UNIVRZITET "Sv. KLIMENT OHRIDSKI"-BITOLA EKONOMSKI FAKULTET-PRILEP Sowa Stambolieva UPRAVUVAWETO SO HAOSOT-FAKTOR ZA ZGOLEMUVAWE NA KREATIVNOSTA NA UPRAVUVA^KIOT PROCES NA DELOVNITE SUBJEKTI VO REPUBLIKA MAKEDONIJA "Magisterska rabota" Mentor Prof. Dr. Lazar Stojanoski Prilep, 2012 godina
144
Embed
UPRAVUVAWETO SO HAOSOT-FAKTOR ZA ZGOLEMUVAWE … · Papi Picerija dooel, Skopje Sobranie na Grad Skopje, Skopje Kjubi a.d. Skopje Halk banka, Skopje JZU Zdravstven dom, Skopje Brza
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
UNIVRZITET "Sv. KLIMENT OHRIDSKI"-BITOLA
EKONOMSKI FAKULTET-PRILEP
Sowa Stambolieva
UPRAVUVAWETO SO HAOSOT-FAKTOR ZA ZGOLEMUVAWE NA
KREATIVNOSTA NA UPRAVUVA^KIOT PROCES NA DELOVNITE
SUBJEKTI VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
"Magisterska rabota"
Mentor
Prof. Dr. Lazar Stojanoski
Prilep, 2012 godina
POSVETENO
... na mojata sestra Tawa...
BLAGODARNOST
Posebna blagodarnost do mojot mentor, prof. d-r Lazar Stojanoski, koj nesebi~no mi pomogna vo realizacijata na ovoj trud preku davawe na nasoki, kako i do moite najmili Gode, Em~e, Caci, Keti i Martin koi me pottiknuvaa i go toleriraa moeto otsustvo od sekojdnevnite obvrski. Blagodarnost do To{e za tehni~kata pomo{ i poddr{ka.
Golema blagodarnost do organizaciite {to zedoa u~estvuvo vo istra`uvaweto: Alkaloid a.d. Skopje
Makedonska po{ta a.d. Skopje
Po{tenska banka a.d. Skopje
JP Makedonski `eleznici Skopje
Okiteks a.d. Skopje
Papi Picerija dooel, Skopje
Sobranie na Grad Skopje, Skopje
Kjubi a.d. Skopje
Halk banka, Skopje
JZU Zdravstven dom, Skopje
Brza po{ta, Skopje
Euro ekspert, Skopje
Ministerstvo za zemjodelstvo, {umarstvo i vodostopanstvo na R.M.
SNELIUS in`inering-doo, Skopje
Novo Nordisk Farma dooel, Skopje
Hoffmann La Roche Ltd. Pretstavni{tvo Skopje
Uprava za javni prihodi, Skopje
Doo Europlastika, Skopje
AVON-kompanija za kozmetika, Skopje
A.D. Makedonski telekom, Skopje
T-Mobile, Skopje
JSP Skopje
Butik Beneton, Skopje
Toplifikacija a.d. Skopje
2
Sodr`ina VOVED................................................................................................................................................... 4 GLAVA PRVA...................................................................................................................................... 7 Metodologija na istra`uvaweto..................................................................................................... 7 1.1. Definirawe na istra`uvaweto............................................................................................ 7 1.1.1. Pojava na istra`uvaweto........................................................................................ 8 1.1.2. Problematika na istra`uvaweto......................................................................... 8 1.1.3. Predmet na istra`uvaweto.................................................................................... 8 1.1.4. Celi na istra`uvaweto.......................................................................................... 9 1.1.5. O~ekuvani rezultati od istra`uvaweto............................................................ 9 1.1.6. Korisnici na rezultatite od istra`uvaweto................................................... 9 1.2. Pregled na literatura............................................................................................................ 10 1.2.1. Dosega{no tretirawe na istra`uvanata pojava................................................ 10 1.2.2. Teoretski priod........................................................................................................ 14 1.2.3. Pojmovno kategorijalen aparat............................................................................. 15 1.3. Hipotetska ramka..................................................................................................................... 16 1.4. Metodolo{ki priod i dizajn na istra`uvaweto.............................................................. 16 1.4.1. Metodi na istra`uvaweto...................................................................................... 17 1.4.2. Primerok na ispitanici......................................................................................... 17 1.4.3. Istra`uva~ki postapki........................................................................................... 17 GLAVA VTORA................................................................... ................................................................ 19 Osnovi na upravuvaweto.................................................................................................................... 19 2.1. Entropija.................................................................................................................................... 21 2.2. Sistemski pristap vo upravuaweto so haosot................................................................... 23 2.3. Upravuvawe so resursi............................................................................................................ 27 2.4. Promenata kako proces........................................................................................................... 30 2.4.1. Upravuvawe so promeni........................................................................................... 32 GLAVA TRETA.................................................................................................................................... 36 Kreativnosta, kako kombinacija na razli~ni stavovi na razmisluvawe............................... 36 3.1. Definirawe na kreativnosta................................................................................................ 37 3.2. Kreativnost i inovacija......................................................................................................... 39 3.2.1. Kreativni individualci........................................................................................ 41 3.2.2. Kreativni timovi..................................................................................................... 43 3.2.3. Upravuvawe so kreativni timovi......................................................................... 45 3.2.4. Pro{iruvawe na kreativnite timovi so nekreativni lu|e........................... 48 3.3. Upravuvawe so konstruktivni nasproti destruktivni konflikti............................. 49 3.4. Kreativnosta kako proces...................................................................................................... 51 GLAVA ^ETVRTA.............................................................................................................................. 54 Kreativnosta, kako del od organizaciskata kultura i kreativnoto upravuvawe................ 54 4.1. Organizaciska kultura........................................................................................................ 56 4.1.1. Strategijata kako del od organizaciskata kultura......................................... 58 4.2. Organizaciskata kultura i organizaciskite promeni................................................... 59 4.2.1. Promeni kaj tvrdite i mekite elementi............................................................. 61 4.2.2. Klima za diseminirawe na znaewe....................................................................... 62 4.3. Opasnosti vo organizaciskata kultura (ednoumie i prekumerna specijalizacija)...... 64 4.4. Strategijata i kreativnosta................................................................................................. 64 4.5. Tradicionalni i kreativni organizacii........................................................................... 66 4.6. Kreativnosta i menaxmentot................................................................................................. 67 4.6.1. Kreativnosta kako kontinuitet na promenite.................................................. 68 4.7. Kreativna priroda na upravuva~kiot proces.................................................................... 69 4.8. Kreativno upravuvawe............................................................................................................ 71
3
GLAVA PETTA.................................................................................................................................. 73 Kreativnosta i delovnite subjekti vo Republika Makedonija.............................................. 73 5.1. Delovnite subjekti vo R.M. i upravuvaweto..................................................................... 74 5.2. Od tradicionalni do kreativni delovni subjekti.......................................................... 76 5.3. Promovirawe na kreativnosta............................................................................................. 79 5.3.1. Reaktiven ili proaktiven menaxment.................................................................. 81 5.4. Sredinata i promenite.......................................................................................................... 83 5.4.1. Dinamika na organizaciskite promeni................................................................ 86 5.4.2. Evaluacija na idei..................................................................................................... 88 5.4.3. Diseminacija na promenite..................................................................................... 89 5.5. Namaluvawe na rizikot.......................................................................................................... 92 GLAVA [ESTA................................................................................................................................. 96 Studija na slu~aj i merewe na efektite od kreativnoto unapreduvawe i diskusija na dobienite rezultati.......................................................................................................................... 96 6.1. Kreativno unapreduvawe....................................................................................................... 115 6.2. Efekti od kreativnoto unapreduvawe............................................................................... 118 6.2.1. Merewe na efektite od kreativnoto unapreduvawe......................................... 119 6.3. Diskusija na dobienite rezultati....................................................................................... 121 Zaklu~ni sogleduvawa...................................................................................................................... 125 Prilozi................................................................................................................................................ 132 Anketen pra{alnik........................................................................................................................... 132 Koristena literatura....................................................................................................................... 136
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
4
VOVED
@iveeme vo svet na sosema nov vid na delovno rabotewe - deluvawe koe bara
novi i sve`i idei, sosema novi vidovi na proizvodi, koe otvora novi pazari, deluvawe
koe istovremeno bara inovirawe na organizaciskite procesi, maksimalna
fleksibilnost vo na~inot na vodewe i upravuvawe vo ni malku ednostavni i
ednoobrazni uslovi. Denes, nematerijalnoto nadvladuva nad materijalnoto, odnosno
stanuva zbor za implementirawe na kreativnost, znaewe, iskustvo. Celta na trudot e da
se dobijat novi teoretski soznanija za upravuvawe so haosot, no ne haos kako nered, tuku
haos kako kompleksnost i komplementarnost za upravuvawe so neizvesnite i brzi
promeni preku izgradba na organizaciska klima i kultura, preku timska rabota
iskoristuvaj}i ja kreativnosta na individuite za da se promoviraat i unapredat
kreativni delovni subjekti. Delovnite subjekti vo Republika Makedonija treba da
nau~at kreativno da razmisluvaat i rabotat i toa ne na nivo na individui, tuku na nivo
na timovi i na nivo na cela organizacija. Samo na takov na~in, }e mo`at da se spravat
so problemot na hiperkonkurencija i sè poprefinetite vkusovi na potro{uva~ite.
So ogled na va`nosta na sovremenite na~ini na rabotewe, magisterskiot trud
na tema "Upravuvaweto so haosot - faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces vo delovnite subjekti vo Republika Makedonija" }e bide
elaboriran preku {est glavi i na krajot se zaklu~nite sogleduvawa.
Vo glava Prva, naslovena Metodologija na istra`uvaweto definirano e
istra`uvaweto, daden e pregled na literaturata, potoa hipotetska ramka i
metodolo{ki priod i dizajn na istra`uvaweto. Vo delot kade se vr{i definirawe na
istra`uvaweto opfateni se pojava na istra`uvaweto, problematika na istra`uvaweto,
predmet na istra`uvaweto, celi na istra`uvaweto, o~ekuvani rezultati od
istra`uvaweto, kako i korisnici na rezultatite od istra`uvaweto. Vo delot na prvata
glava, nasloven kako pregled na literaturata razraboteni se delovite: dosega{no
tretirawe na istra`uvanata pojava, teoretski priod, pojmovno kategorijalen aparat.
Vo prodol`enie se postavuva hipotetskata ramka i na krajot od ovaa glava vo naslovot
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
5
metodolo{ki priod i dizajn na istra`uvaweto opfateni se: metodite na
istra`uvaweto, primerok na ispitanici i istra`uva~kite postapki.
Vo glava Vtora, naslovena Osnovi na upravuvaweto se obrabotuvaat entropijata,
sistemskiot pristap vo upravuaweto so haosot, upravuvaweto so resursi i promenata
kako proces vo koja poseben akcent e staven na upravuvaweto so promenite.
Vo glava Treta, naslovena Kreativnosta, kako kombinacija na razli~ni stavovi
na razmisluvawe, definirani se: kreativnosta, kreativnosta i inovacijata, kako i
upravuvaweto so konflikti - konstruktivni nasproti destruktivni, doa|aj}i do
faktot deka kreativnosta e proces koj treba da bide osnoven dvigatel na sovremenoto
delovno rabotewe. Vo vtoriot del od tretata glava nasloven kako kreativnost i
inovacija }e bide obrazlo`eno e kako da se iskoristat kreativnite individualci,
na~inot na rabotewe i upravuvawe so kreativni timovi, kako i mo`nosta za
pro{iruvawe na kreativnite timovi so nekreativni lu|e, so cel sozdavawe kreativni
delovni subjekti.
Vo glava ^etvrta, naslovena Kreativnosta, kako del od organizaciskata kultura
i kreativnoto upravuvawe, se zboruva za toa {to e organizaciska kultura, na~inot na
koj delovnite subjekti se spravuvaat so organizaciskata kultura i organizaciskite
promeni, kako i opasnostite koi demnat nad organizaciskata kultura, a toa se
ednoumieto i prekumernata specijalizacija, kako da se najde balansot pome|u
strategijata i kreativnosta, kako tradicionalnite organizacii da stanat kreativni
organizacii, kreativnosta i menaxmentot, kreativnata priroda na upravuva~kiot
proces, i sekako, kreativnoto upravuvawe.
Za organizaciska kultura i organizaciski promeni potrebni se, pred sè, promeni kaj
tvrdite i mekite elementi, no i klima za diseminirawe na znaewe. Vo svetot sè pove}e
se stava akcent na organizaciite koi u~at. Kreativnosta kako kontinuitet na
promenite e klu~na komponenenta za delovno rabotewe vo borbata za opstanok na
delovnite subjekti.
Vo glava Petta, naslovena Kreativnosta i delovnite subjekti vo Republika
Makedonija, na po~etokot se obraboteni delovnite subjekti vo R.M. i upravuvaweto,
na~inot na koj organizaciite mo`at da se transformiraat od tradicionalni do
kreativni delovni subjekti, promovirawe na kreativnosta od reaktiven vo proaktiven
menaxment, odnosno da ne se ~eka rabotite da se iskompliciraat pa potoa da se
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
6
re{avaat, tuku da se predvidat mo`nite problemi i da se prezemat preventivni merki
za nivno spre~uvawe. Vo prodol`enie na ovaa glava so poseben osvrt na sredinata i
promenite, se komentiraat dinamikata na organizaciskite promeni, evaluacijata na
idei, diseminacijata na promenite i na krajot se dadeni preporaki za namaluvawe na
rizikot vo delovnoto rabotewe.
Vo glava [esta, Studija na slu~aj i merewe na efektite od kreativnoto
unapreduvawe i diskusija na dobienite rezultati opfateni se kreativnoto
unapreduvawe, efektite i mereweto na efektite od kreativnoto unapreduvawe, kako i
diskusija na dobienite rezultati.
Vo delot Zaklu~ni sogleduvawa, prvo se pretstaveni novite predizvici so koi
se soo~uvaat sovremenite delovni subjekti vo turbulentnata i nepredvidliva sredina.
Potoa se dadeni diskusijata i zaklu~ocite od istra`uvaweto i na krajot preporaki za
izbor na strategii koi }e sozdavaat prostor za korektivni dejstva, odnosno
posoodvetni strategii pri gradewe na sistemot na kreativnoto upravuvawe.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
7
GLAVA PRVA
Metodologija na istra`uvaweto
Metodologijata na istra`uvaweto }e bide obrazlo`ena preku negovo
definirawe, problematika, predmet, celi i o~ekuvani rezultati. Isto taka, na ova
mesto }e bide posveteno vnimanie na dizajnot, metodite, postapkite, kako i
primerokot na ispitanici.
Preku pregledot na literaturata }e se obrazlo`i dosega{noto tretirawe na
ovaa pojava, kako i vlijanieto vrz na~inot na razmisluvawe na korisnicite na
rezultatite vo izgradbata na izdr`livi sposobnosti za kreativnost vo pretprijatieto.
Vo svet vo koj postojano se slu~uvaat promeni, kreativnosta pretstavuva edinstvena
sigurnost vo borbata protiv konkurencijata, no i faktor za opstojuvawe na
organizacijata.
Jasno e deka teoretskata analiza prika`ana vo ovoj trud ne mo`e da gi opfati
site relevantni aspekti na vaka {iroko koncipirana tema, no sepak bi mo`ela da
uka`e na va`nosta, i na toj na~in da gi aktuelizira novite mo`nosti i alatki so koi
raspolaga sovremenata ekonomska analiza.
1.1. Definirawe na istra`uvaweto
Istra`uvaweto vo ovoj trud }e bide definirano preku utvrduvawe na pojavata,
problemot, predmetot na istra`uvaweto koi se rezultat od deluvawe koe istovremeno
bara inovirawe na organizaciskite procesi, maksimalna fleksibilnost vo na~inot na
vodewe i upravuvawe so haosot kako bi se postignalo zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces vo delovnite subjekti vo Republika Makedonija i nivno
naso~uvawe kon ostvaruvawe na konkurentska prednost. Prvo }e bide definirana
pojavata na istra`uvaweto.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
8
1.1.1. Pojava na istra`uvaweto
Spored svetskite trendovi, za edna organizacija da bide uspe{na, taa treba da se
naso~i kon podobruvawe na produktivnosta i uslugite. Tie mo`at da se podobrat samo
dokolku organizacijata sozdade organizaciska kultura i stane pofleksibilna, odnosno
da nau~i da re{ava vo od, da se prisposobuva na novonastanatite situacii, dokolku
nau~i efikasno da upravuva so resursite i dokolku kontinuirano u~i. Zna~i, mo`e da
se zaklu~i deka su{tinskata zada~a na sovremeniot menaxment se sveduva na
kontinuirano upravuvawe so promeni, a toa zna~i sistemsko upravuvawe na promeni vo
site segmenti od raboteweto preku zdru`eni napori na site vraboteni, ili poinaku
ka`ano, da se sozdade sinergija na sistemot vo celina.
1.1.2. Problematika na istra`uvaweto
Re~isi ne postoi organizacija koja nema razvieno i definirano delovna
strategija. No za `al, vo pove}eto strategii ne postoi funkcionalen sistem koj bi
ovozmo`il zgolemuvawe na sposobnosta za izvr{uvawe na zada~ite so iskoristuvawe
na site potencijali i resursi za postignuvawe na celite naporedno so prisposobuvawe
na promenite vo okru`uvaweto. ^esto pati se slu~uva edna organizacija da ima
podgotveno strategija koja ne soodvetstvuva so nejzinite resursi i potencijali. Nekoi
organizacii, pak, gi kopiraat strategiite na drugi nivni partneri i na krajot }e se
razo~araat od rezultatot. Pozajmenata strategija ne gi postignala zacrtanite celi na
konkretnata organizacijata. Nitu najdobrata strategija ne mo`e da bide najdobra
dokolku ne e primenliva za organizacijata. Ottuka mo`e da se izvede zaklu~ok deka
delovnite subjekti se soo~uvaat so problem koj bi mo`el da se definira kako nedostig
na sistem na upravuvawe so promeni. Sovremenoto delovno rabotewe bara strategii
koi se pofleksibilni i mo`at da pretrpat izvesni korekcii, vo soglasnost so
novonastanatite i nepredvidlivi promeni vo okru`uvaweto, a pred se koristeweto na
kreativnosta vo upravaweto i re{avaweto na problemite na novi, poinakvi na~ini.
1.1.3. Predmet na istra`uvaweto
Spored toa, predmetot koj e tretiran vo istra`uvaweto e su{tinski. Temelno
treba da se ispita vlijanieto na prirodata na rabotata vrz dizajniraweto i
implementiraweto na sistemite na upravuvawe vo promenliva i haoti~na sredina.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
9
1.1.4. Celi na istra`uvaweto
Celite na istra`uvaweto se generirani spored postaveniot predmet na
istra`uvaweto i pra{awata na koi treba da se odgovori. Spored koristenata
literatura relevantna za ovaa oblast, kako osnovna cel se nametnuva konceptualna
ramka koja gi povrzuva upravuvaweto voop{to, upravuvaweto so haosot i sistemskoto
upravuvawe so promenite, efikasno i efektivno iskoristuvawe na resursite preku
sozdavawe na organizaciska kultura, kultura na do`ivotno u~ewe, evaluacija i
diseminirawe na znaeweto, sè so cel unapreduvawe na kreativnosta na delovnite
subjekti na Republika Makedonija.
1.1.5. O~ekuvani rezultati od istra`uvaweto
Od ova istra`uvawe treba da proizlezat slednive rezultati:
da se potvrdat pretpostavkite za postoeweto na sistem na upravuvawe;
da se izvle~at novi soznanija za upravuvaweto so haosot, kako kompleksnost od
nepredvidlivoto i neizvesno okru`uvawe;
da se dobijat informacii za iskoristuvawe na individualnata i grupnata
kreativnost, i nivno upravuvawe;
da se dobijat pokazateli za realnata sostojba na delovnite subjekti vo Republika
Makedonija;
da se dadat preporaki za nivno unapreduvawe preku podobruvawe na upravuvaweto.
1.1.6. Korisnici na rezultatite od istra`uvaweto
Korisnici na istra`uvaweto se:
- studenti od I i II ciklus na studii po marketing-menaxment;
- menaxeri na ~ove~ki resurski, menaxeri vo kadrovsko oddelenie, i
- site onie koi vo svojot profesionalen `ivot se zasegnati od ovaa problematika.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
10
1.2. Pregled na literatura
1.2.1. Dosega{no tretirawe na istra`uvanata pojava
Weber Henry Foyol1 identifikuval 14 principi (tabela 1) za koi smetal deka se osnovni
za zgolemuvawe na efikasnosta vo procesot na upravuvawe.
Ovie principi, iako bile napraveni vo po~etokot na dvaesettiot vek,
pretstavuvaat temel vrz koj se nadgraduva golem del od najnovata teorija i nauka za
sovremeniot menaxment.
Tabela 1. Principite na Fayol za menaxment
Podelba na rabotata Specijalizacija na rabota i podelba na rabotata treba da ja zgolemat efikasnosta, osobeno ako menaxerite prezemat ~ekori da ja namalat zdodevnosta kaj vrabotenite
Avtoritet i odgovornost Menaxerite imaat pravo da davaat naredbi i manifestiraat avtoritet, da baraat pot~inetost od svoite vraboteni
Edinstvena komanda Eden vraboten treba da dobiva naredbi samo od eden pretpostaven
Linija na avtoritet Dol`inata na sinxirot komandi {to postoi od vrvot do dnoto na organizacijata treba da bide ograni~ena
Centralizacija na mo} Mo}ta ne smee da bide koncentrirana na vrvot na sinxirot na komandi
Edinstven pravec na naso~uvawe
Organizacijata treba da ima edinstven plan za akcija koj }e gi vodi menaxerite i rabotnicite
Ednakvost Site ~lenovi na organizacijata imaat pravo da bidat tretirani pravedno i so po~it
Red Rasporedot na pozicii vo organizacijata treba da ovozmo`uva organizaciska efikasnost i efektivnost za vrabotenite so zadovolitelni mo`nosti za napreduvawe vo karierata
Inicijativa Menaxerite treba da im dozvolat na svoite vraboteni da bidat inovativni i kreativni
Disciplina Menaxerite treba da sozdadat rabotna sila koja }e se trudi da gi postigne celite na organizacijata
Nagraduvawe na personalot
Sistemot {to go koristat menaxerite za nagraduvawe na vrabotenite treba da bide ednakov za organizacijata i za vrabotenite
Stabilnost na statusot na vrabotenite
Dolgoro~no vrabotuvawe ovozmo`uva razvoj na ve{tini koi mo`at da ja podobrat efikasnosta na organizacijata
Podreduvawe na li~nite interesi na zaedni~ki interesi
Vrabotenite treba da sfatat deka nivnata rabota vlijae vrz rabotata na celata organizacija
^uvstvo na prijatelstvo Menaxerite treba da pottiknuvaat razvoj na vzaemno ~uvstvo na drugarstvo, entuzijazam i posvetenost na zaedni~kata cel
Vo ranite 1980-ti, Tom Peters i Robert Waterman identifikuvale 62 organizacii
za koi smetale deka se najdobrite organizacii vo SAD. Tie go postavile pra{aweto
"Zo{to ovie kompanii se podobri od svoite konkurenti?" i otkrile deka uspe{nite
1 Vidi poop{irno: H. Fayol, General and Industrial Management (1884); New York: IEEE Press, 1984.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
11
kompanii imaat menaxeri koi se vodat spored tri zbira me|usebno povrzani principi.
Ovie principi imaat mnogu zaedni~ko so principite na Fayol.
Vo po~etokot Peters i Waterman raspravale za toa deka vrvnite menaxeri na
uspe{nite kompanii sozdavaat principi i se vodat po avtonomijata na menaxerite i
pretpriemni{tvoto i ohrabruvaat prezemawe inicijativa. Na primer, tie im
dozvoluvale na menaxerite od sreden rang da razvivaat novi proizvodi i pokraj toa
{to ne bilo sigurno dali tie produkti }e bidat uspe{ni. Vo dobrite organizacii,
povisoko rangiranite menaxeri odblisku bile vme{ani vo dnevnite operacii na
kompanijata, sozdavale edinstvo na komanda i edinstvo na nasoka, a ne donesuvale
odluki izolirani samo za nivniot zamok. Vrvnite menaxeri go decentralizirale
avtoritetot od poniskite nivoa do menaxerite i na obi~nite vraboteni i im davale
sloboda i motivacija da gi izvr{uvaat rabotite.
Vtoriot priod koj menaxerite na dobrite organizacii go koristele za
podobruvawe bil sozdavaweto centralen plan, koj vo svoeto sredi{te gi staval celite
na organizacijata. Vo dobrite kompanii, menaxerite go fokusirale svoeto vnimanie
vrz ona {to organizacijata znaela najdobro da go raboti, a akcent se staval vrz
postojanoto podobruvawe na proizvodite i uslugite koi organizacijata gi dostavuvala
do svoite korisnici. Menaxerite na dobrite kompanii gi izbegnuvale isku{enijata da
se zanimavaat so raboti koi se nadvor od nivnata ekspertiza samo zatoa {to izgledalo
deka mo`e da dobijat brza zarabotuva~ka. Isto taka, tie bile fokusirani vrz
korisnicite i vospostavuvale bliski vrski so niv za da gi doznaat nivnite potrebi
zatoa {to odgovornosta i kontrolata vrz korisnicite ja zgolemuva prednosta nad
konkurencijata.
Tretiot set principi za menaxment se odnesuval na organiziraweto i
kontroliraweto na organizacijata. Odli~nite kompanii vospostavuvale podelba na
trudot i podelba na avtoritetot i odgovornosta koi bi gi motivirale vrabotenite da
gi podredat svoite li~ni interesi na zaedni~kiot interes. Nerazdvoen del na ovoj
pristap bilo i veruvaweto deka visokiot uspeh doa|a od individualnite ve{tini i
sposobnosti i imotot, redot, inicijativata, i drugite pokazateli na po~it koj kaj
individuata nosi produktivno odnesuvawe. Akcentot vrz pretpriemni{tvoto i
po~itta za sekoj vraboten gi naveduvala najdobrite menaxeri da sozdadat struktura koja
na vrabotenite im davala prostor da bidat inicijativni i gi motivirala da bidat
uspe{ni vo rabotata. Bidej}i ednostavnata ednoliniska menaxerska hierarhija e
najdobra za ova da se postigne, vrvnite menaxeri go dr`ele sinxirot na avtoritet {to
e mo`no pokratok. Tie, isto taka, go decentralizirale avtoritetot za da im dozvolat
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
12
participacija na vrabotenite, no sepak zadr`uvale dovolno kontrola za da odr`at
edinstvo na nasokata.
Kako {to predlaga ovoj vnatre{en pregled na sovremeniot menaxment,
osnovnite pra{awa koi go motivirale Fayol prodol`uvaat da gi motiviraat
teoreti~arite na menaxmentot2. Principite koi gi postavija Fayol i Weber sè u{te nè
snabduvaat so jasen i soodveten set na vodi~i koi menaxerite mo`at da gi koristat za
da sozdadat rabotna scena koja efikasno i efektivno gi koristi resursite na
organizacijata. Ovie principi sè u{te se kamen temelnik na modernata teorija za
menaxmentot; ponovite istra`uva~i gi razvija i prilagodija na modernite uslovi. Na
primer, gri`ata na Webster i Fayol za imotot i za sozdavawe soodvetni vrski pome|u
rabotata i nagradata se glavni temi vo sovremenite teorii za motivacijata i
liderstvoto.
Od 1924 do 1932 godina vo trudovite na Hawthorne vo Western Electric Company bila
sprovedena serija prou~uvawa3. Ova istra`uvawe, sega poznato kako studija na
Hawthorne, zapo~nalo kako obid da se otkrie na koj na~in karakteristikite na
rabotnite uslovi - osobeno nivoto na osvetluvawe, vlijaat vrz zamorot na vrabotenite
i vrz nivnata rabota. Istra`uva~ite napravile eden eksperiment vo koj sistematski ja
merele produktivnosta na rabotnicite na razli~ni nivoa na osvetluvawe.
Eksperimentot poka`al nekoi neo~ekuvani rezultati. Istra`uva~ite uvidele deka bez
razlika dali tie go namaluvaat ili zgolemuvaat osvetlenieto proizvodstvoto se
zgolemuvalo. Proizvodstvoto po~nalo da opa|a edinstveno koga nivoto na svetlinata
padnalo na nivo na mese~eva svetlina, nivo na koe najverojatno rabotnicite ve}e ne
mo`ele dovolno da gledaat za da ja izvr{uvaat svojata rabota.
Istra`uva~ite gi smetale ovie rezultati za zagado~ni i go pokanile poznatiot
harvardski psiholog, Elton Mayo, da im pomogne. Mayo predlo`il u{te edna serija
ekperimenti za da se odgatne misterijata. Ovie eksperimenti, poznati kako "test
eksperimenti na noviot sobir", bile dizajnirani da gi istra`at efektite od drug
aspekt na poka`anata rabota, kako {to se brojot i dol`inata na vremeto za odmor i
~asovite na rabota, na zamorot i monotonijata4. Celta bila da se zgolemi
produktivnosta.
Za vreme na dvegodi{nata studija na mala grupa `eni - rabotni~ki,
istra`uva~ite u{te edna{ zaklu~ile deka proizvodstvoto se zgolemuvalo so tek na
2 Vidi poop{irno: R. E. Eccles and N. Nohira, Beyond the Hype: Rediscovering the Essence of Management
(Boston: Harvard Business School Press, 1992). 3 Vidi poop{irno: L. Hill, Becoming a Manager: Mastery of a New Identity (Boston: Harvard Business School
Press, 1992). 4 Ibid.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
13
vremeto, no zgolemuvaweto ne bi mo`elo da se pripi{e samo na efektite od
promenata na rabotnite uslovi. So tek na vremeto, istra`uva~ite otkrile deka
do nekoj stepen rezultatite koi gi dobivale bile pod vlijanie na soznanieto
oti ispitanicite samite stanale sostaven del na eksperimentot. So drugi
zborovi, prisustvoto na istra`uva~ite vlijaelo vrz rezultatite bidej}i na
vrabotenite im imponiralo vnimanieto i toa {to se predmet na prou~uvawe, a
bile podgotveni da sorabotuvaat so istra`uva~ite za da postignat rezultati za
koi mislele deka istra`uva~ite gi posakuvaat.
Najinteresno bilo soznanieto deka odnesuvaweto i upravuvaweto na menaxerot
mo`e da vlijae vrz rabotata. Ovie otkritija navele mnogu istra`uva~i da go svrtat
svoeto vnimanie vrz odnesuvaweto i upravuvaweto na menaxerite. Dokolku nadredenite
bi mo`ele da bidat obu~uvani da se odnesuvaat na na~ini koi nivnite podredeni bi gi
pottiknale na podobra sorabotka, toga{ proizvodstvoto bi mo`elo da se zgolemi. Od
ova gledi{te nastanalo dvi`eweto za ~ove~ki odnosi spored koe nadredenite treba da
bidat obu~eni da se spravuvaat so podredenite na na~in koj }e donese sorabotka od
nivna strana i }e ja zgolemi nivnata produktivnost.
Rezultatite od edno neodamne{no istra`uvawe vo Srbija nedvosmisleno
uka`uvaat deka anketiranite menaxeri se svesni za vlijanieto na kreativnite i
inovativnite procesi vo svoite pretprijatija. So faktorska analiza od
razgleduvanite ~initeli, izdvoeni se {est glavni faktori, od koi na prvo mesto e
fleksibilnosta na misleweto i odnesuvaweto. Potoa sledat nezavisnosta na li~noto
mislewe i predanosta kon rabotata. Ostanatite faktori imaat pomala va`nost vo
kreativnoto deluvawe i tuka se otvora golem manevarski prostor za dejstvuvawe, so cel
da se razvie {to e mo`no pouspe{no menaxerskata kreativnost. Ova empirisko
istra`uvawe uka`alo na faktot deka e nedovolno razviena kreativnosta vo
pretprijatijata, no i zna~aen napredok vo zgolemenoto interesirawe za kreativnost,
kako i na sfa}aweto na su{tinata i zna~eweto na takviot razvitok5.
Vo sredinata na 70-tite i 80-tite godini na XX vek se slu~ija
zna~itelni promeni vo svetskata ekonomija koi dovedoa do zagrozenost
na tradicionalnite industrii i regionite vo koi tie bea smesteni.
Dr`avata i privatniot sektor ne uspevaa na najdobar na~in da gi
re{at tie problem, pa vo takvi uslovi se zgolemil interesot za
konceptot na socijalnoto stopanstvo, koe zaedno so privatnata i
javnata ekonomija, trebalo da ovozmo`i popotpolno zadovoluvawe na
5 Goran Arizanovi}, Milan Krsti}, Radomir Bojkovi}: Razvijawe menaxerske kreativnosti, Me|unarodna nau~na konferencija, Menaxment 2010, Kru{evac, Srbija, 2010, str. 46-51.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
14
op{testvenite potrebi. Vo toj kontekst, vo po~etokot na 90-tite
godini na minatiot vek, se pojavuva nova sintagma - creative industries
(kreativni industrii), koja ozna~uva aktivnost koja pred sè nemala
funkcija za "dostignuvawe na blagosostojba" (ne bile gledani kako
del od stopanstvoto), tuku glavna zada~a bila naso~uvawe kon
sozdavawe na demokratsko op{testvo koe promovira simboli~ki
vrednosti (estetika, imix, dizajn itn.) zaradi voveduvawe na nov
koncept na ekonomska i op{testvena konkurentnost. Tokmu poradi toa,
od kreativnite dejnosti se o~ekuva mnogu, bidej}i sè {to e ostvareno
po pat na "klasi~niot" pazar i dr`avnata politika nemalo karakter na
op{t na~in na unapreduvawe na kvalitetot na op{testveniot i
individualniot `ivot.
Denes, kreativnata ekonomija vo Evropskata Unija i SAD se
tretira kako mnogu zna~ajno podra~je i va`na dejnost vo promovirawe
na kreativnoto pretpriemni{tvo koe stanuva edno od klu~nite
instrumenti za namaluvawe na nevrabotenosta, postignuvawe na
inovativnosta, socijalnata povrzanost i vklu~enost6.
Aktuelnite istra`uvawa na menaxmentot se pove}e go potvrduvaat zna~eweto
na site vraboteni vo ostvaruvaweto na rezultatite i delovnite celi, a posebno na
kreativnite i inovativni individui koi stanuvaat klu~en faktor za konkurentnost na
pazarot na stoki i uslugi vo dinami~ni i nepredvidlivi uslovi na delovno rabotewe.
1.2.2. Teoretski priod
Konceptot na haosot vo ovoj trud ne e pretstaven kako negativna i destruktivna
pojava, tuku kako posebna forma na kompleksnost. Toj go sozdava ,rkulecot na
kreativnite komponenti, bidej}i vodi kon novi oblici na organizacija i
kompleksnost, otvora novi horizonti na sloboda i dava mo`nost za ispituvawe na novi
tipovi na odnosi vo dadeniot sistem. Imeno, vospostavuvaweto na red vo haosot
uka`uva na primarnite karakteristiki na kreativno delovno rabotewe, na va`nosta od
efektivno i efikasno iskoristuvawe na resursite, a posebno na ~ove~kite, upravuvawe
so dinami~nite promeni, a sè so cel opstanok i razvoj na delovnite subjekti, preku
sistemski pristap do sinergija (zdru`eni napori), napu{taj}i gi tradicionalnite
na~ini na upravuvawe i sozdavaj}i novi, kreativni, fleksibilni organizacii.
6 Gojko Rikalovi}: Razvojna i ekonomska politika i kreativni kapital, [kola biznisa, Ekonomski fakultet, Beograd, 2010, str. 2.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
15
Uspehot na kreativnite organizacii zavisi od resursite (lu|e, oprema, pari,
znaewe), no i od sposobnosta da se upravuva so niv. Delovnite subjekti treba da razvijat
pravila na organizacisko odnesuvawe, kontinuirano usovr{uvawe na site vraboteni,
odnosno do`ivotno u~ewe kako bi izgradile baza na znaewe, koja }e ja diseminiraat vo
organizacijata.
Timskata rabota na kreativnite individualci, nivnoto u~estvo vo razni
proekti, pribiraweto informacii, generiraweto i evaluacijata na idei, go namaluva
rizikot od neizvesnosta i gradi kreativni delovni subjekti. Razli~nite individui,
nivniot razli~en stepen na znaewe i obrazovanie, razli~niot na~in na razmisluvawe
pridonesuvaat za pojava na konflikti. Upravuvaweto so konfliktite treba da dovede
do natprevaruva~ki duh, konstruktivnost, {to pak }e donese kreativni re{enija.
Najva`no e da se najde na~in za upravuvawe so {to i mo`nostite za uspeh bi se
zgolemile.
1.2.3. Pojmovno kategorijalen aparat
Prestrukturirawe podrazbira poseopfatni barawa na promena na strukturata,
voveduvawe novi tehnologii, kako i novi investiciski ciklusi. Isto taka, toa
podrazbira promeni vo strukturnite elementi na sistemot na upravuvawe i aktivnosti
so cel zgolemuvawe na efikasnosta na organizacijata kako celina. Toa e vsu{nost
permanenten proces na razli~ni podobruvawa i transformacija na postoe~kite
strukturi i postojano inovirawe na metodi i tehniki na upravuvawe so organizacijata
i nejzinoto delovno rabotewe.
Vo ekonomija vo koja edinstvenata izvesnost e neizvesnosta, konkurentskata
prednost za organizaciite le`i vo sposobnosta za sozdavawe uslovi ne za ekonomija
koja se zasnova na isplatlivost, tuku na kreativni idei i inteligentna primena na
znaeweto. Toa vo praktikata zna~i deka onie koi upravuvaat treba da sozdadat rabotna
atmosfera vo koja vrabotenite treba da se pottiknuvaat da razmisluvaat kreativno, da
sozdavaat ve{tini i znaewa kako bi mo`ele da sozdadat pogolema vrednost vo
soglasnost so resursite koi im stojat na raspolagawe.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
16
1.3. Hipotetska ramka
Glavna hipoteza
Konkurentnata pozicija na sekoj deloven sistem vo delovnoto okru`uvawe
zavisi od negovata fleksibilnost, kreativnost, inventivnost, inovativnost i od
fokusot na svoite vraboteni.
Za da se zgolemat efikasnosta i efektivnosta vo dizajniraweto i
implementiraweto na sistemite za sovremeno delovno rabotewe, organizaciite treba
da go napu{tat tradicionalniot mehani~ki model na delovno rabotewe i da se
orientiraat kon strategisko i sistemsko vodewe smetka za site merki i ~ekori koi
treba da bidat prezemeni, odnosno da upravuvaat so haosot preku koordiniran napor za
kreativno razmisluvawe i deluvawe do zgolemuvawe na kreativnosta kaj delovnite
subjekti.
1.4. Metodolo{ki priod i dizajn na istra`uvaweto
Sovremenoto delovno okru`uvawe go karakteriziraat postojani promeni na
okru`uvaweto od tehni~ki, ekonomski, socijalen i politi~ki karakter. Tehni~ko-
tehnolo{kite dostignuvawa vo golema merka gi transformiraa organizaciite i
nivnoto delovno odnesuvawe, so poseben akcent na intelektualniot kapital. Za da
mo`at delovnite subjekti da steknat, no i da odr`at konkurentska prednost, neophodno
e postojano razivawe na slobodata na kreativnosta, organizacisko u~ewe, inovativnost
i novi idei od site vraboteni.
Celta na trudot e razvivawe na platforma za razbirawe, razmena i sozdavawe
na novi kreativni strategii kako odgovor na konkretnata op{testvena sostojba, kako i
nivno implementirawe vo vistinskiot deloven svet. Specifi~na cel e podobro
razbirawe na op{testvenite procesi koi se baziraat na kreativnost i iznao|awe
na~ini za pottiknuvawe na razvoj na raznite oblici na aktivnosti i procesi koi bi ja
zgolemile sposobnosta za percepcija na postojnoto i sozdavawe novo znaewe.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
17
1.4.1. Metodi na istra`uvaweto
Istra`uvaweto vo ovoj trud se zasnova na nau~en priod so cel da se produciraat
kvantitativni i kvalitativni podatoci, i dokolku e mo`no da se generaliziraat
zaklu~oci. Metod na istra`uvaweto e ednokratno deskriptivno istra`uvawe, po pat na
anketirawe so strukturirani i nestrukturirani pra{awa na ispitanici po slu~aen
izbor. Pritoa se koristeni i pove}e nau~ni metodi kako analiza, sinteza, dedukcija i
metod na ispituvawe.
Koristeni se statisti~ki metodi za analizirawe na odgovorite i kreirawe na
grafikoni i tabeli so cel dobivawe na relevantni podatoci za sostojbite na delovno
upravuvawe na delovnite subjekti vo Republika Makedonija. Site relevantni faktori
vo studijata se analizirani po pat na anketa, vrz ~ija osnova proizleguvaat stavovi
kako osnova za unapreduvawe na upravuva~kiot model vo koj e vgradeno kreativnoto
upravuvawe.
1.4.2. Primerok na ispitanici
Primerokot na ispitanici go so~inuvaa vraboteni, rakovoditeli i menaxeri po
slu~aen anonimen izbor, vo pove}e od 20 delovni subjekti vo Republika Makedonija.
Primerokot opfa}a 244 ispitanici so razli~ni strukturi na obrazovanie i polo`ba
vo organizaciite.
Istra`uvaweto na vrabotenite, rakovoditelite i menaxerite vo organizaciite
e napraveno vo periodot od januari 2012 do april 2012 so cel da se dobie nivno mislewe
za primenata na kreativnosta vo organizaciite.
Vrz osnova na primerokot se doa|a do osnovni pretpostavki na kreativno
dejstvuvawe vo procesot na sovremenoto menaxirawe.
1.4.3. Istra`uva~ki postapki
Vrz osnova na navedenite elementi koi gi pretstavuvaat karakteristikite na
kreativnoto upravuvawe, koncipirani se pra{awa so ~ii odgovori bi mo`elo da se
utvrdi dali makedonskite pretprijatija imaat kapacitet koj }e go poddr`i
menaxmentot na kreirawe kreativni delovni subjekti. Interesno e da se ispita kolku
se za`iveani organizaciskite promeni na delovnite politiki, misii i vizii na
pretprijatijata i na koj na~in vlijaat vrz vrabotenite.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
18
Pra{alnikot e proektiran taka {to gi opfa}a pra{awata za iskoristuvawe na
kreativnosta, primena na sovremeni metodi i tehniki vo delovnoto rabotewe i
preporaki za unapreduvawe na kreativnosta vo delovnite subjekti vo pazarni uslovi na
delovno rabotewe.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
19
GLAVA VTORA
Osnovi na upravuvaweto
Vo literaturata i vo praktikata se sre}avame so niza primeri na delovnite
subjekti koi ja zagubile bitkata na pazarot zatoa {to svoite celi, strategii i
odnesuvawe ne gi prisposobile na promenite vo konkurencijata i na drugite
predizvici koi vlijaele vrz nivniot razvoj. Isto taka, brojni se i primerite na nekoi
merki na ekonomskata politika ~ija neproduktivnost rezultirala od neadekvatnata
naso~enost na aktivnostite za nivnata realizacija. Nedostigot od upravuvawe mo`e da
go hrani "cik-cak odeweto"7 i da ja spre~i organizacijata od dvi`ewe kon efikasno
ostvaruvawe na celite.
Su{tinata na upravuvaweto e vkrstuvaweto na silite na kompanijata so
mo`nostite na pazarot. Upravuvaweto ne e ednokratno pra{awe koe mo`e da se re{i
edna{ zasekoga{. Toa e permanentno aktuelno i vo svojot koncept vklu~uva postojani
inovacii. Poimot upravuvawe e multidimenzionalen i vklu~uva ne samo ekonomski,
menaxerski i pravni aspekti, tuku i op{testveni i politi~ki. Zo{to e potrebno
dobro upravuvawe? Odgovorot na ova pra{awe ne e ednostaven. Upravuvaweto e
neophodno, bidej}i toa dava nasoka, go namaluva udarot od promenite, gi minimizira
zagubite, postavuva standardi za unapreduvawe na celite na organizacijata,
ovozmo`uva koordinirawe na naporot.
Sistemot na upravuvawe na edna organizacija e slo`ena
kompozicija koja ja so~inuvaat strukturni elementi za odvivawe na
celite, resursite, procesite, partnerstvata, informaciite i
komunikaciite. Kvalitetot na sekoj poodelen strukturen element
vlijae vrz sistemot na upravuvawe, a posebno vrz kvalitetot na
rezultatite na delovnite procesi koi se odvivaat vo toj sistem.
7 Stephen Robbins, Debu Mukerji: Managing organizations. New Challenge and perspectives, Prentice-Hall,
Pty. Ltd., Sudney, 1990, str. 93.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
20
Bez jasno definirani celi nema celishodna organizacija. "So celite se
odreduva idninata na organizacijata, odnosno celite pretstavuvaat posakuvana
sostojba na organizacijata vo idnina"8. Postavuvaweto na celite na organizacijata e
edna od najva`nite zada~i na najvisokoto rakovodstvo vo organizacijata. Jasno
definiranite celi se pretpostavka za natamo{no definirawe na zada~ite vo
organizacijata. Od ova proizleguvva deka organizacija koja ne gi ostvaruva svoite celi
e vsu{nost neuspe{na organizacija i ja gubi smislata na svoeto postoewe.
Me|usebnata zavisnost na vizijata i uspehot na organizacijata ne e doka`ana, no
od praktikata e poznato deka uspe{nite pretprijatija sekoga{ imaat vizija. Nea,
transparentno ja proklamiraat me|u klientite i me|u vrabotenite.
Vodeweto i upravuvaweto so organizacijata ~esto se presudni alki na patot kon
uspe{nosta. "Vo sekoja zemja, kvalitetot na proizvodot i produktivnosta na
rabotnikot zavisat od menaxmentot"9. Menaxerite kako vode~ki lu|e vo
pretprijatijata imaat sè pogolema odgovornost za uspeh na pretprijatieto.
Odgovornosta e najo~igledna vo procesot na definirawe na celite, planiraweto,
kontrolata, informaciite, organizacijata i upravuvaweto so ~ove~kite potencijali.
Pove}e avtori se slo`uvaat karakteristikite na vizijata se: taa mora da bide
ostvarliva vo dogledno vreme, da ja odr`uva verbata na vrabotenite, postojano da ja
menuva momentalnata sostojba, da go otkriva konkurentskoto pole i pozicija koja
pritoa saka da ja zazeme. Od druga strana, vo praktikata se sre}avame so organizacii
koi funkcioniraat bez vizija, ~ii oddeli pretstavuvaat samo zbir od razli~ni
me|usebno nekoordinirani delovi. Vakvite pretprijatija ne mo`at da imaat uspe{no
delovno rabotewe.
I pokraj toa {to dobroto upravuvawe e samo eden od potencijalite za deloven
uspeh, odgovornosta na menaxmentot, negovoto nivo na stru~nost i fleksibilnost
stanuvaat presudni faktori za uspeh na pretprijatieto.
"Vo su{tina, procesot na upravuvawe e odlu~uvaweto kako
slobodno i svesno opredeluvawe za nekoja od alternativite koi se
odnesuvaat na predmetot na odlu~uvawe"10.
Osoznavaj}i gi posledicite od neuspe{nite primeri vo praktikata, postoi
silno ubeduvawe deka klu~ot za uspehot e vo dobro osmislenoto upravuvawe na
delovnite subjekti. Zaklu~okot e jasen: treba da se znae {to se saka (jasno definirawe
8 Jurković, P. i drugi, Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1991, str. 57. 9 Peters, T. J. – Waterman, R. H.: In search of Excellance, Harper & Row, Publishers, Inc., New York, 1994, str.
34. 10 Josip Deželjin, Upravljanje ljudskim potencijalima, Organizator, Zagreb, 1996, str. 271.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
21
na celite), kade i kako se odi (koi strategii se koristat) i {to se postignuva so
postavenite celi.
2.1. Entropija
Spored klasi~niot poim, pod energija se podrazbira sposobnosta na nekoe telo
da izvr{i odredena rabota. Sekoj oblik na energija, po razli~nite transformacii
pominuva vo energija na haoti~no dvi`ewe na mikro~esti~kite vo telata.
Kako merka za namaluvaweto na vrednosta na vnatre{nata energija vo odnos na
rabotata, vo 1854 godina, Klauzius go vovel poimot entropija. Spored Klauzius, za
sekoj termodinami~ki sistem vo ramnote`na sostojba postoi samo edna fizi~ka
karakteristika koja ima ednozna~na vrednost, a tokmu nea ja narekol entropija.
Vsu{nost, entropijata e merka za neiskoristenosta na vnatre{nata energija na
termodinami~kite sistemi. Ako entropijata e golema, zna~i deka mal del od
vnatre{nata energija na daden sistem mo`e da se iskoristi za vr{ewe rabota i
obratno, so namaluvaweto na entropijata se zgolemuva delot od vnatre{nata energija
{to mo`e da se pretvori vo korisna rabota11.
Taka, termodinamikata kako i klasi~nata mehanika i kvantnata mehanika se
temeli vrz iskustvoto na izvedenite zakonitosti, koi se narekuvaat zakoni ili stavovi
na termodinamikata. Se narekuvaat Nulti, Prv, Vtor i Tret zakon na
termodinamikata. Vo ovoj trud, akcentot }e bide staven na Vtoriot zakon na
termodinamikata koj e najsoodveten za primena vo ekonomijata: pri sekoe pretvorawe
na eden vid energija vo drug "se pla}a opredelena kazna" so smaluvawe na
iskoristlivata energija. Toj nepovratno izguben del od energijata se narekuva
entropija.
Za hemi~arot sistemot mo`e da bide reakciska me{avina vo epruveta, za
biologot pak, toa e mo`ebi nekoja stanica ili pak pogolem organizam, za in`enerot,
~esto pati e nekoja ma{ina. Me|utoa, za ekonomistot, toa se golemite sistemi.
Delovnite subjekti kako otvoreni ekonomski sistemi funkcioniraat vo
okru`uvawe koe e kompleksno, neorganizirano, odnosno so nedovolna sistemska
organiziranost i so dinami~na i nepredvidliva priroda.
Upravuvaweto e celina od aktivnosti i funkcii koi se sozdavaat vo procesite
na adaptacija na promenlivoto, kompleksnoto i neorganiziranoto okru`uvawe, so cel
da se vospostavi red od haosot.
11 Vidi poop{irno: Kiril ^au{evski: Fizika; Prosvetno delo, Skopje, 1990.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
22
Merka za neopredelenosta, haoti~nata sostojba, neorganiziranosta na sistemite
i za transformacijata na energijata vo procesite e entropijata. So zgolemuvaweto na
entropijata se namaluva harmonijata na sistemot, a toa doveduva do izvr{uvawe na
procesite so zgolemuvawe na zagubite od energija i resursi.
Sekoja posledica ima svoja pri~ina.
Sistemot zema resursi od nadvore{nata okolina i gi pretvora vo proizvodi i
uslugi koi potoa se vra}aat vo taa okolina kade {to gi kupuvaat potro{uva~ite. So
toa sistemot ovozmo`uva da se snabdi so pove}e resursi za ciklusot da mo`e povtorno
da zapo~ne. Zatvoreniot sistem, pak, si e dovolen sam za sebe i nemu ne mu vlijaat
promenite koi nastanuvaat vo nadvore{nata sredina. Organizaciite koi rabotat kako
zatvoreni sistemi, koi ja ignoriraat nadvore{nata sredina, i koi ne uspevaat da vnesat
ne{to vo sebe, imaat golemi {ansi da iskusat entropija, tendencija na eden sistem da ja
zagubi sposobnosta da se kontrolira i poradi toa da se raspadne i dezintegrira.
Organizacijata kako otvoren ekonomski sistem mnogu zavisi od okolinata.
Nejzinata otvorenost se gleda od faktot {to taa postojano pribira informacii i u~i
od svoite klienti, konkurencijata, kooperantite. Dali organizacijata ovie
informacii }e gi prifati samo kako takvi ili kako pristap kon ne{tata za navremeno
prezemawe korektivni akcii za opstanok i razvoj na firmata, zavisi od nejzinoto
rakovodstvo, dali }e intervenira koga }e mora ili }e bide podgotveno i sposobno da
reagira blagovremeno. Dokolku organizacijata odlu~i da reagira reaktivno, odnosno
da ~eka ne{tata da se slu~at, pa potoa da bara re{enie, entropijata vo organizacijata
}e se zgolemi. Ova }e ja zgolemi entropijata na sistemot. Koga zaedno so zgolemuvaweto
na entropijata, }e se zgolemat i zagubite na resursite i energijata, toga{ }e se dovede
vo pra{awe egzistencijata na pretprijatieto i prodol`uvaweto na negovata dejnost,
pa duri mo`e da dojde i do prestanuvawe na dejnosta. Spored Poposki, "сistemot
prestanuva da dejstvuva vo uslovi koga rakovodstvoto ne e vo sostojba da gi regulira
procesite i vrz baza na informaciite da donesuva kvalitetni odluki vo domenot na
upravuva~kata i rakovodnata funkcija, odnosno koga rakovodstvoto ne e vo sostojba da
go spre~i zgolemuvaweto na entropijata"12.
Organizacijata kako socijalen sistem, potrebnata energija za funkcionirawe ja
ima vo svoite ~lenovi: sopstvenicite, menaxerite, rabotnicite. Kako nivnata
raspolo`iva energija }e se transformira vo edinstvena organizaciska energija }e
zavisi i dinami~kata stabilnost na organizacijata. Ottuka proizleguva deka
po~etniot izvor na energija e vo individualnata organizaciska energija. Zatoa, pred
12 Gligor Poposki: Osnovi na ekonomska kibernetika, Ekonomski fakultet-Prilep, Prilep, 1991, str. 194.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
23
sè, posebno vnimanie treba da se obrne na goleminata na entropijata pri pretvorawe na
individualnata vo organizacska energija, koja e opredelena so stepenot na
individualnite i organizaciskite interesi. Kolku individualnite interesi i
o~ekuvawa se pomalku zadovoleni, tolku i organizaciskata entropija }e bide pogolema.
Organizaciskata entropija mo`e da bide namalena so pomo{ na organizaciski
re{enija i normativi preku sistem na plati, nagradi, motivacija na vrabotenite,
sistem na pravednost klizno rabotno vreme, so potencirawe na faktot deka sekoj
vraboten e ednakvo va`en i vreden za po~it, i sl. Organizacijata, svojata energija ja
crpi od svoite vraboteni, no taa energija mo`e nepovratno da ja zagubi so zaminuvawe
na visokostru~ni i kompetentni kadri. Zatoa, posebno treba da se naglasi faktot deka
tie lica ñ stanuvaat dostapni na konkurencijata.
Mnogu va`en segment za namaluvawe na entropijata e i kooperacijata vo
grupnite aktivnosti, so pomal fizi~ki napor da se izvede odredena operacija, da ne se
pravat pogre{ni dejstvija, izdadenite zada~i i instrukcii za rabota da bidat jasni i
koncizni, vo procesot na rabota da bidat konsultirani i onie koi se direktno
involvirani vo rabotata, a toa se vrabotenite. Seto toa }e dovede do posvetenost kon
rabotata i namaluvawe na nepotrebnata zaguba od energija i resursi.
2.2. Sistemski pristap vo upravuvaweto so haosot
Spored gr~kata mitologija, haosot bil nad sè. Starite Grci, haosot go
pretstavuvale kako mesto pome|u neboto i zemjata, kako po~etok i izvor na sè na svetot
koe postoi i `ivee. Spored olimpiskiot mit za sozdavaweto na svetot, vo po~etokot
majkata Zemja (Geja) izlegla od haosot i go rodila svojot sin Uran (Neboto). Spored
filozofskiot mit, pak, najprvin bil sozdaden mrakot, od koj pak skoknal i bil
sozdaden haosot. Od mrakot i haosot bile sozdadeni no}, den, pekol i vozduh13.
Razvojot na civilizacijata se ogleda niz uspesite i padovite na vospostavenata
organiziranost, institucionalnost i red. Najgolemiot del od svojot `ivot ~ovekot se
trudi da vospostavi red i organizacija vo postoe~kiot haos. Za da se zadr`i redot {to
e mo`no podolgo nasproti dejstvuvaweto na entropijata, treba da se nastojuva da se
zabavi ili namali dejstvoto na entropijata. Zaradi postoeweto na entropijata nitu
eden sistem ne e ve~en, tuku toj postojano te`nee kon haosot. Haosot kako uslov od koj
nastanuva redot ne se ukinuva potpolno i nepovratno so vospostavuvaweto na redot,
tuku toa e privremena sostojba. Ottuka proizleguva deka upravuvaweto so haosot ne e
dejstvo so koe }e se eliminira haosot, tuku e uslov da se vospostavi red i da se te`nee
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
24
toj red da se zadr`i {to e mo`no podolgo. Toa e edinstveniot uslov za
funkcioniraweto na sekoj sistem.
Eden od prvite nau~nici koi go komentirale haosot e Henri Poincaré14 koj
objasnuva: "Mo`e da se slu~at mali razliki vo inicijalniot uslov koi }e proizvedat
golemi razliki vo finalniot fenomen. Mala gre{ka vo minatoto }e proizvede
enormna gre{ka podocna. Predviduvaweto stanuva nevozmo`no"15. Proektirawe na
strukturi za odgovor na vakvite nastani e te{ka zada~a, osobeno koga javnite resursi
se niski (organi~eni). Golemite katastrofi vklu~uvaat i mno{tvo razli~ni
organizacii koi obezbeduvaat {irok spektar na resursi i uslugi16. Mnogu ~esto vo
pi{anite i elektronski mediumi slu{ame: "haos vo zdravstvoto", "haos vo sudstvoto",
"snegot napravi haos vo Evropa". I ne samo toa, tuku i odgovor od relevantnite
faktori: "snegot nè iznenadi" i sl. Interesno, sekoja godina vo sred zima snegot gi
iznenaduva. Dokolku postoi dobra organizacija koja }e se obide da predvidi "red na
posledovatelni aktivnosti", haosot }e mo`e da bide sveden na minimum.
Patot do koj najlesno se doa|a e patot do haosot. Imeno, dovolna e samo edna
mala gre{ka na koja nema da ñ se posveti vnimanie za da povle~e druga, taa treta... i da
nastapi haos. Vsu{nost, еdinstvenata promena koja mo`e da gi dovede ne{tata vo red e
da se upravuva so haosot. Ovde ne se misli na tretirawe na haosot kako op{t nered,
tuku naprotiv, tretirawe na haosot kako komplementarnost na pojavite vo koi se
manifestiraat neobi~ni no sli~ni formi17. Procesot na upravuvawe so haosot opfa}a
{irok spektar na aktivnosti koi se realiziraat vo pooddelni fazi, {to ja nametnuva
potrebata od razvivawe i upotreba na sistemskiot pristap na upravuvawe.
Su{tinskata zada~a na sovremeniot menaxment se sveduva na kontinuirano upravuvawe
so promeni, za razlika od tradicionalniot menaxment koj ima{e uloga da gi regulira i
kontrolira, odnosno da go odr`uva sistemot vo stabilni uslovi. Ako se zeme predvid
deka promenite vo dene{no vreme se ~esti, dinami~ni, celishodni i so neizvesen ishod,
nu`no se nametnuva zgolemenata potreba za upravuvawe so neizvesnosti koi nosat
odredeni rizici. Klu~ot za uspe{no upravuvawe so neizvesnosta i rizikot e rano
planirawe i negova seopfatna implementacija. Dobroto planirawe ovozmo`uva
organiziran, celishoden i interaktiven proces na identifikacija i procenka na
14 Henri Poincaré (1854-1912), a late-nineteenth century French mathematician who extensively studied
topology and dynamic systems 15 http://www.enotes.com/chaos-theory-reference/chaos-theory-176669 16 Gus A. Koehler: What Disaster Response Management Can Learn From Chaos Theory, Conference
Proceedings, 1995; http://www.library.ca.gov/crb/96/05/over_2.html 17 [uklev B.: "Menaxment" ~etvrto izdanie, Ekonomski fakultet 2004, str. 15.
Naukata koja se zanimava so upravuvawe na slo`enite dinami~ki sistemi se
narekuva kibernetika i taa e prva nauka za koja sistemot e poim.
Upravuvaweto e univerzalen fenomen koj go tretiraat razli~ni nauki.
Instrumentariumot na interdisciplinarnite nauki nè voveduva vo negovata slo`ena
priroda koja iako ima op{tova`e~ki karakteristiki, manifestira razli~ni oblici i
posledici vo zavisnost od domenot na koj se odnesuva.
18
Milo{ Rajkov: Teorija sistema, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1977, str. 17-22.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
26
Spored Berg, "kibernetikata gi otkriva mo`nostite da se upravuva so slo`eni
sistemi, slo`eni operacii koi gi vr{at op{testvenite zaednici, so slo`eni proizvodni
pa duri i so biolo{ki procesi"19.
Sistemskiot pristap, kako pove}eagolen pristap, pomaga da se razberat
kauzalnostite pome|u pojavite od koi zavisi mo`nosta za izbor na baranata
alternativa na upravuvawe vo dadeni okolnosti, t.e. vo upravuvaweto od aspekt na
negovoto zna~ewe za dinami~nite i slo`eni promeni vo ekonomijata. Sredinata kako
po{irok sistem (suprasistem) vlijae na firmata kako sistem. Me|utoa, kako }e se
odrazi toa vlijanie, ne zavisi samo od sredinata, tuku i od vnatre{niot sostav i
odnosite vo firmata. Sistemskiot pristap vo upravuvaweto nudi novo razbirawe na
zavisnosta na delovite od celinata. Tradicionalnite pretstavi za celinata kako zbir
od delovi postepeno se zamenuvaat so novi pretstavi za celinata kako sistem.
Efektite od dobrata timska rabota se pogolemi od prostiot zbir na individualnite
efekti.
Imeno, ako edna organizacija koja ja razgleduvame kako sistem, ja smestime vo
industrijata vo koja pripa|a, toga{ taa organizacija stanuva potsistem na industrijata
kako sistem. Ottuka proizleguva deka treba da se vodi smetka za vrskite pome|u
elementite vo sistemot i negovata okolina, t.e. za delovnite odnosi so drugite sistemi
vo industrijata. Zna~i, нeosporen e faktot deka sekoj sistem treba da bide razgleduvan
i koordiniran so svoite elementi od koi e sostaven, no ne i da se svede na delovi.
Vo osnova site delovi se podredeni vo hierarhiski red. U{te Aristotel ja
razgleduval celinata kako ne{to pove}e od prost zbir od delovi. Vo dene{no vreme,
toa razgleduvawe na celinata se narekuva sinergija, odnosno kombinirana akcija.
Vsu{nost, сinergiraweto pretstavuva partnerski odnos me|u u~esnicite koi imaat
zaedni~ka cel, koja mo`e da se ostvari samo so zaedni~ka aktivnost na site akteri.
Ottuka proizleguva deka pome|u u~esnicite vo partnerskiot odnos postoi
me|uzavisnost.
Spored Xorx Bolander i Skot [nel "сekoj poedinec, vo izvr{uvaweto na
svoite rabotni zada~i e vo postojan kontakt so svoite kolegi, snabduva~i, klienti,
nadredeni, podredeni, distributerite. Vo rabotnite sistemi delovite se osobeno
zna~ajni vo odnos na toa kako tie pomagaat celiot sistem da funkcionira kako
celina"20.
19 Berg AI.: Kibernetika-nauka ob optimalnom upravlenij, Moska, Energija, 1967, str. 8. 20 Xorx Bolander, Skot [nel: Upravuvawe so ~ove~ki resursi, South-Western Cengage Learning,
USA, 2010, str. 719.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
27
Dokolku ne postoi sinergija vo nivnoto dejstvuvawe, }e se zgolemi
organizaciskata entropija, koja doveduva do haos, a stepenot na usoglasenost na
individualnite i oрganizaciskite interesi }e "zavisi od zadovoluvaweto na
individualnite interesi i o~ekuvawa vo ramkite na organizacijata"21.
Spored Zlatka Poposka "sekoj sistem mora da u~i za da opstane, za da se razviva
i za da se prisposobuva na novite predizvici koi postojano doa|aat"22. Sekoja nova
promena bara nov soodveten odgovor. Denes organizaciite rabotat vo uslovi na golema
neizvesnost i rizik {to se dol`i na dramati~nite promeni vo ekonomijata. Sepak, ne e
dovolno da se ima stav za funkcioniraweto na organizacijata vo idnina, tuku mnogu e
pova`no da se planira kako da se dojde do tamu.
Vo realniot `ivot "ne mo`eme da gi izbirame rabotite koi }e ni se slu~at, no
mo`eme da izbereme stav koj }e go zazememe kon seto ona {to }e nñ se slu~i. Uspehot
ili neuspehot zavisi od na{ite stavovi"23. Zatoa, ne slu~ajno, Washington Booker }e
zapi{e "nau~iv deka samiot uspeh ne treba da bide meren tolku so polo`bata koja nekoj
ja postignal vo `ivotot, kolku so preprekite koi gi sovladal dodeka se obiduval da
uspee"24.
Od prethodnovo proizleguva deka vlijanieto na sredinata vrz organizacijata,
preku informaciite za potrebite na klientite, za akciite na konkurencijata, preku
resursite, samo ja iska`uva sistemskata povrzanost na oranizacijata so sredinata kako
povratna vrska za neophodni korektivni akcii {to doveduva do prifa}awe na
sistemskiot pristap kako dominanten na~in na razmisluvawe vo sekoj konkreten
raboten ~ekor. Zaedni~kiot napor, pridobivkite vo rabotata kako rezultat od
koordiniraweto na akciite na poedincite i sektorite, e mo`en samo vo organiziran
sistem.
2.3. Upravuvawe so resursi
Novite pravila na sovremenoto pazarno rabotewe postavija
uslovi pred kompaniite koi sakaat da opstanat na pazarot za pogolemo
i podobro iskoristuvawe na postoe~kite kapaciteti.
21 Cvetko Smilevski: Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000, glava 10, str. 465-489. 22 Prof. d-r Zlatka Popovska: Upravuvawe so sistemite-ekonomija; Ekonomski fakultet, Skopje, 2006 godina, str. 41. 23 Montapert Alfred A.: http://www.nonstopenglish.com/Reading/quotations/A_Alfred-A1-Montapert.asp
24 Washington Booker, T., 2003 година: (htpp://pages.zdnet.com/MichellesMiracles/quotes/id8.html
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
28
Poradi sè pogolemata konkurencija, kompaniite se prinudeni
svoite proizvodi/uslugi da gi ispora~uvaat do potro{uva~ite brzo,
ekonomi~no i navremeno. Ova mo`e da se ostvari samo preku celosen
pregled na resursite, soodvetnoto upravuvawe so niv, {to osiguruva
informacii za toa koi resursi se na raspolagawe, koi resursi se od
klu~no zna~ewe za postignuvawe na celite na organizacijata, kako i
za toa kolku zalihi ima od soodvetnite resursi. Pristapot do ovie
informacii }e im ovozmo`i na kompaniite efikasna realokacija na
resursite. Upravuvaweto so resursite e klu~en element vo planiraweto
na proizvodstvo na stoki i uslugi koi }e mo`at da bidat realizirani
vrz osnova na raspolo`ivite resursi.
Postojanite tehnolo{ki i pazarni promeni postavuvaat sè
pogolemi barawa pred menaxmentot. Konkurencijata e nemerliva, a
delovnoto rabotewe se sveduva na borba za opstanok na firmite. Vo
takvi uslovi, razumnoto i celishodno upravuvawe so resursite e temel
za uspe{no rabotewe. Pritoa, vodstvoto na organizacijata mora da gi
predvidi i osigura proizvodnite uslovi, no i da go osigura
optimalnoto iskoristuvawe na potrebnite i raspolo`ivite resursi.
Imeno, vrvnite menaxeri se odgovorni za rabotata na site
sektori. Tie ja nadgleduvaat me|usebnata povrzanost i odgovornost na
sektorite. Menaxerite od najvisokoto nivo gi odreduvaat celite na
organizacijata, kako na primer koi proizvodi ili uslugi treba da se
proizveduvaat vo kompanijata; tie odlu~uvaat kakva }e bide
me|usebnata povrzanost na razli~nite sektori; i da sledat kolku
dobro menaxerite na sredno nivo vo sekoj sektor gi iskoristuvaat
resursite za da gi postignat celite25.
Resursite se vlezovi vo procesot na proizvodstvoto vo
pretprijatieto i pretstavuvaat klu~en strategiski faktor na
internoto okru`uvawe na pretprijatieto.
Resursite mo`at da se podelat na: ~ove~ki, materijalni,
finansiski i informaciski resursi. ^ove~kite resursi se odnesuvaat
na kadrovskiot potencijal vo pretprijatieto, na brojot i
kvalifikaciite na vrabotenite od menaxerskite i nemenaxerskite
25 C.P. Hales, "What Do Managers Do? A Critical Review of the Evidence," Journal of Management Studies
(January 1986): 88-115; A.I. Kraul, P.R. Pedigo, D.D. McKenna, and M.D.Dunnette, "The Role of the Manager:
Whats Really Important in Different Management Jobs," Academy of Management Executive (November
1989): 286-93.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
29
redovi. Materijalnite resursi gi so~inuvaat sredstvata i predmetite
za rabota, odnosno ma{inite, opremata, instalaciite, surovinite,
materijalite, energijata itn., koi se nu`ni za normalno odvivawe na
procesot na rabota. Finansiskite resursi gi opfa}aat pari~nite
sredstva i site hartii od vrednost so koi pretprijatieto raspolaga
vo svoeto portfolio.
Informaciite vo sovremeni uslovi pretstavuvaat zna~aen resurs
bez koj ne mo`e da se odlu~uva efektivno vo pogled na koristeweto na
site drugi raspolo`ivi resursi vo pretprijatieto26. Resursite vo
pretprijatieto pretstavuvaat vlezen element vo procesot na sozdavawe
na stoki i uslugi. Fakt e deka site resursi se va`ni za odvivawe na
delovnite procesi, no sepak najzna~aen resurs se ~ove~kite
potencijali, odnosno ~ove~kiot kapital.
^ovekot kako rabotnik ne e resurs sam po sebe. Resurs
pretstavuvaat negovite potencijali. Upravuvaweto na podra~jeto na
~ove~kite potencijali zna~i svesno i posakuvano naso~uvawe na
aktivnostite za postignuvawe na celite koi se odnesuvaat na razvitok
i uspe{na upotreba na ~ove~kite potencijali i odnosi vo site sferi
na ~ove~koto deluvawe vo op{testvoto, razvitokot na li~nosta i
kvalitetot na `iveewe na lu|eto. Toa opfa}a planirawe, organizirawe,
vodewe, rakovodewe i nadgleduvawe, odnosno kontrolirawe na procesite
i rezultatite na upravuvaweto so aktivnostite27.
Golem predizvik za menaxerite pretstavuva soznanieto za toa
kako ~ove~kite resursi treba da se tretiraat na fer i nepristrasen
na~in. Vo vreme koga vozrasta, polot, rasata, etni~kata pripadnost,
religijata i socioekonomskata zadnina na rabotnata sila se menuvaat,
menaxerite moraat da vospostavat postapki za vrabotuvawe koi se fer
i ne diskriminiraat nieden od ~lenovite na organizacijata28.
R. Folger and M. A. Konovsky29 potenciraat deka principot na distributivna
pravda me|u ~lenovite na organizacijata, na praveden na~in go diktira
26 Mende Solun~evski: Organizacija i menaxment, 2010, 5-6. 27 Josip Deželjin, Upravljanje ljudskim potencijalima, Organizator, Zagreb, 1996, 271. 28 Poop{irno: S. Jackson and Associates, Diversity in the Workplace: Human Resource Initiatives (New
York: Guilford Press, 1992. 29
R. Folger and M. A. Konovsky, "Effects of Procedural and Distributive Justice on Reactions to Pay Raise
Decisions," Academy of Management Journal 32 (1989): 115-30; J. Greenberg, "Organizational Justice:
Yesterday, Today, and Tomorrow," Journal of Management 16 (1990): 399-402.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
30
raspredeluvaweto na poka~uvawata na platata, unapreduvawata, imiwata na rabotnite
mesta, interesnite zada~i na samite rabotni mesta, rabotniot prostor i na drugite
resursi na organizacijata. Raspredelbata na ovie resursi treba da se zasnova vrz
realnite pridonesi koi poedincite gi ostvarile (kako {to se vremeto, naporite,
obrazovanieto, ve{tinite, sposobnosta i rabotata), a ne na irelevantnite li~ni
karakteristiki vrz koi e nevozmo`no da se ima kontrola (kako {to se polot, rasata
ili vozrasta). No dali ovaa pravednost se po~ituva vo site organizacii? Verojatno
najdobar na~in da se odgovori na ova pra{awe e da se ka`e deka ne{tata se
podobruvaat, menaxerite treba da go zazemat priodot na proaktivnost za da postignat
princip na pravednost vo nivnata organizacija.
So resursite, materijalnite i ~ove~kite, menaxmentot ovozmo`uva efikasno
iskoristuvawe na materijalnite i finansiskite sredstva za {to pouspe{no
ostvaruvawe na postavenata cel. Imeno, so koordinirawe na naporot na lu|eto i
potrebnite resursi za izvr{uvawe na rabotite se obezbeduva postignuvawe na sakaniot
kraen rezultat, odnosno sostojba. Celta da se postigne pogolem uspeh, odnosno podobar
rezultat ili podobro da se funkcionira, pretpostavuva predizvik za sekoj menaxer.
Ottuka, spored Maksimovi} Mirjana "мenaxerite za ~ove~ki resursi baraat
timski igra~i koi poseduvaat kvaliteti kako {to se: entuzijazam, dinami~nost,
provokativnost, inovativnost, ambicii, kreativnost, samomotivacija, sposobnost za
re{avawe na problem, lu|e orientirani kon rezultati itn. Ovie sposobnosti stanaa
idninata }e im pripadne na tie {to }e go prifatat potencijalot na po{irokite
mo`nosti, no {to }e ja sfatat realnosta na poograni~enite sredstva i na onie {to }e
najdat novi re{enija {to }e dozvoluvaat so pomalku da se napravi pove}e.
Menaxerite koi gi cenat ve{tinite i sposobnostite na vrabotenite,
investiraat vo nivniot razvoj i ja nagraduvaat nivnata rabota. Takvite menaxeri imaat
najgolem uspeh na dolgoro~en plan32.
Denes, sè pove}e organizacii doa|aat do zaklu~ok deka lu|eto se nivnite
najzna~ajni resursi i deka razvojot i za{titata na ~ove~kiot potencijal pretstavuva
golem predizvik za menaxmentot vo edna konkurentna globalna sredina.
30 Mirjana Maksimović: Timski rad u novom milenijumu, Cekom books, Fakultet za menadžment, Novi Sad,
2005, str. 5. 31 Види poop{irno: Rosabeth Moss Kanter: When Giants Learn to Dance; New York, Simon&Schuster, 1989. 32 H. Cox and S. Blake, "Managing Cultural Diversity: Implications for Organizational Competitiveness,"
Academy of Management Executive (August 1991): 49-52. 33 Leonid Vitaljevič Kantorovič, Ekonomski račun optimalnog korištenja resursa, Cekade, Zagreb, 1985, str. 15.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
31
Periodot {to doa|a, u{te pove}e ja {iri lepezata na potrebnite znaewa za
uspe{no iskoristuvawe na resursite, vrz temelite na uslovi za uspe{no delovno
rabotewe. Konstruiraweto na optimalen plan za realizacija na proizvodi
ili uslugi e centralen problem ~ie re{avawe osiguruva postignuvawe
na maksimalni rezultati vrz osnova na najdobro iskoristuvawe na
raspolo`ivite resursi, kako i izu~uvawe na ekonomskite pokazateli na
takviot plan33.
2.4. Promenata kako proces
Potencijali za uspeh na pretprijatieto mo`at da bidat negovite educirani i
visokomotivirani rabotnici, kvalitetnite proizvodi, izvoznite pazari, pozicijata na
pazaren lider, izvorite na finansirawe, ugledot. Silnite momentalni potencijali za
uspeh i pozicija na edno pretprijatie na pazarot, ne se garancija i deka se vlo`uvaat i
dovolno napori vo izgradba na idni potencijali na uspehot.
Ekonomijata denes se menuva od den na den i se prisposobuva na potrebite na
op{testvoto, registriraj}i gi postojanite promeni na navikite, vkusovite i
trendovite vo potro{uva~kata na novi proizvodi od strana na potro{uva~ite. Pritoa,
рazli~ni individui razli~no gledaat na promenite, odnosno dodeka za ednite,
promenite se zakana, drugite vo niv gledaat mo`nost. Me|utoa, istoto se slu~uva i so
kompaniite, odnosno onie kompanii koi smetaat deka promenata e neva`na i deka i bez
promeni mo`at da opstojat, se la`at. Zaobikoluvaweto na promenite ne gi pravi
istite pomalku aktuelni, tuku samo ja zgolemuva potrebata za pokrupni promeni koi
istovremeno se i pote{ki za re{avawe.
Imeno, za kuso vreme kompaniite mo`at da stanat ranlivi i da ne go pre`iveat
napadot na konkurencijata. Sposobnosta da se menuvame pobrzo od konkurencijata e
golema konkurentska prednost, taka {to нajdobriot vid na odbrana od konkurencijata e
sposobnosta prvi da se soo~ime so promenite i da gi primenime.
Organizaciskite promeni pretstavuvaat voveduvawe novi postapki ili
tehnologija zaradi usoglasuvawe na organizacijata so dinami~nite barawa na
delovnoto okru`uvawe. Promenite ne se voveduvaat isklu~ivo samo zaradi niv samite,
tuku tie se zapo~nuvaat bilo da e toa zaradi navremeno prilagoduvawe kon
novonastanatite okolnosti, ili za postignuvawe на definirani celi, ili pak, za
steknuvawe na konkurentski prednosti, kako na pr. podobruvawe na produktivnosta ili
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
32
otvorawe novi pazari. So organizaciskite promeni se ovozmo`uva podignuvawe na
`ivotniot ciklus na korporacijata na povisoko nivo34.
No, sepak, ovie promeni ne se pravat preku no}. Promenata e proces, a vo toj
proces treba da u~estvuvaat site akteri na delovnite procesi. Sekako, pred da se
otpo~ne so promeni potrebno e da se izvr{at odredeni podgotovki za da se obezbedat
uslovi za realizacija na procesot na promenite. Prviot ~ekor vo otkrivaweto na
uslovite za promena e jasno definiranata cel ili vizija za idnata sostojba. Potoa
nastanuva t.n. tranzicionen period, odnosno patot od postojnata do novata sostojba.
Najvisokoto rakovodstvo e inicijator i glaven akter na promenite, pa poradi
toa, toa treba da gi planira ~ekorite za promeni i da gi naso~i kon optimizirawe na
korisnosta za organizacijata i individuata na podolg rok. Negova odgovornost e i da
obezbedi takva rabotna sredina vo koja vrabotenite }e bidat vklu~eni vo ovoj proces,
no sekako i da odr`uva ramnote`a me|u klu~nite elementi na organizacijata. Na patot
do promenata, rakovodstvoto mora da bide podgotveno da prezema i korektivni merki i
prenaso~uvawa, a ne samo kruto da se dvi`i po zacrtanata pateka.
Patot do promenata zapo~nuva so podobruvawe na sostojbite vo organizaijcata,
a toa zna~i: da se razvie ~uvstvoto za urgentnost kaj site u~esnici, da se obezbedi
~uvstvoto za ubedenost deka promenite se mo`ni i po`elni kaj site u~esnici, da se
saniraat nekoi aspekti vo pogled na neefikasnosta, disciplinata, podobruvawe na
organizaciskata klima, podgotvuvawe na finansiski, kadrovski i drugi resursi, kako i
da se poka`e op{toto vnimanie i gri`a na vodstvoto za uspeh na planiraniot potfat35.
2.4.1. Upravuvawe so promeni
"Koga }e duvnat vetri{ta na promeni, nekoi gradat visoki yidovi, a nekoi visoki
veternici".
Promenite vo organizacijata mo`at da bidat identifikuvani kako eden od
~etirite tipovi na promeni, so mo`nost za preklopuvawe pome|u niv i mo`at da imaat
vlijanija na razli~ni nivoa na organizacijata36:
34 Види poop{irno: Исак Адижес, Управување со корпоративни животни циклуси, МАНУ & М-6
Едукативен центар Скопје, Скопје, 2010. 35 Poop{irno: Cvetko Smilevski Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni,
Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000, str. 319-323. 36
Nancy M. Lorenzi, and Robert T. Riley: Managing Change, J Am Med Inform Assoc. 2000 Mar-Apr; 7(2):
Beatty J.: The world according to Drucker, Orion Business, London, UK, str. 58. 40 Vidi poop{irno: Garet Jones, Jennifer George: Contemporary Management: McGraw Hill, Irwin, USA,
2008 (dostapen e prevod na makedonski jazik, izdanie na Global Komunikacii, Skopje 2008.
Se veli deka sre}ata, koja site ja baraat nezavisno od dobrata i nad dobrata koi se
tro{at, mnogu zavisi od kvalitetot na me|u~ove~kite odnosi za odnosnite dobra.
Stravot od gubeweto na rabotnite mesta sozdava otpor kon promenite, pa poradi toa
izgradbata na doverbata e klu~na. ^est slu~aj vo dene{nite kompanii e da ne se
po~ituva principot promeni odej}i "odozgora kon dolu", kade menaxmentot nastojuva
da ja smeni organizaciskata kultura, a promenata ne ja napravil kaj samiot sebe.
Takviot stav ne e odr`liv i dolgoro~no ne vodi kon uspeh.
44 Ferucci, A.: “Ekonomija zajedništva: iskustvo Pokreta fokolara na socijalnom području”, Brazilija, 7. svibnja
1998. iz članka “Ekonomija novih ljudi”, Novi svijet, Križevci, br. 9, 1998, str. 7-9, Alberto Ferucci je
koordinator projekta Ekonomije zajedništva na svjetskoj razini
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
36
GLAVA TRETA
Kreativnosta kako kombinacija od razli~ni stavovi na razmisluvawe
Aleks Ozborn ~ovekot koj gi postavi osnovnite principi na brainstorming-ot,
veli: "Kreativnosta e tolku ne`en cvet {to pofalbite go pottiknuvaat
negovoto cutewe, dodeka obeshrabruvaweto ~esto go zadu{uva u{te vo za~etokot".
Vo erata na sè pogolema globalizacija, razvitok na tehnologijata i
informati~kata tehnologija, svetot e pove}e zaemno povrzan i me|uzavisen od koga
bilo porano. Ovaa povrzanost i me|uzavisnost ja zgolemuva neizvesnosta za opstanok na
organizaciite.
Kako rezultat na pregolemiot kapacitet na proizvodstvo, denes, vo erata na
potro{uva~kata ekonomija, deficitarni se kupuva~ite, a ne stokata. Vo haoti~nata
hiperkonkurentna sredina firmite moraat da se prisposobat da baraat novi i brzi
na~ini za ostvaruvawe na konkurentska prednost i da gi prifatat i da upravuvaat vo
novite haoti~ni odnesuvawa dovolno brzo.
Promenite se slu~uvaat so mnogu brzo tempo, pa mnogu biznisi se nepodgotveni
i ranlivi na haosot {to so sebe go nosat. Vsu{nost, ova e era na ogromni mo`nosti, no
istovremeno i era na zna~itelen rizik, i dodeka turbulencijata e neizbe`na,
organizaciite mo`at samo da gi izbiraat na~inite kako da se soo~at so nea.
Organizaciite treba {to e mo`no pobrzo da razvijat ve{tini, sistemi, procesi
i disciplini za da mo`at brzo da ja otkrijat i predvidat promenata vo svojata sredina,
da gi otkrijat slabite to~ki i mo`nostite {to doa|aat od haosot {to sleduva.
Vsu{nost, kreativnosta mo`e da se definira kako sposobnost za
prisposobuvawe i promena na stilot na razmisluvawe, kako sposobnost ne{tata da se
vidat i napravat na nov ili poinakov na~in. Imeno, taa ne mo`e da se povrze so eden
na~in na razmisluvawe, nitu so edna individua, nitu da se ograni~i na eden prostor,
odnosno taa se nao|a na krstosnica na razli~ni na~ini na razmisluvawe.
Vistinskata kreativnost ne e privilegija na eden zatvoren prostor, na eden
individualec ili na eden kreativen tim, taa nastanuva so povrzuvawe na razli~ni
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
37
li~nosti, taa se nao|a vo to~kata na vkrstuvawe na razli~nite na~ini na razmisluvawe
i nivna razmena. Dokolku ideite ne se razvivaat i testiraat niz integracija i dijalog,
tie, najverojatno nema da dobijat vrednost45. Evidentni se i brojnite pri~ini koi go
spre~uvaat kreativnoto odnesuvawe, kako {to se, na primer: klasi~niot na~in na
rabota, pregolemiot strav od neuspeh, vlijanieto na avtoritetite, niskoto nivo na
aspiracija, slabata motivacija i nedostatok na qubopitnost, inicijativnost,
otsutnost na kriti~ko razmisluvawe, pregolemi i preobemni rabotni zada~i,
nesoodvetni proekti, neracionalna organizacija na rabotata, i mo`ebi
najdominantnata pri~ina e rigidnosta, koja e posledica od nedostigot na samodoverba.
Pomalku se sposobni da se prilagodat na novite i promenlivi situacii46.
Organizaciite mora isto taka da gi sogledaat mo`nostite za unapreduvawe na
rabotata {to gi nosi edna raznovidna rabotna sila, kako {to se mo`nostite za
iskoristuvawe na ve{tinite i iskustvoto na razli~en vid lu|e47.
Vo minatoto me|u menaxerite dominiraa ma`ite, no denes sè pogolem broj
~lenovi na edna organizacija sfa}aat deka za efektno motivirawe i iskoristuvawe na
talentite na raznovidna rabotna sila, mora da se iskoristat mo`nostite za
napreduvawe koi im se nudat na site vraboteni, vklu~uvaj}i gi i `enite i
malcinstvata48.
3.1. Definirawe na kreativnosta
Postojat pove}e definicii i sekoja naredna po malku se razlikuva od
prethodnata.
Konceptot na lateralno razmisluvawe prv go definiral Edvard De Bono vo 1967
godina, kako "zbir od procesi {to ja odreduvaat upotrebata na informaciite, so
pomo{ na proniklivo restruktuirawe na konceptite skladirani vo na{iot um, da nè vodi
do kreativni idei"49.
45 Kris Bilton: Management and creativity First edition, Oxford 2007, str. 11-27. 46 Vidi poop{iron: Kvaščev R., „Psihologija stvaralaštva“, BIGZ, Beograd, 1991. 47 Vidi poop{irno: D. Jamieson and J. OMara, Managing Workforce 2000: Gaining a Diversity
Advantage (San Francisco: Jossey-Bass, 1991. 48 G. Robinson and C. S. Daus, "Building a Case for Diversity," Academy of Management Executive 3 (1997):
21-31. 47 Види пошироко кај Edward de Bono, Lateral Thinking: A Textbook of Creativity; London, Pelican Books,
1970. 50
Види пошироко кај Edward De Bono: Serious Creativity, Harper Collins Business, London, 1995.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
38
Lateralniot na~in na razmisluvawe sugerira deka mora da se promeni na~inot
na nabquduvawe i rezonirawe na ne{tata - promena na paradigmata na nabquduvawe, i
mora da se razmisluva na poinakov na~in, {to }e dovede do kreativnost. Imeno,
osnovnata komponenta na lateralniot na~in na razmisluvawe e promena na na~inot na
razmisluvawe vo odnos na voobi~aeniot na~in na koj dosega се razmisluvalо. De Bono }e
zapi{e „nie o~ekuvame ne{tata da se odvivaat na voobi~aeniot na~in, no ako uspeeme
da go zaobikolime glavniot tek na misli i popre~no, povtorno da pristapime kon
sogleduvaweto na ne{tata, }e dobieme kreativno re{enie“50, a za provokacijata }e
ka`e deka e mnogu mo}no sredstvo za pottiknuvawe na kreativnosta, odnosno koga se
bara re{enie, toga{ nekoj }e ka`e ne{to {to na drug }e mu dade ideja za u{te podobro
re{enie.
De Bono vo svoeto delo "Seriozna kreativnost", pod kreativno mislewe podrazbira
tri ednostavni ~ekora:
da se izbere fokus - ne{to na {to sakame da se sosredoto~ime, bilo da se raboti
za nekoj problem {to sakame da go re{ime, ili nekoja cel {to sakame da ja
ostvarime;
da se napravi lateralen is~ekor ili skok za da se predizvika pottiknuvawe
(stimulus) prekin na logi~kiot tek na mislite;
da se vospostavi vrska - na{iot mozok e samoorganiziran sistem, koj bara
postojano povrzuvawe. Ako na na{iot um mu se dadat dve nepovrzani idei,
na{eto mislewe }e gi napravi dopolnitelnite is~ekori ili ~ekori se dodeka
me|u niv ne se vospostavat logi~ni vrski.
Ovie tri ednostavni ~ekora go pretstavuvaat izvorot na kreativnosta, a samite
иnovacii se rezultat od "povrzuvaweto na dve idei {to vo princip nemaat vidlivi ili
neposredni vrski"51. Definiciite za kreativnost vo psiholo{kata literatura sodr`at
dva glavni elementa:
prv element: kreativnosta sozdava ne{to novo ili povtorno promisleno
kombinirawe na ve}e postojni elementi;
vtor element: za da se smeta kreativna, inovacijata sama po sebe ne e dovolna.
Taa treba da ima vrednost ili da bide korisna. Ovoj kriterium uka`uva na
nejzinata celishodnost.
Ovie dva elementa, sepak, vo golema mera zavisat od kontekstot i od
referentniot sistem vo koj se nastanati. Vo zavisnost od kreativnata situacija i od
51
Filip Kotler i Fernando Trijas de Bes: Lateralen marketing, Prvo izdanie 2009, str. 115.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
39
op{testvenoto opkru`uvawe se menuva i sfa}aweto za toa {to e "inovativno" ili
"vredno" vo novite kreacii.
Dvojniot karakter na kreativnosta najverojatno nastanuva poradi
kombinacijata od razli~ni stilovi na razmisluvawe.
3.2. Kreativnost i inovacija
"Vo koe bilo istra`uvawe za prioritetite pri upravuvaweto vo dene{no vreme,
re~isi sekoga{ inovacijata se nao|a me|u prvite dve-tri raboti na sekoj korporaciski
deloven plan"52. Me|utoa, da ñ se dade "prioritet na inovacijata ne e isto, kako i da se
napravi taa da se slu~i"53.
So malku sre}a i naporna rabota, istra`uvaweto i kreativnosta }e ne dovedat
do otkritie. No toa e samo prviot ~ekor na patot do inovacijata. Otkritieto e samo
ideja. Pred da stane komercijalna inovacijata, neophodno e da se vlo`i mnogu rabota
vo razvoj, a ~esto i vo dizajn. I site otkritija nema da go pominat prviot ~ekor na
patot do inovacija. Nekoi otkritija nema ni da dojdat do ova nivo, a nekoi }e bidat
uspe{ni vo nivnoto sovladuvawe. "Zborot inovacija e rezerviran za otkritieto koga
toa za prv pat }e bide komercijalno iskoristeno"54.
istra`uvawe, kreativnost
otkritie
dizajn, razvoj
inovacija
Inovacijata e ne{to {to temelno gi preobrazuva organizaciite, odnosno taa e
klu~ za sozdavawe podobra idnina za sekoja organizacija. Inovacijata pretstavuva
zaedni~ka rabota koja se protega od zaedni~ki pristap do zaedni~ko re{avawe na
delovnite problemi, so vklu~uvawe na mnogu umovi i talenti, no i nivno pottiknuvawe
za razmenuvawe na idei. Vsu{nost, kreiraweto na inovacijata i nejzinata
implementacija baraat vlo`uvawe na golemi napori vo period od pove}e godini.
Imeno, inovacijata gi vklu~uva i promenite vo vrska so odgovornostite na liderite
(voda~ite), promenite vo kulturnite vrednosti, raspredelbata na resursite,
upravuvaweto so znaeweto, sistemite na nagradi i priznanija, tradicionalnite
hierarhii, i golem broj drugi praktiki i politiki na upravuvaweto.
52 Види поoшироко кај Endrju P.X., Sirkin L.H., Hanes K., Majkl K.D.: Inovacija 2007,
Konsultantska grupa od Boston. 53
Piter Skarzinski, Rouan Gibson: Inovacija do koren, Pabli{er, 2009, str. 24. 54
Види пошироко кај Peter Swann: The Economics of Innovation: An Introduction, 2007.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
40
Mnogu ~esto vo praktikata poimite inovacija i kreativnost se poistovetuvaat,
odnosno vo literaturata za inovacii dominira stavot za sostavuvawe na timovi,
rasporeduvawe na ulogi i za upravuvawe so timskata rabota. Kreativnosta e vsu{nost
po~etniot ~ekor do inovacijata.
Klu~ot na uspe{nosta za realizacija na inovativnata politika se nao|a vo
razbirawe na site u~esnici vo toj proces, odnosno pottiknuvawe na informacioni
kanali i komunikacii pome|u niv, vodej}i smetka za mo`nostite i resursite so koi
raspolaga organizacijata, kako i za mo`nosta za implementacija.
Spored R. Nelson, terminot "sistem" ozna~uva "zbir od institucionalni akteri
koi zaedno igraat va`na uloga vlijaej}i vrz inovacioniot rezultat".
Samiot proces na sozdavaweto na inovaciite nastanuva preku kompleksen zbir
od aktivnosti koi povrzuvaat razli~ni akteri me|u koi ne se vbrojuvaat samo onie koi
direktno gi sozdavaat inovaciite i koi se nivni korisnici, tuku i onie koi
indirektno vlijaat vrz nivnoto sozdavawe i koristewe kako intermedijarni
organizacii i akteri. Site tie zaedno formiraat mre`a na me|usebno zavisni odnosi
koja vlijae na podigaweto na inovacionata sposobnost na pretprijatijata i
ekonomijata vo celina. Pritoa, }e napreduvaat onie organizacii koi }e uspeat da
razvijat inovativna kultura sposobna da kreira inovacii, taka {to vrabotenite }e
bidat nositeli na tie promeni i }e gi u`ivaat rezultatite od inovaciite.
I pokraj toa {to konkurentska prednost mo`e da nastane kako posledica od
goleminata na kompanijata, ili od raspolo`ivosta na resursite, se podominantna
pozicija na pazarot zazemaat kompaniite koi se sposobni da go mobiliziraat znaeweto,
tehnolo{kite ve{tini i iskustvoto postojano da kreiraat novi proizvodi i uslugi.
Bidej}i `iveeme vo svet vo koj `ivotniot vek na proizvodot postojano se
namaluva, kako na pr., modeli na televizori, kompjuteri, mobilni telefoni, ~ij
`ivoten vek mo`e da bide samo nekolku meseci, pa duri i kompleksni proizvodi kako
na pr. avtomobili se razvivaat za pomalku od 5 godini, sposobnosta starite proizvodi
kontinuirano da se zamenuvaat so novi, unapredeni verzii, pretstavuva nova dimenzija
vo koja e neophodno da se bide podobar i pobrz. Istovremeno, sposobnosta da se
razvivaat novi proizvodi e va`na poradi faktot {to okru`uvaweto postojano se
menuva.
Modernoto rabotewe ja nametnuva potrebata od donesuvawe brzi odluki od
strana na menaxerite i vrabotenite koi rabotat na re{avawe na odreden problem, taka
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
41
{to timovite obezbeduvaat inovativno odnesuvawe, "zasnovano na vkupnoto znaewe i
iskustvo na site ~lenovi"55.
So inovacijata treba da se upravuva na integriran na~in, odnosno ne e dovolno
samo da se upravuva ili da se razvie sposobnost vo nekoja oblast. Postojat mnogubrojni
primeri kade nekoi firmi na mnogu visoko nivo ja razvile sposobnosta za upravuvawe
so del od inovativniot proces, no ne uspeale vo toj proces bidej}i im nedostasuvale
sposobnosti od drugite oblasti. Na pr. im nedostasuvala sposobnost da ja usoglasat
inovacijata so delovnata strategija, ili pak ne uspeale da ja povrzat so potrebite na
pazarot, ili pak so krajnite korisnici.
Sposobnostite se sozdavaat so tek na vreme, so kontinuiran proces na u~ewe. No
sepak, ne e dovolno samo da se stekne iskustvo (pozitivno ili negativno). Klu~ot le`i
vo evaluacija na iskustvata i refleksija vo odnos na iskustvoto kako bi bile izgradeni
sposobnosti vnatre vo organizacijata, koi, koga sledniot pat pred organizacijata }e se
najde sli~en predizvik, }e gi osposobi da bidat podgotveni za soodveten odgovor. Ovoj
ciklus na u~ewe e lesno da ñ se pripi{e na organizacijata, no mnogu ~esto nedostasuva,
i toa vo zna~itelna mera rezultira so povtoruvawe na istite gre{ki i nemo`nosta da
se u~i od tu|ite gre{ki56.
Od prethodnovo proizleguva deka uspe{nata inovacija zavisi od sposobnosta
situacijata da se sogleda po{iroko i percipira odnapred i da se razvie strategiski
pristap na razbirawe na site aspekti na znaewe.
3.2.1. Kreativni individualci
Upravuvaweto so haosot }e im ovozmo`i na organizaciite da pre`iveat
podobro od svoite konkurenti preku zgolemuvawe na svojata kreativnost, elasti~nost i
uspe{no menaxirawe so rizikot i neizvesnosta i ve{to iskoristuvawe na mo`nostite
vo haoti~nite vremiwa. Pritoa, va`no e da se proveri dali vo organizacijata postojat
kreativni poedinci i {to treba da prezemat menaxerite za da gi razvivaat
kreativnite potencijali vo organizacijata.
I pokraj toa {to vo posledno vreme po~na pove}e vnimanie da im se posvetuva
na na~inite na obu~uvaweто, za na~inot na razmisluvawe i fokusirawe na
razmisluvaweto kako na ve{tina, obrazovnite institucii (u~ili{tata) ne se
fokusiraat vo dovolna merka na kreativnoto razmisluvawe kaj decata. Vsu{nost,
55 Mirjana Maksimović: Timski rad u novom milenijumu, Cekom books, Fakultet za menadžment, Novi Sad,
2005, str. 62. 56 Menadžment inovacija i promena-skripta radna verzija, 2008, str. 23-26.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
42
kreativnostа glavno se povrzuva so svetot na umetnosta, kako i toa deka kreativnosta e
isklu~ivo vrzana za talentot na individuata.
Formalnoto obrazovanie gi naglasuva ve{tinite za analizirawe na
problemite, im ovozmo`uva na u~enicite i studentite na~ini kako da gi razberat, da se
pridr`uvaat ili da kreiraat logi~ni argumenti koi }e potvrdat ili }e gi dovedat do
re{enie na problemot, da go eliminiraat neto~niot metod ili odgovor i da se
fokusiraat na to~niot. Me|utoa, pokraj ovoj na~in na razmisluvawe postoi u{te eden,
koj se odnesuva na istra`uvawe na idei, sozdavawe na lepeza na mo`nosti, nao|awe
pove}e dobri re{enija i odgovori, a ne samo eden.
Ovie dva na~ina na razmisluvawe se neophodni za uspeh vo delovniot `ivot, no
vtoriot na~in se zanemaruva vo procesot na obrazovanieto i ne mu se obrnuva dovolno
vnimanie. Ova e golem hendikep za novite vraboteni, koi zaradi zastareniot na~in na
obrazovanie, koga }e se vrabotat za prv pat, se soo~uvaat so golem problem. Imeno, seto
ona {to go u~ele vo tekot na godinite na {koluvawe e sosema porazli~no otkolku vo
praktikata. Va`nosta na dvata na~ina na razmisluvawe se ogleda od faktot {to sekoj
problem mora da se analizira, potoa treba da se generiraat mo`ni re{enija, po {to
sledi izbor i implementiraње на najdobroto re{enie, a na krajot treba da se sprovede
evaluacija na efektivnosta na re{enieto.
Poznatite nau~nici Ajn{tajn57 i Tesla58, kako i brojni umetnici, po pravilo se
obi~ni lu|e koi svoeto razmisluvawe go naso~uvale nadvor od ramkite na individuite
koi svoite naviki za razmisluvawe gi rutinizirale59.
Denes, za kreativnost e potrebno mnogu znaewe so ogled na brzinata na
sozdavawe na idei i informacii, kako i na koli~estvoto na ve}e postoe~ki
informacii. Za da se bide kreativen, potrebno e znaewe za podra~jeto na kreativnosta.
Razrabotuvaj}i ja problematikata za timskata rabota, Dick McCann и Charles Margerison60
vo ramkite na svojata TMS metodologija (TMS e kratenka od Team Management System)
ja konstruiral RIDO skalata. Ova e vsu{nost akronim od klu~nite zborovi na sekoja od
~etirite skali i koja poka`uva na koj na~in individuite vo timot ja iska`uvaat
svojata kreativnost, odnosno: Relate (odnos, vrska), Information (informacija), Decisions
(odluki) i Organize (organizacija).
57
Albert Einstein (1879-1955) fizi~ar, nau~nik, koj ja otkril teorijata na relativitetot;
samomotivacija, sposobnost za re{avawe na problemot, lu|e orientirani kon
postignuvawe rezultati.... Ovie kvaliteti se neophodnost vo sovremenoto delovno
rabotewe.
61 [uklev B.: "Menaxment " ~etvrto izdanie, Ekonomski fakultet 2004, str. 127-131. 62 Vidi poop{irno: Cvetko Smilevski: Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000, str. 229-279.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
45
Timovite mo`at da se formiraat so klasifikacija na lu|eto spored nivnite
znaewa i ve{tini i da gi organiziraat vo grupi t.n. kreativni timovi, dodeluvaj}i mu
na sekoj ~len soodvetna uloga vo timot, no pritoa vnimavaj}i na uskladuvawe na
nivnite sposobnosti za naizmeni~no prezemawe na razli~ni ulogi, za sinhronizirana
rabota i mo`nost da se vklu~at i drugite ~lenovi na timot. Me|usebnata interakcija
na ~lenovite na kreativniot tim dava mo`nost za generirawe novi idei i kreativni
re{enija. Tuka, pred sè, treba da se obrne vnimanie na efektite od inovaciite, a ne
samo na kreativnite poedinci i na nivnite idei.
Kreativnite timovi pretstavuvaat most pome|u inventivnosta na individuata i
kolektivnata kreativnost, odnosno tie "gi povrzuvaat novite idei so ona {to e
nasledeno od minatoto, gi kr{at pravilata sozdavaj}i novi"63.
Idealniot sostav na timot zavisi od prirodata na predizvikot so koj timot se
soo~uva i od problemot koj treba da go re{i.
3.2.3. Upravuvawe so kreativni timovi
Op{to e uveruvaweto deka kreativnite lu|e rabotat podobro koga se
oslobodeni od site stegi. No sepak, ne smee da se zanemari faktot deka menaxmentot
insistira na zapazuvawe rokovi, buxet. Menaxmentot i kreativcite treba da se
dopolnuvaat, no da imaat i jasna nasoka na deluvawe.
Vsu{nost, da se bide kreativen zna~i da se bide qubopiten i da se pottiknuva
qubopitnosta. Poinaku ka`ano, kreativnosta }e ni pomogne da se prisposobime na
realnosta vo koja organizaciite stanaa mnogu kompleksni, }e ni pomogne da ja
prifatime neizvesnosta i nedostatokot na kontinuitet, t.e. da napu{time nekoi stari
naviki i da prezemame novi rizici.
Direktorite na organizaciite ponekoga{ ne go voo~uvaat pridonesot na onie
koi upravuvaat so timot i namesto produktivniot odnos koj gi spojuva ~lenovite na
timot gi gledaat samo produktivnite individui. Vo timovite naj~esto postoi
"nevidliv" i na prv pogled neproduktiven ~len, katalizator na timskata rabota koj
efikasno posreduva vo odnosite koi ja povrzuvaat grupata i na toj na~in ja pravat
koncepcijata na timot dvigatel na pove}efunkcionalnite procesi, a ne samo zbir na
talentirani individui.
Klimata vo grupata e artefakt na podlaboki kulturni nivoa, kako {to e
prepoznatlivo/vidlivo odnesuvaweto na site ~lenovi. Artefaktite isto taka,
63 Kris Bilton: Menagement and Creativity: From Creative Industries to Creative Menagement, First Edition, 2007, 84.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
46
vklu~uvaat analiza na kulturnite celi, organizaciskite procesi kako rutina na
odnesuvawe i strukturnite elementi kakvi {to se povelbite, formalniot opis za toa
kako organizacijata raboti i organizaciskite tabeli/grafikoni64. Vo sostavuvaweto
na timot menaxerot ima mnogu va`na uloga vo posreduvaweto vo odnosite pome|u
~lenovite, odnosno тoj mo`e da go spre~i ednoumieto ili nivnoto preterano
zbli`uvawe. Na site ~lenovi na kreativniot tim treba da im e jasno deka postoi
povisoka cel vo koja i nivnata rabota ima svoe mesto, da sfati deka svojata darba treba
da ja stavi vo slu`ba na proektot, a ne proektot da go koristi za sopstvena promocija.
Za da se postigne ovoj odnos kon timskata rabota, menaxerite treba da ja neguvaat
kolektivnata organizaciska kultura so koja sekoj ~len }e bide motiviran da ja gleda
po{irokata slika koja gi nadminuva negovite li~ni interesi. Menaxerite mo`at toa
da go postignat so vospostavuvawe na lesen, neformalen stil na komunikacija vo koja
}e se po~ituva hierarhijata, no sepak ~lenot nema da bide optovaren so nea, dokolku go
pottiknuvaat kolektivniot duh i go zasiluvaat ~uvstvoto na posvetenost kon
prioritetite i vrednostite na organizacijata65.
Menaxerite ne mo`at vo celost da ja smenat tradicijata, no mo`at da ja
pottiknat razmenata na znaewe i idei vo organizacijata. Za inovacija se potrebni
kvalitet i vrednost na sozdadenite idei, a ne nivnata koli~ina. So efikasno
upravuvawe se ovozmo`uva ramnote`a, taka {to ~lenovite na timot }e mo`at da go
napu{tat svoeto mesto i uloga vo timot i da go zamenat so nekoj drug ~len, a so cel
prestrojuvawe na organizacijata vo sklad so okru`uvaweto, i zgolemuvawe na
kreativnata sposobnost vo organizacijata.
Generiraweto idei mo`e da bide individualno ili grupno. Tehnikata za
individualno generirawe idei ja osmislil i razvil Edward de Bono vo knigata "Šest
šešira za razmišljanje"66
. Sekoja od ovie {apki donesuva poinakov stil na razmisluvawe:
Bela {apka: se naso~uva na podatoci, fakti i raspolo`ivi informacii. Individuata
na koja ñ e dodelena bela boja treba na se skoncentrira na toa koi informacii se
potrebni i raspolo`ivi, i na koj na~in mo`e da se dojde do niv.
Crvena {apka: se koncentrira na svoite ~uvstva i pret~uvstva koga razmisluva za
konkreten problem i treba da gi iznese pred timot bez mnogu razmisluvawe.
Crna {apka: seriozno razmisluva za rizicite i mo`nite negativni posledici,
potenciraj}i vnimatelnost i istaknuva sè {to ne mo`e da se re{i.
64
Edgar H. Schein: Organizational Culture and Leadership-Third Edition, USA, Jossey Bass 2004: 25-27. 65 Poop{irno: Mirjana Maksimović: Timski rad u novom milenijumu, Cekom books, Fakultet za
menadžment, Novi Sad, 2005. 66 Poop{irno: De Bono, E.; Šest šešira za razmišljanje; Finesa; Beograd, 2000.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
47
@olta {apka: optimist koj razmisluva za najdobrite realni mo`ni rezultati i
sprotivno na crnata {apka gi potencira pozitivnite strani na re{avawe na
problemot ili mo`nosta. Svojot optimizam go temeli vrz logi~ka osnova.
Zelena {apka: kreativno razmisluva za mo`en rast ili razvoj, preku idei koi mo`at da
proizlezat edna od druga. Si postavuva pra{awe: "Mo`e li ova da se napravi na koj
bilo drug na~in?"
Sina {apka: sinata boja predizvikuva razmisluvawe za siniloto na neboto, odnosno
pregled na situacijata so zastanuvawe. Ovaa individua go analizira procesot na
razmisluvawe i gi kontrolira sostanocite/rabotata na grupata ili oddelot.
Celta na ovie {est {apki za razmisluvawe e da nau~ime da razmisluvame za
edna ista rabota na {est razli~ni na~ini. Sekako ovie {est na~ini ne gi opfa}aat
site aspekti na razmisluvawe, no gi opfa}aat barem glavnite modaliteti.
Sekoj ~len dobiva kopija od rezultatite i sekoj ~len treba povtorno da odgovori na
pra{awa od pra{alnik, zemaj}i gi predvid razmisluvawata na svoite kolegi. Procesot
se povtoruva dodeka ne se postigne konsenzus.
Tehnikata na nominalni grupi obezbeduva postrukturiran na~in na generirawe
alternativi vo pismena forma i na sekoj menaxer mu nudi pove}e vreme i mo`nost da
generira alternativni odluki. Tehnikata na poedine~na grupa e osobeno korisna koga
pra{aweto e kontroverzno i koga razli~ni menaxeri se o~ekuva da favoriziraat
razli~ni ~ekori na aktivnost. ^lenovite ne se trudat da se slo`at so dadeno re{enie,
tuku glasaat za sekoj predlog pooddelno. Onaa alternativa koja }e dobie najgolem broj
glasovi e najsoodvetna.
3.2.4. Pro{iruvawe na kreativnite timovi so nekreativni lu|e
Porano, kreativnosta se definirala kako poseduvawe talent. Me|utoa, sekoja
individua ne e kreativna. Ako kreativnosta go karakterizira spojot na razli~nite
mislewa, kreativniot proces ja ovozmo`uva kombinacijata od tie razli~ni elementi.
Na kreativnite timovi im se potrebni i nekreativni lu|e. Toa se onie lu|e koi umeat
da gi prisposobat i sprovedat ideite i se isto tolku va`ni vo delovniot proces kolku
i onie {to gi davaat ideite. Pokraj toa, na kreativnite timovi im treba nekoj koj
razmisluva poinaku, nekoj koj ima sposobnost za re{avawe na problemot, isto kolku
{to i kreativcite imaat sposobnost da go pronajdat problemot. Bidej}i kreativnite
timovi go pomestuvaat fokusot od individui na grupi, tie se pribli`uvaat na
vtemelenite principi na kolektivnite sistemi, a toa poka`uva deka i nekreativnite
lu|e mo`at da se najdat kako akteri vo kreativnite timovi i mo`at da imaat mnogu
va`na uloga vo niv.
Posebno va`no za kreativniot tim e toj da ima nekreativni lu|e od razli~ni
kulturi, veri i prostori, osobeno ako celta na organizacijata e da targetira novi
pazari nadvor od granicite na svojata zemja. Poznavaj}i gi nivnite `elbi, tradicii i
obi~ai, nekreativnoto lice mnogu mo`e da pomogne vo implementacijata na idejata.
Raznovidnosta na ~lenovite na organizacijata mo`e da bide izbor na
konkurentska prednost koja im pomaga na organizaciite da im ponudat na
potro{uva~ite podobri proizvodi i uslugi67. Razli~nite gledi{ta i priodi kon
67
G. Robinson and K. Dechant, "Building a Case for Business Diversity," Academy of Management Executive
(1997): 3, 32-47.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
49
problemite i mo`nostite na razli~nite poedinci i grupi koi se vraboteni mo`at da
im pomognat na menaxerite da go podobrat donesuvaweto odluki.
Od ova proizleguva zaklu~okot deka konceptot na kreativnosta ne mo`e da se svede
samo na inovacii, nitu pak mo`e da se smeta za rezultat na genijalnosta na
individualci, tuku treba da se sfati kako slo`ena kulturna pojava koja ja oblikuvaat
razli~ni sprotivstaveni sili.
3.3. Upravuvawe so konstruktivni nasproti destruktivni konflikti
Vo sovremenata pazarna ekonomija, menaxmentot i razvojot na ~ove~kite
resursi, upravuvaweto so konflikti pretstavuva predizvik, kako za nau~nicite, taka i
za onie koi{to rabotat vo praksa. Toa se dol`i na faktot {to ovaa disciplina ima
golemo nau~no zna~ewe, no i odli~na osnova za prakti~no istra`uvawe i re{avawe na
golem broj problemi koi imaat zna~itelno vlijanie vrz efikasnosta i efektivnosta
na organizaciite. Vsu{nost, оvoj problem zaslu`uva vnimanie zatoa {to pojavata na
konfliktite vlijae negativno vrz rezultatite na poedincite, timovite, a i vrz samata
organizacija vo celost.
Konfliktot e normalna sekojdnevna pojava i ne mo`e da bide izbegnat vo nitu
edna grupa. No, dali konfliktot }e bide pozitiven ili negativen, zavisi od pove}e
faktori.
"Organizaciskiot konflikt go pretstavuva nesoglasuvaweto koe se pojavuva
koga celite, interesite ili vrednostite na razli~ni individualci ili grupi se
nekompatibilni i tie individualci ili grupi me|usebno si gi blokiraat ili
popre~uvaat obidite da gi ostvarat svoite zada~i"68.
Samiot konflikt e "sostojba na nedorazbirawe predizvikana od postoe~ka
(realna) ili pretpostavena sprotivnost vo potrebite, vrednostite i interesite"69.
Konfliktot kako koncept, mo`e da objasni mnogu aspekti od op{testvenoto `iveewe i
op{testvenite padovi, kako {to se op{testvenoto nedorazbirawe, grupite ili
organizaciite. Od politi~ki aspekt, terminot "konflikt" mo`e da uka`uva na vojni,
revolucii ili drugi borbi, vo koi mo`e da bide vklu~ena i upotrebata na sila, koja
{to se podrazbira pod terminot "vooru`en konflikt".
Jehn identifikuva dva vida na konflikti, konflikt na odnosi i konflikt na
68 Gareth R. Jones, Jennifer M. George, Charles W.L. Hill: Sovremen menaxment vtoro izdanie (prevod
na makedonski jazik) McGraw Hill 2008, 828. 69 Poop{irno: Rolloff M.E, Communication and conflict. In C.R. Berger&S.H.Chaffee (Eds.), Handbook of
communication science, Newbury Park, CA:Sage, 1987.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
50
zada~ata70. Konfliktite na odnosi se nesoglasuvawe i nekompatibilnost pome|u
~lenovite vo grupata vo vrska so li~nite pra{awa koi{to ne se povrzani so rabotnite
obvrski. Naj~estite konflikti na odnosi se odnesuvaat na op{testvenite nastani,
ozboruvaweto, izborot na oblekata, politi~kite viduvawa i hobito. Ovoj vid na
konflikt ~esto vklu~uva razliki, neprijatelstvo i voznemirenost me|u
involviranite. Sprotivno na toa, konfliktite na zada~ata pretstavuvaat
nesoglasuvawe pome|u ~lenovite na grupata ili poedincite vo vrska so sodr`inata na
zada~ata, potoa konflikti vo vrska so procedurite ili instrukciite i vo vrska so
interpretacijata na faktite.
Konfliktot na zada~ata voobi~aeno e povrzan so nekolku korisni efekti vo
timot i organizaciskata sredina. Toj e povrzan so kvalitetot na ideite i inovaciite,
zgolemuvaweto na konstruktivnite mislewa, i ovozmo`uva poefektivno koristewe na
resursite.
Pove}e studii poka`uvaat deka konfliktot na zada~ata mo`e da ima i
negativni efekti. Konfliktot vo sekoja forma mo`e da bide neprijaten ambient koj
}e vlijae vrz opa|awe na percepcijata na poedincite vo timskata rabota i vrz nivnata
li~na satisfakcija, a od druga strana i zgolemuvawe na nivnata nervoza i `elbata da
go napu{tat timot.
Menaxerite treba da nau~at da koristat razli~ni stilovi za upravuvawe so
konflikti, kako bi mo`ele efektivno da se spravat so konfliktite vo razli~ni
situacii.
Za kreativnost se potrebni raznovidnost i protivre~nost, no i fleksibilnost,
kako sirovina od koja nastanuvaat novi vrski i skokovi pome|u navidum nespoivite
idei. Spored Kris Bilton sprotivnosta i razlikite vo razmisluvaweto na ~lenovite na
kreativniot tim "pretstavuvaat osnova za nastanuvawe na novi i neo~ekuvani
kombinacii"71. Poradi toa, mnogu e va`no menaxerot da znae da go naso~i konfliktot
kon usoglasuvawe na razli~nite stavovi i mislewa i da go naso~i timot kon
kompromisno re{enie. Tokmu slo`enosta i raznovidnosta na stavovite i mislewata vo
organizacijata doveduva do skokovi, od koi po~esto se slu~uva popre~uvawe na
usoglasuvaweto so drugite, otkolku pottiknuvawe. Vo ovie timovi konfliktite se
neizbe`ni. Na ova menaxerite treba da obrnat posebno vnimanie u{te vo tekot na
formiraweto na timot, bidej}i produktivnosta na timot vo golema mera zavisi od
70 Види пошироко кај Jehn K.A.: Aqualitative analysis of conflict types and dimensions in organizational
groups. Administrative Science Quarterly, 1977, 42, 5, 530-557. 71 Kris Bilton: Menagement and Creativity: From Creative Industries to Creative Menagement, First Edition, 2007, 81.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
51
stepenot na me|usebna doverba i razbirawe. Od druga strana, pak, so ~esti menuvawa na
~lenovite na timot mo`e da se sozdade pregolema raznovidnost i nesoglasuvawa.
Posebno treba da se vnimava na opasnosta od povtoruvawe i ednoglasnost, od harmonija
i ramnodu{nost. Prenaglasenata harmonija i ednoglasnost mo`at da dovedat do
ednoumie na grupata so {to }e bide naru{en kreativniot element koj se zasnova na
prifa}awe na sprotivnostite.
Konfliktite vo timot mo`at da bidat konstruktivni (funkcionalni) i
destruktivni (disfunkcionalni). Prvite gi pottiknuvaat postignuvawata na celite na
timot, a drugite gi popre~uvaat. Konstruktivnite konflikti se po`elni bidej}i
pridonesuvaat za razmena na znaeweto, u~eweto i kreiraweto na idei i donesuvawe na
kvalitetni odluki. Destruktivnite konflikti, pak, se rezultat od naru{eni
me|u~ove~ki odnosi, vklu~uvawe nov ~len vo timot, organizaciski promeni, ili
ednostavno lo{a komunikacija.
Ako edna organizacija saka da gi postigne svoite celi, menaxerite se tie koi mora da
se sposobni funkcionalno da upravuvaat so konfliktite. Funkcionalno re{avawe na
konfliktot72 zna~i deka konfliktot e re{en po pat na kompromis ili vo sorabotka
me|u involviranite strani vo konfliktot. Kompromis e mo`en koga sekoja od stranite
e zagri`ena za ostvaruvawe na svojata sopstvena cel, kako i za ostvaruvawe na celta na
drugata strana i e podgotvena da se vpu{ti vo razmena - davawe i zemawe, a isto taka i
da pravi otstapki sè dodeka ne se postigne razumno re{avawe na konfliktot.
Sorabotka pretstavuva na~in na spravuvawe so konflikt vo koj stranite na
konfliktot se obiduvaat da gi zadovolat svoite celi bez da pravat otstapki i namesto
toa, nao|aat na~in da gi re{at razlikite, {to }e dovede do zadovolstvo kaj dvete
strani.
Poradi toa {to organizaciskiot konflikt, politikata i promenite se me|usebno
povrzani, za menaxerite e va`no da razvijat sposobnosti koi se potrebni efikasno da
upravuvaat so istite.
3.4. Kreativnosta kako proces
Kreativnosta ne e ve}e rabota na nekoe odvoeno oddelenie, tuku ne{to {to se
o~ekuva od site vraboteni. Kreativnosta treba da se sfati kako proces, a ne kako
individualna sposobnost, odnosno da se gleda na nea kako ne{to {to pravime, e ne
ne{to {to imame. Vremeto na "slobodnite strelci" e minato. Poedincite mora da go
prifatat faktot deka postoi povisoka cel vo koja i nivnata rabota ima svoe mesto.
72 J. A. Wall, Jr., "Conflict and Its Management," Journal of Management, 1995, 21: 515-58.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
52
Golemite kompanii sè pove}e se orientiraat kon golemi prostorii pregradeni so
staklo ili pregradi so cel da ja olesnat komunikacijata. Aktivnostite gi naso~uvaat
kon investicii i razvoj, ekologija, odnosi so javnost, ~ove~ki resursi.
Uspehot na pretprijatijata vo golema merka zavisi od kreativnosta na
rakovodstvoto, od kreativnite vraboteni i kreativnata sposobnost na celata
organizacija, odnosno od sposobnosta za proizvodstvo na inovativni proizvodi/uslugi
na pazarot. Rakovodstvoto na inovativnata organizacija treba pred sè da bide
podgotveno na promeni73 i inovativno opismeneto74
. Za inovativno rakovodstvo va`na
e i harizmata na rakovoditelite75 i nivnata emocionalna inteligencija
76, kako bi ja
pottiknuvalo inovativnosta vo organizacijata so koja rakovodi. Isto taka, toa treba
da gi prepoznae, pravilno da komunicira, motivira, nagraduva i pottiknuva
kreativnite vraboteni vo ostvaruvawe na nivnite idei, kako bi se izgradila
inovativna organizacija.
Menaxerite na najvisoko nivo se odgovorni za uspehot ili neuspehot na
organizacijata, a nivnata rabota postojano e predmet na nabquduvawe na lu|eto vo i
nadvor od organizacijata, (vrabotenite i investitorite)77.
Kreativniot proces se odnesuva na lepeza od misli ili akcii koi doveduvaat do
kreativni produkti. Teorijata na kreativniot proces mora da bide vo sostojba da
poka`e kako kreativniot proces se razlikuva od rutinskite procesi vo re{avawe na
problemot78. U~eweto za organizacijata e proces niz koj menaxerite baraat na~ini da
gi podobrat `elbata i sposobnosta na vrabotenite da ja razberat i vodat
organizacijata i nejzinata zada~a vo sredinata, za vrabotenite da mo`at da donesuvaat
odluki koi postojano bi ja podobruvale rabotata na organizacijata79. Kreativnata
73 Jung DI.:“Transformational and transactional leadership and their effects on creativity in groups”, Creativity
Res. J., 2001, Vol.13, No. 2, 185.-195, Amabile; Amabile, T., Schatzel, E., Moneta, G., Kramer, S. (2004.)
“Leader behaviors and the work environment for creativity: Perceived leader support” The Leadership
Quarterly, Vol. 15, No. 1, Elsevier, 5.-32. 74 Čovo, P., Benčić, S., Gržan, M. (2010.) ,,Centre for product development and innovation commercialization
in applied sciences and engineering // Arca 2010 - Prva konferencija s međunarodnim sudjelovanjem,
Inovacijama do konkurentnosti / Car, Stjepan (ur.).Zagreb : Udruga inovatora Hrvatske, 62.-64. 75 Gumusluoglu, L., Ilsev, A., (2009.) „Transformational leadership and Organizational Innovation: the Roles of
Internal and External support for Innovation“, Journal of Business Research, Vol. 62, 461.-473. 76 Zhou, J., George, J.M. (2003.) „Awakening Employee Creativity: The Role of Leader Emotional
Intelligence“, The Leadership Quarterly, Vol. 14, 545.-568. 77
A. K. Gupta, "Contingency Perspectives on Strategic Leadership," in D. C. Hambrick, ed., The Executive
Effect: Concepts and Methods for Studying Top Managers (Greenwich, CT: JAI Press, 1988), 147-78. 78
B. Hedberg, "How Organizations Learn and Unlearn," in W. H. Starbuck and P. C. Nystrom, eds., Handbook
of Organizational Design, vol. 1 (New York: Oxford University Press, 1981), 1-27.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
53
organizacija e onaa vo koja menaxerite pravat sè {to e vo nivna mo`nost da ja zgolemat
sposobnosta na poedincite i grupite da razmisluvaat i da se odnesuvaat kreativno. No,
tuka le`i klu~ot. Treba da se sozdade rabotna sredina kade lu|eto }e se ~uvstvuvaat
slobodni da gi ka`at ideite i mislewata.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
54
GLAVA ^ETVRTA
Kreativnosta kako del od organizaciskata kultura i kreativnoto upravuvawe
Vo svetot se poznati golem broj organizacii so dolgi godini na postoewe koi
dostignale visok rang vo odnos na organizacii koi edvaj pre`ivuvaat, se borat za
opstanok ili propa|aat. Kako i porano, taka i denes, organizaciite se ra|aat, rastat i
umiraat.
Kompaniite moraat da ja sledat i da ja nadgleduvaat okolinata za da mo`at da gi
iskoristat prednostite i mo`nostite, no i zakanite koi gi dozvoluva odredena sredina
i kultura. Kako re{ava~ki faktor za uspeh vo nastojuvawata da se odr`i
organizacijata i da se zgolemi nejzinata efikasnost e procesot na anticipirawe,
implementirawe, inicirawe, odnosno rakovodewe so promenite na edna nova vrednosna
oska koja ja dava bazata i ja naso~uva prakti~nata realnost za site drugi funkcii. Toa e
noviot organizaciski menaxment {to ima za cel da izgradi organizaciska kultura koja
}e bide rakovodena od rezultati, }e dava kvalitetni uslugi, }e formira uspe{ni
timovi vo i nadvor od organizacijata. Scott i Bruce80
predupreduvaat na sè pogolemoto
zna~ewe na organizaciskata klima i kultura za razvoj na inovativnosta.
Organizaciskata klima/kultura mnogu ja otslikuva kulturata na rakovoditelite na
organizacijata i mo`e da gi pottiknuva ili zagu{uva kreativnite procesi na
individuite, pa duri i na celata organizacija.
Ako kreativnosta ja zamisluvame vo kontekst na slo`enite sistemi i razvoj na
odnosite pome|u o~igledno kontradiktornite elementi, toga{ i samiot menaxment go
gledame kako eden kreativen proces. Od menaxerite se o~ekuva da bidat kreativni,
pred sè zaradi faktot {to se soo~uvaat so se poslo`eni organizacii i pazari.
Kreativnite dejnosti denes pretstavuvaat eden od najprogresivnite sektori na
svetskata ekonomija koi najbrgu se razvivaat. Su{tinata e vo toa {to kreativnite
industrii ne samo {to ne gi imitiraat tradicionalnite na~ini na proizvodstvo, tuku
80
Scott, S. G., Bruce, R. A. “Determinates of innovative behavior: A path model of individual innovation in the
workplace”, Academy of Management Journal, 1994; no. 137, 580-607.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
55
nudat nov model koj treba da go sledat i drugi. Slo`enata i kontradiktorna priroda na
kreativnite organizacii uka`uva na toa deka se neophodni novi pristapi na
organizaciska struktura i strategija voop{to. Kreativnosta se nao|a na isto nivo na
ekonomskite, op{testvenite i kulturnite promeni koi go najavuvaat noviot svetski
poredok.
Donesuvaweto odluki vo okolnosti vo koi postoi razli~na interpretacija na
eden i ist segment na op{testvenata realnost i u~estvoto vo dizajniraweto na
stopanskite sistemi ja nametnuva potrebata od kompromis, odnosno konsenzus vo vrska
so sfa}aweto na svetot. Pritoa, razbiraweto na svetot, vrz osnova na {to se donesuva
odlukata, mora prethodno da bide predmet na pove}edimenzionalni preispituvawa vo
odnos na mo`nata perspektivna alternativa.
Organizaciskata kultura e najmo}noto sredstvo za razbirawe na vrabotenite vo
organizacijata. Za onie koi se podgotveni da ja otkrijat tajnata na pri~inite na
~ove~kite postapki vo organizacijata, kulturata e nazaobikolna alatka. Taa gi
ovozmo`uva seopfatnoto razbirawe na odnesuvawa i odluki vo organizacijata bidej}i
i samata taa vo su{tina na zna~eweto e kolektiven sistem.
Sepak, kreativnite i tradicionalnite dejnosti i ponatamu se me|usebno
povrzani i soedineti. Pa taka, tradicionalnata ekonomija, kako i do sega, prodol`uva
da obezbeduva rabotna sila i materijalni redursi, dodeka pak na kreativnosta i na
kulturata im se pripi{uvaat zaslugi i zarabotka. Poradi toa, potrebno e potemelno
prou~uvawe na upravuvaweto i organizacijata vo kreativnite industrii bidej}i
kreativnata ekonomija ne e "zamena" za tradicionalnata, no sepak mo`e da bide
zna~ajno istra`uva~ko pole. Vsu{nost, kreativnata priroda na upravuva~kiot proces
ozna~uva promena na nasokata na dvi`ewe na celokupniot op{testven razvitok, a ne
edinstvena kategorija ili potsektor na ekonomijata. Kreativnosta ne e ni malku lesna
rabota. Za kreativno upravuvawe potreben e podelen fokus pome|u momentalnata
realnost i idnite mo`nosti, pome|u poedincite i timovite, pome|u organizaciite i
sistemite. Kreativnosta se sveduva na sposobnost da se razvivaat novi idei i novi
na~ini na gledawe na problemite i mo`nostite, a inovacijata na sposobnost da se
primenuvaat i komercijaliziraat novite idei. Ottuka, uspehot na kreativnoto
upravuvawe se temeli na razmisluvaweto i praveweto novi raboti ili stari raboti na
nov na~in. Kreativnoto razmisluvawe i doa|aweto do novi idei za na~inot na
funkcionirawe i vodewe na biznisot e klu~ na uspehot na delovnite subjekti, no i
na~in da se opstoi vo te{kata i konkurentska borba, t.e. na~in da se pre`ivee.
Vo procesot na oblikuvawe na ekonomskiot razvoj, edno od najzna~ajnite mesta
zazema kreativnosta kako nov proizvoden faktor i promoter na nastanuvaweto i
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
56
razvojot na novi stopanski sektori. Ekonomijata zasnovana na znaewe, inovacii,
obrazovanie i obuka ima ekonomska potkrepa vo kreativnosta, so akcent na
kreativnite industrii kako konceptualna ramka vo koja treba da se baraat
generatorite na rastot81.
4.1. Organizaciska kultura
Eden od najmisterioznite aspekti na organizaciska kultura e kako dve
kompanii so sli~no eksterno okru`uvawe, rabotej}i so sli~ni tehnologii na sli~ni
zada~i i so osnova~i od sli~no poteklo, da dojde do razli~ni na~ini na rabota so tekot
na godinite82.
Kulturata e interaktivna sostojba na zaedni~kite karakteristiki na grupnoto
vlijanie vrz okru`uvaweto83. Kulturi mo`at da bidat i dostignuvawata vo "stepenot na
reguliraweto na na{ite odnesuvawa, dostignuvawata na lu|eto, vrednostite na lu|eto,
stilot na `iveewe i stepenot na tolerancija na drugite kulturi"84. Sepak, povrzuvaj}i
go so organizacijata, zborot kultura e relativno star termin. Antropologot B. Taylor
(1871) so ovoj termin ozna~uval kompleksna celina koja vo sebe gi vklu~uva znaeweto,
veruvawata, umetnosta, moralot, zakonot, obi~aite i drugi sposobnosti koi
individuata gi dobiva vo op{testvoto.
So cel da go razberat odnesuvaweto na lu|eto na posoodveten na~in
istra`uva~ite na menaxmentot vo osumdesettite godini na minatiot vek ovoj кoncept
go pozajmile i go inkorporirale vo funkcija na organizaciskata efikasnost85.
Postojat pove}e definicii za toa {to e organizaciska kultura, od toa deka taa
e "ekspresija na dominantnite vrednosti na edna organizacija, do na~inot kako gi
pravime rabotite tuka, okolu nas"86.
Promenite vo okru`uvaweto, novite nadle`nosti, nametnuvaat potreba
organizaciite da deluvaat kako organizaciska celina i da izgradat vnatre{ni
sposobnosti kako odgovor na barawata proizlezeni od promenite.
81
Види пошироко кај Jovičić S/H. Mikić (2006), Kreativne industrije u Srbiji: preporuke za razvoj kreativnih
industrija u Srbiji, Beograd, British Council – Serbia and Montenegro. 82
Edgar H. Schein: Organizational Culture and Leadership-Third Edition, USA, Jossey Bass 2004: 225-22. 83
Види пошироко кај Geert Hofstede, Culture, s Consequences, Beverly Hills, Calif, Sage Publications, 1980. 84
D. Tse, K. Lee, I. Vertinsky, D. Wehrung: Does Culture Matter, J. of Marketing, 1988, 52. 85 Види пошироко кај Mirjana Petkovic, Nebojsa Janicijevic, Biljana Bogicevic: Organizacija, Ekonomski
Fakultet u Beogradu, 2003. 86 Види пошироко кај Marwin Bower: The Will to Manage, N. York: Mc Graw-Hill, 1986.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
57
Dominantnosta na konceptot za organizaciskata kultura proizleguva od
aspektot i zna~eweto na nejzinoto dejstvuvawe vrz uspe{nosta na organizaciite.
Vnatre{nata okolina na organizacijata vo celost ja reflektira organizaciskata
kultura.
Vsu{nost, оrganizaciskata kultura pretstavuva zbir od vrednosti, osnovni
pretpostavki, razbirawa i na~ini na razmisluvawe koi gi imaat ~lenovite na
organizacijata i gi prenesuvaat na novite ~lenovi kako korekten na~in na odnesuvawe.
Od vrabotenite se bara da ja neguvaat kolektivnata kultura i da ostvaruvaat dobra
komunikacija me|u ~lenovite na timot.
Od golemiot broj definicii vo literaturata za toa {to e organizaciska
kultura, izvedeni se i elementite na organizaciskata kultura, i toa:
Sodr`ina: Organizaciskata kultura ja so~inuvaat elementi na kognitivni
strukturi na ~lenovite na organizacijata: pretpostavki, veruvawa, vrednosti, normi i
sl. Pokraj niv, organizaciskata kultura ja so~inuvaat i simboli kako {to se jazikot,
materijalnite simboli, na~inot na odnesuvawe itn.
Socijalen karakter: Va`na karakteristika na kulturata, koja uka`uva na toa
deka taa, kako socijalna kategorija egzistira vo ramkite na socijalnite grupi
(organizacii, sloevi, profesii, nacii....)
Efekti: Organizaciskata kultura ja naso~uva, duri i opredeluva svesta i
odnesuvaweto. Taa sozdava ambient vo koj lu|eto vo organizacijata na pribli`no ist
na~in se odnesuvaat.
Na~in na nastanuvawe: Organizaciskata kultura se sozdava niz socijalna
interakcija na ~lenovite na organizacijata. Taa se sozdava preku interaktivno i
zaedni~ko iskustvo na ~lenovite na organizcijata.
Postojat razli~ni ulogi na kulturnite dejstva koi firmite gi pravat posebni:
zabranite ili kulturnite barieri, ~estoto me{awe vo rabotata od strana na
direktorot, ~uvaweto na kulturnata vrednosna misla preku nejzinoto odnesuvawe i
govor, mo}ta zad tronot koj go ~uva prstot na pulsot na organizacijata, heroite koi se
pojavuvaat, raska`uva~ite koi ja igraat ulogata na interpretatori, kulturnite
pronao|a~i, ~estopati direktorite ~ii gledi{ta i odgovornost }e bidat vgradeni vo
novite vrednosti i veruvawa so promenite koi nastanuvaat.
Schein87 koj ostavi vidlivi tragi vo oblasta na organizaciskiot razvoj vo mnogu
poliwa, vklu~uvaj}i ja i organizaciskata kultura ja prifa}a mo`nosta deka "samo
87
Edgar Henry Schein (1928), (porane{en professor na MIT Sloan School of Management,
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
58
rabotite od realnata va`nost koi gi pravat liderite, ja kreiraat, upravuvaat i
sozdavaat kulturata".
4.1.1. Strategijata kako del od organizaciskata kultura
Organizaciskata kultura nastanuva niz problemite na re{avawe na eksternata
adaptacija i internata integracija, odnosno niz procesot na grupno re{avawe na
zada~ite. Ova zna~i deka organizacijata iznao|a pravila i principi koi }e gi
harmoniziraat odnosite vo organizacijata od edna strana, a od druga strana }e i
pomogne na organizacijata da go najde svoeto mesto vo okru`uvaweto. Naporite ova da
se postigne, sekoga{ ne donesuvaat dobri re{enija, no vo krajna linija, organizacijata
}e sozdade sopstven identitet.
Edna{ sozdadenata organizaciska kultura ne zna~i deka trajno }e bide
soodvetna vo naporite da se postignat i podobri rezultati. Postignuvaweto podobri
rezultati bara strategija za promeni na organizaciskata kultura. Strategijata
vklu~uva dolgotraen proces koj }e mora da pottikne promeni. Bidej}i celite na
kompaniite brzo se menuvaat, strategijata treba da bide takva {to }e gi predvidi
idnite sostojbi88.
Na site kompanii im se potrebni strategii za da mo`at da odgovorat na
pazarite koi brzo se menuvaat. Nema strategija koja im odgovara na site organizacii. I
najidealnata strategija, dokolku e neprimenliva vo konkretnata organizacija e
najlo{a strategija. Sekoja organizacija spored svoite mo`nosti, celi, situacija i
resursi treba da napravi svoja strategija. Onaa strategija koja mo`eme da ja
implementirame vo na{i uslovi na delovno rabotewe, bilo da e i poednostavna i
pomalku idealna, e najdobra za nas.
Vo mnogu {koli vo koi se izu~uva menaxment {irum svetot se uka`uva na
podatokot deka svetot na organizaciite e promenliv, a edinstveno ne{to {to e
konstantno se promenite89. Okru`uvaweto ne mo`e da se kontrolira. Poradi toa,
organizaciite treba da razvijat strategija za prisposobuvawe na okru`uvaweto i
promenite. Menaxmentot ima dve mo`nosti: da reagira na promenite i toa: proaktivno
ili reaktivno. Toj mo`e da gi vidi promenite i da ne reagira na niv sè dodeka ne mora,
pa potoa da se spravuva so posledicite i izgubenoto vreme, a so toa da zagubi
88
Ri~ard B. ^ejs, F. Robert Xajkobs, Nikolas J. Akvilano: Operativen menaxment za
konkurentska prednost, McGraw-Hill Irwin, prevod na makedonski jazik (Proekt na Vladata na R.M. za preveduvawe na 500 stru~ni, nau~ni knigi i u~ebnici od koi se u~i na vrvnite, najdobrite i najrenomiranite univerziteti vo SAD i EU 2011, 24. 89
Stephen B. Robbins: Busines bihevioal; e-busines updated edition, San Diego State University, Prentice Hall,
Upper Saddle River, New Jersey, Predgovor, 2005; www.prenhall.com.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
59
zna~itelni resursi i energija, pa duri i propa|awe na kompanijata. Menaxmentot treba
da reagira aktivno, duri i najmalata promena da ja zabele`i i da reagira na nea, za da
mo`e da go korigira sekoe dvi`ewe nadvor od zacrtanata pateka.
Jasna strategija kako vode~ka sila, poddr`ana od glavniot menaxment, dava
10,4% ispolnitelnost i timska rabota - 9,2%, brzina pri rabota i fleksibilnost -
7,4%, komunikativnost -6,1%. Ostanatite ve{tini se zastapeni pod 5,0%(tab. i graf.
7).
Tabela 7. Distribucija na ispitanicite spored odgovorot na pra{aweto koi ve{tini gi poseduvaat
poseduvaat br. %
kreativnost 5 3,1
komunikativnost 10 6,1
inicijativnost 6 3,7
timska rabota 15 9,2
organizaciski sposobnosti 3 1,8
rabota pod stres 45 27,6
oratorstvo 1 0,6
kompjuter 55 33,7
jazici 27 16,6
mo} na ubeduvawe 3 1,8
disciplina 7 4,3
po~ituvawe na etni~ki i kulturni razliki 1 0,6
ispolnitelnost 15 9,2
lojalnost 8 4,9
brz pri rabota 12 7,4
kompozitor 1 0,6
muzi~ar - izveduva~ (violina) 1 0,6
muzi~ki teoreti~ar 1 0,6
posvetenost 1 0,6
samoinicijativnost 4 2,4
sistemati~nost 3 1,8
analiti~nost 1 0,6
re{itelnost 8 4,9
pregovarawe 5 3,1
gotvewe 1 0,6
vozewe 5 3,1
plivawe 1 0,6
organiziranost 4 2,4
navremenost 6 3,7
fleksibilnost 12 7,4
ambicioznost 17 10,4
trpelivost 35 21,5
preciznost 1 0,6
nemaat odgovor 81 33,2
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
101
66,8
33,2
ne davaat odgovor da
0
10
20
30
40
50
60
kreativnost
komunikativnost
inicijativnost
timska rabota
organizaciski sposobnosti
rabota pod stres
oratorstvo
kompjuter
jazici
mo} na ubeduvawe
disciplina
po~ituvawe na etni~ki i kulturni razliki
ispolnitelnost
lojalnost
brz pri rabota
kompozitor
muzi~ar - izveduva~ (violina)
muzi~ki teoreti~ar
posvetenost
samoinicijativnost
sistemati~nost
analiti~nist
re{itelnost
pregovarawe
gotvewe
vozewe
plivawe
organiziranost
navremenost
fleksibilnost
ambicioznost
trpelivost
preciznost
Graf. 7. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored odgovorot na pra{aweto koi ve{tini gi poseduvaat
Vo osmoto pra{awe se pobara od ispitanicite da se izjasnat za na~inot na koj se
steknale so ve{tinite koi gi poseduvaat. Od tabela i grafikon br. 8 mo`e da se vidi
deka 157 (64,3%) od vkupniot broj od anketiranite lica, se steknale so ve{tinite
samoinicijativno, 53 (21,8%) zaradi prirodata na rabotata bile prinudeni da se
steknat so odredeni ve{tini, dodeka samo 34 (13,9%) so svoite ve{tini se steknale po
nalog na rabotodava~ot, procentualnata razlika koja se registrira me|u modalitetite
na na~inot na koj gi steknuvaat ve{tinite e statisti~ki signifikantna za p<0,05.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
102
Tabela 8. Distribucija na ispitanicite spored odgovorot na pra{aweto kako gi steknale ve{tinite koi gi poseduvaat
na~in br. %
samoinicijativno 157 64,3
zaradi prirodata na rabotata 53 21,8
po nalog na rabotodava~ot 34 13,9
vkupno 244 100,0
samoinicijativnozaradi prirodata
na rabotata po nalog narabotodava~ot
64,30%
21,80%13,90%
Graf. 8. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored odgovorot na pra{aweto kako gi steknale ve{tinite koi gi poseduvaat
Na pra{aweto vo koe se bara od ispitanicite da se izjasnat za korisnosta od
steknatite ve{tini vo sekojdnevnoto rabotewe, samo 19 (7,8%) od vkupniot broj se
izjasnija deka steknatite ve{tini voop{to nema da im koristat, dodeka 115 (47,1%) se
izjasnija deka bi im koristele, a preostanatite 110 (45,1%) se na stavot deka
steknatite ve{tini mnogu mo`at da im koristat vo sekojdnevnoto rabotewe (tab. i
graf. 9), procentualnata razlika e statisti~ki signifikantna (p<0,05) pome|u
modalitetite deka ve{tinite im koristat i mnogu im koristat nasproti voop{to ne
im koristat.
Tabela 9. Distribucija na ispitanicite spored spored odgovor na pra{aweto dali
steknatite ve{tinite koi gi poseduvaat im koristat vo sekojdnevnoto rabotewe
koristat br. %
da 115 47,1
Da, mnogu 110 45,1
Ne, voop{to 19 7,8
vkupno 244 100,0
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
103
da Da,mnogu Ne, voop{to
47,10% 45,10%
7,80%
Graf. 9. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored odgovorot na
pra{aweto dali steknatite ve{tini koi gi poseduvaat im koristat vo sekojdnevnoto rabotewe
Najgolem del od anketiranite - 105 (43,0%) nikoga{ ne posetuvale obuki,
treninzi, seminari; 12 (4,9%) posetuvale, no retko; kontinuirano posetuvale 29
(11,9%); a 98 (40,2%) na ova pra{awe odgovorile deka posetata na obuki, treninzi,
seminari e privilegija samo za odredeni vraboteni (tab. i graf. 10); procentualnata
razlika pome|u onie koi nikoga{ ne posetuvale i onie koi posetuvale nasproti onie
koi posetuvale no retko i kontinuirano posetuvale, e statisti~ki signifikantna za
p<0,05.
Tabela 10. Distribucija na ispitanicite spored odgovorot na pra{aweto dali tie
i nivnite kolegi posetuvale obuki, treninzi, seminari
posetuvale br. %
Da, retko 12 4,9
Da, kontinuirano 29 11,9
Ne, nikoga{ 105 43,0
samo odredeni vraboteni 98 40,2
vkupno 244 100,0
Da, retkoDa,
kontinuirano Ne, nikoga{samo odredeni
vraboteni
4,90% 11,90%
43%40,20%
Graf. 10. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored odgovorot na pra{aweto dali tie i nivnite kolegi posetuvale obuki, treninzi, seminari
Za prirodata na kreativnosta da ima uspe{na implementacija, potrebni se i
osnovni preduslovi za uspe{na rabota. Vo delovnite subjekti vo Republika
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
104
Makedonija, a vrz osnova na izjasnuvaweto na anketiranite ispitanici, samo 35 (14,3%)
se izjasnile deka nivnite organizacii vo celost gi obezbeduvaat osnovnite preduslovi
za uspe{na rabota, 195 (79,9%) se izjasnile deka delumno im se sozdadeni uslovi za
uspe{na rabota, dodeka kaj 14 (5,7%) ovie preduslovi izostanuvaat (tab. i graf. 11),
procentualnata razlika koja se registrira pome|u delumno sozdadenite uslovi nasproti
obezbedenite i onamu kade izostanuvaat e statisti~ki signifikantna za p<0.05.
Tabela 11. Distribucija na ispitanicite spored toa dali organizacijata im gi
obezbeduva osnovnite preduslovi za uspe{na rabota
obezbeduva br. %
vo celost 35 14,3
delumno 195 79,9
ne gi ispolnuva 14 5,7
vkupno 244 100,0
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
vo celost; 14,30%
delumno; 79,90%
ne gi ispolnuva
6%
Graf. 11. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa dali
organizacijata im gi obezbeduva osnovnite preduslovi za uspe{na rabota
Brzinata i fleksibilnosta na organizacijata se va`en preduslov za
organizaciskata sposobnost za adaptacija vo novonastanatite uslovi i promeni. Na ova
pra{awe, 139 (56,9%) ispitanici ja smetaat svojata kompanija za fleksibilna, 68
(27,9%) ne ja smetaat svojata kompanija za fleksibilna, dodeka 37 (15,2%) od vkupniot
broj ispitanici nemaat odreden stav po ova pra{awe (tab. i graf. 12); procentualnata
razlika pome|u trite modaliteti na odgovori e statisti~ki signifikantna za p<0,05.
Tabela 12. Distribucija na ispitanicite spored toa dali smetaat deka nivnata kompanija e fleksibilna
mislewe br. %
da 139 56,9
ne 68 27,9
nema stav 37 15,2
vkupno 244 100,0
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
105
0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%
da
ne
nema stav
56,90%
27,90%
15,20%
Graf. 12. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite
spored toa dali smetaat deka nivnata kompanija e fleksibilna
Razvivaweto i {ireweto na organizaciskata kultura e va`en faktor za
razvivawe na sposobnosta za brzo prisposobuvawe na novonastanatite promeni, za
koordinirawe na vrabotenite vo organizacijata, kako i za efikasno i efektivno
postignuvawe na celite. Vkupno 115 (47,1%) anketirani se izjasnile pozitivno,
odnosno se izjasnile deka nivnite organizcii razvivaat organizaciska kultura, 56
(22,9%) se izjasnile deka vo nivnite organizacii ne se razviva organizaciska kultura,
dodeka pak 73 (30,0%) ispitanici nemaat odreden stav (tab. i graf. 13); procentualnata
razlika koja se registrira pome|u trite modaliteti za razvivawe na sposobnosta za
brzo prisposobuvawe na novonastanatite promeni, za koordinirawe na vrabotenite vo
organizacijata, kako i za efikasno i efektivno postignuvawe na celite e statisti~ki
signifikantna za p<0,05.
Tabela 13. Distribucija na ispitanicite spored toa
dali nivnata kompanija razviva organizaciska kultura
razviva br. %
da 115 47,1
ne 56 22,9
nema stav 73 30,0
vkupno 244 100,0
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
dane
nema stav
47,10%
22,90%30%
Graf. 13. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored
toa dali nivnata kompanija razviva organizaciska kultura
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
106
Mnogu va`na uloga ima menaxmentot vo organizacijata vo pottiknuvaweto i
poddr`uvaweto na kreativnosta i inovativnosta na site vraboteni, so cel da se dobijat
sve`i i novi idei za re{enie na odreden problem vo isklu~ivo golemiot konkurenten
pazar prosleden so brzi i nepredvidlivi promeni. Za ova pra{awe, 15 (6,1%)
ispitanici se na stavot deka nivnata organizacija gi nadminuva o~ekuvawata, 83
(34,0%) deka nivnata organizacija gi zadovoluva o~ekuvawata, dodeka duri 146 (59,9%)
ispitanici smetaat deka nivnata organizacija ne ja poddr`uva kreativnosta i
inovativnosta na vrabotenite (tab. i graf, 14); procentualnata razlika koja se
registrira pome|u trite modaliteti e statisti~ki signifikantna za p<0.05.
Tabela 14. Distribucija na ispitanicite spored toa dali nivnata kompanija
ja poddr`uva kreativnosta i inovativnosta na site vraboteni
Podr`uva br. %
gi nadminuva o~ekuvawata 15 6,11
gi zadovoluva o~ekuvawata 83 34,0
Ne gi zadovoluva o~ekuvawata 146 59,1
vkupno 244 100,0
6,11%
34%
59,10%
gi nadminuvao~ekuvawata
gi zadovoluvao~ekuvawata
Ne gi zadovoluvao~ekuvawata
Graf. 14. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa dali
nivnata kompanija ja poddr`uva kreativnosta i inovativnosta na site vraboteni
Pottiknuvaweto na inovativnosta i kreativnosta voedno zna~i i po~ituvawe na
intelektualniot kapital so koj raspolaga edna organizacija. Za da mo`e
organizacijata da opstoi vo dene{nata promenliva sredina mora da go koristi
steknatoto znaewe, no i da pottiknuva novi idei. Rezultatite od istra`uvaweto
poka`uvaat deka 54 (22,1%) od anketiranite se izjasnile pozitivno, 151 (61,9%)
negativno, dodeka 39 (16,0%) nemaat stav za ova pra{awe (tab. i graf. 15);
procentualnata razlika koja se registrira pome|u onie koi se izjasnile negativno
nasproti modaliteti pozitivno i onie koi nemaat stav, e statisti~ki signifikantna
za p<0,05.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
107
Tabela 15. Distribucija na ispitanicite spored toa dali nivnata organizacija intelektualniot kapital go smeta navistina za kapital
smeta br. %
da 54 22,1
ne 151 61,9
nema stav 39 16,0
vkupno 244 100,0
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
Graf. 15. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa dali
nivnata organizacija intelektualniot kapital go smeta navistina za kapital
Vkupno 118 (48,4%) od ispitanicite nikoga{ nemale mo`nost da donesat odluka
za odredena aktivnost vo organizacijata, 108 (44,3%) imale nekoga{ mo`nost, a samo 18
(7,3%) redovno donesuvaat odluki (tab. i graf. 16); procentualnata razlika koja se
registrira pome|u onie koi se izjasnile negativno i imale mo`nost ponekoga{ da
donesat odluka nasproti modalitetot deka redovno donesuvaat odluki e statisti~ki
signifikantna za p<0,05.
Tabela 16. Distribucija na ispitanicite spored toa dali imaat mo`nost
sami da donesat odluka za odredena aktivnost vo organizacijata
odluka br. %
ne, nikoga{ 118 48,4
da, ponekoga{ 108 44,3
redovno donesuvam odluki 18 7,3
vkupno 244 100,0
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
ne, nikoga{da, ponekoga{
redovnodonesuvam
odluki
48,40%44,30%
7,30%
Axi
s Ti
tle
Graf. 16. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa dali
imaat mo`nost sami da donesat odluka za odredena aktivnost vo organizacijata
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
108
Vkupno 131 (53,7%) ispitanici, vo organizacijata se tretirani kako ma{ini i
rabotat samo mehani~ki, dodeka od 18 (7,4%) postojano se baraat idei za podobruvawe
na performansite, a od 95 (38,9%) postojano se baraat takvi idei (tab. i graf. 17),
procentualnata razlika koja se registrira pome|u trite modaliteti e statisti~ki
signifikantna za p<0,05.
Tabela 17. Distribucija na ispitanicite spored toa dali nivniot pretpostaven
pobaral od niv ideja za podobruvawe na performansite vo raboteweto
Barawe za podobruvawe br. %
da, postojano 18 7.4
da, retko 95 38.9
ne, nikoga{, od mene bara da rabotam po naredba (mehani~ki)
131 53.7
vkupno 244 100.0
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
7,40%
38,90%
53,70% da, postojano
da, retko
ne, nikoga{, od menebara da rabotam ponaredba (mehani~ki)odluki
Graf. 17. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa dali nivniot pretpostaven pobaral od niv ideja za podobruvawe na performansite vo raboteweto
Sovremenite delovni procesi gi negiraat tradicionalnite pristapi na
rabotewe i gi zamenuvaat so timska rabota i sinhroniziranost na oddelnite
oddelenija, sektori i slu`bi vo sistemska celina. Kreativnite timovi se
isklu~itelno zna~aen segment od sovremenoto delovno rabotewe, zaradi razli~nosta
vo razmisluvaweto, razmenuvaweto na idei i iznao|aweto na kreativni re{enija.
Spored odgovorot na {estoto pra{awe, vo koe 94% od ispitanicite se izjasnile deka
se kreativni, vo Republika Makedonija ima potencijal za rabota vo kreativni timovi.
No sepak, rezultatite od anketata poka`uvaat deka 198 (81,1%) ispitanici nemale
iskustvo da rabotat vo kreativen tim, a samo 46 (18,9%) se izjasnile pozitivno po ova
pra{awe (tab. i graf. 18); procentualnata razlika koja se registrira pome|u
modalitetite e statisti~ki signifikantna za p<0,05.
Tabela 18. Distribucija na ispitanicite spored toa
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
109
dali imaat iskustvo so rabota vo kreativen tim
iskustvo br. %
da 46 18,9
ne 198 81,1
vkupno 244 100,0
0,00%
50,00%
100,00%
da
ne
18,90%
81,10%
Graf. 18. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa dali imaat iskustvo so rabota vo kreativen tim
Sedumdeset i devet (32,4%) ispitanici se izjasnile deka vo organizaciite
postojat na~ini za motivirawe na vrabotenite; pogolem broj - 140 (57,4%) smetaat deka
motivacijata se favorizira samo za odredeni vraboteni, dodeka 25 (10,2%) smetaat
deka vo nivnite organizicii ne postojat na~ini za motivirawe na vrabotenite (tab. i
graf. 19), procentualnata razlika koja se registrira pome|u modalitetite e
statisti~ki signifikantna za p<0,05.
Tabela 19. Distribucija na ispitanicite spored toa dali vo nivnata
organizacija postojat na~ini koi bi gi motivirale vrabotenite
Postojat na~ini br. %
da 79 32,4
samo za odredeni vraboteni 140 57,4
ne 25 10,2
vkupno 244 100,0
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
da
samo za odredenivraboteni ne
32,40%
57,40%
10,20%
Graf. 19. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa
dali vo nivnata organizacija postojat na~ini koi bi gi motivirale vrabotenite
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
110
Spored istra`uvaweto 134 (54,9%) ispitanici se izjasnile deka imaat mo`nost
za unapreduvawe na svoeto ra botno mesto, 110 (45,1%) smetaat deka nemaat takva
mo`nost (tab. i graf. 20), procentualnata razlika koja se registrira pome|u
modalitetite e statisti~ki nesignifikantna za p>0,05.
Tabela 20. Distribucija na ispitanicite spored toa dali na
nivnoto rabotno mesto imaat mo`nost za unapreduvawe
Mo`nost za unapreduvawe
br. %
da 134 54,9
ne 110 45,1
vkupno 244 100,0
0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%
da
ne
Graf. 20. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa dali na nivnoto rabotno mesto imaat mo`nost za unapreduvawe
Mo`nosta za unapreduvawe vo najgolem broj slu~ai - 95 (38.9%) zavisi od
znaeweto na vrabotenite; 81 (33.2%) ispitanici smeta deka mo`nosta za unapreduvawe
zavisi od politi~kata opredelenost na vrabotenite, dodeka 68 (27.9%) smetaat deka
nivnoto unapreduvawe zavisi i od drugi faktori; nekoi od niv ja naveduvaat bliskosta
so pretpostavenite, li~nite vrski i prijatelstva i sl. (tab. i graf. 21),
procentualnata razlika koja se registrira pome|u modalitetite deka unapreduvaweto
zavisi od znaeweto nasproti toa deka zavisi od drugi faktori e statisti~ki
signifikantna za p<0.05.
Tabela 21. Distribucija na ispitanicite spored toa
od koi pri~ini zavisi mo`nosta za unapreduvawe
mo`nosta za unapreduvawe zavisi od
br. %
va{ata politi~ka opredelenost 81 33,2
va{eto znaewe 95 38,9
ne{to treto 68 27,9
vkupno 244 100,0
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
111
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00% 33,20%38,90%
27,90% va{ata politi~kaopredelenost
va{eto znaewe
ne{to treto
Graf. 21. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa od koi pri~ini zavisi mo`nosta za unapreduvawe
Vkupno 103 (42,2%) ispitanici smetaat deka nagraduvaweto na vrabotenite
zavisi pred sè od nivnoto znaewe, dodeka pak 73 (29,9%) smetaat deka nagraduvaweto
zavisi od politi~kata opredelenost na vrabotenite, a 68 (27,9%) smetaat deka ima i
drugi faktori koi vlijaat vrz nagraduvaweto na vrabotenite (tab. i graf. 22),
procentualnata razlika koja se registrira pome|u modalitetite deka nagraduvaweto
zavisi od znaeweto nasproti toa deka zavisi od drugi faktori i politi~kata
pripadnost e statisti~ki signifikantna za p<0.05.
Tabela 22. Distribucija na ispitanicite spored faktorite od koi zavisi nagraduvaweto na uspehot na nivniot biznis
Nagraduvaweto zavisi od br. %
va{ata politi~ka opredelenost 73 29.9
va{eto znaewe 103 42.2
ne{to treto 68 27.9
vkupno 244 100.0
0,00%
50,00% 29,90% 42,20%
27,90%
Graf. 22. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored
faktorite od koi zavisi nagraduvaweto na uspehot na nivniot biznis
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
112
vaka se izjasnija anketiranite ispitanici za pozicijata na nivnata kompanija vo
idnina vo odnos na drugite srodni kompanii vo zemjava: 22 (9,0%) smetaat deka nivnata
kompanija gi nadminuva o~ekuvawata, 110 (45,1%) smetaat deka nivnata kompanija gi
zadovoluva o~ekuvawata, a duri 112 (45,9%) od anketiranite smetaat deka nivnata
kompanija ne gi zadovoluva o~ekuvawata vo odnos na drugite srodni kompanii vo
zemjava (tab. i graf. 23), procentualnata razlika koja se registrira pome|u
modalitetite deka kompanijata gi zadovoluva i ne gi zadovoluva o~ekuvawata nasproti
deka gi nadminuva o~ekuvawata e statisti~ki signifikantna za p<0,05.
Tabela 23. Distribucija na ispitanicite spored toa kako ja gledaat pozicijata na nivnata kompanija vo idnina vo odnos na drugite srodni kompanii vo zemjava
pozicija br. %
gi nadminuva o~ekuvawata 22 9,0
gi zadovoluva o~ekuvawata 110 45,1
ne gi zadovoluva o~ekuvawata 112 45,9
vkupno 244 100,0
0%
10%
20%
30%
40%
50%
gi nadminuvao~ekuvawata gi zadovoluva
o~ekuvawata ne gi zadovoluvao~ekuvawata
Graf. 23. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa kako ja gledaat pozicijata na nivnata kompanija vo idnina vo odnos na drugite srodni kompanii vo zemjava
Gledaj}i gi rezultatite od razmisluvawata na vrabotenite za nivoto na
sorabotka pome|u vrabotenite, samo 7 (2,9%) od vrabotenite smetaat deka
me|u~ove~kite odnosi se na visoko nivo. Od ostanatite, 115 (47,1%) smetaat deka ovie
odnosi se na zadovolitelno nivo, 112 (45,9%) deka tie se na nisko nivo, a 10 (4,1%)
smetaat deka ne postoi nivo na sorabotka pome|u vrabotenite (tab. i graf. 24),
procentualnata razlika koja se registrira pome|u modaliteti deka odnosite se na
zadovolitelno nivo i deka se na nisko nivo nasproti toa deka odnosite se na visoko
nivo i deka ne postoi sorabotka e statisti~ki signifikantna za p<0,05.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
113
Tabela 24. Distribucija na ispitanicite spored toa kakvo e nivoto na sorabotka pome|u vrabotenite
Nivo na sorabotka br. %
visoko 7 4,7
zadovoluva~ko 115 45,4
nisko 112 48,3
ne postoi 10 2,2
vkupno 244 100,0
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
4,1
45,448,3
2,2
%
visoko
zadovoluva~ko
nisko
ne postoi
Graf. 24. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa kakvo e nivoto na sorabotka pome|u vrabotenite
Proslavata na uspesite so site vraboteni e golem motivira~ki faktor za
vrabotenite vo sekoja organizacija. Toj ~in im poka`uva na vrabotenite deka i tie
imaat svoj pridones za konkretniot uspeh. Osven toa, koga }e se pojavi sleden problem
ili promena, nivnata motiviranost i posvetenost }e bidat u{te pogolemi. Rezultatite
od odgovorite na ispitanicite po ova pra{awe gi davaat slednive podatoci: 24 (9,8%)
anketirani odgovorile deka nivnite kompanii gi slavat uspesite so site vraboteni,
117 (47,8%) odgovorile deka nivnite kompanii ponekoga{ gi proslavuvaat svoite
uspesi so site vraboteni, a 103 (42,2%) se izjasnile deka vo nivnite organizacii toa
nikoga{ ne se slu~ilo (tab. i graf. 25), procentualnata razlika koja se registrira
pome|u modalitetite deka uspesite se proslavuvaat nasproti toa deka ponekoga{ i
nikoga{ uspesite ne se proslavuvaat e statisti~ki signifikantna za p<0.05.
Tabela 25. Distribucija na ispitanicite spored toa dali uspesite na kompanijata gi proslavuvaat site vraboteni zaedno
Proslavuvaat uspesi br. %
da, sekoga{ 24 10,0
ponekoga{ 117 47,8
nikoga{ 103 42,2
vkupno 244 100,0
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
114
0%
10%
20%
30%
40%
50%
10%
Graf. 25. Grafi~ki prikaz na distribucija na ispitanicite spored toa
dali uspesite na kompanijata gi proslavuvaat site vraboteni zaedno
6.1. Kreativno unapreduvawe
Kreiraweto i unapreduvaweto na znaeweto pretstavuva kriti~na aktivnost na
pretprijatieto i zatoa, vo prvata dekada na XXI vek se ~uvstvuva silen pritisok za nov
menaxment so ekonomijata na znaewe, koj podrazbira deka efektivniot menaxment so
organizcisko znaewe e esencijalen za ostvaruvawe na konkurentska prednost na
firmata, i deka menaxmentot na znaewe mora da stane osnovna ve{tina na sovremeniot
menaxment150.
Golem broj makedonski pretprijatija se soo~uvaat so krizni sostojbi vo nivnoto
rabotewe. Simptomite i pri~inite za nivnoto nastanuvawe toa nedvosmisleno go
potvrduvaat.
Dene{noto vreme e vreme na brzi i ~esti promeni. Ako organizacijata, no i
site nejzini vraboteni ne se svesni za toa, ne samo {to organizacijata nema da se
razviva, tuku e "osudena" na zagubi na svojata momentalna pazarna pozicija.
Otporite kon inovativnosta se mnogubrojni, od li~ni, preku sociolo{ki,
kulturni do ekonomski. Sekoga{ treba da egzistira pra{aweto dali postoi podobar
na~in. Koga na~inot na rabotata i na~inot na `ivotot }e se obedinat i koga
mnozinstvoto }e ja prifati kulturata na razviena kreativnost, toga{ se sozdava
otvoreno kreativno pretprijatie, koe ima samo edna - kreativnata klasa. Vo
kreativnite pretprijatija, sekoj kreira spored sopstvenite mo`nosti i go konzumira
neograni~enoto koli~estvo na kreativnost, bidej}i kreativnosta stanala sostaven del
na organizacijata i nejzinata kultura. Na pazarot pobeduvaat najdobrite, bez ogled od
kade tie doa|aat.
150
Blagorodna Todosioska: Inovaciite i znaeweto-Imperativ na razvojot na sovremenata
ekonomija, God. Ekon. Fak. Tom 45 S. 1-654 Skopje 2010, 245-257.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
115
Promenata kako takva e prisutna odamna, novina e zgolemuvaweto na nejzinata
brzina. Sè pogolemata brzina na promenata ima svoi posledici. Koga }e se dojde do
promena se javuvaat problemi - {to da se pravi vo novata situacija ili so nastanite so
koi se soo~uvame. Samo re{avawe na akutniot problem bara novi promeni, koi nosat
novi problemi. Krajniot rezultat e deka sekoga{ se soo~uvame so problemi151.
Prethodno e ka`ano deka vo vreme na promeni, ima dve nasoki: otporen oklop ili
iskoristuvawe na mo`nostite. Uspe{nata kompanija vo globalnata ekonomija treba da
bide nov fenomen koj malku ne{to im dol`i na prethodnicite. Taa bara
preispituvawe od koren na marketing{kite metodi. Tradicionalniot pazaren pristap
}e bide otfrlen vo korist na simultana penetracija na site pazari odedna{, vo
kombinacija so cvrsta odluka za insajderizacija (voveduvawe na proizveduva~i vo
pretprijatieto niz kreativni idei, podelba na informacii i zaedni~ko u~estvo vo
oblikuvawe na strategijata i drugite aktivnosti, no i vo obuka)152.
Vlast bez odgovornost i ne e vlast, tuku neodgovornost. Lu|eto treba da stanat
odgovorni. Ne e va`no pra{aweto kakvi prava im pripa|aat, tuku za {to treba da se
bide odgovoren. Zada~a na menaxmentot e sekoj ~ovek da go pottikne ne{to da
pridonese. Vo fokusot na vnimanieto ne e ve}e samo kupuva~ot, tuku i celoto
op{testvo153.
Poznatiot prakti~ar i avtor od oblasta na upravuvawe so kvalitetot Edwards
Deming154 smeta deka upravuvaweto podrazbira ogromen kvantum na znaewe koe se javuva
vo ~etiri elementi, koi se vo me|usebna vrska i odnos. Tie elementi se uva`uvawe na
sistemot, znaewe vo vrska so varijaciite, teorija na znaewe i psihologija.
Upravuvaweto e kontinuiran proces za naso~uvawe na aktivnostite do
realizacija na celta na delovnoto rabotewe. Osnovni celi na upravuvaweto so
pretprijatieto e donesuvawe niza delovni odluki so koi se pravi kombinacija na
resursi i funkcii vo ostvaruvawe na celite na pretprijatieto, no i ostvaruvawe na
stabilna pozicija na rast i razvoj. Upravuvaweto mo`e da se podeli na tri fazi:
planirawe, organizirawe i kontrola155.
So planirawe se naso~uvaat delovnite aktivnosti vo pretprijatieto, so
organizacijata se realizira planiranoto, a so kontrolata se vr{i analiza na
rezultatite koi se postignati vrz osnova na planiraweto.
151
Isak Adi`es, Upravqawe promenama, Adi`es, Novi Sad, 2009, str. 15. 152
Kenichi Ohmae, Nova globalna pozornica, Mate, Zagreb, 2007, str. 244. 153
Philip Kotler, Gary Armstrong: Principles of Marketing, Prentice Hall International Editions, Englewood
Cliffs, New Jersey, 1996, str. 644. 154
Edwards Deming: Nova ekonomska nauka, PS Grmec-Privredni pregled, Beograd, 1996, str. 85. 155
Milisavqevi} M., Todorovi} J.: Planirawe I razvojna politika preduze}a, savremena
administracija, Beograd, 1987, str. 12.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
116
Spored Adi`es menaxmentot mora proaktivno da gi menuva i sinhronizira
potsistemite, {to ja pravi organizacijata silna156.
Sovremenata organizacija mora da bide heteroarhi~na, {to zna~i deka ja
so~inuvaat pove}e razli~ni hierarhii. Riderstrale i Nordstrom157 smetaat deka
sovremenata organizacija treba da se zasnova na sedum principi:
1. pomali,
2. plo~esti,
3. privremeni,
4. horizontalni,
5. cirkularni,
6. otvoreni,
7. izmereni158.
Novata organizacija treba da bide mala za da ima pove}e prostor za
manevrirawe, odnosno da ovozmo`uva pazarna i tehnolo{ka fleksibilnost, {to
direktno vlijae vrz konkurentskata sposobnost na pazarot. Za da bide organizacijata
uspe{na, taa treba da ima izgradena organizaciska struktura i da te`nee kon sredna
golemina. Goleminata na organizacijata e mnogu va`na za sovremenoto delovno
rabotewe.
Konkurentite me|usebno mo`at da ja kopiraat opremata, proizvodot i
procedurite, no ne mo`at da gi kopiraat informaciskiot i intelektualniot kapital
na kompanijata. Sovremenoto upravuvawe se bazira na znaewe, odnosno sozdavawe na
nova kreativna energija koja }e ovozmo`i efikasnost vo raboteweto.
Organizacijata e poplo~esta dokolku vremeto koe e potrebno od detektirawe na
problemot do re{enie e pokuso, a toa podrazbira rabota vo timovi, rabota na proekti,
pilot - studii {to e odlika na principot na privremenost. Vo sovremenite
organizacii lu|eto vr{at pove}e rabotni zada~i vo tekot na rabotnoto vreme, poradi
{to, organizacijata treba da raboti horizontalno, vo procesite i procesniot model na
organizirawe. Dokolku organizacijata e fleksibilna i brza, toa zna~i deka
funkcionira vrz baza na cirkularen princip, odnosno organizirana demokratija.
Organizacijata treba da bide otvorena za vmre`uvawe, {to zna~i sorabotka i so
korisnicite, i so dobavuva~ite i so konkurentite. Site procesi treba da bidat
merlivi, kontrolata da e pomalku direktna, a toa zna~i permanentno, sistemsko i
156
Isak Adi`es: Kako upravqati u vreme krize, Asee, Novi sad, 2009, str. 32. 157
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
125
Ekonomskiot rast bara sinhroniziran odnos, sinergija, pome|u tehnolo{kite i
op{testvenite celi, kako vo, taka i nadvor od organizaciskoto okru`uvawe.
Tehnolo{kite mo`nosti za pobrz protok na stoki i uslugi, lu|e i informacii mo`e da
se ostvarat pouspe{no samo dokolku organizaciite se promenlivi, prilagodlivi
odnosno fleksibilni vo sovremenite procesi koi nosat zgolemen rizik, a so samoto
toa i privremeno traewe. Takvata transformacija e neophodna za delovnite subjekti
vo Republika Makedonija, kako bi se postignala sorabotka so site akteri i nivna
posvetenost kon celite na organizacijata. Sè pove}e raste zna~eweto na sozdavaweto
kreativnost, a so toa i inovativnost na organizaciite, {to za posledica ima promeni
vo organizacijata na rabotata, kakvi {to se: voveduvawe horizontalna hierarhija,
orientirawe kon dolgoro~ni celi, a ne samo kratkoro~na finansiska dobivka,
voveduvawe timska rabota i kreativni timovi. Isto taka, postojanoto stru~no
usovr{uvawe na site vraboteni, organizaciski merki za kultura na organizacijata
pottiknuvaat komunikacija i visoko nivo na doverba i sorabotka, so u~estvo na site
akteri vo donesuvaweto odluki, kako i nagraduvaweto spored ostvarenoto. Ovie
promeni ne se ostvaruvaat nitu brzo, nitu lesno. Toa e dolgotraen proces. No sepak,
ovoj proces treba da se ostvaruva sistemski vo site sferi na delovnoto rabotewe, no i
preku odreduvawe na prioriteti i preku aktivno u~estvo na site akteri vo delovnite
procesi. Prviot ~ekor vo otkrivaweto na uslovite za promena e jasno definiranata
cel ili vizija za idnata sostojba. Potoa nastanuva t.n. tranziciciski period, odnosno
patot od postojnata do novata sostojba.
Procesot na upravuvawe so promeni e vsu{nost nastojuvawe da se premosti
oddale~enosta pome|u celta i sinxirot na postapki kon ostvaruvawe na taa cel,
po~nuvaj}i od predvideniot plan, preku strategijata do izvr{uvawe. Tuka e posebno
va`no da ne se zaboravi postojanoto pregleduvawe na strategijata.
Otporot kon promenite e postojan problem, toj gi naru{uva zaedni~kite napori
kon sproveduvawe na podobri performansi vo raboteweto. Vrvniot menaxment }e mo`e
da vlijae vrz dinamikata na promenite na dva na~ina: da gi sproveduva sam ili da gi
informira site vraboteni vo organizacijata. Dokolku se odlu~i za prviot ~ekor,
nesomneno }e naide na golem otpor od vrabotenite. Najprifatliv na~in na
sproveduvawe na organizaciskite promeni e koga site vraboteni }e bidat zapoznaeni
so promenite, koga }e po~nat da veruvaat deka promenite }e vrodat so plod, i koga }e se
~uvstvuvaat sigurni za svoite rabotni mesta. Pred sè, potrebna e klima na otvorenost i
doverba pome|u vrabotenite, no i na vrabotenite kon rakovodstvoto. Se razbira,
uspe{noto vodewe na promenite e rezultat od ve{tinite i sposobnostite za
menaxirawe na promenite i od organizaciskiot uspeh.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
126
Poradi sè pogolemata konkurencija, kako i brzo, ekonomi~no i navremeno
ispora~uvawe na proizvodite/uslugite do potro{uva~ite, neophoden e celosen pregled
na resursite, soodvetno upravuvawe so niv, {to obezbeduva informacii za toa koi
resursi se na raspolagawe, koi resursi se od klu~no zna~ewe za postignuvawe na celite
na organizacijata, kako i za toa kolku ima zalihi od soodvetnite resursi. Fakt e deka
site resursi se va`ni za odvivawe na delovnite procesi, no sepak najzna~aen resurs se
~ove~kite potencijali, odnosno ~ove~kiot kapital. ^ovekot kako rabotnik ne e resurs
sam po sebe, resurs pretstavuvaat negovite potencijali i sposobnosti.
Svetot okolu nas napreduva so golema brzina, a organizaciite treba da se
potrudat da uspeat da odat vo ~ekor so napredokot. Potrebata za novi i sve`i idei
stanuva neminovnost. Klu~na komponenta za delovno rabotewe vo borbata za opstanok
na delovnite subjekti kako kontinuitet na promenite e kreativnosta. Kreativnosta
mo`e da se definira kako sposobnost za prisposobuvawe i promena na stilot na
razmisluvawe, kako sposobnost ne{tata da se vidat i napravat na nov ili poinakov
na~in. Imeno, taa ne mo`e da se povrze so eden na~in na razmisluvawe, nitu so edna
individua, nitu da se ograni~i na eden prostor, odnosno taa se nao|a na krstosnica na
razli~ni na~ini na razmisluvawe.
Va`no e da postojat kreativni poedinci vo organizacijata, no i menaxment koj
}e pottiknuva razvivawe na kreativni potencijali vo organizacijata. Da se bide
kreativen zna~i da se bide qubopiten i da se pottiknuva qubopitnosta. Mnogu va`no e
da se razberat razli~nite pristapi koi gi imaat lu|eto koga stanuva zbor za
kreativnost.
Koga site akteri vklu~eni vo procesot na rabota znaat kon {to se stremi
organizacijata i kakov pridones mora da dadat za da ja ostvarat celta, tie po~nuvaat da
gi koordiniraat nivnite aktivnosti, da sorabotuvaat eden so drug i da rabotat vo
timovi. Timot e formalna grupa, formirana za konkretni zada~i so zadol`itelna
podelba na ulogi. Timovite mo`at da se formiraat so klasifikacija na lu|eto spored
nivnite znaewa i ve{tini i da gi organiziraat vo grupi t.n. kreativni timovi,
dodeluvaj}i mu na sekoj ~len soodvetna uloga vo timot, pritoa vnimavaj}i na
uskladuvawe na nivnite sposobnosti za naizmeni~no prezemawe razli~ni ulogi, da
igraat sinhronizirano i da im otstapat mesto i na drugite ~lenovi na timot.
Kreativnite timovi pretstavuvaat most pome|u inventivnosta na individuata i
kolektivnata kreativnost, odnosno tie gi povrzuvaat novite idei so ona {to e
nasledeno od minatoto, gi kr{at pravilata sozdavaj}i novi. Na site ~lenovi na
kreativniot tim treba da im e jasno deka postoi povisoka cel vo koja i nivnata rabota
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
127
ima svoe mesto, da sfatat deka svojata darba treba da ja stavat vo slu`ba na proektot, a
ne proektot da go koristat za sopstvena promocija.
So efikasno upravuvawe se ovozmo`uva ramnote`a taka {to ~lenovite na
timot }e mo`at da go napu{tat svoeto mesto i uloga vo timot i da go zamenat so nekoj
drug ~len, a sè so cel prestrojuvawe na organizacijata vo soglasnost so okru`uvaweto,
kako i za zgolemuvawe na kreativnata sposobnost vo organizacijata.
Na kreativnite timovi im treba i nekoj koj razmisluva poinaku, nekoj koj ima
sposobnost za re{avawe na problemot, isto kolku {to i kreativcite imaat sposobnost
da go pronajdat problemot. Bidej}i kreativnite timovi go pomestuvaat fokusot od
individui na grupi, tie se pribli`uvaat na vtemelenite principi na kolektivnite
sistemi, a toa poka`uva deka i nekreativnite lu|e mo`at da se najdat kako akteri vo
kreativnite timovi i mo`at da imaat mnogu va`na uloga.
Razli~niot na~in na razmisluvawa pottiknuva konflikti. Konfliktite vo
timot mo`at da bidat konstruktivni (funkcionalni) i destruktivni
(disfunkcionalni). Prvite gi pottiknuvaat postignuvawata na celite na timot, a
drugite gi popre~uvaat. Konstruktivnite konflikti se po`elni bidej}i
pridonesuvaat za razmena na znaeweto, u~eweto i kreiraweto na idei i donesuvawe na
kvalitetni odluki. Menaxerite treba funkcionalno da upravuvaat so konfliktite.
Uspehot na pretprijatijata vo golema merka zavisi od kreativnosta na
rakovodstvoto, od kreativnite vraboteni i kreativnata sposobnost na celata
organizacija, odnosno od sposobnosta za proizvodstvo na inovativni proizvodi/uslugi
na pazarot. Kreativniot proces se odnesuva na lepeza od misli ili akcii koi
doveduvaat do kreativni produkti. Teorijata na kreativniot proces mora da bide vo
sostojba da poka`e kako kreativniot proces se razlikuva od rutinskite procesi vo
re{avawe na problemot.
Slo`enata i kontradiktorna priroda na kreativnite organizacii uka`uva na
toa deka se neophodni novi pristapi na organizaciska struktura i strategija voop{to.
Za kreativno upravuvawe potreben e podelen fokus pome|u momentalnata
stvarnost i idnite mo`nosti, pome|u poedincite i timovite, pome|u organizaciite i
sistemite. Kreativnosta se sveduva na sposobnost da se razvivaat novi idei i novi
na~ini na gledawe na problemite i mo`nostite, a inovacijata na sposobnost da se
primenuvaat i komercijaliziraat novite idei.
Organizaciskata kultura e najmo}noto sredstvo za razbirawe na vrabotenite vo
organizacijata. Taa pretstavuva zbir od vrednosti, osnovni pretpostavki, razbirawa i
na~ini na razmisluvawe koi gi imaat ~lenovite na organizacijata i gi prenesuvaat na
novite ~lenovi kako korekten na~in na odnesuvawe. Od vrabotenite se bara da ja
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
128
neguvaat kolektivnata kultura i da ostvaruvaat dobra komunikacija me|u ~lenovite.
Do koja merka organizaciskata kultura vo edna organizacija postoi, i do koja e silna,
vrabotenite na ist ili sli~en na~in }e go razbiraat okru`uvaweto, kako vo
organizacijata, taka i nadvor od nea. Soodvetno na razbiraweto, tie }e reagiraat na
ist ili sli~en na~in vo odnosnoto okru`uvawe. Promenata vo kulturata mo`e da bide
uspe{na samo dokolku e dobro razbrana od razli~nite individui, od razlikata pome|u
momentalnata kultura i kulturata koja se saka da se izgradi.
Va`en segment vo organizaciskata kultura e opasnosta od ednoumie (grupno
mislewe) koe e posebno voo~livo vo timovite koi se sostaveni za specifi~ni
problemi i vo koi ~estopati se vklu~eni re~isi istite lu|e, no vo nov sostav i za nova
specifi~na zada~a. Opasnost pretstavuva i prekumernata specijalizacija -
stru~wacite ~estopati se del od timot pri {to se javuva repetitivnost (povtoruvawe)
na zada~ata koja stanuva destruktivna rutina bez soo~uvawe so problemite koi se
javuvaat vo opkru`uvaweto.
Mnogu va`no za organizacijata koja u~i e da gi menuva zastarenite
tradicionalni vertikalni strukturi na upravuvawe. Hierarhiskata struktura na
organizaciite koi u~at vo 21-ot vek stanuva horizontalna, odnosno organizacija vo koja
site vraboteni se vklu~eni vo kontinuirano obrazovanie, a ne samo vode~kite kadri.
Menaxmentot se sostoi od davawe nasoki i kontrola na grupite ili individuite so cel
koordiniranost i skladnost na aktivnostite za postignuvawe na celta. Od menaxerite
se o~ekuva da bidat kreativni, pred sè bidej}i se soo~uvaat so sè poslo`eni
organizacii i pazari. Potrebno e da se izvr{i podelba na ovlastuvawata i
odgovornostite taka {to koj organizacijata }e stane poefikasna vo sekoj pogled.
Denes kompaniite mo`at da pobedat ili zagubat vo konkurentskata trka vo
zavisnost od nivnata "brzina"- kolku brzo mo`at da donesat novi proizvodi na pazarot
ili pak od nivnata "fleksibilnost" - kolku polesno mo`at da go promenat ili
prekrojat na~inot na koj gi izvr{uvaat nivnite aktivnosti za da bidat konkurenti.
Faktot deka ekonomskata i tehnolo{kata konkurentnost na Makedonija e
nedovolna zna~i deka postojat seriozni strukturni problemi, koi proizleguvaat od
nesposobnosta na kompaniite i sektorot na ekonomijata da deluvaat efikasno i da gi
podobruvaat performansite na raboteweto.
Dobroto upravuvawe e osnoven preduslov za odr`liv razvoj. Sistemot na
upravuvawe podrazbira prezemawe merki za zamena na pasivnoto so aktivno upravuvawe
koe podrazbira reorganizacija, obuka i usovr{uvawe na kadrite i unapreduvawe na
funkcionalnata povrzanost na relevantnite sektori.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
129
Previsokata politizacija vo rakovodstvoto na delovnite subjekti, nepotizmot,
partiskite vrabotuvawa, zastareniot sistem na obrazovanie, nedostatokot na
prakti~na nastava, nedostatokot na visokokvalifikuvana rabotna sila gi ostava
novite vraboteni "zagubeni" vo organizaciite.
Organizaciskata promena mo`e da se sogleda kako obrazec koj nastanuva od
haosot. Ona {to od nadvor izgleda kako nenadejno radikalno otstapuvawe, ~esto e
rezultat od natrupani pomali ~ekori od prethodniot period. Vo Republika
Makedonija, sli~no kako i vo drugite zemji vo tranzicija, kreativnosta i
inovativnosta vo organizaciite ne e na zadovolitelno nivo, pred sè zaradi
specifi~nite tranziciski problemi koi se pojavija pri razvojot na op{testvoto i
nasokata na pazarnata ekonomija. ^esto eksperimentirawe i modificirawe po rabot
na glavnoto delovno rabotewe, }e pridonese za polesno prisposobuvawe na nenadejnite
nadvore{ni promeni. Vo makedonskata realnost, realizacijata na prioriteti nikoga{
ne bila aktivnost koja mo`ela da go izdr`i tovarot na dolgotrajnosta poradi toa {to
prioritetite ~esto se menuvale so politi~kite ciklusi.
Podobro e da se predvidi krizata otkolku da se reagira na nea. Mnogu e polesno
da se sozdadat novi idei za razvoj na kompanijata koga nejzinite pozicii se silni
otkolku da se pronajde inovativen pat za izlez od krizata. Menaxerite treba da bidat
proaktivni vo prepoznavaweto potreba za donesuvawe odluka; tie moraat da ja
prepoznaat ovaa potreba, da odgovorat na nea navreme i na soodveten na~in.
Proaktivniot na~in na razmisluvawe, deluvawe i strategiskata fleksibilnost mo`at
da se zgolemat samo dokolku strategijata e rezultat od kreativno reagirawe i
sozdavawe na razli~nosti vo odnos na konkurentite. Imeno, vo uslovi na dinami~ni
promeni vo okru`uvaweto kreativnosta stanuva glaven faktor vo strategijata,
diferencijacijata i pozicioniraweto na pretprijatieto.
Generiraweto kreativni alternativi za da se re{at problemite i za da se
izvle~e korist od mo`nostite bara napu{tawe na postojnite modeli na na~ini na
razmisluvawe i razvivawe na novi. Sobiraweto informacii e presudno za generirawe
idei preku povrzuvawe so inspiracijata za kreativnost. Kreativnosta, pak, sozreva niz
evaluacija i prilagoduvawe na ideite vo komunikacijata so drugi. Koga evaluaciite se
retki, nim im se dava pogolemo zna~ewe. Ako se vr{at ~esti procenki, nivnoto
emocionalno vlijanie naj~esto se menuva i tie stanuvaat faktor za poddr{ka, ja davaat
realnata orientacija i ne se do`ivuvaat kako pre~ki. Onie koi se opfateni so
procesot na postojana evaluacija se raspolo`eni da u~at i podgotveni se da prezemaat
korektivni merki vrz osnova na rezultatite od procenkite, a istovremeno se
podgotveni i da u~at od tu|ite ili prethodnite gre{ki.
Upravuvaweto so haosot-faktor za zgolemuvawe na kreativnosta na
upravuva~kiot proces na delovnite subjekti vo Republika Makedonija
130
Samo vo organizacija vo koja ima klima na otvorenost i doverba pome|u
vrabotenite prenesuvaweto na znaeweto nema da vleva strav kaj vrabotenite od
polo{a delovna pozicija, zaguba na mo}ta vo pretprijatieto, tuku }e se gleda na
diseminacijata kako mo`nost za li~no napreduvawe i usovr{uvawe, no i na celata
oragnizacija. Menaxmentot so li~en primer treba da ja pottikne izgradbata na klima
na otvorenost i doverba, i me|u~ove~koto po~ituvawe. Samo so li~na demonstracija na
odnesuvawe za koe se zalaga i vo koe veruva, kako i vo kontinuirana i intenzivna
interakcija so vrabotenite, liderot sozdava preduslovi vrabotenite da gi sfatat
pri~inite na takvite pravila na odnesuvawe i da go olesnat nivnoto usvojuvawe.
Rizikot i negovoto namaluvawe, zavisi pred sè od na~inot na koj se upravuva so
procesot, odnosno kreativnosta e odgovor na dva klu~ni elementa - tehni~kite resursi
(lu|e, oprema, znaewe, buxet) i sposobnosta na organizacijata da upravuva so niv. Na
makedonskite kompanii im nedostasuvaat: sovremeno znaewe, vlo`uvawe vo razvoj,
marketing, menaxirawe na biznisot preku sovremeni metodi, novi tehnologii,
kvalitet i pazar. Vo Republika Makedonija postoi golem kreativen potencijal koj ne e
dovolno ili voop{te ne e iskoristen. Menaxerite moraat da vospostavat
postapki koi se fer i ne diskriminiraat nieden od ~lenovite na
organizacijata.
Vo dene{niot globaliziran svet treba da se bide podgotven za do`ivotno u~ewe
i obrazovanie za da se bide uspe{en vo brzite ekonomski, tehnolo{ki, organizaciski i
institucionalni promeni. Potrebno e da im se dade mo`nost na site vraboteni da
porabotat na sebe, organizaciite da investiraat vo vrabotenite za da im pomognat da
gi unapreduvaat svoite ve{tini i znaewa. Obukite, seminarite, kursevite }e go
olesnat prifa}aweto na predizvikot za rabotewe razli~ni raboti. Steknatoto znaewe
individuata ja pravi vreden resurs, koj na toj na~in ja zgolemuva i vrednosta na
kompanijata vo koja raboti.
Karakteristika za delovnite subjekti vo Republika Makedonija e nerazvieniot
pazar na kvalifikuvana rabotna sila, nedovolniot stepen na kapacitetite,
nedovolniot stepen na koristewe na kapacitetite, nedovolnata primena na
kreativnost i inovacii. Zgolemuvaweto na nacionalnata konkurentnost na na{ata
ekonomija e edna od glavnite premisi za evropska perspektiva na Republika
Makedonija. Osnovni generatori za rast na konkurentnosta vo na{i uslovi se znaeweto
i sposobnostite na ~ove~kite resursi, odnosno raspolo`iviot kreativen kapital,
kapitalnite investicii, izvozot, kako i namaluvaweto na javnata potro{uva~ka vo {to
e mo`no pokratko vreme.
131
PRILOZI:
ANKETEN PRA[ALNIK 1. Pol
a) ma{ki b) `enski
2. Kolku godini imate? a) 18-38 b) 39-48 v) 49-58 g) nad 58 3. Koja e Va{ata pozicija vo organizacijata
a) vraboten b) rakovoditel na sektor/oddelenie v) menaxer
4. Stepen na obrazovanie
a) sredno b) kvalifikuvan rabotnik v) vi{o g) visoko
5. Kolku godi{no rabotno iskustvo imate? a) 1-5 godini b) 5-10 godini v) Nad 10 godini 6. Dali se smetate sebesi za kreativna li~nost? a) da b) ne 7. Koi ve{tini gi poseduvate? ____________________________________________________
132
8. Dokolku poseduvate ve{tini, dali gi steknavte: a) samoinicijativno b) zaradi prirodata na rabotata v) po nalog na rabotodava~ot 9. Dali steknatite ve{tini bi Vi koristele vo sekojnevnoto rabotewe? a) da b) da, mnogu v) ne, voop{to 10. Dali vie i va{ite kolegi ste posetuvale obuki, treninzi, seminari?
a) da, retko b) da, kontinuirano v) ne, nikoga{ g) samo odredeni vraboteni
11. Dali Va{ata organizacija Vi gi obezbeduva osnovnite preduslovi za efikasna rabota? a) vo celost b) delumno v) ne gi ispolnuva 12. Dali smetate deka Va{ata kompanija e fleksibilna?
a) da b) ne
13. Dali Va{ata kompanija razviva organizaciska kultura? a) da b) ne
14. Dali Va{ata kompanija ja poddr`uva kreativnosta i inovativnosta na site vraboteni?
a) gi nadminuva o~ekuvawata b) gi zadovoluva o~ekuvawata v) ne gi zadovoluva o~ekuvawata
133
15. Dali Va{ata organizacija intelektualniot kapital go smeta navistina za kapital? a) da b) ne v) nema stav 16. Dali imate mo`nost sami da donesete odluka za odredena aktivnost vo organizacijata? a) ne, nikoga{ b) da, ponekoga{ v) redovno donesuvam odluki 17. Dali va{iot pretpostaven pobaral od Vas ideja za podobruvawe na performansite vo raboteweto? a) da, postojano b) da, retko v) ne, nikoga{, od mene bara da rabotam po naredba (mehani~ki) 18. Dali imate iskustvo so rabota vo kreativen tim? a) da b) ne 19. Dali vo Va{ata organizacija postojat na~ini koi bi gi motivirale vrabotenite? a) da b) samo za odredeni vraboteni v) ne 20. Dali na va{eto rabotno mesto imate mo`nost za unapreduvawe? a) da b) ne 21. Dokolku imate mo`nost za unapreduvawe, dali toa }e zavisi od:
a) va{ata politi~ka opredelenost, b) va{eto znaewe
v) ne{to treto?
134
22. Dali nagraduvaweto na uspehot na Va{iot biznis zavisi pove}e od:
a) va{ata politi~ka opredelenost, b) va{eto znaewe
v) ne{to treto? 23. Kako ja gledate pozicijata na Va{ata kompanija vo idnina vo odnos na drugite srodni kompanii vo zemjava?
a) gi nadminuva o~ekuvawata b) gi zadovoluva o~ekuvawata v) ne gi zadovoluva o~ekuvawata
24. Kakvo e nivoto na sorabotka pome|u vrabotenite? a) visoko b) zadovoluva~ko v) nisko g) ne postoi 25. Dali gi proslavuvate uspesite na kompanijata zaedno so site vraboteni?
a) da, sekoga{ b) ponekoga{ v) nikoga{
135
KORISTENA LITERATURA
Fusnoti: 1 H. Fayol, General and Industrial Management (1884; New York: IEEE Press, 1984.
2 R. E. Eccles and N. Nohira, Beyond the Hype: Rediscovering the Essence of Management (Boston:
Harvard Business School Press, 1992. 3 L. Hill, Becoming a Manager: Mastery of a New Identity (Boston: Harvard Business School Press,
1992. 4 Ibid.
5 Goran Arizanovi}, Milan Krsti}, Radomir Bojkovi}: Razvijawe menaxerske
kreativnosti, Me|unarodna nau~na konferencija, Menaxment 2010, Kru{evac, Srbija, 2010, str. 46-51. 6 Gojko Rikalović: Razvojna i ekonomska politika i kreativni kapital) Škola biznisa, Ekonomski
fakultet, Beograd, 2010, 2. 7 Stephen Robbins, Debu Mukerji: Managing organizations. New Challenge and perspektives,
Prentice-Hall, Pty. Ltd., Sudney, 1990, 93. 8 Jurković, P. i drugi, Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1991. 57.
9 Peters, T. J. – Waterman, R. H.: In search of Excellance, Harper & Row, Publishers, Inc., New
York, 1994, str. 34. 10
Josip Deželjin, Upravljanje ljudskim potencijalima, Organizator, Zagreb, 1996, 271. 11 Kiril ^au{evski: Fizika; Prosvetno delo Skopje, 1990. 12 Gligor Poposki: Osnovi na ekonomska kibernetika,Ekonomski fakultet Prilep, Prilep, 1991, 194. 13 Izvor: www.wikipwdia.org 14 (Henri Poincaré (1854-1912), a late-nineteenth century French mathematician who extensively
studied topology and dynamic systems) 15 http://www.enotes.com/chaos-theory-reference/chaos-theory-176669 16 Gus A. Koehler: What Disaster Response Management Can Learn From Chaos Theory,
[uklev B.: "Menaxment" ~etvrto izdanie, Ekonomski fakultet 2004, 15. 18 Milo{ Rajkov: Teorija sistema, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1977, str. 17-22. 19 Berg AI.: Kibernetika-nauka ob optimalnom upravlenij, Moska, Energija, 1967, str. 8. 20 Xorx Bolander, Skot [nel: Upravuvawe so ~ove~ki resursi, South-Western Cengage
Learning, SAD, 2010, 719. 21 Cvetko Smilevski: Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000, 465-489. 22 Prof. D-r Zlatka Popovska: Upravuvawe so sistemite-ekonomija; Ekonomski fakultet, Skopje, 2006, 41. 23 Montapert Alfred A.: http://www.nonstopenglish.com/Reading/quotations/A_Alfred-A1-
Montapert.asp 24 Washington Booker, T., 2003 година: (htpp://pages.zdnet.com/MichellesMiracles/quotes/id8.html 25 C. P. Hales, "What Do Managers Do? A Critical Review of the Evidence," Journal of Management
Studies (January 1986): 88-115; A. I. Kraul, P. R. Pedigo, D. D. McKenna, and M. D. Dunnette, "The
Role of the Manager: Whats Really Important in Different Management Jobs," Academy of
Management Executive (November 1989): 286-93. 26 Mende Solun~evski: Organizacija i menaxment, 2010, 5-6.
27 Josip Deželjin, Upravljanje ljudskim potencijalima, Organizator, Zagreb, 1996, 271. 28 Poop{irno: S. Jackson and Associates, Diversity in the Workplace: Human Resource Initiatives
(New York: Guilford Press, 1992. 29
R. Folger and M. A. Konovsky, "Effects of Procedural and Distributive Justice on Reactions to Pay
Raise Decisions," Academy of Management Journal 32 (1989): 115-30; J. Greenberg, "Organizational
Justice: Yesterday, Today, and Tomorrow," Journal of Management 16 (1990): 399-402.
30 Mirjana Maksimović: Timski rad u novom milenijumu, Cekom books, Fakultet za menadžment,
Novi Sad, 2005, Str. 5. 31 Види пошироко кај Rosabeth Moss Kanter: When Giants Learn to Dance; New York,
Simon&Schuster, 1989. 32 H. Cox and S. Blake, "Managing Cultural Diversity: Implications for Organizational
Competitiveness," Academy of Management Executive (August 1991): 49-52. 33 Leonid Vitaljevič Kantorovič, Ekonomski račun optimalnog korištenja resursa, Cekade, Zagreb,
1985, 15. 34 Види пошироко кај Исак Адижес, Управување со корпоративни животни циклуси, МАНУ &
М-6 Едукативен центар Скопје, Скопје, 2010. 35 Cvetko Smilevski Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000, 319-323. 36
Nancy M. Lorenzi, and Robert T. Riley: Managing Change, J Am Med Inform Assoc. 2000 Mar-
Apr; 7(2): 116–124. 37 R. B. Duncan, "Characteristics of Organization Environment and Perceived Environment,"
Beatty J.: The world according to Drucker, Orion Business, London, UK, str. 58. 40
Poop{irno: Garet Jones, Jennifer George: Contemporary Management: McGraw Hill, Irwin,
USA, 2008 (dostapen e prevod na makedonski jazik, izdanie na Global Komunikacii, Skopje 2008. 41
Powell, T. C.: Strategic Planning as Competitve Advantage, Strategic Management Journal, 1992.
str. 551-558. prema Byars, L. L. – Rue, L.W. – Zahra, S. A.: Strategy in Changing Environment,
Irwin, Times Mirror Higher Education Group, Inc. 1996. 24. 42
Osmanagić Bedenik, N.: Kriza kao šansa – kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha, Školska
knjiga, Zagreb, 2003, 188. 43
Gosar, L.: “Gdje su granice tržišta”, Novi svijet, Križevci, br. 4, 1998, 10. 44 Ferucci, A.: “Ekonomija zajedništva: iskustvo Pokreta fokolara na socijalnom području”, Brazilija,
7. svibnja 1998. iz članka “Ekonomija novih ljudi”, Novi svijet, Križevci, br. 9, 1998, str. 7-9, Alberto
Ferucci je koordinator projekta Ekonomije zajedništva na svjetskoj razini. 45 Kris Bilton: Management and creativity First edition, Oxford 2007, 11-27. 46 Kvaščev R., „Psihologija stvaralaštva“, BIGZ, Beograd, 1991. 47 D. Jamieson and J. OMara, Managing Workforce 2000: Gaining a Diversity Advantage (San
Francisco: Jossey-Bass, 1991. 48 G. Robinson and C. S. Daus, "Building a Case for Diversity," Academy of Management Executive
3 (1997): 21-31. 49 Види пошироко кај Edward de Bono, Lateral Thinking: A Textbook of Creativity; London,
Pelican Books, 1970. 50
Види пошироко кај Edward De Bono: Serious Creativity, Harper Collins Business, London, 1995. 51
Filip Kotler i Fernando Trijas de Bes: Lateralen marketing, Prvo izdanie 2009, 115. 52 Vidi po{iroko kaj Endrju P.X., Sirkin L.H., Hanes K., Majkl K.D.: Inovacija 2007,
Kondultantska grupa od Boston. 53 Piter Skarzinski, Rouan Gibson: Inovacija do koren, Pabli{er, 2009: 24. 54
Vidi po{iroko kaj Peter Swann: The Economics of Innovation: An Introduction, 2007. 55 Mirjana Maksimović: Timski rad u novom milenijumu, Cekom books, Fakultet za menadžment,
Novi Sad, 2005, 62. 56 Menadžment inovacija i promena – skripta radna verzija, 2008, 23-26. 57
Albert Einstein (1879-1955) fizi~ar, nau~nik, koj ja otkril teorijata na relativitetot; http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1921/einstein-bio.html/ 58
Nikola Tesla (1856 - 1943) nau~nik i pronao|a~ vo oblasta na elektrotehnikata i radio-tehnikata; http://www.b92.net/tesla/zivot.php?nav_id=203894 59
http://www.centar-angel.hr/HR/articles/Kreativnost.php 60 Vidi po{iroko kaj Dick McCann и Charles Margerison, (Izvor: www.tms.com.au) 61 [uklev B.: "Menaxment " ~etvrto izdanie, Ekonomski fakultet 2004, 127-131.
62 Vidi poop{irno: Cvetko Smilevski: Predizvikot i majstorstvoto na rganizaciskite promeni, Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000, 229-279. 63 Kris Bilton: Menagement and Creativity: From Creative Industries to Creative Menagement, First
Edition, 2007, 84. 64
Edgar H. Schein: Organizational Culture and Leadership-Third Edition, USA, Jossey Bass 2004:
25-27. 65 Poop{irno: Mirjana Maksimović: Timski rad u novom milenijumu, Cekom books, Fakultet za
menadžment, Novi Sad, 2005. 66 Poop{irno: De Bono, E.; Šest šešira za razmišljanje; Finesa; Beograd, 2000. 67
G. Robinson and K. Dechant, "Building a Case for Business Diversity," Academy of Management
Executive (1997): 3, 32-47. 68 Gareth R. Jones, Jennifer M. George, Charles W.L. Hill: Sovremen menaxment vtoro izdanie (prevod na makedonski jazik) McGraw Hill 2008, 828. 69 Poop{irno: Rolloff M.E, Communication and conflict. In C.R. Berger&S.H.Chaffee (Eds.),
Handbook of communication science, Newbury Park, CA:Sage, 1987. 70 Види пошироко кај Jehn K.A.: Aqualitative analysis of conflict types and dimensions in
organizational groups. Administrative Science Quarterly, 1977, 42, 5, 530-557. 71 Kris Bilton: Menagement and Creativity: From Creative Industries to Creative Menagement, First
Edition, 2007, 81. 72 J. A. Wall, Jr., "Conflict and Its Management," Journal of Management, 1995, 21: 515-58. 73 (Jung DI.:“Transformational and transactional leadership and their effects on creativity in groups”,
Kramer, S. (2004.) “Leader behaviors and the work environment for creativity: Perceived leader
support” The Leadership Quarterly, Vol. 15, No. 1, Elsevier, 5.-32. 74 Čovo, P., Benčić, S., Gržan, M. (2010.) ,,Centre for product development and innovation
commercialization in applied sciences and engineering // Arca 2010 - Prva konferencija s
međunarodnim sudjelovanjem, Inovacijama do konkurentnosti / Car, Stjepan (ur.).Zagreb : Udruga
inovatora Hrvatske, 62.-64. 75 Gumusluoglu, L., Ilsev, A., (2009.) „Transformational leadership and Organizational Innovation:
the Roles of Internal and External support for Innovation“, Journal of Business Research, Vol. 62,
461.-473. 76 Zhou, J., George, J.M. (2003.) „Awakening Employee Creativity: The Role of Leader Emotional
Intelligence“, The Leadership Quarterly, Vol. 14, 545.-568. 77
A. K. Gupta, "Contingency Perspectives on Strategic Leadership," in D. C. Hambrick, ed., The
Executive Effect: Concepts and Methods for Studying Top Managers (Greenwich, CT: JAI Press,
B. Hedberg, "How Organizations Learn and Unlearn," in W. H. Starbuck and P. C. Nystrom, eds.,
Handbook of Organizational Design, vol. 1 (New York: Oxford University Press, 1981), 1-27. 80
Scott, S. G., Bruce, R. A. (1994.) “Determinates of innovative behavior: A path model of individual
innovation in the workplace”, Academy of Management Journal, no. 137, 580.-607. 81
Види пошироко кај Jovičić S/H. Mikić (2006), Kreativne industrije u Srbiji: preporuke za razvoj
kreativnih industrija u Srbiji, Beograd, British Council – Serbia and Montenegro. 82
Edgar H. Schein: Organizational Culture and Leadership-Third Edition, USA, Jossey Bass 2004:
225-229. 83
Види пошироко кај Geert Hofstede, Culture, s Consequences, Beverly Hills, Calif, Sage
Publications, 1980. 84
D. Tse, K. Lee, I. Vertinsky, D. Wehrung: Does Culture Matter, J. of Marketing, 1988, 52. 85 Види пошироко кај Mirjana Petkovic, Nebojsa Janicijevic, Biljana Bogicevic: Organizacija,
Ekonomski Fakultet u Beogradu, 2003. 86 Види пошироко кај Marwin Bower: The Will to Manage, N. York: Mc Graw-Hill, 1986. 87
Edgar Henry Schein (1928), (porane{en professor na MIT Sloan School of Management, http://en.wikipedia.org/wiki/Edgar_Schein, 2012.
88 Ri~ard B. ^ejs, F. Robert Xajkobs, Nikolas J. Akvilano: Operativen menaxment za konkurentska prednost, McGraw-Hill Irwin, prevod na makedonski jazik (Proekt na Vladata na R.M. za preveduvawe na 500 stru~ni, nau~ni knigi i u~ebnici od koi se u~i na vrvnite, najdobrite i najrenomiranite univerziteti vo SAD i EU 2011, 24. 89
Stephen B. Robbins: Busines bihevioal; e-busines updated edition, San Diego State University,
Prentice Hall, Upper Saddle River, New Jersey, Predgovor, 2005; www.prenhall.com. 90
Kotler F.: Marketing Management-Milenium Edition, Chapter-Designing and Managing Integrated
Marketing Communications, Prentice Hall, USA 2002 597. 91
Edgar H. Schein: Organizational Culture and Leadership-Third Edition, USA, Jossey Bass 2004:
274. 92
Edgar Schein, The Corporate Culture Survival Guide, (California: Jossey-Bass, 1999); Sally Riad,
“Of Mergers and Cultures: What Happened to Shared Values and Joint Assumptions,” Journal of
Chris Argyris, “Teaching Smart People How to Learn,” Harvard Business Review, 1991,14. 94
Vidi po{iroko kaj Peter Drucker: "Upravqawe u novom dru{tvu"ASEE Books, Novi Sad, 2005. 95 Vidi po{iroko kaj Cvetko Smilevski: Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000, glava 3. 96
Vidi po{iroko kaj Celeste Wilderom, Ursula Glunk, and Ralf Maslowski, “Organizational
Culture as a Predictor of Organizational Performance,” in the Handbook of Organizational Culture
and Climate, Eds. Neal Ashkanasy, Celeste Wilderom, and Mark Peterson, (California: Sage
Publications, 2000. 97
Edgar H. Schein: Organizational Culture and Leadership-Third Edition, USA, Jossey Bass 2004:
274. 98
Xorx Bolander, Skot [nel: Upravuvawe so ~ove~ki resursi, South-Western Cengage
Learning, SAD, 2010, str. 13. 99
http://www.businessballs.com/changemanagement.htm 100 Isak Adi`es, Kako upravqati u vreme krize, Asee, Novi sad, 2009, 27. 101
Edwars Deming: Nova ekonomska nauka, PS Grme~, Beograd, 1996, 110.
102 Смилески Цветко, Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra
serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000 103
F. Rice, "How to Make Diversity Pay," Fortune, August 8, 1994, 78-86. 104
Bengt-Ake Lundvall 1994, OECD 2000: 27. 105
Cvetko Smilevski: Predizvikot i majstorstvoto na organizaciskite promeni, Detra serija, Pretpriemni{tvo i menaxment, Skopje 2000. 106
Byrne John A.: Strategic planing, Business Week, August 26, 1996, 46-52. 107
Sofianti, T. D., Suryadi, K., Govindaraju, R., Budhi P. (2009) Customer Knowledge Management
In New Product Development. Proceedings of the scientific conference APIEMS2009: 1268-1279.
Kitakyushu: APIEMS. 108
Thomas W. Zimmerman, Norman M.Scarborough: Essential of Entretreneurship and Small
business Management; Pearson, Prentice Hall, 2008, 45. 109
Osmanagić Bedenik, N.: Potencijali poduzeća – Analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju
poduzeća, Alinea d.o.o., Zagreb, 1993, 9. 110
Peter Drucker: The next society, Economist, 2001, 47-56. 111
Kandybin, A. (2009) Which Innovation Efforts Will Pay. Sloan Management Review, 51 (1): 53-
60.54; Goffin, K., Mitchell, R. (2005) Innovation Management, Strategy and Implementation Using
the Pentathlion Framework. New York: Palgrave Macmillan 2005, 91; Gottfredson, M., Aspinall, K.
(2005) Innovation vs. Complexity. Harvard Business Review, November: 62-71. 112
Peter Senge, The Fifth Discipline: The Art and Practicer of the Learning Organization, NY:
DoubleDay, 1994, 91; Gottfredson, M., Aspinall, K. Innovation vs. Complexity. Harvard Business
Review, November 2005: 62-71. 113
P. M. Senge, "The Leaders New Work: Building Learning Organizations," Sloan Management
114 Eric Flamholtz and Yvonne Randle: Leading strategic change, Bridging theory and practice,
Cambridge University Press 2008, Cambridge; www.cambridge.org/9780521849470, 2008, 67-68. 115
Ross A. Wirth: Lewin/Schein’s Change Theory, http://www.entarga.com/orgchange/lewinschein.pdf,
2004. 116
Jackson, M.C. (2006) Beyond problem structuring methods: reinventing the future of OR/MS.
Journal of the Operational Research Society, 57(7): 868-878. 117
Vidi poop{irno kaj Skarzinski P., Gibson R.: Inovacija do koren (prevod na
makedonski jazik) 2009. 118
Poop{irno: Antoanela Petkovska-koordinator i sor. Nikola Eftimov i dr.: Mapirawe na kreativnite industrii vo Republika Makedonija, Skopje, Britanski sovet vo Makedonija 2010. 119
R. B. Duncan: "Characteristics of Organization Environment and Perceived Environment,"
Gareth R. Jones, Jennifer M. George, Charles W.L. Hill: Sovremen menaxment vtoro izdanie (prevod na makedonski jazik) McGraw Hill 2008, 155-157. 121 Dimitar Bojaxioski: Izbor na strategija za nadminuvawe na kriznite sostojbi na pretprijatijata, God. Ekon. fak. Tom 45 s. 1-654 Skopje 2010, 55-64. 122
1991. u članku Bleicher, K.: “Integrative Management in a Time of Transformation”, Long Range
Planning, Elsevier Science, Vol. 27, No 5, V.B., 1994, str. 136. 124
Poop{irno: Youngman, R. D.: “Understanding and measuring intangibles: a journey of
learning”, dodatno izdanje u Spectra, the journal of the Management Consultancies Association,
lipanj 2003. 125
Poop{irno: Value Creating Index, Baum, G.-Ittner, C.-Larcker, D.-Low J.–Siesfeld, T. –
Malone, M.: "Introducing the new Value Creating Index", Forbes ASAP, April 3, 2000. 126
Vidi poop{irno: Filip Kotler, Fernando Trias de Bes: Lateralen marketing-Novi pati{ta do uspe{ni idei, prevod na makedonski jazik, pe~ateno vo Makedonija, Matica makedonska, Skopje, 2009, 56-66. 127
Stewart T.A.: Intelectual Capital, New York, Currency, 1997, 155-176 128
Poop{irno: See Perrow, Complex Organizations, Ch. 1, for a detailed discussion of these issues.
T. H. Cox and S. Blake, "Managing Cultural Diversity: Implications for Organizational
Competitiveness," Academy of Management Executive, 1991: 49-52. 149
Tuka se u{te i: sistem na upravuvawe so kvalitetot, sistem na upravuvawe so okru`uvaweto, sistemot na op{testvena odgovornost, sistemot za upravuvawe so `ivotnata sredina i sl. 150
Blagorodna Todosioska: Inovaciite i znaeweto-Imperativ na razvojot na sovremenata ekonomija, God. Ekon. Fak. Tom 45 S. 1-654 Skopje 2010, 245-257. 151
Isak Adi`es, Upravqawe promenama, Adi`es, Novi Sad, 2009, 15. 152
Kenichi Ohmae, Nova globalna pozornica, Mate, Zagreb, 2007, 244. 153
Philip Kotler, Gary Armstrong: Principles of Marketing, Prentice Hall International Editions,
4. Kotler F.: Marketing Management-Milenium Edition, Chapter-Designing and Managing Integrated
Marketing Communications, Prentice Hall, USA 2002;
5. Peter F. Drucker: Management, Pan Books Ltd., London 1977; 6. Taki Fiti: "Ekonomija" - Odlu~uvawe, u~ewe, kreativnost i pretpriema{tvo; Ekonomski fakultet Skopje, 2008; 7. Wayne R. Mondy, Robert E. Holmes, Edwin B. Flippo: Management: concepts and practices. Allyn
and Bacon, Inc., Boston, 1980; 8. Amason, A.C.: Distinguising the effect of functional and dysfunctional conflict on strategic
decision making: resolving a paradox for top management teams. Academy of Management Journal, 39, 123-148, 1996; 9. Argyris, C.: On organizational learning. Cambidge, MA: Blackwell, 1994;
10. Baron, R. A.: Conflict in organizations. In K.R. Ruphy & F. E. Saal (Eds.), Psyhology in
organizations: Integrating science and practice (pp. 197-216). Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1990;
11. Rahim, M.A. & Bonoma, T.V.: Managing organizational conflict: A model for diadnosis and
intervention. Psychological Reports, 1979;
12. Roloff, M.E.: Communication and Conflict. In C.R. Berger & S.H. Chaffee (Eds.), Handbook of
communication science, Newbury Park, CA: Sage, 1987;
13. Michael L. Ray, ”Advertising and Commmunication Management”,Prentice-Hall, Inc. New
Jersey, 1982, pp 9; 14. Milisavqevi} i drugi: Planirawe i razvojna politika preduze¢a, Savremena administracija, Beograd, 2000; 15. West, M.A. & Anderson, N.R.: Innovation in top management teams. Journal of Applied
Psychology, 81, 680-693,1996; 16. Skot Pejx: Razlikata: Kako silata na razli~nosta sozdava podobri grupacii, firmi, u~ili{ta i op{testva (Prinston, NX: Vesnik na Prinston Univerzitet, 2007; 17. D-r Petrovi} M., d-r Jani~evi} N., d-r Bogi~evi}-Miliki} B.: Organizacija teorije, dizajn, pona{awe, promene-Drugo izdawe, Beograd 2003;
18. Garnham N.: From cultural to creative industries: An analysis of the implications of the creative
industries approach to arts and media policy making in the United Kingdom. International Journal of
Cultural Policy 2005;
19. Heartfield J.: Great Expectations: The Creative Industries in the New Economy. Design Agenda,
London, 2000; 20. Popovska Z.: Upravuvawe so sistemite, Ekonomski fakultet Skopje, 2006; 21. Rikalovi}, G.: Ekonomska valoruzacija razvojne uloge kreativnog sektora, Kreativne industrije i ekonomija znanja, Akademika- Akademska mre`a, Beograd, 2009 22. Chenery, H., S. Robinson, M.: Syrquin Industrialization and Growth - A Comparative Study,
published for the World Bank, Oxford University Press(1986),
23. Florida, R.: The Rise of The Creative Class, Basic Book. New York, 2002
24. William G. Dyer, Robert H. Danies, William C. Glauque: The challenge of management, Harcourt
Brace Jovanovich, Publishers, Sn Diego, 1990, 119-121
25. Harold Koontz, Cyril O1Donnell: Principles of management: An analysis of managerial functions,
McGrawHill book company, Inc. New York, 1976, p. 92-93.
26. Raphael Amit, Paul J.H. SchoeMakerL Strategic Assets and Organizational Rent, Strategic
Management Journal, Vol. 14, 1993, p. 33
27. Adidžes, I.: Upravljanje promenama, Prometej, Novi Sad, 1994 28. American Productivity and Quality Center ˝Executive Summary˝(1999) : Creating a Knowledge
Sharing Culture: Institutionalize the Disciplines of Reflection, Learning, and Thinking, Houston,