URAVNOTEŽENJE PLATNE BILANCE

© 2002 Prentice Hall Business Publishing Principles of Economics, 6/e Karl Case, Ray Fair

URAVNOTEŽENJEPLATNE BILANCE

Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

Ekonomski fakultet Zagreb

Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Zagreb prof.dr.sc. Ljubo Jurčić


BILANCA PLAĆANJA

BP = (E-M) – (Ku – Ki)

E = f ( Pd/Pf, T), M = f ( Y, Pd/Pf, T)

VTB = ( E – M)

K = f ( r )

BP = VTB – K = 0

VTB (y) = K(r)



3

Izvođenje krivulje eksterne ravnoteže (bilance plaćanja)

0 K

K0 Y

E-UY0

0

r1

r0

Y1 Y0

BP

E-U

rr

A

BC

Deficit BP<0

Suficit BP>0

a

b

d

c



4

Promjena cijena i utjecaj na BPr

0 KE-U

K0 Y

E-UY

r

0

0

r0BP

E-M=K

VTB=PE-PfTM

VTB1=P1E(Pf)-Pf1TM(P1)

BP1

r1

Y1



devizni tečajponuda deviza (izvoz robe)

potražnja deviza (uvoz robe)

deficit

količina deviza

devizni tečajponuda deviza (izvoz robe)

potražnja deviza (uvoz robe)

podcijenjenostdomaće valute

suficit

količina deviza

E1

E3

E2

E1

precijenjenostdomaće valute

Uravnoteženje platne bilance



URAVNOTEŽENJE BP U SUSTAVU FIKSNIH TEČAJEVA

M V = P T


∆M ∆V ∆P ∆T

M

T

P T + = +

ΔT

V

∆V

V

= 0 = 0

M

∆M P∆P

=

M - novčana masaV - brzina obrtajaP - indeks cijenaT - broj transakcija

Klasičari smatraju da se u kratkom roku brzina novca i broj transakcija ne mogu mijenjati zbog čega će povećanje količine novca rezultirati povećanjem cijena.


cijene0

A

B

E – M +

−

AUTOMATSKO URAVNOTEŽENJE BP PROMJENOM CIJENA


C

suficit

deficit

A – suficit u bilanci plaćanja znači veći priljev od odlijeva deviza što će povećati novčanu masu. Povećanje novčane mase povećava domaće cijene. Brži rast domaćih od uvoznih cijena povećava uvoz i smanjuje izvoz čime se smanjuje suficit.


Devizno tržište u slučaju male zemlje stabilno je onda i samo onda ako je zbroj koeficijenata elastičnosti domaće potražnje za uvozom i ponude izvoza u apsolutnoj vrijednosti veći od jedinice.

εm + εe > 1

Devizno tržište je nestabilno ako je krivulja ponude za devizama opadajuća funkcija tečaja i ako je elastičnija(vodoravnija) od krivulje potražnje.


MARSHALL-LERNEROV UVJET


$/€

1,00

1,20

1,80

1,60

1,40

D€D’€

S€

S’€

milijarde €

deficit

Uravnoteženje platne bilance promjenom tečaja



Deficit se može eliminirati deprecijacijom valute.

Da bi se eliminirao deficit platne bilance, deprecijacija domaće valute treba biti veća, ako je krivulja potražnje za stranom valutom (D’), i krivulja ponude strane valute (S’) manje elastična.

Međutim, ako je deficit prevelik i elastičnost krivulja D’ i S’ premala, tada deprecijacija može pogoršati , a ne poboljšati, stanje u platnoj bilanci.


Uravnoteženje platne bilance promjenom tečaja


PM u $

100

150

DX(EU)

(b) izvozno tržište SAD-a u $

količina izvozakoličina uvoza

PX u $(a) uvozno tržište SAD-a u $

DX’(EU)

SX(US)

DM(US)

SM(EU)

SM’(EU)

0 0QM QX

200

300

1

2 2

1

Utjecaj deprecijacije ili devalvacije dolara na domaće cijene uvozne i izvozne robe



$/€

1,00

1,20

1,40

D€S€

$/€ $/€

S€ S€D€ D€1,00

1,20

1,40

1,00

1,20

1,40

Q€ Q€Q€

stabilno nestabilnostabilno

(a) (b) (c)

Stabilnost deviznog tržišta i Marshall – Lerner uvjet



Bilanca tekućih transakcija

[(E - M) + (TRI - TRG)] + ∆ L = ∆ RI

[(E - M) + (TRI - TRG)] = ∆ RI - ∆ L (E - M) - bilanca vanjske trgovine robama i uslugama

(TRI - TRG)] – bilanca tekućih transfera

∆ L - neto zaduženje u inozemstvu

∆ RI - neto promjena deviznih rezervi

Deficit u bilanci tekućih transakcija mora se financirati neto zaduženjem u inozemstvu ili smanjenjem rezervi



J – krivulja

Utjecaj deprecijacije na tekući račun

Ako se uvoz i izvoz postupno prilagođavaju promjenama realnog tečaja, tekući račun platne bilance može slijediti model J-krivulje, tako da se prvo pogorša, a nakon toga poboljša stanje u platnoj bilanci.

U kratkom roku prevladava cjenovni efekt, a u dugom roku prevladava količinski efekt.

Proces se odvija kroz nekoliko pomaka: pomak prepoznavanja, pomak donošenja odluke, pomak isporuka robe, pomak zamjene, pomak proizvodnje



15

J-krivulja

t (kvartali)

VTB

0

+

-

E-M

1 2 3 4 5 6



deprecijacija

VTB, NE

vrijeme

CA

B

t1

_

+

NE = 0NE > 0

NE < 0

D

t2 t4t3

J – krivulja Utjecaj deprecijacije na tekući račun



E-M

S - Inagib: +s

nagib: - m

dohodak0

∆X

∆Y

TB+

Y1

E-M

∆ Xs

s + m∆STB =

−

Y2

Devalvacija i poboljšanje tekućeg računa



E-M

S - Inagib: +s

nagib: - m

S- I’

dohodak0

∆G

∆Y

TB+

−

Y1

∆STB = − ∆I m

s +m

Y2

Fiskalna ekspanzija i povećanje dohotka i trgovinskog

deficita



Ravnoteža u gospodarstvu se ostvaruje pri jednakosti agregatne ponude (AS) i agregatne potražnje (AD):

(AS) Ξ Y + M = C + G + I + E Ξ (AD)

Uvjet ravnoteže može se pisati i ovako:

[Y – ( C+ G)] – I = E – M

ako je Y - ( C + G ) = S

tada je S – I = E - M uvjet ravnoteže


Automatsko uravnoteženje PBpromjenom domaćeg proizvoda

© 2002 Prentice Hall Business Publishing Principles of Economics, 6/e Karl Case, Ray FairMeđunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Zagreb prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

dohodak

S-I

S-I’

E-M’

E-MH

F

G

I

EJ

0

+

−

TB

S-I’’

K

Prilagođavanje dohotka i platna bilanca


21

Swanov dijagram

Domaća potrošnja (C+I+G)

T,r

0

Suficit-inflacija

Def

icit-

infla

cija

Sufic

it-re

cesi

ja

Deficit-recesija

E

Vanjska ravnoteža

Unutarnja ravnoteža

A - unutrašnja ravnoteža, suficitB - vanjska ravnoteža, inflacijaC - unutrašnja ravnoteža, deficitD - vanjska ravnoteža, recesijaF - deficit i recesijaG - deficit i inflacijaH - suficit i inflacijaI - suficit i recesijaI

A

DF

C

G

B

H

Ekspanzivna monetarna i fiskalna politika

Revalvacija dom

aće valute


D

ε1

ε2

S

D1

D2

S1

S2

Q Q

ε1

ε2

realni tečaj realni tečaj (b)

(a)

Neelastična uvozna potražnja i izvozna ponuda



promjena utjecaj na tekući račun (TR)

realni tečaj, ε ↑ TR ↑

realni tečaj, ε ↓ TR ↓

raspoloživi dohodak, Y↑ TR ↓

raspoloživi dohodak, Y↓ TR ↑

Determinante tekućeg računa



vrijeme

100

120

realni tečaj

110 prosjek

devalvacija

Inflacija i devalvacija



I

Y S

C

∆I =100

+100

+60

- 40

+160

+96

+196

+118

- 64- 78

s = 0,4

c = 0,6

+250

- 100

+150

razdoblje Y S1. 100 402. 160 643. 196 784. 218 875. 230 926. 238 95 250 100

Y = I x [1/(1-c)]

Multiplikativni proces



150

300

450

1000

2000

∆M = 150

∆Y = 1000

M

Y

m = ∆M/∆Y = 150/1000 = 0,15

M(Y)

0

Funkcija uvoza, M(Y)



∆(I +X) (I+E)1

S, M, I, E

S+M

Y1 Y

∆E, ∆I

MPS+MPM

(I+E)2

Y2

∆Y

(S+M) = (I+E)1

(S+M) = (I+E)2

0

Utjecaj povećanja (I + E) na BDP



(I – S) = (M – E)I

I+E

S, M, I, E

S+M

S

0 Ye Y

I

EM

S

Zemlja uvoza kapitala



S, M, I, X

(S – I) = (E – M) I

S+M

S

Y

(I +X) > (S+M )

(S+M) > (I+X)

Ye

M

S I

X

MPS+MPM

I +E

0

Zemlja izvoza kapitala


Y S

C

+100

+ 80

-20

+100

+120

+150

+140

+175

-30 -35

s = 0,20

uvoz M

izvoz E

m = 0,30-30

-45-52

c = 0,8

∆Y = ∆C + ∆E − ∆M

∆E − ∆M +100 +70 +55

+200

+40

-40

+160

-60

-

-

-

-

-

∆E

+48

∆E = ∆S + ∆M 100 = 40 + 60

+188

Y = [1/(s+m)] E

Y = [1/(0,2+0,3)]100Y = 2 ·100 = 200

Multiplikativni proces


razdoblje ∆E ∆S ∆C ∆Mind ∆E - ∆M ∆Y

1 100 100 100

2 100 20 80 30 70 1503 100 30 120 45 55 1754 100 35 140 52,5 47,5 187,5· · · · · · ·· · · · · · ·· · · · · · ·∞ 100 40 160 60 40 200

Multiplikativni proces (dinamička analiza)



Bilanca središnje banke

aktiva pasiva devizne rezerve ( R ) potraživanja od domaćih sektora (DK1)

monetarna baza ( B )

novac u optjecaju rezerve banaka

Bilanca središnje banke, konsolidirana bilanca poslovnih banaka i

konsolidirana bilanca monetarnih institucija



Konsolidirana bilanca poslovnih banaka

aktiva pasiva rezerve kod središnje banke i

potraživanja od države, ostalih domaćih sektora te od domaćih i inozemnih banaka i financijskih institucija ( DK2 )

kunski i devizni depoziti države,

poduzeća, ostalih bankarskih i financijskih institucija ( D )


konsolidirana bilanca monetarnih institucija nastavak



Konsolidirana bilanca monetarnih institucija

aktiva pasiva devizne rezerve ( R ) potraživanja od domaćih sektora ( DK1 ) rezerve kod središnje banke i

potraživanja od države, ostalih domaćih sektora te od domaćih i inozemnih banaka i financijskih institucija ( DK2 )

monetarna baza ( B ) kunski i devizni depoziti

države, poduzeća, ostalih bankarskih i financijskih institucija ( D )


konsolidirana bilanca monetarnih institucija nastavak



povećanje ponude novca

pad

kamatnih stopa

rastu realni izdaci, proizvodnja i

dohodak

odljev kapitala u inozemstvo u kratkom roku

pogoršanje tekućeg računa zbog pada izvoza i

rasta uvoza

pogoršanje ukupne platne bilance

povećanje razine cijena

Monetarna politika s fiksnim tečajem rastuća ponuda novca pogoršava platnu

bilancu



rast ponude novca i kredita

pad kamatne

stope

rast realnih izdatka, proizvodnje i

dohodaka

odljev kapitala u kratkom roku

pogoršanje tekućeg računa

deprecijacija valute i automatsko

prilagođivanje

rast razine cijena

popravljanje tekućeg računa

rast realnog proizvoda i

dohotka

Monetarna politika s fluktuirajućim tečajem

efekti rastuće ponude novca



deficit platne bilance

smanjenje agregatnih izdataka

pad ponude novca

multiplikator smanjenje

dohotka

granična sklonost uvozu

pad domaće potražnje

pad uvozarast izvoza smanjenje

deficitasmanjenje stope

inflacije i rast ino-

konkurentnosti

cjenovna elastičnost pad uvozarast izvoza

suficit platne bilance

povećanje agregatnih izdataka

rast ponude novca

povećanje

dohotka

granična sklonost uvozu

rast domaće potražnje

rast uvoza

pad izvoza smanjenjesuficitapovećanje

stope inflacije i pad

ino-konkurentnosti

cjenovna elastičnost rast uvoza

pad izvoza

multiplikator

Automatski procesi uravnoteženja u uvjetima stabilnog tečaja



ekonomski rast

puna zaposlenost

stabilnost razine cijena

stabilnost financijskog

sustava

stabilna platnobilančna pozicija

pravedna raspodjela

dohotka

UNUTARNJA I VANJSKA

RAVNOTEŽA

Magični šesterokut ekonomske politike



r1

nacionalni dohodak (Y)Y1

IS

LM

uvoz (M)

izvoz (E)

kamatna stopa

E1

M1

45°

izvoz (E)

M=f(Y)E=M

Iunutarnja ravnoteža

IImeđunarodni

priljevi

IVmeđunarodni

odljevi

IIIplatna bilanca

suficit

deficit

kapital (K)

Početna unutarnja i vanjska ravnoteža



Povećanje investicija i ekonomski rast Ulaz u deficit platne bilance

r1

Y1

IS

LMKkamatna stopa

E1

M1suficit

deficit

45°

E=M

Y2

priljev

M2

r2

nacionalni dohodak (Y)

izvoz (E)

M=f(Y)

IS’

E

uvoz (M)



Politikom ograničavanja uvoza može se ukloniti deficit platne bilance

IS

LMK

kamatna stopa

45°

E=M

priljev kapitala

suficit

deficit

M3

r1

Y1E1

M1

Y2

M2

r2


izvoz (E)

M=f(Y)

IS’

E

uvoz (M)



Politikom promocije izvoza može se ukloniti deficit platne bilance

IS

LMK

kamatna stopa

45°

E=M

priljev kapitala

E2

K’

suficit

deficit

r1

r2


izvoz (E)

M=f(Y)

IS’

Y1E1

M1

Y2

M2

E

uvoz (M)

E’



IS

LMK

kamatna stopa

45°

E=M

priljev kapitala r3

suficit

deficit


izvoz (E)

M=f(Y)

IS’

LM’

M3

Y1E1

M1

Y2

M2

Y3

r1

r2

E

uvoz (M)

Restriktivna monetarna politika uz fiksni tečaj uklanja deficit platne bilance



Fleksibilni tečaj i deprecijacija valute uspostavlja ravnotežu platne bilance

IS

LMKkamatna stopa

45°

E=M

K’

suficit

deficit


izvoz (E)

M=f(Y)

IS’

EE’

Y1E1

M1

Y2

M3

E2

r1

r2

uvoz (M)

M2


URAVNOTEŽENJE PLATNE BILANCE

Documents

sustavu fiksnih teajeva

t v v v

uvoznih cijena poveava

sluaju male zemlje stabilno

ray fairbilanca plaanja

e poveati novanu masu

kratkom roku brzina

m e 1devizno trite