URBANI SISTEMI. Šta su urbani sistemi? Teorije lokacije Diferencijalna urbanizacija Evolucija urbanih sistema Centričnost gradova Svetski gradovi. Šta su to urbani sistemi?. - PowerPoint PPT Presentation
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
117. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Šta su to urbani sistemi?Šta su to urbani sistemi?
• Svaki grad je deo jednog unutar sebe povezanog urbanog sistema, koji je sa druge strane deo regionalnog, nacionalnog i internacionalnog urbanog sistema. Na taj način gradovi čine kompleksnu međusobno povezanu mrežu.
• Urbani sistemi organizuju prostor kroz hijerarhiju gradova različitih veličina i funkcija. Mnogi od ovih hijerarhijski organizovanih urbanih sistema pokazuju zajedničke osobine u zavisnosti od relativne veličine i prostora na kojima se gradovi nalaze.
317. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Fon Tunenov modelFon Tunenov modelPredpostavke:•Svaki grad predstavlja posebno tržište (pijaca!)•Okruženje je kontinualni prostor•Zatvoreni sistem•Linearni transportni troškovi: udaljenost i težina!
0
5
10
15
20
25
30
35
0 5 10 15 20 25 30 35 40
Miles
Ec
on
om
ic R
en
t
Vegetables
Dairy
Beef
Wheat
817. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Hijerarhija urbanih centaraHijerarhija urbanih centara• Postoji čitav niz malih gradova koji su
međusobno blizu i udaljenije centralno mesto kome oni gravitiraju
• gradovi približno iste veličine razvijaju se na međusobno podjednakoj udaljenosti (južna Nemačka)
• Christaller je predložio mogući model rasporeda centralnih mesta, koji se bazira na geometrijskim figurama (obično heksagonima ili trouglovima), koji predstavljaju površinu opsluživanja naselja.
1217. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Pokušajte da na primeru Pokušajte da na primeru Irskog urbanog sistema iz Irskog urbanog sistema iz 1996. Godine proverite 1996. Godine proverite osnovne postavke Teorije osnovne postavke Teorije centralnih mesta.centralnih mesta.
1817. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Svetski (globalni) gradoviSvetski (globalni) gradovi
•u njima se nalazi većina robe, investicionog kapitala, međunarodne razmene, kreditnog potencijala;
•svetski gradovi poseduju lance specijalizovanih, tehnološki naprednih poslovnih servisa, posebno onih koji su po svojoj nameni međunarodni i koji su povezani sa finansijama, računovodstvom, marketingom, vlasničkim odnosima i pravnim poslovima;
2517. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Svetski (globalni) gradoviSvetski (globalni) gradovi
• to su gradovi u kojima su koncentrisana rukovodstva velikih korporacija i to ne samo međunarodnih, već i važnijih nacionalnih i velikih stranih firmi;
• u svetskim gradovima smeštena su sedišta nacionalnih i međunarodnih trgovinskih i profesionalnih asocijacija;
•u svetskim gradovima smeštene su i mnoge uticajne nevladine organizacije i međuvladine organizacije (Svetska zdravstvena organizacija, Ujedinjene Nacije, UNESCO, Međunarodna organizacija rada, itd);
2617. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Svetski (globalni) gradoviSvetski (globalni) gradovi
•to su takođe gradovi u kojima svoje sedište imaju mnoge moćne i međunarodno uticajne medijske kuće (uključujući novinske, izdavačke kuće i satelitske televizijske mreže), novinski i informativni centri i kulturna industrija (uključujući umetnost i dizajn, modnu industriju, film i televiziju);
•konačno, zbog svog velikog značaja i izloženosti, to su gradovi koji su česte mete terorističkih akata.
2717. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Rang 1977 1985 19951 London 1 London 1 London 12 Pariz 0,878 Pariz 0,914 Frankfurt 0,8593 Frankfurt 0,847 Frankfurt 0,848 Pariz 0,7674 Njujork 0,687 Njujork 0,809 Njujork 0,6725 Amsterdam 0,643 Amsterdam 0,612 Amsterdam 0,6146 Cirih 0,611 Tokio 0,608 Majami 0,5337 Atina 0,573 Cirih 0,586 Cirih 0,5338 Kopenhagen 0,526 Majami 0,530 Los Andjeles 0,5169 Tokio 0,496 Singapur 0,482 Hong Kong 0,515
10 Bangkok 0,439 Bangkok 0,460 Singapur 0,50211 Madrid 0,439 Hong Kong 0,446 Tokio 0,49412 Singapur 0,421 Madrid 0,427 Seul 0,46313 Hong Kong 0,393 Čikago 0,423 Bangkok 0,44414 Buenos Aires 0,368 Kopenhagen 0,417 Madrid 0,40515 Rio de Ž aneiro 0,344 Atina 0,413 Beč 0,37416 Sidnej 0,331 San Francisko 0,390 San Francisko 0,37217 Brisel 0,320 Brisel 0,368 Čikago 0,36918 Karacas 0,320 Boston 0,349 Dubai 0,36719 Toronto 0,309 Manila 0,347 Osaka 0,36420 Bombaj 0,302 Meksiko Siti 0,337 Brisel 0,363
Centričnost Centričnost svetskih svetskih gradova gradova prikazana prikazana preko preko indeksa indeksa avio avio putovanja putovanja između između 1977. i 1977. i 1995. 1995. godinegodine
3017. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Globalna hijerarhija svetskih gradova na Globalna hijerarhija svetskih gradova na osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”
A. ALFA SVETSKI GRADOVI12: London, Pariz, Njujork, Tokio10: Čikago, Frankfurt, Hong Kong, Los Anđeles, Milano, Singapur
B. BETA SVETSKI GRADOVI9: San Francisko, Sydnej, Toronto, Cirih8: Brisel, Madrid, Meksiko Siti, Sao Paolo7: Moskva, Seul
3117. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Globalna hijerarhija svetskih gradova na Globalna hijerarhija svetskih gradova na osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”
Globalna hijerarhija svetskih gradova na Globalna hijerarhija svetskih gradova na osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”osnovu “vrednosti neophodnosti gradova”
D. Svetski gradovi u formiranju D I Postoji relativno mnogo dokaza o formiranju
3: Okland, Dablin, Helsinki, Luksemburg, Lion, Bombaj, Nju Delhi, Filadelfija, Rio de Žaneiro, Tel Aviv, Beč
D II Postoje evidentni dokazi o formiranju2: Abu Dabi, Almati, Atina, Birmingem, Bogota, Bratislava, Brisbejn, Bukurešt, Kairo, Klivlend, Keln, Detroit, Dubai, Ho Ši Min Siti, Kijev, Lima, Lisabon, Mančester, Montevideo, Oslo, Roterdam, Rijad, Sietl, Štutgart, Den Hag, Vankuver
D III Postoji vrlo malo dokaza o formiranju1: Adelaida, Antverpen, Arhus, Baltimor, Bangalore, Bolonja, Brasilija, Kalgari, Kejptaun, Kolombo, Kolambus, Drezden, Edinburg, Đenova, Glazgov, Geteborg, Kvangčou, Hanoj, Kanzas Siti, Lids, Lil, Marsej, Ričmond, Sankt Petersburg, Taškent, Teheran, Tihuana, Torino, Utreht, Welington
3317. Decembar 2004.Urbani sistemi
INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJADEO 1: URBANIZACIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
Globalni gradovi (“ALFA globalni gradovi”), po pravilu sa preko pet miliona stanovnikaunutar svojih administrativnih granica i sa preko 20 miliona uključ ujuć i zaleđ e, ali u suštiniopsluž uju veoma veliku globalnu teritoriju: London, Pariz, Njujork i Tokio.
Sub-globalni gradovi (“BETA i GAMA globalni gradovi”), po pravilu izmeđ u jednog i petmiliona stanovnika u administrativnim granicama i oko 10 miliona sa zaleđ em, pruž ajuglobalne usluge u nekoj od specijalizovanih oblasti usluga (bankarstvo, moda, kultura,mediji, itd) i skoro kompletan opseg usluga za limitiranu nacionalnu ili regionalnuteritoriju: u ovu grupu spada već ina evropskih prestonica, uključ ujuć i i one gradove kojinisu administrativne, ali jesu “komercijalne prestonice” (Milan i Barcelona, pre svih) i nekeregionalne centre u najveć im evropskim zemljama (Glazgov, Manč ester, Lion, Marsej,Hamburg, itd). Ova poslednja kategorija mož e se uporediti sa Kristalerovim L-centrima i umnogim pojedinostima je sa njima ekvivalentna, mada se mora reć i da u Kristalerovojshemi L-centri ne obuhvataju nacionalne prsetonice.
Regionalni gradovi (ekvivalentno sa Kristalerovim Landstadt), sa populacijom izmešu250.000 i jednog miliona. Neki od ovih centara su u klasifikovani u kategoriju D, prematabeli 6, dakle kao svetski gradovi u formiranju.
Provincijalni gradovi (ekvivalentno sa Kristalerovim Provinzstadt), sa populacijom izmeđ u100.000 i 250.000.
Modifikacija Kristalerove teorijeModifikacija Kristalerove teorije