tipova parnih kotlova, razliitih uina i svojstava pare (parametara pare). Brzi razvoj parnih kotlova ima za posljedicu mnogarjeenja koja nisu dokraja ispitana.
Literatura
1. Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb, 2006.2. Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997.3. www.riteh.uniri.hr/.../5_brzina_strujanja.pdf, (pristup 04. Oktobar 2012.).4. http://www.fer.unizg.hr/predmet/teomje, (pristup: 12. Decembar 2012.).
SADRAJ
UVOD21.CILJ I ZADACI KOTLOVSKOG POSTROJENJA32.PODJELA KOTLOVSKIH POSTROJENJA (PARNIH KOTLOVA)53.UREDJAJI KOTLOVSKOG POSTROJENJA103.1.Loita, dovod goriva i zraka, odvod dimnih plinova103.2.Tlani dio parnog kotla113.3.Ogrjevne povrine isparivaa vode113.4.Ogrjevne povrine pregrijaa pare113.5.Ogrjevne povrine zagrijaa i predisparivaa vode113.6.Ogrjevne povrine zagrijaa zraka113.7.Armatura parnog kotla123.8.Nosiva elina konstrukcija parnog kotla123.9.Ozid i izolacija parnog kotla123.10.Postrojenje za pripremu napojne vode123.11.Ureaji za napajanje parnih kotlova133.12.Postrojenje za transport i pripremu goriva133.13.Ureaji za ienje dimnih plinova133.14.Ureaji za odvod troske i pepela133.15.Oprema za instrumentaciju, regulaciju i automatiku parnog kotla134.Zakljucak15Literatura16
15
