-
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA SELCE – MATKINO
(UPU 26) TEKSTUALNI DIO: - Odluka o donošenju - Službene novine:
44/07 - Internet:
www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=13425 GRAFIČKI DIO:
KARTOGRAFSKI PRIKAZI U MJ. 1:1000
1. Korištenje i namjena površina
2.A. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Cestovni promet
2.B. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta
i telekomunikacije; Energetski sustav
2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Vodnogospodarski sustav
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4. Način i uvjeti gradnje
-
Godina XV. - broj 44. Petak, 30. studenog 2007.
GRAD CRIKVENICA
56. Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 60/98, 61/01, 32/ 02 i
100/04), po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u
Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove, Ispostava
Crikvenica (klasa: 350-05/07- 01/75, urbroj: 2170-80-01-07-02 /BM,
datum 25.05.2007.) i članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene
novine« broj 26/01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 26.
sjednici održanoj dana 22. studenoga 2007. godine, donijelo je
ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Selce - Matkino (UPU 26)
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja Selce - Matkino (UPU 26), u
nastavku: Plan.
Članak 2.
Plan se donosi za zonu sportsko-rekreacijske namjene R14 Selce -
Matkino, u granicama određenim kartografskim prikazom broj 3B.
Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene
planskih mjera zaštite Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice
(»Službene novine« broj 26/03, 20/04, 08/06 i 25/07).
Površina obuhvata Plana iznosi oko 2,42 hektara.
Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim
prikazima.
Članak 3.
Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita
prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina na području
njegova obuhvata.
Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i
smjernice za uređenje i zaštitu
-
prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge
elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Članak 4.
Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu
»Urbanistički plan uređenja Selce - Matkino (UPU 26)« koji se
sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.
Tekstualni dio Plana sadrži:
I. OBRAZLOŽENJE
U V O D
1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja obuhvata
plana u prostoru Grada Crikvenice
1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE
1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST
1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I
AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI
1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA
1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA
DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ
2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE
2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVATA
PLANA
2.2. Ciljevi prostornog uređenja područja Matkino
2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA U ODNOSU NA
POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA,
OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE, VRIJEDNOST I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA,
PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA
2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA PODRUČJA MATKINO I STANJA
-
KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
2.2.3. ZAŠTITA OKOLIŠA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.1.1. KONCEPT PROGRAMA GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA PODRUČJA
MATKINO
3.1.2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA MATKINO
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA ZA PODRUČJE MATKINO
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i
uređenja površina
3.3.1. NAMJENA POVRŠINA
3.3.2. NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. CESTOVNI PROMET
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV
3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.5.4. ODLAGANJE OTPADA
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE (UVJETI NEPOSREDNE PROVEDBE
PLANA)
3.6.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE
(UVJETI POSREDNE PROVEDBE PLANA)
3.6.3. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. ZAŠTITA TLA, ZRAKA I VODA
3.7.2. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
-
3.7.3. MJERE POSEBNE ZAŠTITE (SKLANJANJE LJUDI, ZAŠTITA OD
RUŠENJA, POŽARA I POTRESA
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih
namjena
2. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina
3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovni promet
3.1.2. Javna parkirališta ili garaže
3.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
3.3.1. Energetski sustav
3.3.2. Vodnogospodarski sustav
4. Uvjeti uređivanja javnih zelenih površina
5. Postupanje s otpadom
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
6.1. Zaštita zraka
6.2. Zaštita od buke
6.3. Zaštita voda
6.4. Zaštita prostora
6.5. Zaštita od požara i eksplozije
6.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja
i potresa)
7. Mjere provedbe plana
7.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
Kartografski dio Plana sadrži:
-
1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1 : 1.000
2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. Cestovni promet mj. 1 : 1.000
2.B.Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav mj. 1 :
1.000
2.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 1.000
3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1 :
1.000
4.NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1 : 1.000.
Članak 5.
Ovim se Odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i
zaštitu prostora na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja
Selce - Matkino (u daljnjem tekstu: Plana), a prikazani su u obliku
tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana
uređenja Grada Crikvenice, te uvažavajući prirodne i druge uvjete
zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene
javnih i drugih površina, uličnu i
komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i
uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih
prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže
te druge elemente od važnosti za područje Selce - Matkino.
Članak 6.
U smislu ovog Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju
imaju sljedeće značenje:
1. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu
površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima
prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne
ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi,
odnosno urediti.
2. Građevina je izgrađeni objekt koji služi za odvijanje
predviđene namjene. Građevina može biti osnovna i pomoćna.
3. Građevina osnovne namjene je građevina na građevnoj čestici
iste namjene koja je i predviđena ovim Planom.
4. Športsko - rekreacijske građevine su građevine koje služe
potrebama održavanja športskih natjecanja ili rekreacije (dvorane,
igrališta i slično).
-
5. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u
funkciji namjene osnovne građevine.
6. Ostalim građevinama smatraju se kiosci, nadstrešnice,
spomenici, spomen - obilježja, fontane, reklamni panoi, zaštitni
stupići, uređaji za savladavanje urbanističko -arhitektonskih
barijera i slično. Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji
montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana,
galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih
ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
7. Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji su
namijenjeni za potrebe prometa i prometa u mirovanju, pošte,
telekomunikacija, energetike, vodnog gospodarstva te za obradu,
skladištenje i odlaganje otpada.
8. Etaža je svaki nivo građevine uključujući i prizemlje, ali ne
i podrum (prostorije svijetle visine). Etažom se smatraju:
- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje, ali ne i
podrum
- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 50 cm.
9. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor
nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, pri čemu podrum ne
ulazi u zbroj nadzemnih etaža.
10. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni
i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje
jednim svojim pročeljem izvan terena.
11. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi
neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno
uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje
građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena
(ispod poda kata ili krova).
12. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva
poda iznad prizemlja.
13. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi
iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova,
pri čemu je najveća visina sljemena 3,5 m.
14. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i
krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m.
15. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i
uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha
nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
16. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i
uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine
do najviše točke krova (sljemena).
17. Gradivi dio čestice je dio građevne čestice na kojem je
dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina
prema odredbama ovog Plana.
18. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice
(zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih
-
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova
građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u
prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.
Sukladno PPUG Crikvenica u izgrađenu površinu ne ulaze cisterne,
septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su
ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu,
nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne
površine.
19. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto)
izgrađene površine građevine površine građevne čestice. Sukladno
PPUG Crikvenica podrum se ne uzima u izračun brutto izgrađene
površine građevine.
20. Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u
odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili
drugu javnu površinu.
21. Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine
(ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice
osnovne namjene.
22. Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota poda
najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše
1,0 m iznad najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta.
23. Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način su
građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na
granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.
24. I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta podrazumijeva
minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni
put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici,
minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne
dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 m.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih
namjena
Članak 7.
Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje,
razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički
prikazani na kartografskom prilogu Plana broj 1. - Korištenje i
namjena površina, u mjerilu 1 : 1.000, i to:
1. izgradive površine
- sportsko - rekreacijska namjena
- sportska dvorana s pratećim sadržajima (zelena / R1 - 1)
- otvorena sportska igrališta
- postojeće rukometno igralište (zelena / R14 -21)
- ostala otvorena sportska igrališta (zelena / R14 -22)
-
2. neizgradive površine
- zaštitne zelene površine (zelena / Z)
3. površine infrastrukturnih sustava (bijela / IS)
- prometnice (bijela / IS1)
- pješačka površina (bijela / IS2)
Članak 8.
Na području obuhvata Plana dozvoljena je izgradnja građevina
sljedećih namjena:
- športsko-rekreacijske građevine
- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.
Članak 9.
Na kartografskom prikazima Plana razgraničenje površina je
izvršeno na sljedeći način:
- površine pojedinih namjena prostora određene su na
temelju:
- postojeće namjene prostora,
- odrednica PPUG Crikvenice,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;
- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene
su na temelju:
- geodetske snimke prostora,
- podataka o izvedenom stanju,
- odrednica PPUG Crikvenice,
- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba
s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom
uređenju,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije,
- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja
i zaštite prostora određene su na temelju:
- odrednica PPUG Crikvenice,
- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba
s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom
uređenju,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;
-
- površine primjene načina i uvjeta gradnje određene su na
temelju:
- postojeće namjene prostora,
- odrednica PPUG Crikvenice,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.
Članak 10.
Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni
određene namjene te ima neposredan pristup s javne prometne
površine može se formirati građevna čestica iz dijela katastarske
čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela katastarske
čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako
formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što
se nalazi na dijelu pretežite namjene.
Urbanističko-tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj
čestici iz prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni
pretežite namjene, s time da u obračun ulazi samo dio čestice koji
se odnosi na pretežitu namjenu.
Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina,
granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi
odredit će se iščitavanjem plana u digitalnom obliku.
2. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina
Članak 11.
Zone športsko - rekreacijske namjene (planska oznaka R14 - 1 i
R14 - 2) uređuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovnika te
temeljem prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju tog
tipa građevina.
Izgradnja i uređenje novih športsko rekreativnih terena i
građevina vršiti će se u skladu s planom namjene površina.
Članak 12.
U zonama športsko - rekreacijske namjene (planska oznaka R14 - 1
i R14 - 2) dozvoljena je gradnja otvorenih, natkrivenih i
zatvorenih športsko rekreacijskih igrališta, površina i
građevina.
U zonama športsko-rekreacijske namjene dozvoljena je gradnja
gledališta, uključivo natkrivanje balonom te pratećih građevina
koje služe osnovnoj djelatnosti koja se na tim površinama obavlja i
koji upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije,
klupski prostori, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji,
spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično), te
smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih
(ugostiteljsko - trgovačkih) djelatnosti.
Građevine iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi u sklopu
parcela građevina sportsko-rekreacijske namjene, i to istovremeno
ili nakon uređenja športsko-rekreacijskih sadržaja.
Članak 13.
-
PPUG-om Crikvenice je određeno da se na području površine za
izdvojene namjene (R14 - sportski centar Selce - Matkino), s
namjenom sport i rekreacija, uz površine za sport i rekreaciju mogu
uređivati i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne
sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, kao što su zabavne i
uslužne (ugostiteljsko - trgovačke) djelatnosti.
Građevine na površinama izvan naselja za izdvojene namjene -
sport i rekreaciju - mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne
čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m.
Svi zahvati u prostoru te parcelacija zemljišta u svrhu
osnivanja građevnih čestica na području obuhvata Plana moraju se
obavljati u skladu s Planom.
Članak 14.
Za zonu sportskog centra Selce - Matkino (R14) propisuje se
obavezna I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, koja
podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća
pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj
čestici, minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne
dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 m.
Izuzetno od stavka 1. ovog članka, a s obzirom da se područje
obuhvata Plana nalazi unutar ZOP-a, kao preduvjet za izgradnju
građevina u obuhvatu Plana obvezna je izgradnja sustava otpadnih
voda za ovo područje ili da je započela izgradnja sustava na
temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni
barem zemljani radovi u skladu s Planom za neizgrađeni dio
građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg
se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog
područja.
Članak 15.
U zoni izgradnje sportskog centra Selce - Matkino (R14) mogu se
graditi sportske građevine pod sljedećim uvjetima:
- najmanje dopuštene površine građevnih čestica za građevina
sportsko - rekreacijske namjene određene su grafički na
kartografskom prikazu 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i iznose:
- sportska dvorana s pratećim sadržajima (R14 - 1) - cca 4.900
m2
- otvorena sportska igrališta
- postojeće rukometno igralište s gledalištem (R14 - 21) - cca
2.700 m2
- ostala otvorena sportska igrališta (R14 - 22) - cca 13.800
m2
- do građevnih čestica trebaju biti izgrađene prometnice
najmanje širine 5,5 m
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-
- 0,6 za lokaciju sportske dvorane (R14 - 1)
- 0,6 za lokaciju postojećeg rukometnog igrališta (R14 - 21)
- 0,2 za lokaciju ostalih otvorenih igrališta (R14 - 22)
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:
- 3,0 za lokaciju sportske dvorane (R14 - 1)
- 1,0 za lokaciju postojećeg rukometnog igrališta (R14 - 21)
- 0,2 za lokaciju ostalih otvorenih igrališta (R14 - 22)
- minimalna udaljenost građevinskog pravca sportske dvorane od
regulacijskog pravca prema cestovnoj prometnici SC1 iznosi 10,0
m
- minimalna udaljenost građevinskog pravca prateće građevine na
lokaciji planiranih otvorenih igrališta (R14 - 22) od regulacijskog
pravca prema cestovnoj prometnici SC1 iznosi 30,0 m
- najveća dopuštena visina sportsko - rekreacijske građevine /
sportske dvorane (R14 - 1) iznosi 15,0 m mjereno od kote okolnog
uređenog terena do najviše točke građevine
- ispod sportske dvorane (R14 - 1) dozvoljena je izgradnja
podruma
- maksimalni kapacitet gledališta sportske dvorane (R14 - 1)
iznosi 1.000 gledatelja
- maksimalni kapacitet gledališta postojećeg rukometnog
igrališta (R14 - 21) iznosi 300 gledatelja
- visina vijenca građevina u zoni ostalih otvorenih sportskih
igrališta (R14 - 22) iznosi najviše 3,5 m
- najveći broj etaža građevina u zoni ostalih otvorenih
sportskih igrališta (R14 - 22) iznosi 1 etažu (prizemlje)
- krovište svih građevina može biti ravno ili koso, nagiba kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine
- vrsta pokrova i broj streha određeni su usvojenom tehnologijom
građenja građevine, a na krovište je moguće ugraditi krovne prozore
te kolektore sunčeve energije.
Članak 16.
Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji
omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u
skladu s odredbama Plana.
-
Građevna čestica mora imati neposredan pristup s javne prometne
površine ili mora biti utvrđena lokacijska dozvola za javnu
prometnu površinu s koje će biti osiguran pristup na predmentnu
građevnu česticu.
3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim
objektima i površinama
Članak 17.
Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava
kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:
- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i
telekomunikacijski promet)
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih
voda)
- energetski sustav (elektroopskrba i plinofikacija).
Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog
članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim
provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i
odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih
ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite
okoliša.
Članak 18.
Preduvjet za utvrđivanje lokacijskih dozvola za izgradnju
sportsko - rekreacijskih građevina otvorenog i zatvorenog tipa (R14
- 1 i R14 - 2) je utvrđivanje lokacijskih dozvola prometnica unutar
obuhvata Plana s kojih se osigurava pristup na građevinske čestice
sportsko - rekreacijskih građevina.
Članak 19.
Infrastrukturni sustavi s površinama ili trasama za njihovu
izgradnju iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim
prikazima broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža / 2.A. Cestovni promet, 2.B. Pošta i telekomunikacije;
Energetski sustav, 2.C. Vodnogospodarski sustav u mj. 1:1.000, a
način njihovog uređenja i odnos prema ostalim namjenama u prostoru
određeni su Odredbama za provođenje.
Planirane parcele sabirnih cesta, ostalih cesta i javne
parkirališne površine (IS1) te javne pješačke površine (IS2)
smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po dužini nije
dozvoljena nikakva izgradnja, osim izgradnje planiranih cesta i
komunalne infrastrukture.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja
infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i
propisanih međusobnih udaljenosti infrastrukturnih građevina, te
pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih
koridora.
Članak 20.
Planom su određene parcele sabirnih cesta, ostalih cesta i javne
parkirališne površine (IS1) te javne pješačke površine (IS2), pri
čemu širinu parcele cesta određuje njihov poprečni profil unutar
kojeg će se izgraditi svi prometni elementi cesta - kolnik,
obostrani pločnik i obostrani zeleni pojas (samo uz SC1 i SC2).
-
Članak 21.
Širina parcele sabirne ceste (SC1, profil 1 - 1, SC2, profil 2 -
2) iznosi 12,0 m, a širina parcele ostalih cesta (OC1, profila 3 -
3 i OC2, profil 4 - 4) iznosi 9,0 m.
Širina parcela sabirnih cesta, ostalih cesta i javne
parkirališne površine (IS1) zbog potreba formiranja cestovnih
radijusa na križanjima iznosi više od određenih 9,0 m, odnosno 12,0
m, a točna širina na tim se mjestima određuje grafički prema
kartografskom prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža / 2.A. - Promet u mj. 1:1.000.
Članak 22.
Za potrebe projektiranja i izgradnje planiranih cesta Planom se
određuje:
- minimalna širina kolnika iznosi 5,5 m
- uz sabirne ceste SC1 i SC2, profili 1 - 1 i 2 - 2 će se
izvesti obostrani pločnik širine 1,5 m te obostrani zeleni pojas za
sadnju drvoreda, širine također 1,5 m
- uz ceste (OC1 i OC2) će se izgraditi obostrani ili jednostrani
pločnik, širine 1,5 m, kao što je to prikazano na kartografskom
prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža / 2.A. - Promet u mj. 1:1.000
- širina javne pješačke povšine (IS2) iznosi 6,5 m.
Članak 23.
Sve planirane javne prometne površine unutar obuhvata Plana
moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući
vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja,
elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).
Sva planirana infrastruktura izvoditi će se u trupu planiranih
cesta, odnosno ispod pločnika ili zelenih površina u sklopu parcele
ceste.
Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba
odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka
1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog
distributera.
Članak 24.
Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava
(trafo-stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja
omogućava redovito korištenje građevine.
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 25.
Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i
rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja
grada koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. -
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni
-
promet, u mjerilu 1:1.000.
Pored cestovnih prometnica prikazanih na kartografskom prikazu
broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Cestovni promet, u mjerilu 1:1.000, Planom je omogućena i gradnja
drugih cestovnih prometnica, kolno - pješačkih i pješačkih površina
potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u
skladu sa projektnom dokumentacijom.
Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge
namjene.
Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne
mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete
građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.
Članak 26.
Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u
kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim
građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih
barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne
kategorije stanovništva.
U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i
europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i
sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih
barijera.
U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz
preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u
kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
3.1.1. Cestovni promet
Članak 27.
Parcele za izgradnju cestovnih prometnica iz prethodnog članka
grafički su prikazane na kartografskom prikazu Plana broj 2.A. -
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni
promet, u mjerilu 1:1.000.
Širina parcela cestovnih prometnica na području obuhvata Plana
iznosi:
a) za sabirne ceste 12,0 m, a sastoji se od:
- kolnika širine 5,5 m
- obostranog pločnika širine 1,5 m
- obostranog zelenog pojasa širine 1,5 m
b) za ostale ceste 9,0 m, a sastoji se od:
- kolnika širine 5,5 m
- obostranog pločnika širine 1,5 m.
-
Članak 28.
Planom se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i
održavanju javnih prometnica prema dokumentima prostornog uređenja
i programima Grada Crikvenice.
Kod gradnje i rekonstrukcije cestovnih prometnica - sabirne
ceste SC1 predlaže se obostrana sadnja u zelenom pojasu u sklopu
parcele cestedrvoreda.
Članak 29.
Javna prometna površina na području obuhvata Plana na koju
postoji neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za
formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i
uređivati kao trg ili ulica u sustavu javnih prometnih
površina.
Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi
i uređivati na način da omogućava vođenje komunalne
infrastrukture.
3.1.2. Javna parkirališta ili garaže
Članak 30.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta rješava se na
građevnoj čestici građevine.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti
i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećim
normativima:
Članak 31.
Parkirališna mjesta za postojeće rukometno igralište (R14 - 21)
će se osigurati unutar obuhvata Plana, na parceli športske dvorane
(R14 - 1), s obzirom da neće postojati vremensko preklapanje u
korštenju ovih sportskih sadržaja.
Članak 32.
Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati
najmanje 5 parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno
parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Namjena građevine
Potreban broj parkirališno-garažnih
mjesta (PGM)
-športska dvorana (R14 - 1)
1 PGM / 20 sjedala 1 PM za autobus na svakih 500 sjedala
-postojeće rukometno igralište s gledalištem (R14 - 21)
1 PGM / 20 sjedala
-ostala otvorena sportska igrališta (R14 - 22)
1 PGM / 500 m2 uređene površine igrališta
-
3.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 33.
Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice,
pješački putevi, te prilazi i šetališta.
Na prostoru između planirane športske dvorane i rukometnog
igrališta planirana je veća pješačka površina širine 6,5 m, koja će
se koristiti kao prostor za kretanje pješaka između otvorenih
sportskih igrališta i sportske dvorane.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 34.
Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju
distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom
urbanom području.
Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske
mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka
svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih
veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i
koaksijalni kabeli i drugo) se trebaju polagati uz postojeće,
odnosno planirane prometnice.
Članak 35.
Planom se omogućava gradnja građevina za potrebe javne pokretne
telekomunikacijske mreže (bazne stanice).
Gradnja baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže kao
građevina od važnosti za državu predviđena je u skladu sa
Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (»Narodne
novine« broj 58/95) kojim je određeno da područje pokrivanja mreže
mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i
važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne puteve
na unutrašnjim vodama.
Prilikom izgradnje baznih stanica potrebno je poštivati zakonske
odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu
građevina.
Prilikom izgradnje baznih stanica obavezno je potrebno voditi
računa o urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnih
prostora i vizualnom uklapanju.
Do baznih stanica potrebno je osigurati kolni pristup.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
3.3.1. Energetski sustav
Članak 36.
Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i
uređaja za:
- elektroenergetsku mrežu i
-
- plinsku mrežu.
Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je
na kartografskom prikazu broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski
sustav, u mjerilu 1 : 1.000.
Elektroenergetska mreža
Članak 37.
Na području obuhvata Plana nema izgrađenih distributivnih
trafostanica 20/0,4 kV.
Distribucija električne energije prema potrošačima na području
obuhvata Plana vršiti će se iz distributivnih trafostanica 20/0,4
kV u kontaktnom području, kao iz planirane TS 20/0,4 kV Matkino,
čija se lokacija nalazi neposredno uz sjevernu granicu obuhvata
Plana.
Članak 38.
Budući 20 kV vodovi unutar površine izvan naselja za izdvojene
namjene moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po
mogućnosti uz izgradnju ostale komunalne infrastrukture
(prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanju buduću 20
kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući
dvostrano napajanje.
Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim
kabelima.
Članak 39.
U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za
elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV planirano je:
- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima
- izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 20/ 0,4 kV
i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama
potrošača
- povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim)
dalekovodima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog
napajanja.
Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže
iz alineje 2. prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno
uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti
grade ili prilagođavaju.
Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom
dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice a gdje
postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se po
javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je
moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom,
pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za
slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura
koridor minimalne širine 1,5 m.
Članak 40.
Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže
ili kao samostalna, na
-
zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu
postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena
na zasebnim stupovima.
Plinska mreža
Članak 41.
Na području Plana planirana je gradnja plinsko distributivne
mreže (radnog tlaka 4 bara) koja se visokotlačnim plinovodom (12
bara) napaja iz RS Crikvenica.
Opskrba prirodnim plinom područja obuhvata Plana predviđena je
srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara na
koji se priključuju potrošači.
Distribucijski plinovodi polažu se u zelenom pojasu prometnica,
a iznimno se mogu polagati ispod nogostupa. U pojasu širokom 2,0 m
od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg
drvenog raslinja.
Iznimno, plinsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih
namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se
za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 2,0 m.
Priključke do objekta budućih korisnika treba graditi
podzemno.
U novoplaniranim građevinama svaki korisnik mora imati mogućnost
ugradnje plinske instalacije za korištenje prirodnog plina.
Članak 42.
Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će
se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne
dokumentacije izrađene na temelju Idejnog projekta plinofikacije
prirodnim plinom Primorsko- goranske županije, vodeći računa o
proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti
okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
3.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 43.
Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja
građevina i uređaja za:
- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i
- odvodnju otpadnih voda.
Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka
prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u
mjerilu 1 : 1.000.
Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja
vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom
dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja
imovinsko-pravnih odnosa.
Vodoopskrba
-
Članak 44.
Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata
Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav,
u mjerilu 1 : 1.000.
Preduvjet za izgradnju i proširenje vodoopskrbne mreže ne
području obuhvata Plana je izgradnja nove vodospreme SELCE 3 s
pripadajućim transportnim / opskrbnim cjevovodima i ostalim
objektima, a čuija se lokacija nalazi izvan područja obuhvata
Plana.
Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata
Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju
projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu
vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na
postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti
okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom
se određuje razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u
obzir lokalne prilike i postojeće izgrađene strukture.
Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja
vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora,
prioritetima i mogućnostima Grada Crikvenice.
Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih
vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i
proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i kvalitetnije
opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.
Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u
pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne
cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena
utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura
neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za
njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru,
odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne
cjevovode.
Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci
pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se
realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i
koncesionara.
Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima
izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u
zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na
razmaku od 80 m.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 45.
Odvodnja na prostoru obuhvata Plana rješava se razdjelnim
modelom kanalizacije, što znači da će se sanitarne otpadne vode
rješavati putem javnih sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno
prema lokalnim uvjetima.
Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na
području obuhvata Plana
-
prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav,
u mjerilu 1 : 1.000.
Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na
području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom
na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o:
- detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže
- definiranju faza izvođenja
- sustavnom sagledavanju problematike oborinskih i sanitarnih
otpadnih voda
- važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša,
posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Planom se planira gradnja nove, te rekonstrukcija, obnova i
zamjena postojeće kanalizacijske mreže u cilju osiguranja odvodnje
cijelog područja obuhvata Plana.
Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je,
u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku
mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih
Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani
pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno
polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru,
odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku
mrežu.
Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.
Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne
trake.
Članak 46.
S obzirom da se područje obuhvata Plana nalazi unutar ZOP-a, kao
preduvjet za izgradnju građevina u obuhvatu Plana obvezna je
izgradnja sustava otpadnih voda za ovo područje ili da je započela
izgradnja sustava na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su
izvedeni barem zemljani radovi u skladu s Planom za neizgrađeni dio
građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg
se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog
područja.
Planom je planirano da se sve otpadne vode na području obuhvata
ispuštaju u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.
Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta
predviđa se u javnu kanalizaciju putem slivnika s taložnicama.
Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s parkirališnih
površina direktno na okolni teren samo za parkirališta za osobna
vozila kapaciteta do 10 PM.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih
građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
-
4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)
Članak 47.
Planom je predviđeno uređenje zaštitnih zelenih površina (Z), u
skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i
zaštite okoliša.
U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je
uređenje i gradnja:
- staza, odmorišta i sl.
- pješačkih puteva.
Članak 48.
Plan utvrđuje zaštitne zelene površine (planska oznaka Z), koje
su prikazane na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i
namjena površina, u mjerilu 1:1.000.
Zaštitne zelene površine treba hortikulturno urediti i po
potrebi opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama
stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće i slično).
5. Postupanje s otpadom
Članak 49.
Grad Crikvenica je odgovorna za gospodarenje komunalnim otpadom
i dužan je uspostaviti sustav za gospodarenje otpadom u skladu sa
Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04 i 111/06).
Članak 50.
Na području Matkino se očekuje nastajanje samo komunalnog otpada
(otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz
kućanstava), koji će se po prikupljanju odlagati izvan granice
obuhvata ovog Plana.
Na otvorenim površinama otpad će se prikupljati putem posuda za
prikupljanje otpada, postavljenih uz glavne pješačke tokove
(pločnike i pješačke staze), a iz zatvorenih građevina putem
kontejnera za prikupljanje otpada koji će biti postavljeni ili u
građevinama (u posebnim prostorijama) ili na slobodnim površinama
uz te građevine.
Komunalni otpad će se prevoziti u posebnim vozilima namijenjenim
za prijevoz otpada.
Posude, spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad
skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili
prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom
(skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o
otpadu (»Narodne novine« broj 178/04 i 111/ 06) i drugih propisa
koji se odnose na ovo područje:
- Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96)
-
- Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine«
broj 53/96)
- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine«
broj 123/97 i 112/01)
- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne
novine« broj 32/98).
Postavom kontejnera za prikupljanje komunalnog otpada na
vanjskim površinama uz građevine ne smije se ometati kolni i
pješački promet, a kontejneri će po mogućnosti od pogleda biti
zaštićeni tamponom zelenila, ogradom ili slično.
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 51.
Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih
ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke
i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima,
odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 52.
Unutar obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini,
ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno
vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima
zaštite okoliša.
6.1. Zaštita zraka
Članak 53.
Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću
zraka na području obuhvata Plana prvom kategorijom kakvoće zraka,
koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.
Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i
emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za
smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih
propisa.
Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu
sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima
emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne
novine« broj 140/97 i 105/00),
- održavati javne površine naselja redovitim pranjem,
- uređivati zelene površine unutar građevne čestice i onih
zajedničkih izvan građevne čestice, čime se ostvaruju povoljni
uvjeti za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju
zraka,
- promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i
novog korisnika.
6.2. Zaštita od buke
-
Članak 54.
Na području Plana buka ne predstavlja problem i treba je održati
na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim
zakonskim propisima.
Unutar područja obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke
prema tablici:
Članak 55.
Potrebno je pratiti pojave buke prema kriterijima dozvoljenih
razina za određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata
snimanja i odredbi zakonskih propisa potrebno je izraditi kartu
buke i akcijske planove za zaštitu od buke. S ciljem da se sustavno
onemogući ugrožavanje bukom Planom su predviđene slijedeće
mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore
gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim
djelatnostima,
- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju
potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na
okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala
i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje
tranzitnog prometa, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz
prometnice i drugo.
6.3. Zaštita voda
Članak 56.
Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom
nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim
izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica,
ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).
najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq (u dBA)
Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s
uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od
nadležnog distributera.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti
voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti
predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i
recipijente u koje se upuštaju.
Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i
manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon
pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.
planska oznaka
namjena prostora
dan (Lday)
noć (Lnight)
R14 - 1 R14 - 2
športsko-rekreacijska namjena 50 40
-
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih
građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
6.4. Zaštita prostora
Članak 57.
Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu
je naročito potrebno štititi dijelove koji još nisu privedeni
planskoj namjeni te planirane zaštitne zelene površine.
Provođenjem Plana korištenja i namjene prostora racionalizirati
će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne
karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno
korištena područja.
6.5. Zaštita od požara i eksplozije
Članak 58.
Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi
Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada
Crikvenice.
Prilikom svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana
potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i
pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara
Grada Crikvenice.
Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne
mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz stavka 1.
ovog članka.
Članak 59.
Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost
nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene
projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama,
određenim prema tim popisima.
Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti
zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj
udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema
posebnim propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja
požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati
vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.
Članak 60.
Prilikom izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno
je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim
propisima.
Članak 61.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara provodi se po
pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i
prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima
struke.
-
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je
projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno
opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
Kod projektiranja planiranih građevina radi veće kvalitativne
unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara
kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je
primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i
pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i
druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj
ljudi.
Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju
izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s
okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna
vozila.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka
(dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m,
odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne
radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za
koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili
posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od
nadležnih državnih upravnih tijela.
6.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od
rušenja, poplava i potresa)
Članak 62.
Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju
graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva,
stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje
se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim
propisima.
Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu
Primorsko-goranske županije, na području Grada Crikvenice nije
utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu
građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i
posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema
posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem
stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i
drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim
zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada
Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih
prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne
zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne
mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.
Članak 63.
Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba
provoditi sukladno Zakonu o
-
građenju i postojećim tehničkim propisima.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje
se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije
u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim
zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte
Županije i karata užih
područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba
provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i
propisima.
Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u
skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati
konstruktivne elemente na djelovanje potresa.
Članak 64.
Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od
rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije
evakuacije ljudi i dobara.
Prometnice se moraju projektirati na taj način da razmak
građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina
ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna
seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC
ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji
Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za
povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).
7. Mjere provedbe plana
Članak 65.
Prostor u obuhvatu Plana se nalazi unutar zaštićenog obalnog
područja mora kao što je prikazano na kartografskom prikazu Plana
broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu
1 : 1.000.
Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za
provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog
i grafičkog dijela).
Članak 66.
Prioriteti komunalnog opremanja i uređivanja prostora na
području obuhvata Plana određuje se Programom mjera za unapređenje
stanja u prostoru Grada Crikvenice.
Članak 67.
Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih važnijih
građevina (građevine javne i društvene namjene, odnosno građevine
koje se grade iz državnog ili gradskog proračuna) Programom mjera
za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice može se utvrditi
obveza raspisivanja arhitektonskih, odnosno
urbanističko-arhitektonskih natječaja koji mogu biti pozivni i
javni.
7.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
-
Članak 68.
Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu
s namjenom utvrđenom ovim Planom moguća je uz zadržavanje postojeće
namjene (ukoliko se građevina ne nalazi na infrastrukturnim i
energetskim koridorima) u skladu s ovim odredbama.
Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu
s namjenom utvrđenom ovim Planom, a nalaze se unutar
infrastrukturnih ili energetskih koridora, moguća je u opsegu
neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 69.
Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana
uređenja Selce - Matkino (UPU 26) potpisanih od predsjednika i
ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice.
Tri izvornika čuvaju se u pismohrani Grada Crikvenice, a po
jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva Republike Hrvatske
- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko-pravne poslove, Ispostava Crikvenica
- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje
Primorsko-goranske županije.
Članak 70.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim
novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-01/04-01/55
Ur. broj: 2107/01-01-07-22
Crikvenica, 22. studenoga 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Crikvenice
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.
TEKSTUALNI DIOSadržajOdluka o donošenju
GRAFIČKI DIOKartografski prikazi u mj. 1:10001. Korištenje i
namjena površina2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža2.A. Cestovni promet2.B. Pošta i telekomunikacije; Energetski
sustav2.C. Vodnogospodarski sustav
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina4. Način i
uvjeti gradnje
www.internet-arhiva.hr2009-09-13T20:00:20+0200RijekaROBERT ČUNKO
31957.1.1.5Dokument je original.