-
SITTE urbanist, prije svega teoretiar. Smatra da stanovnici
grada trebaju ivjeti sigurno ali prije svega sretno, pozivajui se
na Aristotela. Gradogradnja- mora biti stvar tehnike + umjetnosti.
Nedostatke modernih gradova pripisuje manjku umjetnike intencije.
Npr za kipove traimo velebne trgove, umanjujui time vrijednost kipa
umjesto da ih postavljamo na neutralne pozadine, poput slikara.
Najvei dio njegovih analiza bavi se usporedbom starih i gradova s
modernima (pri emu sve usporeuje na temelju vizualnog, ne ba
funkcionalnog). Stari gradovi su pri tome pozitivni primjeri i
uzori, a moderni su bolesno simetrini, blokovski, s prometom kao
primarnim problemom za rjeavanje, ime nastaju besmislena vorita
koja nazivamo trgovima, bez karaktera. Problem u modernim
gradovima- jednostranost (samo tehnika, nedostaje umjetnosti). Ne
samo jednostranost nego i opevaljani pogled na svijet (ne definira
tono to, ali pretpostavljam kapitalizam, novac, ekonomija koja
upravlja urb). Tu podmuklu bolest ukoene geometrijske pravilnosti,
valja lijeiti protuotrovom razumne teorije tj prouavati stare
majstore koji su nesvjesno i slobodno ili pravim putem. (Sitteovi
utjecaju na Zagreb itaju se kroz; veliki luk Zvonimirove ulice,
ladanjski zagrebaki breuljci, donjegradski perivoji, dostojanstvo
periferije, prazan prostor oko Save). P A R I Z
Sredinom 19.st. pariki prefekt i barun Georges-Eugne Haussmann
(po Vuku: or-En Osmn, op.a.) dobija narudbu od francuskog cara
Napoleona 3., nakon to je ovaj vidjo London, da d prijedlog za
obnovu Pariza. Pariz je dotad izgled'o ko srednjovjekovni grad
guste i nepravilne uline mree, idealan za revolucije,
demonstra-cije i barikade potlaenih i obespravljenih masa, protiv
kojih su se tadanja vlast i buroazija zduno borile. Obnova je
zapoeta 1852. a zavrena je 1870. Ukljuivala je sve vidove urbanog
plani-ranja ne samo sredita grada, ve i njegovih predgraa. Ulice,
avenije i bulevari, nove fasade, javni parkovi, kanali i fontane,
gradska infrastruktura - kanalizacija, javne graevine i spome-nici,
sve je to trebalo inkorporirati u izgled potpuno novog i drukijeg
Pariza. Projekt, koliko je bio ogroman i kompliciran, toliko je bio
kontroverzan i kritiziran. Za razliku od konzerva-torskog pristupa
obnove Bea, ovaj je primjer posve drukiji; od tadanjeg
srednjovjekovnog Pariza ostalo je jako malo, a danas, tj. ve
stoljee i po Pariz nosi epitet jedne od najljepih i modernijih
metropola s prostranim avenijama, trgovima, parkovima i slobodnim
prostorima.
-
Kako to i obino biva, pod krinkom zanimanja za socijalna i
zdravstvena pitanja, jer naime, u najsiromanijim je dijelovima
grada na 1km ivjelo i do 100,000 stanovnika u potpuno
nehigi-jenskim uvjetima, a ustvari radi interesa najbogatijeg i
najmalo-brojnijeg drutvenog sloja buroazije, odnosno sigurnosti
nji-hovih nekretnina diljem grada, te naposlijektu, radi sigurnosti
tadanjeg reima, zapoeta je obnova. Ipak, najvie su se okoris-tile
banke, koje su kreditirale itav projekt (...Bilo je to dobro
vrjeme, sve na kredit, sve za raju, jarane!...naaat!). Prije samog
poetka radova, drava je provela eksproprijaciju (iz-vlatenje) nad
onim zemljoposjednicima, ija su zemljita i zgrade stajale na putu
obnove. Najprije su ruene stare zgrade, a onda su sagraene nove
avenije s novim instalacijama vodovoda, plinovoda i kanalizacije.
Slobodna zemljita ponovno su prodavana zainteresiranim kupcima, a
na njima se moglo graditi prema tono utvrenim i strogim pravilima.
Iako se inilo da je projekt isplativ i odriv, dugovi su toliko
narasli, da ih je na kraju morala vratit, a ko dru-gi, nego raja.
Zadani su i strogi kriteriji za veliinu, visinu, oblike i izgled
novih zgrada. Umjesto 20,000 poruenih, niklo je 40,000 novih!
Haussmann je utjec'o i na njihov izgled, tj. tipologiju. Prema
njemu, sve su trebale biti sline; kontiniurani vijenci du fasada,
balkoni i dekoracija na drugoj etai (piano nobile), jednostavnija
dekoracija (oko prozora) na viim etaama, neukraeni kontinuirani
potez balkona na zadnjoj etai (5.), krovovi pod kutem od 45, neke
su od osnovnih znaajki novih zgrada. Zgrade nisu smjele biti vie od
cca. 20m. Kao uzor izgledu ulice, posluila je postojea Rue de
Rivoli. Haussmannova ulina mrea i danas je kraljenica Pariza.
Najvei i najkompliciraniji radovi ostvareni su pedesetih godina
19.st. kada je Napoleon 3. uivao najvei autoritet tijekom svoje
vladavine. Od kontroverznijih radova treba spomenut ruenje i
transformaciju Ile-de-la-Citea, otoka usred grada na kojem se
nalazi katedrala NotreDame. Izgraene se brojne avenije i bulevari,
koji su tada satelitske gradie oko Pariza pretvorili u suverene
dijelove grada, povezavi ih meusobno i s njegovim sreditem. Jedna
od upeatljivijih toaka na karti grada svakako je kruni Place de
l'Etoile, u ijem su sreditu Trijumfalna vrata, a u kojem se
sas-taje 12 zrakasto poloenih avenija. Izgraena su dva nova
eljez-nika kolodvora (Gare de Lyon juni i Gare du Nord sjeverni),
koji su s onim postojeima povezani vanim prometnicama. Najznaajnija
nova graevina javnog karaktera opera je Ch. Garniera u neobaroknom
stilu. Izgraen je sustav vodovoda s naj-veim spremnikom vode tada u
Svijetu. Po uzoru na London, car je naruio niz parkova i uma
(Bolonjska i Vensanska). Svaki je kvart dobio svoj trg, a u svakoj
su aveniji zasa-eni drvoredi. ta jes jes, ali obnova je donijela i
neke boljitke: prestale su epi-demije, smanjile su se guve u
prometu (uvjetno reeno), a nove zgrade bile su konstruktivno i
funkcionalno bolje od prethodnih. Meutim, dolo je do socijalnih
segregacija. Kao prvo, u gradu se poveao broj radnika (onih to su
radili na obnovi grada, a koji su trbuhom za kruhom doli u Pariz),
to je u ovom sluaju znailo poveanje broja siromanih graana.
Evidentan je primjer stambene zgrade prije i poslije obnove. Prije
obnove u istoj su ivjeli, redom po katovima, od najnieg do
potkrovlja, buroazija, dravni inovnici, radnici te studenti i
siromani - Les Miserables. Nakon obnove, skupe cijene najma stanova
u samom gradu, potjerale su siromanije slojeve u predgraa,
konkretno na istok. A Istok je istono ;) Treba napomenut, da je
teite obnove bilo u sre-ditu grada, dok je u predgrau ona ila
jaaako sporo, poput kakva pua golaa... To je dovelo do
nezadovoljstva lokalnog puka, kojem je drukije obeano.
Naposlijetku, nesrazmjer je bio oit; na za-padu su bili uredi i
domovi buroazije, a na istoku kuerci i in-sule proletera, te
industrijski pogoni, ko iz kakvog naturalis-tikog romana. Obnova je
konano zavrila poetkom '80-ih. Stotinu godina nakon njenog poetka,
doivjela je najvee kritike. Poslije svjetskih ratova trebalo je
obnovit poruene gradove. Vodeu ulogu u tome imali su arhitekti iz
organizacije CIAM, pod vodstvom Corbusiera (Charles-Edouard
Jeanneret pravo mu je ime), koji su promovirajui svoje ideje,
negirali one Haussmannove. '70-ih, usporedo s pojavom postmoderne,
dolazi do reafirmacije ovih potonjih. Izvori pitke vode su bili
zagaeni. Sistem kanalizacije nije odgovarao potrebama grada. Pariz
je dobivao pitku vodu iz Seine koja je ujedno sluila kao i glavni
kolektor kanalizacije. Nije bilo dovoljno prostora za groblja i
parkove. Velike povrine zauzimale su etvrti bijede i siromatva.
Vladao je prometni kaos. Uvedeni su standarni sistemi uline opreme:
klupe, nadstenice, kiosci, satovi, stupovi za rasvjetu,
natpisi..
-
B E
Ringstrasse je glavni beki bulevar, koji okruuje staru gradsku
jezgru. Sredite je javnog gradskog ivota, a ujedno i
najrepre-zentativniji dio grada, jer sadri neke od
najmonumentalnijih bekih graevina iz vremena historicizma
(1860.-1890.), odnosno Habsburke monarhije. Nastao je na mjestu
srednjovjekovnih zidina i na prostoru glacisa 500m irokom,
neizgraenom koridoru izvan zidina. Sredinom 19.st. dogodila se
revolucija protiv diktature cara Ferdinanda i princa Metternicha.
Na prijestolje je doao novi car, Franjo Josip 1., a s njim su dole
i promjene. Inicirana je razgradnja gradskih fortifikacija, odnosno
izgradnja reprezentativnog bulevara s buduim javnim zgradama,
palaama i sl. Bulevar je dug oko 4km, a irok izmeu 500 i 1000m. Za
njegovo je ureenje 1858. raspisan natjeaj. Pobjedio je njem.
arhitekt i urbanist Ludwig Forster, sa svojim konzervatorskim
pristupom, kojim je sauvana stara gradska struktura. Iako su
najpoznatije graevine uzdu Ringstrasse bile javne (Hofburg,
Rathaus, Parlament, Opera, Muzeji, Sveuilite...), veina ih je bila
izgraena iz privatnih fondova. Preser je bio ei, pa su se
aristrokracija i plemstvo utrkivali oko izgradnje to grandioznijih
i skupljih palaa. Jedina restrikcija bila je vezana za visinu
zgrada. Jedina sakralna graevina je Votivskirche. Osim velebnih
graevina, Ringstrasse okruuju brojni parkovi i trgovi, te spomenici
svakojakih povjesnih linosti. Oni su financirani novcem koji je
prikupljen prodajom zemljita uz Ringstrasse boga-tom sloju
buroazije. Iako je veina zgrada planirana istovremeno,
karakteriziraju ih razliiti neostilovi neorenesansa, neo-gotika,
neoklasicizam, itd. BARCELONA ZAGREB
-
L i n e a r n i g r a d - Soria y Mata Ideja Linearnog grada
javlja se krajem 19.st. Njezin je protagonist panjolski arhitekt i
urbanist Arturo Soria y Mata. Soria je roen u Madridu, gdje je
proveo veinu svog ivota, te naposlijetku umro u njegovom predgrau.
Prvi je put publicirao svoje vizije 1883., ak 15 godina prije
Howardove vizije Vrtnog grada. Iako su oba projekta bila suvremena
i pomalo kontroverzna, meusobno su potpuno suprotni. Prema Soriji,
kljuni imbenik gradskog ivota nije udaljenost, nego vrijeme
putovanja. Soria je htio ruralizirat' grad, odnosno urbanizirat'
selo. Bilo je to linearno predgrae s jednolikom gustoom niske
stambene izgradnje i industrijske zone uzdu prometne osi, koja je
sadravala tramvaj i eljeznicu, odnosno potez drvoreda i etalita
(bulevar). Kljuni je imbenik koncepta bio razvoj brzog masovnog
prometnog sustava, sposobnog da preveze putnike na velike
udaljenosti, ne samo meu naseljima, ve i meu gradovima. U to su
vrijeme brzi vlakovi postizali brzinu od oko 30km/h, to je moglo
rezultirati linearnim gradom duljine do 30km. Soria je izmeu
ostalog, kumovao prvoj tramvajskoj liniji u Madridu 1875. Navodno
je osmislio i gradsku telefonsku mreu. 1894. dobio je odobrenje da
se Madrid krunom tramvajskom linijom povee s okolnim gradovima i
selima, a bio je i savjetnik pri izgradnji madridskog metroa.
RUSIJA . MILJUTIN '20-ih godina 20.st. Sorijine ideje reafirmirao
je sovjetski urbanist Nikolaj A. Miljutin. Miljutinov linearni grad
sastojao se od nekoliko funkcionalno specijaliziranih zona. Nalazio
se uz rijeku, orijentiran tako da dominantni vjetar pue od
rezidencijalnog dijela prema industrijskom. Postojalo je 6 zona:
potpuno odvojena zona eljeznikog prometa; zona proizvodnje i javnog
poduzetnitva s pripadajuim znanstvenim, tehnikim i obrazovnim
institucijama; zeleni pojas s glavnom nadzemnom prometnicom;
rezidencijalna zona s drutvenim, stambenim i djejim sadrajima;
parkovi; poljoprivredna zona s vrtovima i dravnim farmama. Miljutin
je u istoj zoni postavio industriju i obrazovne institucije,
pravdajui se Engelsovom (Marx & Engels) izjavom: obrazovanje i
rad bit e ujedinjeni!. LE CORBUSIER Primjenio je koncept linearnog
grada kod St.Diea uzdu autoputa.
linearni grad madrid
ruski linearni grad presjek linearni grad
-
E b e n e z e r H o w a r d - VRTNI GRAD Howard je britanski
urbanist. Kao mladi odlazi u Ameriku, ne bi li postao farmer.
Uvidjevi da to nije njegov put, potaknut djelima amerikog pisva
Ballamy - knjiga Looking Backward, poinje se interesirati za
socijalna pitanja te smiljati naine poboljanja kvalitete ivljenja.
5 godina kasnije vratio se u Englesku i osnovao firmu. Nedugo zatim
napisao je knjigu Tomorrow: A Peaceful Path to Real Reform ilitiga
Garden Cities of Tomorrow. U njoj pie o novom idealnom gradu, koji
treba biti spoj suvremenog grada i sela (ljepota krajolika, ist
zrak i okoli, niski trokovi ivota...), okruen poljoprivrednim
zemljitem. On bi bio satelitski grad nekom postojeem veem gradu,
ograniene veliine (nekoliko desetaka tisua stanovnika) i to je
najvanije, unaprijed isplaniran. Ideja vrtnog grada nije imala
nigdje velikog utjecaja na izgradnju velegrada nego samo na manja
naselja u predgraima. Prema tim je principima nastalo puno
satelitskih gradova u Engleskoj. Najpoznatiji su Letchworth i
Welwyn City, te Stevenage i najvei od njih Milton Keynes, kao
poslijeratni gradovi. Howardovo naglaavanje vanosti konstantnog
zelenog pojasa poljoprivrednih zemljita oko grada uskoro je postalo
dio britanske urbano-planerske doktrine, koja se razvila gotovo do
dogme. Najimpresivnija aplikacija te ideje bio je plan za Veliki
London (Greater London) iz 1944. i prsten novonastalih satelitskih
gradova izvan londonskog Green-belta. Trebalo je podii jedan mali
vrtni grad kao radni model a potom grupu gradova. Ako se ovi
gradovi izvedu s uspjehom tada slijei i rekonstrukcija Londona.
Howard je zamisljao svoj grad kao niz koncentrinih krugova. Centar
se trebao sastojati od grupe javnih zgrada, grupiranih oko jednog
trga. Na pola puta od centra i perifernog kruga zamiljena je kruna
avenija iroka 135m s travnjacima i drveem. Periferni krug je
formiran kao agrarni pojas. Predviena je i zona za industriju. U
okruglom parku okruenom vrtovima trebale su stajati javne zgrade
svaka na svom zemljitu: vjenica, koncertna i skuptinska dvorana,
kazalite, knjinica itd. Howard je 1899. osnovao Udrugu vrtnih
gradova, prvu u Engleskoj koja se bavila pitanjima grada i
okolia.
segment vrtnog grada: centralna javna povrina,pojas
stanovanja,periferni industrijski pojas 3 ENGLESKA VRTNA GRADA
Letchworth(Parker,Unwyn) 1903. Welwyn(Soisson) 1920. -------------
Hampstead(Unwyn) 1906.
-
A M S T E R D A M - Hendrik Petrus Berlage Od poetka 20.st. sva
nizozemska naselja s vie od 10,000 stanovnika morala su imati GUP.
Nizozemski graevni zakoni poticali su stambenu izgradnju za
siromanije slojeve. Priroda terena nametnula je jasnu urbanu
strukturu gusto tkivo ispresijecano mreom hijerarhiziranih kanala.
1901. nizozemski arhitekt Hendrik Petrus Berlage dobija narudbu za
proirenje Amsterdama na jug. Njegovo prvo rjeenje biva odbijeno,
ali on radi i na drugom, poznatom pod nazifom Juni plan. Ono je
blisko ideji vrtnog grada, jer je gustoa izgradnje bila relativno
niska, pogotovo za amsterdamske standarde. Berlage je raskinuo s
tradicionalnim stilom amsterdamskog urbanizma i umjesto za njega
dosadnih i potitenih ulica starog grada, doao s idejom artistikog
planiranja, koje je fokusirano na siluetama zgrada, ulinim i
gradskim vizurama, cvjetnim i zelenim nasadima te kanalima. Tako
nastaju iroke avenije, veliki trgovi i glavne prometnice, kao i
pokrajnje intimne ulice te neoekivani vidici i prizori. Izvorna je
ideja bila naglaavanje veih raskrija visokim monumentalnim
zgradama, a od onih rijetko izvedenih izdvaja se ona na
Victoriepleinu. Ulina mrea nije ortogonalna, ve slijedi logiku
kanala i ulica starog Amsterdama. Berlage meutim nije projektirao
nijednu zgradu, ve je posao prepustio novim nadama amsterdamske
kole arhitekture. Ti su arhitekti tretirali fasade kao skulpture,
gdje su koriteni skupi i dekorativni materijali (cigla). Takav plan
tek je 1917. prihvaen od Gradskog ureda za planiranje, a prve kue
sagraene su dvadesetih godina 20.st. Svojim je idejama doao u sukob
sa stavovima CIAM-a, na ijim je kongresima i sam nazoio nekoliko
puta. Berlage se smatra ocem moderne nizozemske arhitekture. Umro
je 1934. u Haagu.
Amsterdam-jug:kontinuitet urb.razvoja, nije utopija, bez
pekulacija, teren-vlasnik grad, samo za dostupni teren, prilagoen
Holananima, planiranje na dugi rok U Nizozemskoj je 1901. donesen
propis po kojem svaki grad vei od 10ooo stanovnika mora izraditi
urbanistiki plan. Kako se broj ljudi u Amsterdamu od 75.do 1900.
udvostruio, Berlage predvia proirenje prema jugu. Temeljna je
ideja- niz ulica razliitih funkcija, a zbog toga i oblikovnih
osobnosti- od irokih bulevara s drvoredima do stambenih ulica
unutar blokova. Dio ulica prati liniju kanala. Stambeni blokovi, do
5 katova, odreivali su presjek ulica, jasno definirajui urbani
prostor. Unutar svakog bloka ureen je vrt- dvorite. Niz blokova
zavrava uglovnicom. 100-200m x 50m su blokovi. U prizemlju- duani,
ponekad javna namjena. -> utjecalo na gradnju stambenih etvrti
20ih godine, a naroito na veliku grupu arhitekata jedinstvenog
stilskog izrada- tzv Amsterdamska kola.
-
INDUSTRIJSKI GRAD C i t I n d u s t r i e l l e Tony Garnier
(1904, 1917)
Tonyja Garniera osebujni francuski arhitekt i urbanist. Jedan je
od protagonista modernistikog urbanog planiranja, a u arhitekturi
je jedan od pionira uporabe armiranog betona. Rodio se u Lyonu,
drugom po veliini francuskom gradu, te u njemu proveo veinu ivota,
planirajui i projektirajui. Kao mladi eli otii u Rim, ne bi li
prouavao antike spomenike i graevine vjenog grada. Krajem 19.st.
kao pobjedniku Prix de Rome, to mu napokon i uspijeva, te odlazi u
Villu Medici, koja je bila dio Francuske akademiju u Rimu. No
meutim, iako mu je zadatak bio istraivanje i prouavanje antike,
rimske, grke i bliskoistone arhitekture, on je radio na neem sasvim
drugom. Naime, kao mali je ivio u tekim ivotnim uvjetima, kao
dijete radnika u tekstilnoj industriji. Kao takav je bio primoran
razmiljati o boljim nainima socijalnog stanovanja, to e uroditi
plodom upravo za njegova boravka u Italiji. Osmislio je utopijski
industrijski grad budunosti. Grad bi bio zoniran na 4 zasebnih i
proirivih zona: industrija - rad, stanovanje, odmor
(zdravstveno-rekreacijsku), promet. Postoje 4 glavna
principa-motiva: funkcionalizam, prostornost, zelenilo i sunce
(insolacija). Grad je trebao bit smjeten u okolici Saint-Ettiennea
koji je bio tipini industrijski grad na poetku 20.st. Lokacija je
ovisila o blizini sirovina i prirodnih izvora energije. Imao bi
35,000 stanovnika. Nalazio bi se na stjenovitoj padini gorja, s
industrijom u podnoju uz rijeku, a bolnicom na vrhu. Sustavno su
isplanirane stambene zgrade, industrijska postrojenja, eljezniki
kolodvor i sve druge javne zgrade. Industrija je odvojena od samog
grada zelenim pojasom to je kasnije uinjeno u ruskim projektima za
linearne gradove (Soria y Mata). Garnierov rekreacijski centar
postavljen je na zaklonjenom mjestu na padini oblinjeg brijega,
orijentiran na jug. Sredina izduenog grada predviena je za drutveni
centar, kolsku etvrt i jedan kompletan sportski kompleks. Grad je
podijeljen na trake istok-zapad (zbog orijentacije prostorija).
Svaka traka - osnovna jedinica bila je veliine 50x150m. Nesvjesno
je ostvaren princip linearnog grada (odvajanje od centraliziranog
renesansnog grada). Izmeu svih blokova lee otvorene povrine.
Drutveni blokovi koji su smjeteni pored glavnih tranzitnih ulica
imaju krovne ureene vrtove. Svaka kua ima veliku centralnu dnevnu
sobu i male spavae sobe, kuhinju i kupaonicu. kole su projektirane
u otvorenom tipu i niske, rasporeene po cijelom gradu, poveavaju
svojom vegetacijom zelenilo grada (kasnije su predgraa Amsterdama
postavljena po slinim smjernicama). 1917. je po prvi put publicirao
svoju ideju u knjizi. Odreen utjecaj na Garniera izvrio je fran.
socijalist, filozof i humanist Ch. Fourier, dok je Garnier
anticipirao ideje CIAM-ove Atenske povelje iz 1933. Vrativi se u
Lyon, Garnier je veinu vremena proveo radei u gradskom uredu za
projektiranje, u slubi lionskog gradonaelnika. Pod njegovom je
paskom realizirao svoja najznaanija arhitektonska djela: bolnicu,
stadion, stambeno naselje i veliku halu. Kompleks klaonice iz 1917.
simboliki predstavlja grad u malom.
-
* (*vrijeme kada FL Wright gradi prve vile, a Howard promovira
ideju grada-vrta) Imaginarni grad kojeg je Garnier predvidio na JI
Francuske. Moe biti bilo gdje, ali poeljno je da je u blizini
izvora sirovina, izvora energije ili odgovarajue vrste prijevoz. Za
konkretan primjer u blizini je rijeka, a i rudnici (koji mogu biti
i malo udaljeni od grada). Sve je izgraeno od lokalnih materijala.
Hidroelektrana osigurava dovoljno energije za stanovnike. Tvornice
se nalaze u ravnici uz rijeku. eljeznica odvaja tvornicu od grada
koji je na uzvisini. Grad je podijeljen na trake I- Z kako bi se
olakalo orijentiranje. Svaka traka veliine je 30x150m. Jo povienije
su bolnice, a terase su im okrenute prema jugu. Kako su sve te
funkcije fiziki odvojene, postoji mjesta za njihovo dodatno irenje.
Unutar izgraenog podruja- raznolika tipologija u skladu sa strogim
standardima vezanima uz osvjetljenje, zranost, zelenilo. Kue u
prosjeku 2katnice- mala gustoa. Moderni materijali- AB. NA GARNIERA
-> utjecaji grada Lyona (jedno od najnaprednijih ind.sredita
Francuske u 19.st, svila i metalurgija) u kojem je roen i odrastao.
Takoer, u Lyonu je oko 1900. poeo razvoj fotografije,
kinematografije, automobila, avijacije to je sigurno utjecalo na
ideju ind.grada. -> utjecaj prijatelja Zole koji u svojoj knjizi
opisuje viziju novog drutv -ekonomskog poretka NJEGOV UTJECAJ ->
ideja zoniranja, koja se kasnije javlja i u Atenskoj povelji 1933.
-> Le C objavljuje njegov rad u Lesprit noueveau -> teoretski
modeli Sovjetskog saveza -> ak i predgraa Amsterdama (izmeu
blokova-zelenilo, drutveni blokovi smjeteni uz glavnu ulicu,
otvorene povrine- zelenilo) ps. Garnierova ideja nikad nije
realizirana i provjerena. Jedino to je radio su radovi u Lyonu;
klaonice, bolnica, gradska etvrt.
-
E r n s t M a y - FRANKFURT - socijanlno stanovanje vrijeme
Weimarske republike (1919. - 1933.), poslijeratno stanje, propast
ekonomije, iniflacija-kriza -> inozemni zajmovi, krediti ->
privredni procvat. kriza stanovanja, porast brakova, izbjeglica,
nedostatak obuenih radnika,, porast cijena materijala - potreba za
novim pristupom, zato se i javlja potreba za tipskom proizvodnjom i
prefabrikacijom U Frankfurtu se postavlja cilj izgradnje prostranog
kompleksa sa socijalnim stanovima. Ernst May na elu je javne slube
za arhitekturu i urbanizam, frankfurtskog Odjela za stanovanje,
postavljen je za glavnog arhitekta grada 1925. Sluba ima i novac i
mo, na taj nain sprjeavajui usitnjavanje odgovornosti i
investiranja. May je savjetnik za izgradnju, uestuje u odlukama,
dobio priliku da rjei problem nedostatka stambenih jedinica u gradu
Priprema generalni urbanistiki plan Frankfurta (Meyer- zaduen za
centar, May za proirenje). Osnova plana je zamisao da veina
stanovnika treba ivjeti u decentraliziranim satelitskim gradovima,
od 10-20000 stanovnika. May je planirao prema principima vrtnog
grada (Trabantenstadt), a koje su postavili britanski urbanisti E.
Howard i R. Unwin. No za razliku od pravih vrtnih gradova, koji su
smjeteni na veoj udaljenosti od postojeeg grada, Mayovi su sateliti
integrirani u postojei urbani kompleks. naselja frankfurta naselje=
siedlung. Mayeva ideja satelitskih gradova na planu Bratislave.
Odbijanje razvoja grada zrakasto - prstenastim principima, elja da
se u grad uvedu zeleni pojasevi. Potvruje i zoniranje - industrija
du Majne, i i z od starog grada, administracija i trgovina u
centru, stanovanje na periferiji. Naglasak je na decentralizaciji
naselja po slobodnom prostoru okolnog sela. Ali, naselja tj
Siedlunen nisu autonomna sela (poput Howardsovih) nego stambena
naselja u velikom industrijskom gradu. On eli ouvati urbanu
cjelinu. Mrea jakih prometnica povezuje te etvrti sa centrima i
zonama rada, a unutar njih samo su osnovne pratee djelatnosti.
Kritike: kao osnovna jedinica naselja odabrana je kua, a ne stan.
Potrebna direktna veza stana i vrta, vrt je nastavak stana. U
poetku razvoja ideje, ispred svake kue posljedino bi se gradila
ulica pune irine - preskupo. Trebalo je razviti plan s jednom
glavnom i nizom pristupnih ulica (pjeakih, biciklistikih, u
posebnim potrebama hitna pomo i selidba) te potrebnim osunanjem
(idealno 22,5 stupnja od osi S-J) - plan Zeilenbau. Taj plan je
primjenjen u naselju Westhausen. Frankfurt je tako ostao urbana
cjelina sa zonom gradskih parkova izmeu nukleusa i trabanata.
Trabanti su oznaavali rezidencijalne gradie iz kojih su ljudi
(brzim vlakovima ili specijalno izgraenim autocestama) ili na posao
u oblinji metropolis. Zoniranje, koncetracija industrije du Majne,
istono i zapadno od starog grada, administraciju i trgovine u
centru, stanovanje na periferiji. Naselja- Siedlungen nisu
zamiljena kao autonomna sela, to su stambene etvrti u velikom
industrijskom gradu. Mrea javnih ulica ih povezuje s centrom i
zonama rada, a u samim etvrtima se nalaze samo manji pratei
sadraji. Novi Frankfurt - asopis May je nastojao uiniti drutvo
jednakijim, tolerantnijim i organiziranijim, pa je svoje ideje
promovirao kroz mjeseni asopis u kojem je najavljivao dolazak nove
ujedinjene metropolitanske kulture. Razvijale su se i ideje to
uinkovitijeg konstrukcijskog procesa, pa se eksperimentiralo s
prefabrikacijom i panelnom konstrukcijom. Ipak, naglasak se
stavljao na funkcionalizmu, ekonominosti i humanim arhitektonskim
vrijednostima. 1930. iste ideje May je s timom od 17 ljudi trebao
realizirati u sovjetskoj, boljevikoj Rusiji. No, s obzirom na
okolnosti (loe postojee stanje, korupcija vlasti, neodgovornost
pojedinaca) projekti nisu bili onako uspjeni kao u Njemakoj. Ipak,
u 3 godine izgraeno je 20ak novih ruskih industrijsko-rudarskih
gradova, od kojih su najpoznatiji Magnitogorsk, Orsk i
Novokuznetsk.
-
Pojavom nacistikog reima u Njemakoj poetkom '30-ih, May, po
svjetonazoru socijalist, nije bio najomiljeniji u vlastitoj dravi,
pa je dugi niz godina proveo u egzilu u Africi (Keniji), gdje je
radio na brojnim projektima urbanizacije lokalnih zemalja
(Uganda-Kampala). Zvali su ga 'Lenjinom njemake arhitekture'. mane:
Najsiromaniji su trebali dobiti kvalitetne stanove, a na kraju su
samo radnici koji su dobro zaraivali si mogli priutiti ivjeti u
Frankfurtskim naseljima. Zbog prefabrikacije i tipske proizvodnje
je mnogo radnika izgubilo posao. Stanovi koje je May nazvao
'apolutni minimum' imali su 32m2, svi sanari su morali koristiti
centralnu kupaonicu s tuevima. Dnevna soba se morala koristiit kao
spavaa tako da se zapravo nastalila tradicija koritenja kuhinje.
Budui da ljudi nisu imali novaca nisu mogli koristiti elektrinu
energiju pa tako ni svoje Frankfurtske kuhinje. Plaali su prijevoz
do centra-posla. Problemi prefabrikacije: vlaga koja se zimi
smrzavala i uzrokovala bolesti, metalni prozori koji proputaju,
zidni tapeti u loem stanju, ugraene penice u loem stanju. na
zidovima se pojavljuju pukotine... Nakon 2.svj.rata vratio se kui,
gdje je '50-ih nastavio raditi na slinim projektima u Hamburgu.
Umro je 1970. u istom gradu. sve je u rukama javnih slubi (grada i
opine): 1.mo i novac u rukama gradske uprave E.MAY radi u javnoj
slubi za arhitekturu i urbanizam, grad.savjetnik, - radi Generalni
urbanistiki plan Frankfurta 2. kupovina terena izvlatenje 3.
urbanistika razrada (planovi glavnih naselja) opinski arhitekti
ponekad u suradnji s nezavisnim arhitektima 4. arhitektura zgrada
tipske jedinice grubi graevinski radovi (prefabricirani) zavrni
radovi (prozor, tipska kuhinja, tipski namjetaj) opinski arhitekti
ponekad u suradnji s nezavisnim arhitektima 5. izgradnja i
financiranje izgradnje tvornica za prefabriciranu izgradnju,
eksperimentiranje s novim materijalima 6. upravljanje gradnjom i
kontrolom pomo i kontrola za naselja koja grade privatna drutva
direktno upravljanje opinskih projekata 7. informiranje javnosti
(E. May asopis NeueFrankfurt) projekt:DOLINA NIDDA - 3.500 stanova
zemljina politika zemljina politika: 45% zemljita u vlasnitvu
grada, pribavljanje preostalog terena bez pekulacije zemljite +
priprema terena < 25% cijene stana nain financiranja i
upravljanja uee opine je znaajno dravni zajmovi s niskim kamanim
stopama 1-3% kamate olakice, pozajmice kod tedionica, subvencije,
garancija na zajmove Ureenje doline Nide Javni park (po uzoru na
Londonske parkove) - oko parka se nalaze sela povezana cestama.
Dananji grad - samo dio je izgraen. Naselje Rmerstadt Naselje
ogranieno rijekom Nida. Okomito na glavnu prometnicu je cesta koja
ima dvije uzastopne krivine sa dvije kontinuirane zgrade (trgovina,
kola). Okomito na glavnu ulicu postavljene su stambene ulice,
zgrade su parelelne s dolinom i lagano kaskadirane i presjecene s
nekoliko putova koje vode do vidikovaca (esplanade) iznad bedema te
povrtnjaka. U unutranjosti dviju ovako definiranih etvrti
pojavljuju se kue u nizu P+1 ili zgrade s vrtovima, te unutarnji
prostor s vrtovima razliitih karaktera. Zavretak svakog niza uz
bedem oznaen je jednom viom stambenom zgradom pod uglom na
esplanadu.Prema glavnoj cesti zadnja zgrada je via i druge boje.
Niz je savijen da se prilagodi lokaciji, otvarajui vizure do rijeke
Nide i preko nje do planina u zaleu.
-
Rmerstadt (kolokvijalno: Zickzackhausen) ime je frankfurtskog
naselja, koje se smatra jednim od najveih urbanistikih dostignua
20.st. U prilog tome ide injenica da je E. May, odnosno njegov opus
bio glavna tema II.CIAM-a, to se 1929. odravao upravo u Frankfurtu.
Naselje Westhausen
Nalazi se uz veliku prometnicu S-J, koja se prua do centra
Frankfurta. Pravilna mrea prometnica, dva prilaza, dvije ceste S-J,
4 istok zapad (izmeu pjeake staze). Na sjeveru naselja uz
prometnicu, nalaze se visoke zgrade P+3, na jednakim razmacima,
okomite na prometnicu. Nizovi S-J, pristupi okomiti na ulice, dva
stana, prizemlje i kat. Vrtovi izmeu zgrada.Problemi stanara s
vrtovima. Praunheim Radi konstrukcije od lakog betona. Osnovna
komponenta sistema su betonski paneli dimenzija 3x1x0,2 ojaani
armaturom. Paneli su bili podizani dizalicama na mjesto ugradnje a
neobueni radnik ih je postavljao u leite. Prednost brzina i cijena
gradnje. Blok u Frankfurtu Postepeno se naputaju smicanja,
naglaavanja uglova,krajeva nizova, dok se razvijaju
industralizacija i tipizacija. 1. faza - blok 19st - gust i vrst
2.faza - pranjenje centra (Amsterdam) 3.faza - otvaranje krajeva i
smanjenje gustoe, dva niza kua koje uokviruju vrtove (Rmerstadt i
Praunheim) Od tradicionalnog bloka zadravaju se dva principa: jasan
odnos izmeu zgrade i njenog terena fasade zgrada su razvrstane,
naglaavanje ulazne i zadnje fasade Naputa se: kontinuitet prema
ulici, privatni prostori su ogranieni na stanove i balkone, javni
prostor zauzima itav neizgraen teren
-
Frankfurtska kuhinja Margarete S.Lihotzky, 1926. - prva
austrijska arhitektica Margarete Schtte-Lihotzky - standardni dio
svake konvencionalne stambene jedinice skroz do danas U doba
poslijeratne krize i potrebe za brzom i jeftinom novom izgradnjom u
Njemakoj javljaju se ideje o standardizaciji i racionalizaciji.
Standarne dimenzije za vrata i prozore, a kasnije i za tiske
projekte kua. Jedan od plodova ideje o standardizaciji je upravo i
kuhinja da olakaju naporan posao domaice. Oblikovanje kuhinje usko
je povezano s novim nainom ivota. Odvajanje kuhinje kao zasebne
prostorije omoguavalo je veu higijenu ali i obiteljsko provoenje
previe vremena u njoj, a ne u dnevnom boravku. Kuhinja je cjelovito
dobro organizirana, s daskom za peglanje, posudama za uvanje hrane,
dovodom elektrine energije. Kuhinja se industrijski proizvodi.
Prefabrikacijom i standardizacijom- niska cijena.
-
L e C o r b u s i e r Pravo mu je ime Charles-Edouard Jeanneret.
Od 1920. poznatiji je pod pseudonimom. Bio je arhitekt, urbanist,
slikar, skulptor, pisac, dizajner . Francuz je, roen 1887. u
vicarskoj. Pionir je modernizma. ivotna mu je preokupacija bila
pronalazak boljih uvjeta ivljenja za graane prenapuenih gradova, s
naglaskom na socijalno stanovanje. Mnogo je putovao, boravio je u
Parizu te u Berlinu, radei u uredu njem. arhitekta P. Behrensa.
Tako je teno nauio njemaki jezik. Obiao je Balkan, Tursku i Grku
(Atenu), gdje se oduevio Partenonom i njegovim arh.itektonskim
proporcijama. Relativno mlad (1923.) izdaje knjigu pod naslovom
Vers une Architecture ilitiga na hrvatskom Ususret (novoj)
arhitekturi. 1914./15. izradio je teorijsku studiju kue, pod
nazifom Domino House. Ona stoji na AB stupovima i gredama, to
omoguava toliko eljeni slobodni tlocrt. Upoznavi biveg kubista A.
Ozenfanta, zajedno s njim razvija novi stil, oprean upravo kubizmu,
pod nazivom purizam. Njemu je potpuno posvetio dugih 5 godina
(1918.-1922.). 1922. s roakom Pierreom osniva ured u Parizu. Do
1927. zajedno su realizirali puno obiteljskih kua oko Pariza. 1930.
uzima francusko dravljanstvo. * Charles Edouard Jeanneret, 1920ih
pokree asopis lesrit Nouveau tj Novi duh, kojim eli okupiti
arhitekte i umjetnike koji bi krili put novim, suvremenim
shvaanjima arhitekture. Sudjeluje s projektom u sklopu Lige prvaka
u Genevi gdje pobjedu odnosi tradicionalan rad, u skladu s
pogledima Akademije. Nakon nekoliko uspjenih realizacija (Palaa
sovjeta u Moskvi, vicarski paviljon u Parizu, zgrada Vojske spasa-
zgrade bez ornamenata, sa staklenim fasadama) odluio se suprostavit
zastarjelim pogledima Akademije. asopis nije bio dovoljan, trebalo
je napraviti organizaciju. U pokret su se ukljucili i Mies,
Gropius, Aalto, Neutra.... te se uskoro formira CIAM. 1928. prvi se
odrao u La Sarazzu. + Ville Contemporaine (1922.), Plan Voisin
(1925.), Alir i Rio de Janeiro (1930.), Plan Radieuse (1935.) Ville
Contemporaine iz 1922 njegov je teoretski pokuaj oblikovanja nove
strukture grada organizirane na parametrima rastere-enja sredinje
jezgre, brze cirkulacije prometnih sredstava, po-veanja gustoe
stanovnitva usporedo s poveanjem zelenih povr-ina. Jezgra grada
stambeno-poslovni su tornjevi za najbogatije, visoki 200m! Stambene
zgrade oko jezgre ine stanovanje za viu klasu (maison a redents).
Meandriraju u zelenilu i udomljuju 600,000 stanovnika. Trea su zona
stambeni blokovi za proletere, orjentirani SJ. Suvremeni grad moe
primiti 3 milijuna stanov-nika. Model je megalopolisa izuzetne
koncentracije, koja dosee gustou naseljenosti i do 1,000 stan./ha,
a da pri tome ostavlja 90% povrine grada kao zelenu i pjeaku zonu.
Najvei doprinos V.C. je jedinica Villa Immueble, adaptacija Maison
Citrohana u opi tip stana u visokim, gusto naseljenim objektima.
Jedinice su naslagane u est dvostrukih nivoa. Sadre terase s
vrtovima, po jednu za svaki dupleks. Brzi automobilski promet
rijeen je na ne-koliko uzdignutih autoputeva, koje pjeak nikada ne
prelazi. Ve-ina je zgrada na stupovima (elini piloti), to omoguava
slo-bodno kretanje pjeaka. Ravni krovovi su ozelenjeni i koriste se
za razne drutvene aktivnosti. Samo sredite grada predvieno je kao
prometno vorite na nekoliko razina (vlak / bus / automobil /
aerodrom na vrhu...?!). Automobil je trebo bit glavno prometno
sredstvo. Plan Voisin iz 1925 pokuaj je praktine primjene V.C. u
sreditu Pariza, tj. stvaranje novog poslovnog sredita grada. U
prvoj fazi ukljuuje ruenje starih, gusto izgraenih podruja (gotovo
5km), te gradnju tornjeva od 60 katova, okruenih parkom i stambenim
zgradama. Sauvane bi bile samo najvrjednije zgrade koje postaju
muzeji izolirani u moru zelenila. Stara ulina mrea je izbrisana, te
je postavljen ortogonalni ulini raster. C. je promoviro moderne
indus-trijske tehnike i tehnologije u a'tekturi, po uzoru na
tada-nju autoindus-triju i sl. Tvr-dio je da se na-gomilani
prob-lemi tadanjeg drutva mogu rijeiti dobrom a'tekturom, to je
ovjekovjeio izjavom: A'tektura ili revolucija!. Iako su C. ideje
bile radikalne, u Indiji postoji grad, koji je izgraen upravo prema
njegovim zamislima. Radi se o andigaru.
-
Jedna od najvanijih stvari vezanih uz a'tekturu 5 je toaka iste.
Kao primjer je posluila realizirana Villa Savoye (1929.-1931.): 1.
kua mora biti nad zemljom i to na stupovima; 2. slobodna fasada
(nenosivi zi-dovi ne ometaju njezino obliko-vanje); 3. slobodni
tlocrt; 4. dugi potezi prozora; 5. krovni vrt. Modulor Bavio se
zlatnim rezom, odnosno ljestvicom arh. pro-porcija. Nastavio je
tradiciju Vitruvija, Da Vincija i Albertija. Koristio je ljudske
proporcije ne bi li unaprijedio izgled i funk-ciju a'tekture. Za
primjer mu je posluila Villa Stein. Dizajnirao je i namjetaj (LC2,
LC4...). Bio je jedan od osnivaa CIAM-a. Njegove su ideje kasnije
prihvaene u zapadnoj Evropi i Americi. Glavni grad Brazila,
Brasilia nastala je prema njegovim princi-pima, a projektirao ju je
L. Costa. Poznata je njegova izjava da zgrade moraju biti bijele.
Na kraju treba re da se C. utopio u Sredozemlju 1965. U
hladno-ratovsko doba nije bilo onog koji ovom osebujnom liku nije
odao poast, bez obzira na sve... Ozareni grad Odbacivanje grada.
Nema ni imena ni mjesto. Ne postoji. To je shema. Treba poi od
nule. Treba sruiti te ponovo izgraditi uveano. Stanovnik je samo
korisnik. Svaka zgrada je zamiljena izdvojena u apstraktnoj
prirodi. Kompozicija ishodi iz likovne prakse. Marseilles
Vertikalni blok. Tradicionalni elementi bloka su rastavljeni,
drugaije zamiljeni, reorganizirani. Svi su odnosi preokrenuti,
proturjeni. Ukinuta je svaka veza s vanjskim ivotom i ivotom
tradicionalne etvrti. Ulica, pristup stanovima, je zatvorena,
klimatizirana, mrana. Trgovina je kat na jednoj galeriji. Pratee
funkcije su na vrhu zgrade (jaslice) ili negdje drugdje izdvojene u
zelenilu. Vanjski prostor - svima dostupan, vidljiv. Produenje
stana je nekad bilo sakriveno (fasada prema dvoritu), a sada je
usmjerena na fasadu zgrade. fasada: grubi beton, parapeti u obliku
saa, brisoleji, razliiti rasponi, vertikalni zasloni na trgovakoj
galeriji. Loa je produetak stana, zamjena za vrt. Puni parapet
skriva donju zonu loe. risolej je pristupaa iz sobe - dodatan
balkon, oslonac za biljke. Debljina zida, njegovo presjecanje
stvaraju prostor koji se moe mijenjati. Fasada ne moe biti
poremeena individualnim varijacijama. Zbog ekonomskih ogranienja
dolazi do promijena kod zgrade u Nantesu, Briey te Firiminy. U
Nantesu nema trgovine, u Briey-u je manje raslanjena fasada, u
Firiminy-u je metalna reetka umjesto betonskog parapeta
-
SSSR kapitalizam osuen, potreba za novim socijalistikim
gradovima ali i tenja za mijenjenjem ljudi kroz arhitekturu
(priklanjanje socijalizmu). (ovjek koji voli radit, uit, uiva u
kulturi, sportu, vjebanju, ovjek koji voli svoju djecu, ovjek za
kojeg je brak slobodno odabrana zajednica) Sovjetski Savez je bila
obeana zemlja za urbanizam jer je cilj dravne politike bio da se
postigne preobraaj naina ivota i drutva u cjelini. U kapitalistikim
drutvima glavnu ulogu ima vlast i moni privatni interesi (Zapadna
Europa). URBANISTi (Sabsovi) vs DEZURBANISTI (Ohitovi) Urbanisti
Ideja o komunalnoj stambene zgradi (kupaonica, kuhinja,
blagovaonica..). Svaka osoba ima svoj privatni prostor od 5m2 koji
se mogu meusobno povezivati ili odvajati (ovisno o tome da li su u
braku/razvedeni i da li imaju djecu). Zajedniki prostor je bio
dodatak stanovanju . Komunalne stambene zgrade su bile oko
tvornica, grad nije imao ni centar ni periferiju (mogli su biti
poljoprivredni ili industrijski). Suzbijanje suprotnosti izmeu
grada i sela. Dezurbanisti Odbacili su ideju grada, ivot u
individualnim kuama od lakih konstruktivnih elemenata u netaknutom
prirodnom okruenju. Kue se lako montiraju, demontiraju i ponovo
izgrade na nekom drugom mejstu (pokretljivost), lako se poveaju,
smanjuju ili razdvajaju (ne moraju ostati npr u braku). Svaka
jedinica uvijek zadri privatnost. Svi putevi e se izgraditi da se
razbacane kue poveu s centrom grada, svi e imati auto. Nema vie ni
gradova ni sela. Postavljanje tvornica na bilo kojem mjestu. Zemlja
je prekrivena energetskom mreom - Sovjetski Savez bi postala
industrijska zemlja. 2 dezurbanistika projekta: Moskva i
Magnitogorsk na Uralu MOSKVA - socijalistika rekonstrukcija 1930.
Ideja je bila napraviti 'zeleni grad' - dezurbanisti Bar i Ginzburg
Sistemska evakuacija Moskve, disperzija industrije, instituta i
administracije diljem Sovjetskog Saveza. Gradnja infrastrukture
koja e ih povezivati. Stanovnitvo bi bilo naseljeno du velikih
autoputeva koji povezuju Moskvu sa susjednim gradovima. Sekundarni
putevi bi povezivali kue odignute na stupovima s autoputevima.
Gradsko i seosko stanovnitvo bi bilo izmjeano. Zabrana daljnje
gradnje u Moskvi. Moskva bi postala vrt namjenjen kulturi i odmoru
- kroz odreeni period, zgrade bi prirodno propale. Postao bi neka
vrsta muzeja grada. Ponitavanje razlike izmeu sela i grada.
MAGNITOGORSK - Ivan Leonidov, 1930. Industrijski kompleks
organiziran oko planine Magnitogorsk, bogatom eljeznom rudom. Jedan
od simbola petoogodinjeg plana da Rusija postane moderna
industrijska snaga. Bezbroj prijedloga meu kojima su May i
Leonidov. 8 autoputeva i brojni sekundarni putevi inili su okvir
trakaste sheme razvoja. Ukupna duina traka bila je 25 km, a du njih
su stanovnici Magnitogorska i sekundarni centri. Sadri transportnu
mreu, restorane, objekte za kulturu i odmor, centralno postavljen
park. NJEMAKA W a l t e r G r o p i u s
-
Njemaki je arhitekt roen u Berlinu 1883. Zajedno s Miesom i Le
Corbusierom smatra se pionirom modernizma. Osniva je BAUHAUSA. .
Nije bio neki crta, pa je cijeli ivot ovisio o suradnicima. Tako je
zajedno s Adolfom Meyerom osnovo firmu u Berlinu. Obojica su autori
jedne od prvih modernistikih graevina, tvornice Faguswerk, na kojoj
je po prvi put u cijelosti aplicirana staklena fasada. Bio je
vojnik u 1.svj.ratu, to je prekinulo njegovu arhitektonsku
karijeru, ali kasnije se pokazalo da mu je upravo taj rat pruio
priliku da 1919. postane direktor kole za umjetnost i obrt u
Weimaru. Naime, istu e on preimenovati u BAUHAUS. Otpoetka su u
njoj djelovali eminentni umjetnici Paul Klee i Wassily Kandinski.
Od 1926. do 1932. radio je na stambenim projektima u Berlinu,
Dessauu i Karlsruheu. Jedan je od protagonista novog podstila u
arhitekturi nazvanog New Objectivity. 1934. zbog nacistike vlasti
emigriro je u Englesku, a kasnije i u Ameriku, u Lincoln,
Massachusetts. Tamo je izgradio vlastiti kuerak, kojim je pronio
dobar glas internacionalnog stila modernistike arhitekture i po
Americi. S frendom Marcelom Breuerom predavao je na Harvardu. Umro
je 1964. u Bostonu. Od njegovih djela treba spomenuti zgradu
BAUHAUSA u Dessauu, juno od Berlina. U urbanizmu je poznat po
planovima za Dessau-Trten, Karlsruhe-Dammerstock i Siemensstadt
pokraj Berlina. D e u t s c h e r W e r k b u n d Organizacija koja
okuplja umjetnike ali i tehniare, obrtnike, izvoae. Temeljna ideja
je zajedniki rad umjetnika i izvoaa. Prva bitna stvar koju su
organizirali- izloba 1914. U Kolnu gdje su prikazani radovi
obrtnikih i industrijskih proizvoda. Posebno znaajni arhitektonski
radovi. Nakon 1.svj rata, arhitektima su bili nametnuti, osim
socijalnih i umjetnikih aspekata velika nestaica stanova. Werkbund
je elio pruati arhitektima priliku da svoje zamisli realiziraju.
Tako su na sljedeoj izlozbi 1927. u Stuttgartu predstavljene
stambene zgrade za sva vremena. Ostvareno nekoliko naselja (Na
Baba, Novy Dum, beki Werkbund, Bratislava werkbung...). Za razliku
od naselja tog vremena, gdje se tei minimalizaciji tlocrta,
racionalizaciji, tipizaciji, Werkbund je eksperiment gdje bi se
ukomponirali razliiti tipovi stanova i kua na temelju novih
spoznaja o gradnji. (30ih ih nacional-socijalisti germaniziraju pa
stari lanovi istupaju) To je udruga njem. arhitekata, dizajnera i
industrijalaca, koja je odigrala vanu openitu ulogu u povijesti
modernizma. Osnovana je 1907. u Mnchenu, a njen je inicijator njem.
arhitekt H. Muthesius. On je bio pod oitim utjecajem engleskog
Pokreta za umjetnost i obrt Meutim, D.W. manje je bio umjetniki
pokret nalik ovom engleskom, a vie dravni pokuaj integracije
tradicionalnih obrtnikih znanja i industrijskih tehnika masovne
proizvodnje, ne bi li Njemaka stala uz bok industrijskim velesilama
UK-u i SAD-u. Od naslona za sofu do gradograditeljstva bio je moto
koji je najbolje opisivo raspon njegovih djelatnosti. Osnivai
D.W.-a bili su 12-orica arhitekata (Behrens, Fischer, Hoffmann, van
der Velde, Olbrich...) i isto toliko tvrtki. Svoje su radove
pokazivali na izlobama po Njemakoj. Prva je bila 1914. u Klnu.
1924. odrala se ona u Berlinu. 1927. u Stuttgartu je otvoreno novo
naselje Weissenhof Siedlung. 1929. odrana je izloba u Breslauu.
1938. nacisti ukidaju D.W., da bi ovaj opet bio osnovan 1949. W e i
e n h o f S i e d l u n g (Mies, Oud, Le C, Gropius, Behrens,
Janneret ...) Nalazi se u Stuttgartu. Iako je reklamiran kao
naselje za radniku klasu, cijena stanova bila je mnogo vea od onog
to je ona mogla priutiti. WS sagraen je povodom izlobe Deutscher
Werkbunda 1927. Sastoji se od 21 zgrade, odnosno 60 domainstava. Na
elu je projekta u ime grada bio Ludwig Mies van der Rohe. Odabrao
je 16 arhitekata, veinom sa njemakog govornog podruja, te se brinuo
o budetu i koordinaciji radova.
-
Zgrade su meusobno sline; imaju simplificirane fasade, ravne
krovove s vrtovima, duge poteze prozora, slobodne tlocrte... Visok
stupanj prefabrikacije omoguio je izgradnju cijelog naselja u roku
od 5 mjeseci. Zgrade su uglavnom bijele, osim one najmanje,
arhitekta Brune Tauta, koja je crvena, te jo jedne. Do danas ih je
sauvano 11.
RAZLIKE IZMEU SIEDLUNGA U FRANKFURTU I BERLINU ? Berlinska
naselja; Britz (Taut, 1930.) i Siemensstadt (Shauron, Gropius,
Wagner, 1932.) Britz; kombinirana naela vrtnog grada i naela
graenja novih naselja (Siedlunga). Zgrade od 2-3 kata,
prepoznatljivo oblikovana dvorita. Sredinja zgrada u obliku potkove
okruuje jezero. PREDAVANJE 4, BRITZ U NJEMACKOJ, BE I ZAGRAB ???? C
I A M (1928.-1956.) CIAM (Congres International d'Architecture
Moderne) je osnovan 1928. u jednom dvorcu dvorcu Helene de Mandrot
u La Sarrazu, VI. Na tom projektu sudjelovali su mnogi moderni
arhitekti, pa se zakljuilo da bi trebalo osnovati organizaciju koja
e putem radnih kongresa formulirati postavke moderne arhitekture.
Zajednica se okupila s razlogom da se stane na put tadanjim
arhitektonskim ocjenivakim sudovima koji su favorizirali
klasicistiku akademsku arhitekturu. Le Corbusier je bio glavni
pokretaki duh, pridruio se na drugom kongresu. Zajednica
internacionalnih arhitekata koji su putem radnih kongresa pokuali
formulirati postavke moderne arhitekture. Kongresi su se odravali
nepunih 30 godina u 10 evropskih gradova.
-
Jedno od polazita novog stila bilo je shvaanje arhitekture kao
vanog i integralnog ekonomskog i politikog imbenika, kojim su se
kroz oblikovanje zgrada i urbano planiranje mogli rjeavati svjetski
socijalni i egzistencijalni problemi. Osim toga, trebalo je
predvidjeti snaan socioekonomski utjecaj na buduu arhitekturu.
Ubudue se teilo racionalizaciji, novim tehnolokim otkriima i veoj
uinkovitosti, kako samih arhitekata, tako i cijele graevne
industrije, koritenje suvremenih materijala. Stavovi su bili jasni
i jednostavni; umjesto estetike, na prvom su mjestu etika i
funkcionalni red. Teme su bile 1. Utjecaj moderne tehnike na arh
(Le C) 2. Standardizacija (May) 3. Opa ekonomija (Schmidt) Ideali
ekonominosti izlaze iz teke ekonomske situacije, predlae se
racionalizacija i standardizacija arhitekture. Arhitektura mora
napustiti obrtniku proizvodnju i sluiti se iskljuivo industrijskom
tehnikom. 4. Urbanizam (Lurcat) Urbanizam treba zadovoljitu
funkciju stanovanja rada i razonode.Promet najvaniji problem
urbanizma. 5. Kultura stanovanja kao predmet u O (May) Ako se to
uvede kao predmet u kole, nove generacije bi bile sposobne da
zdravo i razumno shvate svoje probleme. 6. Drava i arhitektura
(Berlage). Rezultat Deklaracija iz Sirraza (May). Drava mora
promjeniti svoj stav prema arhitekturi i to e izazvati opi,
ekonomski i kulturni napredak drutva. 3 FAZE CIAMA a) 1928.- 1933.
Dominacija njemakih socijalistikih opredjeljenja (1.La Sarazz-
osnivanje, 2.Frankfurt- minimalne potreba za stanovanje,
3.Bruxelles-racionalne metode graenja i koritenja zemljita) b)
1933.- 1947. Dominira Le C s idejama o funkcionalnom gradu (4.brod
od Marseillesa do Atene i nazad- stanovanje/rad/rekreacija/promet,
5.Pariz-gradovi, regije, sela) Dominacija Le C, 4. kongres trebao
se odrati u Moskvi ali je u zadnji tren otkazano pa je odlueno da e
se odrati na brodu Marseilles-Atena-Marseilles sa temama o podjeli
zona stanovanja/rada/rekreacije/prometa gdje nastaje Atenska
povelja (gdje sudjeluju i Antoli, Weissmann i Teodorovi te imaju
svoju verziju Atenske povelje), 5.odran u Parizu s temom gradovi,
regije, sela tj ruralni urbanizam. Bio je to posljednji kongres
prije rata, odran u isto vrijeme kad Svjetska izloba u Parizu.
c)1947.- 1956. Kompleksniji sistemi, idealizam, identitet vs
funkcionalizam (9.Provence- habitat za milijun ljudi, team X,
10.1956.u Dubrovniku, sudbina CIAMa?) 10 godina nakon zadnjeg
kongresa, 1947.u Engleskoj, razmatraju se postavke CIAMa prije
rata, zakljuci o njima, sudjeluje nova generacija po 1.put.
Rezultat- Giedionova knjiga 10 godina suvremene arhitekture.
7.1949. je tema bila Ostvarena arhitektura, osjeala se podvojenost
meu lanovima zbog uvrtenih Staljinovih teorija. Le C predstavlja
brisoleje, Kenzo Tange rekonstrukciju Hiroime. 8.core srce grada,
9. 1951., Aix-en-Provence, osnivanje Tema X, tema habitat.
10.Dubrovnik, 1956., Team X s novim oprenim idejama, dolo je
vrijeme da se razmisli o daljnjoj egzistenciji CIAMa. I.CIAM 1928.,
La Sarraz, VI OSNIVANJE Prvi osnivaki sastanak odran je u dvorcu u
jednom vicarskom gradiu. Tamo se sastalo 28 tada eminentnih evr.
arhitekata, pod vodstvom Le Corbusiera i Sigfrieda Gideona. Osim
njih, sastanku su nazoili Karl Moser, Hugo Hring, Ernst May, Hannes
Mayer, Gerrit Rietveld i dr. II.CIAM 1929., Frankfurt, NJE STAN ZA
IVOTNI MINIMUM Na ovom kongresu panja je posveena frankfurtskim
stambenim naseljima koja je projektirao njemaki arhitekt i urbanist
Ernst May. a) kongres b) CIRPAC (meunarodni komitet za rjeavanje
problema suvremene arhitekture) c) radne grupe III.CIAM 1930.,
Bruxelles, BEL RACIONALNE METODE GRAENJA Sastavljeni su razni
prijedlozi i privremeno izvedena naselja u nekim gradovima
(serijski nizovi kua).
-
IV.CIAM 1933., Atena, GR STANOVANJE/RAD/REKREACIJA/PROMET
suvremena arhitektura: tednja, jednostavnost, funkcionalnost,
odvojene funkcije u gradu (industija, stanovanje, drutveni ivot),
obrt zamjenjuje industrija, industija lako dostupna, dobro prometno
povezana, drutveni prostori (kole) razmjeteni po gradu, stanovanje
izdvojeno, higijenski uvjeti, meu zelenilom, ravni krovovi, svaki
stan ima kupaonicu - stanovi za minimum egzistencije (Gropius).
Atenska povelja (La Charte d'Athenes, La Charte d'Urbanisme)
Kongres se odravao na brodu 'Patris II' koji je plovio od
Marseillesa prema Ateni. Tema je bila funkcionalni grad. Tri etape:
na brodu, u Ateni, na povratku brodom. Zadatak je bio ispitati
razloge koji su doveli postejee gradove do kaosa. Analiziranjem
historijskog razvoja i upoznavanjem sila koje su uvijetovale
postojee stanje te onda staviti prijedloge za poboljanje. Tom je
prilikom izdana Atenska povelja, dokument kojim je usvojena
funkcionalna koncepcija moderne arhitekture i urbanog planiranja.
Bila je jedinstvena i provokativna za ono vrijeme. Utemeljena je na
diskusijama s dotadanjih sastanaka, ali i na analizama 33 grada i
prijedlozima za rjeenja njihove urbane problematike. Analizirali su
gradove (geografske, klimatske, geoloke imbenike) - ustanovljeno da
je razvoj gradova bio ovisan o ekonomskom, geografskom i
politikom/stratekom poloaju. Veina gradova razvila se iz
srednjovjekovnog historijskog grada, postepenim proirenjem
uzrokovanim porastom stanovnitva. Obrt zamjenjen industirjom,
razvoj kapitala... Urbanizam treba omoguiti sklad
individualni-kolektivno. Privatni interes se mora podvrgnuti
kolektivnom. Potrebni su etapni planovi. Sve se mora gledati u
mjerilu ovjeka. Stambena jedinica je osnovna jedinica. Budui grad
imao je nekoliko osnovnih znaajki: stambeni tornjevi, striktno
zoniranje, razdvajanje stambenih naselja i prometnih pravaca,
velike zelene povrine i koridori, udaljenost rad-stanovanje svedeni
na minimum te ouvanje starih gradskih jezgri i graevina. Kljuna je
stvar bilo stvaranje nezavisnih gradskih zona razliitih sadraja:
stanovanje, rad, rekreacija i promet. Meutim, od samog poetka
Povelja je naila i na negativne reakcije. Najei su kritiari bili
mladi britanski arhitekti Alison i Peter Smithson, koji su
upozoravali na krutost i nehumani karakter takvih gradova. Kakogod,
postoji niz gradova nakon 1945., ija se poslijeratna obnova ili pak
izgradnja temeljila na principima Povelje. Najbolji je za to
primjer Brasilia, koju je osmislio upravo Corbusier. Povelja je na
kraju izdana tek 1943. Sudjelovala Radna grupa Zagreb: Antoli,
Weissmann i Teodorovi. Weissmann je bio delegat CIAM-a i lan
CIRPAC-a. Antoli i Teodorevi su bili zamjenici. Radna grupa Zagreb
je suradnika grupa CIRPAC-a. Radne grupe su pripremale analize
gradova i poslali ih u Atenu.- podloga za diskusiju na kongesu te
donoenje povelje. Radna grpa Zagreb si nije mogla priutitit
luksuzni izletniki brod pa su ili eljeznicom do Atene. Tamo su
saznali da se sprema povelja i da se na tom brodu diskutiralo o
tome - nije ih zadovoljila po sadraju i formi (nije bilo puno
razlike od izjave u La Sarrazu). Na temelju podloga su izradili
novu verziju povelje koja je izazvala pozitivan odjek meu mladim
radikalnim sudionicima kongresa. Weissmann se odluio vratiti
ilaegalno brodom zastupajui tu povelju. Jaz generacija; nosioci
povelje on i Le Corbusier. Veina je podrala Weissmanna. Meutim
njihova verzija na francuskom nije bila dovoljno literarna za
manifest. Na kraju je Le Corbusier odluio urediti konani tekst,
puno puta ga je popravljao i prilagoavao trenutnom stanju.
Preformulirao je njihovu verziju da se to vie uskladi s njegovom,
izostavio je pojedine argumente. Zapravo je elio izbjei sukobe a
nije trebao. V.CIAM 1937., Pariz, FRA Gradovi, regije i sela
RURALNI URBANIZAM To je zadnji kongres uoi rata, odran za vrijeme
Svjetske izlobe u Parizu. Nizozemska skupina arhitekata predloila
je da budui kongresi preispitaju problematiku gradnje velikih
stambenih kua.
-
Korigirana je Atenska Povelja. VI.CIAM 1947., Bridgewater, ENG
10 GODINA SUVREMENE ARHITEKTURE Na ovom su se sastanku prvom nakon
rata (stanka 10 godina) pokuali reafirmirati ciljevi i ideje
CIAM-a. Na njemu su prvi put sudjelovali mladi arhitekti. Knjiga
Giediona 'Deset godina suvremene arhitekture' - preispitana je
poslijeratna djelatnost VII.CIAM 1949., Bergamo, ITA OSTVARENA
ARHITEKTURA, OBNOVA GRADOVA Tema ovog sastanka bile su
arhitektonske realizacije. Ostvarena arhitektura je bila zasjenjena
Le Corbusierovim 'grille' - slubeni nain grafikog i slikovnog
prikazivanja (na temelju njih su sudionici bili upoznati s ratom
razruenim gradovima( plan Kenza Tange za obnovu Hiroime). VIII.CIAM
1951., Hoddesdon, ENG CORE (SRCE GRADA) Tema je bila Srce grada.
Sudionici kongresa po prvi su put javno priznali manjkavosti
Atenske povelje. IX.CIAM 1953., Aix-en-Provence, FRA HABITAT
MILIJUNI STANOVA, TEAM X Tema je bila Habitat stanovanje (prvi put
se tad pojavio pojam habitat). Glavni problem vremena je pronalazak
metoda gradnje milijuna stanova. Od strane mlaih sudionika formiran
je tzv. Team X (Aldo Van Eyck, Smithson, Bakema. Candilis..). Team
X zaduen za pripreme 10. tog kongresa u Dubrovniku (Drago Ibler je
predloio). Imali su drukije poglede na arhitekturu i urbano
planiranje, te su smatrali da je primarni arhitektov klijent, pa
makar se radilo i o najindividualnijim projektima, samo drutvo.
X.CIAM 1956., Dubrovnik, HRV IVOT I STANOVANJE, REGIJA Ovaj CIAM je
bio najznaajniji to su sudjelovale mlade generacije arhitekata.
Team X je imao potpuno razliite stavove od prethodnih generacija -
trebalo se razmisliti o sudbini CIAM-a (ili raspustiti ili
transformirati). Zadatak ovog kongresa je bio da vodstvo pree u
ruke mlaih. Naglasak na zajednikom radu, a ne na pojedinanim
predavanjima, te su se na kraju dana usporeivali radovi svih. Ideja
je bila izraditi Carte de l'Habitat. Karta se temlji na pravima
pojedinca. To je sinteza svih problema vezanih za ivot i
stanovanje. Gotovo kroz 30 godina na kongresima se raspravljalo o
pitanjima urbanog ivljenja i prostora. Doneseni zakljuci i izdani
dokumenti imali su snaan utjecaj na urbanizam i oblikovanje gradova
20.st. CIAM 1959., u Otterlo- sudbina CIAM-a U muzeju su izloeni
projekti i realizacije 30 pozvanih arhitekata. Od osnivaa CIAM-a
nije nitko doao. Louis Kahn je bio autoritet Teama X (pohvaljen rad
Alda Van Eycka - sirotite u Amsterdamu). Sastanak je trejao samo 8
dana, broj sudionika se smanjivao. Na kraju jedini dokument knjiga
'CIAM'59. U Otterlou'. 2 HRVATA U BAUHAUSU Stela Skoplar ?! RADNA
GRUPA ZAGREB osnovana 1932., ine ju Antoli, Hecimovi, Weissmann,
Seissel, Teodorovi, Piman, Kavuri. Na 4. CIAM-u (brod) sudjelovali
Weissman, Antoli i Teodorovi. Pripremili analizu Trenjevke za
diskusiju. Imaju 2.verziju povelje. CIRPAC - Radna Grupa Zagreb je
Suradnika Radna grupa, radno tijelo CIAM-a TEAM X na 9.kongresu,
1954. javlja se grupa, mlaa generacija, arhitekata koji dijele
miljenja suprotna od dotadanjih zakljuaka CIAM kongresa. Njima je
povjereno vodstvo 10.kongresa odranog u Dubrovniku, kako bi se
spojio most izmeu stare i nove generacije. Pripadnici Team X-a
nastoje govoriti o socijalnim problemima, individualnim pristupima
koji bi mogli razvit novi jezik arhitekture. Tema jehabitat,
odbacuju Le C termine selo, grad, velegrad jer smatraju da dolazi
do promjene strukture ljudskog stanovanja, zbog novih metoda
produkcije. Granice aglomeracija se kontinuirano pomiu pa je nuno
omoguiti elastian sistem upravljanja kako bi uslijedila ekspanzija
u smislu cjeline. VERTIKALNI GRAD Hilberseimer, 1924.
-
Jedan od najinteresantnijih profesora kole Bauhaus. Centralni
interes; stambene zgrade i urbana gradnja, funkcionalistike zgrade
od AB. Imenovan od Meyera voditeljem katedre za gradnju. Makar su
njegovi prvi radovi nalik baroknih planova, kasniji su radovi
svojevrsna kritika istih. Suraivao s Miesom na asopisu gdje su
poeli i javno kritizirat nemogunost tadanje arhitekture da se
prilagodi novim tehnikama gradnje odnosno tehnologiji. Najpoznatiji
po: obrisi za grad nebodera vertikalna separacija grada,
kontinuirana baza (uredi, poslovnjaci) s blokovima stambenih
nebodera u smjeru Z-I na njoj. Donekle podsjea na Le C planove
Conteporaine ili Voisin. -> kasnije optueno za bezdunu arh
Vjerovali u nunu organizaciju grada, jer spontanou nastaje kaos.
Lijevo orijentirana ideologija- istraivao probleme socijalne
osjetljivosti, stanovanje za siromane. Utjecaj na Dessau- Tortenov
plan razvoja (Meyer si to pripisao). Bitan i zbog: analize i
prezentacije profila ulice i terena te ptije perspektive te
L-oblikovanih kua u zig-zag nizanju. Isto bjei u Ameriku tijekom
2.svj.rata. N o v i g r a d o v i u U K Novi gradovi (New Towns)
pokret je koji je u UK (Engleskoj i kotskoj) zapoet poslije
2.svj.rata. Ima korijene u Howardovom Pokretu vrtnih gradova s
kraja 19.st. Ovaj je teio novoplaniranim, samoodrivim zajednicama
gradovima, okruenim pojasima zelenila. Sasto-jali bi se od meusobno
uravnoteenih podruja za stanovanje, industriju i poljoprivredu. Od
najpoznatijih izvedenih izdvajaju se Letchworth (1903.) i Welwyn
City (1920.). 1946. u UK-u je donesen New Towns Act, koji je
naredio osnivanje novih gradova diljem Velike Britanije, a prema
konceptu E. Howarda, te njegovih kolega R. Unwina i P. Geddesa. U
razdoblju iduih 20-30 godina, osnovano je 30ak gradova, koji su
podijeljeni u 3 generacije. Ideja je bila da oni budu dom velikom
broju ljudi koji su tijekom svjetskih ratova izgubili svoje domove.
Osim toga, pokualo se sprjeiti nekontrolirano irenje postojeih
velikih gradova (Londona, Birminghama, Glasgowa...), pa je tako
samo iz Londona u nove gradove preseljeno oko 1.5 milijun ljudi.
1.generacija Obuhvaa 10ak satelitskih gradova Londona, smjetenih u
tzv. lon-donskom green-beltu i nastalih krajem '40-ih. Nastali su
prema Abercrombiejevom planu (prema Leslie P. Abercrombie)
preobrazbe Velikog Londona (Greater London). Prvo je osnovan
Stevenage, i to prema planu Leonarda Vincenta. Sastoji se od 6
nezavisnih naselja. To je grad za pjeake i bicikliste, jer je
njegova sredinja oping-zona zatvorena za promet, odnosno ima
razgranatu mreu bic-staza. Urbani je krajolik dosta specifian; puno
krunih tokova, malo semafora, brojne bic-staze i visoki rasvjetni
stupovi. Sav je u zelenilu (avenije s velikim drvoredima), prepun
djejih igra-lita. (Sve u svemu, idilino, zar ne?!, op.a.;) Za
primjer je uzet i Harlow. Prvi GUP grada izradio je Frederick
Gibberd. Harlow je smjeten 32km sjeverno od Londona. Predvien je za
80,000 stanovnika. Zelenilom je podijeljen u 4 stambena okruga, od
kojih je svaki ralanjen na 3-4 stambena naselja od 3,500-6,000
stanovnika. Svaka ima svoj podcentar. Parkiralita se nalaze du
prometnica. 25% stambenih jedinica otpada na stanove, a ostatak na
obiteljske kue, to rezultira malom gustoom. Izmeu naselja je zeleni
pojas s mreom gradskih prometnica. Svako ima osnovnu kolu. U
glavnom su sre-ditu trgovako-poslovni, administrativni, drutveni,
kulturni i zabavni sadraji. Sredinji je trg povien. Sredite grada
isklju-ivo je pjeaka zona, s parkiralitima po njegovu obodu. Harlow
se dii tada najrazgranatijom mreom bic-staza u dravi. Osim toga,
meu prvima je uveo zabranu prometa motornim vozilima u sreditu, te
je u njemu sagraen prvi stambeni neboder u dravi. 2.generacija
Obuhvaa nekoliko gradova osnovanih poetkom '60-ih. Karakterizira ih
poveana gustoa stanovnitva, otvaranje sredita grada prometu i
odustanak od zoniranja. Cumbernauld je primjer slinih gradova u
kotskoj. Nalazi se 22km od Glasgowa. Nast'o je prema planu Hugha
Wilsona. U sreditu koje je dosta udaljeno od stambenih dijelova
grada, isprepliu se raz-novrsni sadraji. 3.generacija Obuhvaa 5
oveih gradova iz kasnih '60-ih. Naj-vei je Milton Keynes, smjeten
izmeu Londona i Birminghama, dvaju najveih britanskih gradova. U
zadnjoj je fazi dolo do amerikanizacije; ukinuta je hijerarhija,
uvedena decentralizacija, te je dolo do integracije raznovrsnih
funkcija u gradu. Zakljuak Danas ima puno satelitskih (vrtnih)
gradova koji egzistiraju kao gradovi-predgraa-spavaonice i kao
takvi su u potpunoj suprotnosti od onoga to je htio posti E. Howard
prije stotinu godina.
-
S P L I T Obala st. poluotoka sastoji se redom od: Vranjike
luke, Sjeverne luke, uvale Lora, Poljudske luke, Marjanskog
poluotoka, Gradske luke i niza manjih uvala na istoku (Bavice,
Firule, Trstenik...). A'tektonsko-urbanistiki natjeaji izmeu 2 rata
Ve u vrijeme francuske vladavine poetkom 19.st. poinje
rekon-strukcija Gradske luke. A. Marmont nareuje ruenje zidina oko
grada, a dobijenim materijalom nasipava se nova obala prema
za-padu, nazvana Francuska obala. Na taj se nain formira splitska
Riva, tada zvana Stara obala. Krajem 19.st. Split postaje druga
najznaajnija jadranska luka (iza Trsta), a industrijalizacija,
trgovina i eljezniki promet uinit e ga sreditem Dalmacije. 1914.
nastaju skice generalnog plana regulacije, snima se situa-cija
postojeeg stanja, te se odreuju smjernice budueg razvoja i irenja
grada. Nakon 1.svj.rata Split je preuzeo ulogu Zadra kao politikog
i gospodarskog sredita Dalmacije, jer je Zadar ostao izvan granica
tadanje drave SHS. Vodilo je to razvoju gospodarstva i velikom
priljevu stanovnitva. 1923. raspisan je meunarodni natjeaj. 1924.
uslijedili su nje-govi rezultati, te je razrada plana pripala
arhitektu Werneru Schrmannu. Konani je plan dovren 1925./26., da bi
uslijed novog Graevinskog pravilnika iz 1927., on i konano bio
odobren od strane tadanjeg upana tek 1928. Novi je plan Zapadnu
obalu namijenio reprezentativnoj stambenoj izgradnji. Teretnu bi
luku smjestio na sjevernoj strani poluotoka. Raspravljalo se i o
eventualnoj hotelskoj izgradnji u gradskoj luci, te o prvoj studiji
reprezentativne izgradnje Fabijana Kali-terne iz 1919., koji ju je
vidio u historicistikom duhu, po uzoru na gradove Azurne obale.
Schrmann je odabir lokacije sjeverne trgovake luke prepustio
lokalnim vlastima, koje su odabrale Poljudski zaljev. Sjeverna je
luka namijenjena industrijsko-servisnim sadrajima i brodogradilitu.
Juni obronci Marjana bili bi pretvoreni u rezidencijalnu zonu, a
Sustjepan bi postao sportsko-rekreacijski centar. Bavice bi se
preuredile u kupalite. 1930. uslijedio je plan regulacije Bavica,
od Katalinia briga na zapadu do uvale Zenta na istoku. Predloili su
ga arhitekti N. Dobrovi i V. Maral. Sadrav'o je kupalinu zgradu,
morski bazen, nizove vila i hotela, zdravstvene i sportske objekte
(oko uvala Firule i Zenta). No meutoa, projekt je bio preskup, pa
nije bilo ni realizacije. Umjesto ovog, usvojen je plan L. Horvata,
kao os-nova za daljnji razvoj kupalita. 1931. raspisan je lokalni
natjeaj za regulaciju Meja. Meje su juni obronci Marjana. No, kako
nije bilo odaziva, plan regulacije povjeren je srpskim arhitektima
Lj. Mihajloviu i M. Radovanoviu. Predviena je bila izgradnja
stambenih vila. 1930. natjeajem za zgradu Banovine aktualizirana je
regulacija Stare obale Rive. Povodom toga, poznati je slovenski
arhitekt Joe Plenik dao prijedlog regulacije i ureenja cijele Stare
obale s novopredvienom izgradnjom hotela i zgrade Banovine. Natjeaj
iz 1930. nije donio prihvatljivo rjeenje, te je odbijen ak i
prijedlog kipara I. Metrovia i arhitekta D. Iblera, tada lanova
irija. 1935. arhitekti P. Senjanovi i J. Piman izradili su Studiju
za situiranje nacionalnog spomenika i nove banovinske palae, na
istonom kraju Stare obale. Na kraju je palaa izgra-ena na Zapadnoj
obali. 1931. izdan je novi Graevinski zakon, to je uvjetovalo
izmjenu regulacijskog plana 1937./38. Nova trgovaka luka i
eljezniki kolodvor uvjetovani su skoranjom izgradnjom Unske pruge,
dok su stara luka i postojei kolodvor u gradskoj luci bili
preoptere-eni. Umjesto Poljudske luke, za novu je lokaciju odabrana
manja Vranjika luka. Poljudski je zaljev u poslijeratnom dobu
pretvoren u sportsko-rekreacijsku zonu s gradskim stadionom, dok je
na Sus-tjepanu 1936. izgraen samo bazen. Zbog ovoga je trebalo
izmije-niti regulacijski plan, koji 1940. biva ispravljen. Protiv
takvog F. Kaliterna podnosi Utok, te razvija posebnu studiju
regulacije grada, dovrenu 1944. Predloena studija regulirala je
prometnu infrastrukturu; Gradska i Vranjika luka povezale bi se po
trasi usjeka elj. pruge, ali na razini okolnog terena, a ne u
usjeku kao dotad. Trasom bi bile postavljene tranice za vlak i
tramvaj. Predloena je i Riva kao iskljuivo pjeaka zona, dok bi se
kolni promet odvijao preko Mletakog gata i novoizgraenog gata sa
zapadne
-
strane, koji bi bili spojeni pokretnim mos-tom. Predloena je i
iz-gradnja niza 4-katnica u obliku meandra na Zapadnoj i Wilsonovoj
obali, te je reafirmirana ideja iz stu-dije Senjanovia i Pimana iz
1935. 1941. 2.svj.rat prekinuo je to burno doba planiranja grada,
ali njegovim zavretkom, nastavilo se u istom smjeru sve do danas.
A'tektonsko-urbanistiki natjeaji nakon 2.svj.rata Treba spomenut'
dva najvanija: 1. natjeaj za Split3, 1968./69. 1968. ideja je po
prvi put predstavljena javnosti. Umjesto prin-cipa izgradnje
naselje po naselje, predloena je stalna i plan-ska urbanizacija
cijelog podruja grada kao cjeline unutar koje e se s vremenom
realizirat pojedini dijelovi i graevine. Osnovana je jedinstvena
organizacija za planiranje (Poduzee za igradnju Splita) i to
ujedinjenjem dotadanjih fondova, ureda i sl. Za rad-ni naziv
projekta uzet je Split3, koji se odmah uvrjeio i u na-rodu. Split1
odnosio se na grad do 2.svj.rata, a Split2 na raz-doblje grada
izmeu 1945. i 1965. kad je sagraeno 13,800 novih stanova. Split3
predvien je na prostoru III.gradskog rejona, pa otud i trica u
nazifu. Na prostoru od 331 ha trebalo je izgraditi:
- 12,200 stanova sa svim prateim sadrajima, - 5,100 turistikih
kreveta u 4 turistika kompleksa (Trstenik, Radoevac, njan i
Duilovo), - gradski centar u Sveuilinoj (a danas Bokovievoj) ulici
i dijelom uz dananju Poljiku ul., - sekundarno gradsko sredite
budueg Splita (sve do Stobrea, antikog Epetiona) uz njansku ul., -
sveuilite - i turistiko-rekreacijsku zonu (nasipavanjem obale).
Bio je to novi grad u sklopu postojeeg, za 50ak tisua
stanovnika. U 11.mj. 1968. DSA (Drutvo st. arh.) raspisalo je opi i
pozivni dravni natjeaj, a pristiglo je 18 radova. Prva je nagrada
pri-pala ljubljanskoj grupi Vladimir Mui, Marjan Bean i Nives
Starc, iz Urb. instituta Slovenije. *Tih godina javljaju se nove
tendencije u svj. a'tekturi. James Gowan i imenjak mu Stirling (oba
iz UK), Kenzo Tange (JAP), Ph. Johnson i P. Rudolph (SAD) potiskuju
dotad neprikosnovenu petorku Wright-Gropius-Mies-Aalto-Corbusier,
koja postaje demode i me-tom kritike.
Novi kompleksan i esto kontradiktoran presjek bit e ishodite
nove a'tekture. Bijelog Corbusiera zamijenili su lanovi NY Five,
Miesove module zamijenila je beskonana mrea Superstudija, a urb.
artikulaciju '60-ih megastrukture G. Candilisa, Tangea i
Archigrama. Kevin Lynch s MIT-a (Massachusetts Institute of Tech.)
postavlja nove kriterije slike grada u svojoj knjizi The Image of
the City iz 1964. Veza izmeu Lynchove teorije i koncepta
ljub-ljanske trojke za Split3 bila je oita. imbenici koji su
odredili zavrnu formu bili su: - ulazi/mjesto ulaska/vrata, -
funkcionalni vorovi, - prostori i krajolici, - putevi, - vidici, -
parkovi i prazni prostori, - barijere i rubovi. Ljubljanska je
trojka htjela rehabilitirat ulicu i trg, te reinterpretirat antiku
centurijaciju st. poluotoka. Naglasili su dva snana pjeaka poteza s
cardom Dioklecijanove palae. Ide-je Lyncha materijalizirane su u
interpretaciji V. Muia, ali tek djelomino jer Split3 u praksi nije
nikad izveden do kraja. Pje-ake ulice nikad nisu zaivjele kao
cjelovita i povezana urb. cjelina. 15ak godina nakon ovog natjeaja,
napustio se koncept ljubljanske trojke. Zbog nemogunosti da se u
sagledivoj budunosti realizira ita drugo osim stambene izgradnje,
koja je pod naletom stalne i prekomjerne imigracije, onemoguila
izgradnju izvanstambenih sadr-aja, dolo je do financijskog kolapsa
cijelog projekta, odnosno blokade gradskih investicija i projekata.
2. natjeaj za njan-Dragovode, 1984./85. Odnosio se na istoni
nerealizirani dio Splita3, u kojem je spo-menuta ljubljanska trojka
locirala jednu od dvije snana pjeake osi budueg sekundarnog sredita
Splita, s poslovnim, trgovakim, turistikim i stambenim sadrajima.
Inae, zapadna je os ve dje-lomino bila realizirana (Sveuilina ul.).
Prva je nagrada pripala zgb. trojcu Hri-egvi-Mance. Pri-mjenjen je
potpuno drukiji koncept od rahle urb. matrice Splita3. Bio je na
tragu postmodernih urb. predloaka iz '80-ih. Karakteri-zirala ga je
zgusnuta blokovska struktura na rasteru humanijih di-menzija.
Nastavilo se s temom rehabilitacije ulice (i trga). Meu-tim,
sudbina realizacije bila je ista kao kod potonjeg primjera, pa su
izvedena samo 3 bloka. Pih! Rat je prekinuo eventualnu kasniju
izgradnju njanskog projekta. Novi splitski GUP sadri nekoljiko urb.
koncepcija.
-
F. L. W R I G H T On je najpoznatiji, najutjecajniji i
najproduktivniji ameriki arhitekt. A'tektonska karijera potrajala
mu je 70ak godina, jer i sam je poivio dobrih 90 (1867.-1959.). A
fakulteta nikad nije zavrio (jadna mu majka..., op.a.;). Par rijei
o privatnom ivotu. E taj je bio buran. Im'o je 4 ene (al' ne
odjednom). Prvi brak, s kerkom lokalnog bogataa uinio ga je
poznatim i omoguio mu slavnu a'tektonsku karijeru. Radio je u uredu
Louisa Sullivana, ali nakon to je poeo radit na crno i bez znanja
svoga efa i to kao freelancer, ovaj mu je nevoljko dao otkaz. No,
on je ubrzo osnovo svoju firmu u Chicagu (drava Illinois). Do 1900.
imao je na kontu ve 50ak realizacija. Od 1900. do 1917. razvijao je
koncept prerijske kue. Bila je to kua naglaene horizontale, nastala
po uzoru na tamonji krajolik. Krovovi su bili plitki, blagih
nagiba. Koristili su se prirodni, nedovreni materijali. Wright je
stavljo naglasak na humanosti i potrebama naruitelja, bu-duih
stanara. Inae, pro-tagonist ideje prerijske kue bio je njegov bivi
tutor i ef L. Sullivan. Najvie primjera moglo se pronai oko
Chicaga. Naj-poznatiji je primjer Robbie House iz 1910. upravo u
Chicagu. Kua se smatra prototipom modernistike a'tek-ture, jer je
uvelike utjecala na evr. arhitekte nakon 1.svj.rata. Evropa tek
poslije 1910. upoznaje Wrightov opus, i to nakon to je njemaki
izdava izdao Wasmuth Portfolio, knjigu od 100 litogra-fija
Wrightovih kua i zgrada. Kasnije su bauhausovci priznali da su
najveu inspiraciju dobili u toj knjizi. Tih je godina Wright sa
svojom novom trebicom TRIP'o po Evropi. ak je kupio kuu u Fiesoleu
(ITA). Na povratku u Ameriku, u rod-nom je Wisconsinu izgradio
svoju ljetnu rezidenciju Taliesin. Kua je poznata po podmetnutom
poaru i sedmerostrukom ubojstvu to ga je poinila sluavka. Meu
ubijenima je bila i Wrightova ena. No, uskoro je W. upozn'o i svoju
treu trebicu, ovisnicu o morfiju, zbog ega ni ovaj brak nije dugo
potraj'o. etvrta i pos-ljednja ena bila je Ruskinja Olga. Toliko za
Story...;) Najpoznatiji W. projekt tzv. je Fallingwater. To je
rezidencija picburkog biznismena i filantropa Edgara Kaufmanna,
graena iz-meu 1935. i 1939. Nalazi se u Bear Runu (drava
Pennsylvania), u umskom krajoliku, na slapovima. Karakteriziraju je
horizontale konzolnih balkona i terasa od betona, odnosno zidne
vertikale od vapnenca. Kua je fakat lijepa i neuo-biajena. Poznat
je i W. projekt amerike kue, pod nazifom Usonian House. To je
trebala bit tipizirana i standardizi-rana kua za am. srednju klasu.
Prva takva Jacobs House izgraena je 1936. To je mala jednokatnica u
obliku slova L, s garaom/spermitem;) i ravnim krovom. Prototip je
suvremenih eko-samoodrivih kua. W. je pod utjecajem japanske
a'tekture i filozofije inzistirao na proi-manju interijera i
eksterijera kue. Od veih projekata treba spomenuti njujorki muzej
Guggenheim iz sredine 20.st. W. je sveukupno realizirao 362 kue, od
kojih je 300ak sauvano do danas. W. je u a'tektonski rjenik uveo
pojam organske (organike) a'tekture. Njene su znaajke proimanje
prirode i kue, udovo-ljenje potrebama naruitelja, uporaba
vernakularnih materijala i slobodni tlocrti. Broadacre City W. se
istakao i u urbanizmu, tj. planiranju novih gradova. Svoj je
suburbani koncept izgradnje predstavio 1932. u knjizi The
Disappearing City. Zove se Broadacre City. Sa studentima je izradio
maketu veliine 4x4m. Ta se zajednica bu-dunosti protee na 10km.
Antiteza je grada, a apo-teoza predgraa. Svakoj obitelji bi se dalo
4,000m zemljita iz fede-ralnih rezervi. Stambena jedinica prema
tome ne bi bila kua, nego cijela fa- rma. U gradu bi bilo malo
ureda i stanova, te glavni kolodvor. arite grada je kola. Promet je
gotovo iskljuivo automobilski, a pjeaci se sigurno mogu kretati
jedino unutar gra-nica svog akra (svojih 4,000m). Koncept je u
globalu bio slian kon-ceptu vrtnih gradova F. L. Olmsteda i E.
Howarda, sa-mo to su oni inzistirali na izuzeu motornog prometa. S
druge strane, suprotne vizije u svom Rush Cityju iznio je am.
arhitekt Richard Neutra (po Vuku: Nojtra, op.a.), koji je panju
posvetio pjeacima i njihovim potrebama.
-
S k a n d i n a v s k i s a t e l i t i U poslijeratnom
razdoblju u Skandinaviji se ne grade novi gradovi, ve satelitska
naselja ve postojeih veih gradova (Stockholma, Helsinkia...). Veina
ljudi svakodnevno putuje, stoga se i sredita takvih gradova
pla-niraju u blizini eljeznike stanice (metroa). Namjera je bila da
stanovnitvo radi, stanuje i kupuje u gradu, a jedini odlazak u
oblinji velegrad bio je zbog obavljanja specijalne kup-nje, odnosno
radi zabave i kulturnih dogaaja. Dva su najznaajnija primjera. Prvi
je u vedskoj. Vallingby je mali grad, inauguriran 1954. 15km
zapadno od Stockholma. Planiran je za 23,000 stanovnika. Njegov je
arhitekt Sven Markelius, zaetnik modernizma u vedskoj. Imao je vanu
ulogu u planiranju poslijeratnog Stockholma, te je jedan od osnivaa
CIAM-a. Javni su sadraji Vallingbyja koncentrirani u sreditu, oko
stanice podzemne eljeznice. Sredite je izolirano od kolnog prometa,
a parkiranje je po njegovom obodu. Tada ultra-moderni sadraji u
sreditu grada te bijele kue u parkovnom ambijentu bile su simbol
vedskog graanskog drutva blagostanja. Gradski je ambijent uspjean
spoj prirodnog okolia i urbanog kra-jolika. Danas meutim taj grad
ne funkcionira kako je zamiljeno; zgrade izgledaju otuno, a javni
prostori u vidu malih parkova ni-kad nisu profunkcionirali kao
gradske agore, forumi ili javni gradski parkovi, te su ostali
pusti. Tapiola je drugi primjer. Inaugurirana je 1951. kao vrtni
gradi 9km udaljen od Helsinkia, a ustvari je predgrae drugog po
veliini finskog grada Espooa. Trebala je posluiti kao njegov
kulturni dio. Njezin je arhitekt Aulis Blomstadt. Danas ima 16,000
stanovnika. Nalazi se uz morsku obalu, na neravnu umovitu terenu.
Uspjean je spoj proimanja a'tekture i prirodnog okolia. Zajednike
su funkcije smiljeno rasporeene po itavom gradiu, s optimalnom
udaljenou od stam-benih zona. Administrativni, kulturni i trgovaki
sadraji smje-teni su oko vodene povrine u sreditu gradia. P E T E R
B E H R E N S Roen je 1868. u Hamburgu, na sjeveru Njemake.
Ispoetka se bavio umjetnou, al je shvatio da tu nema kruva. 1899.
postao je drugi lan umjetnike kolonije u Darmstadtu, gdje je
sagradio vlastitu kuu, u kojoj je sve njegovih ruku djelo. Maala!
Tu je ve napustio Jugendstil, te razvio neki novi, strog i
racionalan. Od njegova osnutka 1907. lan je Deutscher Werkbunda.
Pomou industrije trebalo je promijeniti klasno drutvo u besklasno
dru-tvo JEDNAKOSTI i rehumanizirati ekonomiju i kulturu. (Al di ba
uz pomo industrije?!, op.a.). 1907. njemaka korporacija AEG
unajmila ga je kao umjetnikog kon-zultanta, a on im je osmislio
cjelokupni vizualni korporativni id-entitet (logotip,
produkt-dizajn, publicitet...tralala), vjero-jatno prvi takav u
svijetu. 1910. projektirao im je poznatu tvor-nicu turbina. Od
1907. do 1912. u njegovu su uredu radili budui pioniri moder-nizma,
Mies, Le Corbusier, A. Meyer i W. Gropius. Simptomatino... Zbog
svoje popularnosti u glavnog nacistikog arhitekta Alberta Speera,
ali i openito, nacistikoj vladi nije bilo u interesu da zabrani
njegove lijevo nastrojene aktivnosti. Peter Behrens jedan je od
otaca modernizma, iako je ostao u sjeni svojih uenika. Umro je
1940.
P I T A NJ A za P I S M E N I * 01. Haussmannova rekonstrukcija
Pariza
-
02. Ringstrasse Be 03. H. P. Berlage Juni Amsterdam 04. E.
Howard Vrtni grad 05. T. Garnier Cit Industrielle 06. A. Soria y
Mata Linearni grad 07. F. L. Wright Broadacre City 08. Le Corbusier
'20-ih i '30-ih 09. W. Gropius Siemensstadt, Dammerstock &
Dessau-Trten 10. E. May - Frankfurt 11. Grad u totalitarnom reimu
12. CIAM 13. Novi gradovi u UK 14. Skandinavski satelitski gradovi
15. Urbanistiki natjeaji u Zagrebu 16. Arhitektonsko-urbanistiki
natjeaji u Splitu izmeu 2 rata 17. Arhitektonsko-urbanistiki
natjeaji u Splitu nakon 2.svj.rata A grupa: CIAM RINGSTRASSE
AMSTERDAM B. TOTALITARNI REIM SPLIT IZMEU B grupa: PARIZ LE
CORBUSIER IZMEU AMSTERDAM B. BROADACRE SPLIT NAKON SKANDINAVSKI C
grupa: PARIZ VRTNI LINEARNI SPLIT IZMEU GROPIUS D grupa: B.
AMSTERDAM INDUSTRIJSKI CORBUSIER 20 30 MAY FRA ENGLESKA ZG IZMEU 2
RATA * pitanja su razvrstana u 4 grupe (A, B, V & G;) po 5/6
pitanja: grupa A: 02./03./11./12./16. grupa B:
01./03./07./08./14./17. grupa V: 01./04./06./09./16. grupa G:
03./05./10./13./15. P I T A NJ A za U S M E N I * 01. Haussmannova
rekonstrukcija Pariza (Haussmannov blok) 02. Trei Rim Mussolinijevo
doba 03. Ringstrasse Be
04. H. P. Berlage Juni Amsterdam 05. Proirenje Amsterdama
Spaarndammerbuurt i A. Zuid 06. Amsterdamski blok 07. E. Howard
Vrtni grad 08. T. Garnier Cit Industrielle 09. A. Soria y Mata 10.
Linearni gradovi 11. F.L. Wright Broadacre City 12. Suvremeni
ameriki gradovi Radburn, Reston, Roncom... 13. Le Corbusier prije
2.svj.rata 14. Le Corbusier poslije 2.svj.rata 15. W. Gropius
Siemensstadt, Dammerstock & Dessau-Trten 16. E. May proirenje
Frankfurta 17. Frankfurtski blok 18. Grad u totalitarnom reimu -
Speerov Berlin & Trei Rim 19. CIAM 20. Novi gradovi u UK Garden
Cities 21. London 22. Suvremeni gradovi u UK 23. Skandinavski
satelitski gradovi 24. Zagreb 25. Urbanistiki natjeaji u Zagrebu
izmeu 2 rata 26. Zakladni blok 27. Trnje, Zagreb 28. Osijek 29.
A'tektonsko-urbanistiki natjeaji u Splitu izmeu 2 rata 30.
A'tektonsko-urbanistiki natjeaji u Splitu nakon 2.svj.rata 31.
Deutscher Werkbund, 1908.-1927. 32. BAUHAUS, 1919.-1932. 33.
Weissenhof Siedlung, Stuttgart 34. Futurizam Antonio Sant'Elia +
Oskar Strnad ::: Margarete Schtte-Lihotzky ::: Bruno Taut :::