-
108
8. Upravljanje rizikom i neizvesnou
U procesu donoenja odluka kao glavnoj aktivnosti menadmenta
korisni su principi i tehnike za donoenje dobrih menaderskih
odluka. Prethodno savladani alati menadmenta (kalkulacije linija
biljne i stoarske proizvodnje, diferencijalne kalkulacije,
investicione kalkulacije i plan toka novca) pretpostavljaju su da
su sve neophodne informacije o cenama inputa i autputa, prinosima,
i drugim tehnikim podacima dostupne, precizne i poznate sa
sigurnou. Meutim, ova pretpostavka o savrenom znanju
pojednostavljuje razumevanje novih principa ili koncepta, ali je to
retko istina u samoj poljoprivrednoj proizvodnji.
ivimo u svetu neizvesnosti. Postoji stara izreka koja kae: Nita
nije izvesno osim smrti i poreza. esto se ispostavlja da odluke
menadera nisu savrene zbog promena koje nastanu kao posledica
protoka vremena izmeu donoenja odluke i krajnjih efekata
odluka.
Ratari svake godine moraju iznova donositi odluku o tome koji
usev da poseju, sa kojom gustinom sadnje (koliina semena/ha), koju
koliinu ubriva i drugih inputa da koriste u vreme setve. Maksimalan
rod i postignute cene nee biti poznate sa sigurnou nekoliko
narednih meseci ili ak nekoliko godina u sluaju viegodinjeg zasada.
Poljoprivrednik koji je odluio da povea osnovno stado krava
poveanjem broja grla iz sopstvene proizvodnje (uzgoja junica) mora
ekati nekoliko godina pre nego to primi prvi prihod od tih grla
(prihod od prodaje teladi i mleka). Poljoprivrednici ne mogu da
uine mnogo u smislu ubrzanja biolokih procesa u biljnoj i stoarskoj
proizvodnji ili da predvide njihove rezultate.
Ako se ostvare bolji rezultati od oekivanih, menader moe zaaliti
to odluku nije sproveo energinije ili u veoj meri. Meutim, u ovom
sluaju, finansijsko zdravlje poslovanja je poboljano a ne ugroeno.
Pravi rizik dolazi od nepredvienih ishoda sa nepovoljnim
rezultatima, kao to su niska cena, sua ili bolest. Menadment
rizikom je uglavnom usmeren na smanjivanje mogunosti pojave
neprijatnih ishoda ili barem ublaavanjem njihovih efekata.
Definicije rizika i neizvesnosti
Izraz rizik se koristi za opisivanje situacije u kojoj su mogui
ishodi i anse svakog dogaaja poznati. Razliito od rizika, izraz
neizvesnost opisuje situaciju u kojoj su ak i mogui ishodi
nepoznati. Rizik se najee definie kao nesavreno znanje gde su
verovatnoe moguih ishoda neke situacije poznate, a neizvesnost
postoji kada te verovatnoe nisu poznate.
U naunoj literaturi se tokom ranijih decenija esto isticao
negativan stav poljoprivrednika prema riziku, kao i potreba da se
poljoprivrednici trebaju zatititi od rizika. Meutim, u novije vreme
odnos prema riziku se menja u pravcu da se on istovremeno posmatra
kao opasnost od mogunosti nastupanja neeljenih posledica po
poljoprivrednika, ali istovremeno i kao poslovna ansa.
-
109
Ko treba da razume rizik u poljoprivredi
Rizik u poljoprivredi je u izvesnom obimu od znaaja za sve
lanove drutva. Ukoliko postoji negativan stav prema riziku tada se
on moe tretirati kao jedna vrsta otpora koja spreava efikasnu
alokaciju resursa poljoprivrednog gazdinstva. Ukoliko
poljoprivrednici sporo usvajaju novu tehnologiju proizvodnje, koja
jo nije dovoljno ispitana, tada se njihova agregirana proizvodnja i
efikasnost se nalaze na niem nivou nego to bi to bilo u sluaju da
je rizik nove tehnologije manji. To praktino utie na vie cene
poljoprivrednih proizvoda koje potroai treba da plate.
Svi subjekti koji su zainteresovani za rizike u poljoprivredi
mogu se grupisati u pet grupa: poljoprivrednici, poljoprivredni
savetodavci, preduzea koja prodaju inpute ili kupuju poljoprivredne
proizvode, istraivai na Univerzitetima (bioloke nauke,
agroekonomija itd.) i politiari (Ministarstvo poljoprivrede,
lokalne samouprave).
Rizici u poljoprivrednoj proizvodnji su u izvesnom smislu od
znaaja za celo drutvo. Suvie velika izloenost i neadekvatan odnos
poljoprivrednika prema riziku moe u krajnjem sluaju dovesti do
rasta cena prehrambenih proizvoda to se negativno odraava na sve
potroae u vidu viih trokova za hranu.
Upravljanje rizicima na poljoprivrednim gazdinstvima sve vie
dobija na znaaju sa procesom restrukturiranja poljoprivrednih
gazdinstava. Poveanje resursa i specijalizacija u proizvodnji vode
ka poveanju nekih vrsta rizika. Prevelika izloenost riziku moe
dovesti do bankrota poljoprivrednog gazdinstva ili moe znaajno da
ugrozi ivotni standard poljoprivrednikove porodice.
Savetodavci poljoprivredne savetodavne slube (PSS) imaju ulogu
da prepoznaju stav poljoprivrednika prema riziku u procesu
upravljanja poljoprivrednim gazdinstvom. Svaki savet dat
poljoprivredniku, a koji ne podrazumeva poljoprivrednikov stav
prema riziku je u najmanju ruku za poljoprivrednika neprihvatljiv.
Zbog toga savetodavac treba prvenstveno da razume poljoprivrednikov
stav prema riziku, njegovu sposobnost da podnese izloenost riziku i
tek u skladu sa tim da ponudi alternativna reenja za identifikovani
problem.
Dobavljai inputa za poljoprivrednu proizvodnju susreu se sa
slinim izazovima kao i savetodavci iz PSS. Oni moraju da prepoznaju
stav poljoprivrednika prema riziku, pogotovo kada nude nove inpute
koji jo nisu testirani u datom regionu. Ponuda novih hibrida ili
nove tehnologije proizvodnje nosi visok stepen proizvodnog rizika
za one poljoprivrednike koji se prvi odlue na njihovu primenu. Zbog
toga je u interesu dobavljaa, ali isto tako i samih
poljoprivrednika da se u eksperimentalnim primenama pone sa manjim
koliinama novih inputa kako bi se potvrdila ili opovrgla njihova
superiornost u odnosu na ranije koriene inpute. Kupci
poljoprivrednih proizvoda takoe treba da razumeju stav
poljoprivrednika prema riziku. Neki poljoprivrednici su skloni
prihvatanju, od strane dobavljaa ponuene nie ugovorene prodajne
cene pre poetka
-
110
proizvodnje kako bi eliminisali cenovni rizik. U ovakvoj
situaciji obe strane mogu imati koristi od ugovorene cene.
Istraivai koji rade na razvoju novih metoda poljoprivredne
proizvodnje moraju posebnu panju da posvete razliitim aspektima
rizika. Na primer, rezultati u procesu stvaranja novog hibrida
kukuruza se najee prikazuju u vidu prosenog oekivanog prinosa.
Meutim, ono to se iz tog podatka ne vidi jeste disperzija stvarno
postignutih prinosa iz kojih je taj prosek izveden. Ukoliko je
stepen varijabilnosti postignutih prinosa visok, tada postoji i via
stopa proizvodnog rizika za poljoprivrednika koji se prvi opredeli
za takav hibrid. Osim toga promovisanje biljnih i ivotinjskih vrsta
koje su odabrane selekcijom u kontrolisanim uslovim, esto moe po
poljoprivrednika znaiti viu stopu rizika u onim godinama kada takvi
dobri uslovi proizvodnje ne postoje.
Kreatori mera agrarne politike trebaju takoe, da dobro razumeju
stav poljoprivrednika prema riziku. Svi modeli koji se primenjuju
pri definisanju mera agrarne politike, a koji ne ukljuuju odbojan
stav poljoprivrednika prema riziku (koji je esto dominantan), mogu
doneti informacije koje sadre znaajan stepen nerealnosti. Uredbe i
zakoni bazirani na takvim informacijama imaju visok stepen rizika u
sprovoenju i postizanju eljenih promena.
Izvori rizika i neizvesnosti
Izvori rizika i neizvesnosti u poljoprivredi su mnogobrojni.
Poljoprivrednici postavljaju svakodnevno sebi i svojim
konsultantima pitanja koja se odnose na rizike u poljoprivredi.
Neka od tih pitanja su npr. koji rizici su povezani sa: izborom
linija proizvodnje, odreivanjem odgovarajue koliine stone hrane i
koliine ubriva koji treba da se koriste, zapoljavanjem novog
radnika il pozajmljivanjem novca? ta je to to rezultate odgovora na
ova pitanja, odnosno ovih odluka, ini tekim za predvideti? Iako su
izvori rizika u poljoprivredi razliiti, oni se mogu sumirati u pet
optih podruja menadmenta: proizvodnja i tehnoloki rizik, cene i
trini rizik, finansijski, zakonski i lini rizik.
Proizvodnja i tehnoloki rizik
Menaderi preduzea u ne poljoprivrednom sektoru privrede, uvek
znaju da e upotreba odreene kombinacije inputa rezultirati u istoj
koliini i kvalitetu autputa, uz neke manje devijacije. To nije
sluaj u veini procesa poljoprivredne proizvodnje. Karakteristike
biljnih i ivotinjskih vrsta zavise od biolokih procesa na koje utiu
vremenske prilike, bolesti, insekti, korovi, metabolizam i
genetika. Ovi faktori se ne mogu predvideti sa sigurnou.
Relativni znaaj faktora koji uzrokuju gubitak useva prikazani su
na grafikonu 6.1. Skoro svaki od njih povezan je sa vremenskim
prilikama. Ratari odabiraju nain proizvodnje, primenjuju mineralno
ubrivo i pozajmljuju novac, pre nego to su poznati vremenski uslovi
i efekti vremena na proizvodnju. Usevi su veoma osetljivi na
neoekivane niske temperature i mrazove i na razne tetoine i
bolesti. Stoari se takoe suoavaju sa razliitim rizicima. Hladnoa,
vlano vreme u prolee ili suni periodi tokom leta mogu
-
111
imati velike posledice za proizvodnju ovaca i goveda. Pojava
zaraznih bolesti moe naterati proizvoae da likvidiraju cela
stada.
Grafikon 6.1 Uzroci gubitaka osiguranih useva u 2005. godini
(Izvor: Agencija za upravljenje rizikom, USDA)
Viak vlage i poplave
35%
Sua22%
Jaki vetrovi16%
Led12%
Bolesti6%
Ostalo2%Hladnoa i
mraz7%
Drugi izvor proizvodnog rizika je nova tehnologija. Uvek postoji
rizik koji je povezan sa promenom ve isprobane i pouzdane
proizvodne tehnologije sa novom. Da li e nova tehnologija ostvariti
ono to se od nje oekuje? Da li je u potpunosti testirana? ta ako
prouzrokuje vie trokove? Ova, i mnoga druga pitanja moraju se
razmotriti pre nego to se usvoji nova tehnologija. Meutim, ukoliko
se ne usvoji na vreme nova i efikasnija tehnologija, to znai da
proizvoa moe da propusti da ostvari dodatni profit i postane manje
konkurentan. Rizik povezan sa usvajanjem nove tehnologije je
povezan sa starom izrekom :Ne budi prvi na kome je nova tehnologija
isprobana, ni poslednji koji je staru odloio sa strane.
Nova vrsta useva se moe posmatrati kao usev koji ima visok
profitni potencijal. Ali njihova reakcija na suvo vreme ili insekte
moe biti ne proverena, a trite nepouzdano.
Novi hibrid kukuruza otporan na kukuruznog crva: faktor koji
smanjuju rizik?
Uvedeno je na trite seme novog hibrida kukuruza koji ima
genetsku otpornost na kukuruznog crva. Da li ova tehnologija
smanjuje ili poveava rizik? Rizik od smanjenja prinosa zbog tete od
kukuruznog crva je smanjen. Ali, da li e prinosi biti visoki u
normalnoj godini kao kod tradicionalnih hibrida? Da li e kvalitet
zrna biti isto tako dobar? Da li e prihod biti vei od dodatnih
trokova novog hibrida? Da li e potroai prihvatati genitiki
modifikovane useve? Sve dok nove sorte ne budu iroko testirane, ova
pitanja predstavljaju nove izvore rizika.
-
112
Cene i trini rizik
Varijabilnost cena je drugi izvor neizvesnosti u poljoprivredi.
Cene proizvoda variraju iz godine u godinu zbog razloga koji su van
kontrole individualnog proizvoaa. Ponuda proizvoda na tritu zavisi
u mnogim dravama od proizvodnih odluka individualnih proizvoaa,
politika vlada i vremenskih uslova. Tranja za proizvodima je
rezultat preferencija potroaa i njihovog dohotka, deviznog kursa,
izvozne politike, stabilnosti i snage ukupne ekonomije i cena
konkurentskih proizvoda. Neke promene cena prate sezonske ili
cikline trendove, koji se mogu predvideti, ali i ove promene
ispoljavaju veliku kolebljivost.
Ponekad su i sami kanali prodaje poljoprivrednih proizvoda na
tritu izvor rizika. Moe se desiti da preduzee za preradu ili
pakovanje poljoprivrednih proizvoda bankrotira, to e ostaviti
poljoprivrednike u regionu bez moda jedinog naina prodaje (npr.
poloaj sitnih proizvoaa mleka u sluaju bankrota lokalne mlekare).
Ili, kupci mogu nametnuti standarde kvaliteta, odnosno ogranienje
po pitanju koliina, kojima proizvoai ne mogu lako izai u
susret.
Trokovi predstavljaju jo jedan izvor cenovnog rizika. Cene
inputa tee da budu manje promenljive u odnosu na cene autputa, ali
su i dalje neizvesne. Poslednjih decenija u vie navrata nedostatak
naftinih derivata izazivao je iznenadna poveanja trokova energije
koja su se prenosila na cene goriva, mineralnih ubriva i pesticida.
Isto tako, stoari koji kupuju grla stoke za tov i/ili stonu hranu,
naroito su osetljivi na promenljive cene inputa.
Finansijski rizik
Finansijski rizik se javlja prilikom pozajmljivnja novca kako bi
se finansirao proces proizvodnje. Rizik je prouzrokovan neizvesnou
budue kamatne stope, voljom zajmodavca da i u budunosti pozajmljuje
novac u potrebnom iznosu, promenama trine vrednosti kreditne
zaloge, i sposobnou PG da ostvari novani tok koji je potreban kako
bi se omoguila otplata duga.
Proizvodni, trini i finansijski rizici postoje na veini
poljoprivrednih gazdinstava i meusobno su povezani. Sposobnost
otplaivanja duga zavisi od nivoa proizvodnje i postignutih cena
proizvoda. Finansiranje proizvodnje i skladitenja zaliha zavisi od
mogunosti pozajmljivanja potrebnog kapitala. Stoga, sve tri vrste
rizika moraju se posmatrati zajedno, pogotovo kada se pravi plan za
menadment rizikom celog gazdinstva.
Pravni rizik
Kako raste obim ne poljoprivrednih delatnosti u ruralnim
podrujima, dolazi do rasta broja pravnih regulativa poljoprivredne
proizvodnje. Osim toga, poveana svest o bezbednosti hrane utie na
nain proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Stoari treba
da budu svesni posledica upotrebe antibiotika u proizvodnji, kao i
pravila o
-
113
lociranju proizvodnje van naselja i nainu upravljanja ubrivom.
Prekraji mogu doneti skupe kazne i parnice. Gubici takoe nastaju
kada se neispravno mleko, zbog visokog nivoa ostataka u njemu (npr.
rezidui antibiotika), mora unititi ili kada leine uginulih ivotinja
treba ispravno unititi ili odloiti.
Poljoprivrednici takoe mogu biti izloeni pravnim radnjama ili
moraju odgovarati za nesree koje su uzrokovane mehanizacijom ili
stokom, ili zbog naruavanja zakona koji se odnosi na zdravlje i
bezbednost angaovanih radnika. Ignorisanje zakona nije prihvatljiv
izgovor za ne pridravanje istog, tako da dobar menader mora da bude
informisan o tekuim pravilima i propisima.
Lini rizik
Bez obzira koliko je kapitala investirano u zemlju, osnovno
stado i mehanizaciju, inpute koje je najtee zameniti na
poljoprivrednom gazdinstvu su svakako menader i glavni radnici.
Rizik kao to su iznenadna povreda ili bolest su stvarni i svako od
njih im moe biti izloen poljoprivredna proizvodnja je tradicionalno
rizino zanimanje. Neki zdravstveni problemi se mogu pojaviti samo
nakon dueg vremena izlaganja praini, mirisu ili suncu.
Najvaniji radnici mogu napustiti gazdinstvo zbog penzionisanja,
promene karijere ili zbog preseljenja. Ukoliko niko nije informisan
o tome ili ukoliko nema adekvatne vetine u podruju odgovornosti
radnika koji odlazi, mogu se desiti ozbiljni gubici u proizvodnji,
pre nego to se pronae adekvatna zamena za zaposlenog.
Konano, porodine svae ili razvod mogu umanjiti imovinu,
finansijska sredstva i gotovinu u poslovanju poljoprivrednog
gazdinstva i doneti ekonomske gubitke ali i lini stres. Mentalni
problemi poljoprivrednika esto se ne lee i ne registruju, ali na
kraju mogu voditi do ozbiljnih finansijskih i linih gubitaka.
Sposobnost noenja sa rizikom i stav prema riziku
Postoje znaajne razlike izmeu poljoprivrednika u stavu prema
riziku. Isto tako razlikuju se njihove sposobnosti da prevaziu
nepovoljne posledice rizine akcije. Stoga, nivo rizika koje je
poljoprivredno gazdinstvo voljno da prihvati je individualna odluka
svakog poljoprivrednika. Svakako, dobar menadment rizikom ne znai
eliminisanje rizika u potpunosti. Pre bi se reklo, da znai
ograniavanje rizika na nivo na koji su poljoprivrednici voljni i sa
kojim su sposobni da se nose.
Sposobnost noenja sa rizikom
Finansijske rezerve igraju znaajnu ulogu u odreivanju
sposobnosti noenja sa rizikom poslovnog poduhvata. Poljoprivredna
gazdinstva sa velikim udeom sopstvenog kapitala mogu da izdre vee
gubitke pre nego to postanu nesolventna. Visoko zaduena
poljoprivredna gazdinstva, sa velikom koliinom duga u odnosu na
imovinu, mogu brzo izgubiti sopstveni kapital, zato to je nivo
njihove proizvodnje visok u odnosu na njihov
-
114
kapital. Takva poljoprivredna gazdinstva su osetljivija na
finansijske rizike kao to je podizanje kamatnih stopa.
Vei novani izdaci, nevezani za poljoprivrednu proizvodnju na
gazdinstvu, takoe utiu na sposobnost noenja sa rizikom. Porodice
koje imaju visoke fiksne trokove: ivota, obrazovanja, ili
zdravstvene nege, manje su u mogunosti da izau na kraj sa godinama
u kojima se ostvaruju niski prihodi i ne bi trebali sebe toliko
izlagati riziku. Poljoprivrednici koji imaju vie sredstava u
likvidnom stanju, kao to je tednja ili zalihe ita i stoke koji
imaju dobru prou na tritu, koji imaju sigurno zaposlenje van PG ili
imaju roake i prijatelje koji mogu da im pomognu u sluaju
nepredvienih situacija, takoe imaju veu sposobnost u noenju sa
rizikom.
Volja za noenje sa rizikom
Neki poljoprivrednici odbijaju da preuzmu rizik ak i ako nemaju
dugove i raspolau sa velikom koliinom gotovine. Verovatno su
doiveli neki finansijski neuspeh u prolosti ili se brinu o tome da
li e obezbediti dovoljno sredstava za penziju. Veina
poljoprivrednika je sklona izbegavanju rizika. Oni su voljni da
preuzmu samo neke rizike, ali samo ako se dugorono mogu ostvariti
neke koristi od toga. Godine starosti, sopstvena imovina,
finansijske obaveze, prethodna finansijska iskustva, veliina moguih
gubitaka i dobitaka, porodine obaveze, emotivno zdravlje, kulturne
vrednosti i stavovi zajednice predstavljaju faktore koji utiu na
veliinu rizika koju su poljoprivrednici spremni da preuzmu.
Oekivanja i promenljivost
Postojanje rizika daje kompleksnost mnogim odlukama. Kada su
menaderi nesigurni o budunosti, oni obino koriste prosek ili neku
vrstu oekivane vrednosti prinosa, trokova i cena. Nema sigurnosti
da e ove vrednosti uvek ostvariti ali, odluke se moraju donositi na
osnovu najboljih informacija. Kako bi analizirao rizine odluke,
menader mora da razume kako da kreira oekivanja, kako da koristi
mogunosti i kako da analizira raspodelu moguih rezultata.
Verovatnoa je korisna prilikom kreiranja oekivanja. Prava
verovatnoa za razne ishode je retko poznata, ali subjektivna
verovatnoa se moe izvesti iz bilo koje informacije koja je dostupna
kao i uz pomo iskustva i ocene pojedinca. Verovatnoa za kiu u
vremenskoj prognozi ili ansa da e fjuers ugovor o prodaji
prekoraiti odreenu cenu su primeri subjektivne verovatnoe. Svaki
pojedinac ima drugaije iskustvo i moe drugaije da razume dostupne
informacije, to znai da subjektivna verovatnoa varira od osobe do
osobe. Ovo je jedan od razloga zato pojedinci koju su suoeni sa
podjednako rizinim alternativama donose razliite odluke.
Formiranje oekivanja
Prilikom kreiranja oekivanja o buduim dogaajima mogue je
koristiti nekoliko metoda, da bi se izgradio stav o buduim
dogaajima. Kada se jednom odabere najbolja
-
115
procena, ona se moe koristiti za planiranje i donoenje odluka
sve dok dodatne informacije ne dopuste da se napravi bolja
procena.
Najverovatnija vrednost Jedan od naina da se kreira oekivanje o
ishodu budueg dogaaja je odabir vrednosti za koju je najverovatnije
da e se desiti. Ova procedura zahteva poznavanje verovatnoe
povezane sa svakim moguim ishodom, stvarnim ili subjektivnim.
Takoe, ova procedura se moe zasnivati ili na prolom dogaaju, ali i
na analizi tekuih uslova. Ishod sa najveom verovatnoom se bira kao
najverovatniji ishod budueg dogaaja. Primer sadran u tabeli 6.1,
prikazuje est moguih nivoa useva penice zajedno sa procenjenom
verovatnoom za svaki usev pojedinano. Korienjem metoda
najverovatnije vrednosti za kreiranje oekivanja, odabrao bi se
prinos od 3,6 do 4 t/ha. Za svrhe prorauna, moe se koristiti
srednja taka niza, ili 3,8 t/ha. Nema sigurnosti da e ostvariti
prinos izmeu 3,6 do 4 t/ha u datoj godini, ali ako su verovatnoe
tane, ovaj prinos e se postii u oko 35 % proizvodnih godina u duem
vremenskom periodu. Metoda najverovatnije vrednosti je posebno
korisna kada postoji mali broj moguih ishoda za razmatranje.
Tabela 6.1 Upotreba verovatnoe za kreiranje oekivanja Mogui
prinosi penice
(t/ha) Broj godina sa
ostvarenim prinosom Verovatnoa
0 2 1 5% 2,1 3 2 10%
3,1 3,5 5 25% 3,6 4 7 35%
4,1 4,5 4 20% 4,6 5,5 __1__ __5%_ Ukupno: 20 100%
Prosek Kako bi se kreirao stav o ishodu oekivanog dogaaja mogue
je koristiti dva tipa proseka. Prost prosek, moe se izraunati iz
serije prolih rezultata. Osnovni problem je odabir duine serije
podataka koji e se koristiti u izraunavanju prostog proseka. Da li
prosek treba da se rauna za poslednjih 3, 5 ili 10 godina? Sve dok
se osnovni uslovi koji utiu na posmatrane ishode nisu promenili,
treba koristiti to je vie mogue opservacija.
U nekim sluajevima osnovni uslovi se menjaju. Nova tehnologija
moe poveati potencijalni prinos, a dugorone promene u ponudi i
tranji mogu uticati na trine cene. U ovom sluaju, metod koji daje
veu prednost skoranjim vrednostima u odnosu na starije vrednosti
moe biti ponderisani prosek.
Ponderisani prosek se takoe moe koristiti kada su stvarne ili
subjektivne verovatnoe oekivanih ishoda dostupne, ali nisu jednake.
Ponderisani prosek koji koristi verovatnoe kao pondere takoe se
naziva i oekivana vrednost. Oekivana vrednost je ocena prostog
-
116
proseka koji bi se ostvario ukoliko bi se dogaaj ponavljao vie
puta. Tanost oekivane vrednosti zavisi od tanosti verovatnoa koje
se koriste.
Tabela 6.2 pokazuje primer u kojem se koriste obe metode:
prostog i ponderisanog proseka. Informacije o cenama za 5
poslednjih godina se koriste kako bi se predvidele prosene prodajne
cene junadi tokom predstojee godine. Jedna projekcija je prost
prosek za proteklih 5 godina ili 79,94 . Alternativno, vremenski
bliim vrednostima moe se dati vei ponder nego opservacijama koje su
se desila ranije, kao to je prikazano u poslednjoj koloni tabele.
Usvojeni ponderi trebaju uvek u zbiru biti jednaki jedinici. Svaka
cena je pomnoena sa njenom pripisanom vrednou, a rezultati se
sumiraju. Oekivana cena, upotrebom metode ponderisanog proseka
iznosi 82,72. Ovaj metod pretpostavlja da skorije cene tanije
reflektuju tekue trendove ponude i tranje, dok prost prosek
rezultat svake godine tretira sa istim znaajem.
Tabela 6.2 Upotreba proseka za kreiranje oekivane vrednosti za
cenu junadi Ponderisani prosek
Godina Prosena
godinja cena (za 100kg)
Ponder Cena x ponder
pre 5 godina 73,10 0,10 7,31 pre 4 godina 66,4 0,15 9,96 pre 3
godina 82,4 0,20 16,48 pre 2 godina 87,5 0,25 21,88
Poslednja godina 90,3 0,30 27,09 Ukupno: 399,70 1,00 82,72
Prost prosek = 399,7 / 5 = 79,94 Ponderisan prosek = 82,72
Miljenje eksperta Mnoge vrste asopisa, vremenskih izvetaja, i
elektronski dostupnih prognoza stoje na raspolaganju proizvoaima
kako bi im pomogli da projektuju uslove ponude i tranje. Neki ak i
nude verovatnoe nastajanja nekih dogaaja. Profesionalni prognozeri
imaju pristup veoj koliini informacija i sofisticiranije alate za
analizu u odnosu na samostalne proizvoae. Meutim, njihove preporuke
se moda nee uklopiti u situaciju vezanu za proizvodnju odreenog
poljoprivrednog gazdinstva ili sposobnost prihvatanja rizika.
Terminsko trite Mnogi poljoprivredni proizvodi su kupljeni i
prodati za terminske isporuke na jednoj lokaciji koja se naziva
terminsko trite. Za svaki proizvod se prodaje nekoliko ugovora
svaki sa razliitim datumom isporuke. Budue cene u fjuers ugovorima
predstavljaju pribline cene za koje kupci i prodavci ugovora, misle
da e postojati u budunosti.
Promenljivost
Menader koji mora da odabere dve ili vie alternativa mora uzeti
u obzir i druge faktore osim oekivane vrednosti. Promenljivost
mogueg ishoda oko oekivane vrednosti je
-
117
takoe veoma vana. Na primer, ako dve alternative imaju istu
oekivanu vrednost veina menadera e odabrati onu iji mogui ishod ima
manje anse za promene, zato to e u tom sluaju biti manje devijacija
sa kojima je potrebno suoiti se.
Promenljivost se moe meriti na nekoliko naina:
Opseg Jednostavan nain za merenje promenljivosti je razlika
izmeu najnieg i najvieg mogueg ishoda, ili opseg. Ukoliko
alternative imaju istu oekivanu vrednost, alternative sa manjim
opsegom se obino vie preferiraju u odnosu na one sa opsegom moguih
ishoda. Opseg nije najbolji nain za merenje promenljivosti, zato to
ne uzima u obzir verovatnou koja je povezana sa najviom i najniom
vrednou, niti druge ishode unutar opsega i njihove verovatnoe.
Standardna devijacija Standardna devijacija je jednostavna
statistika metoda za merenje verovatnoe.1 Moe se proceniti na
osnovu uzorka prolih rezultata odreenog dogaaja, kao to su podaci o
ceni za odreenu nedelju u godini. Vea standardna devijacija ukazuje
na veu varijabilnost mogueg ishoda, i stoga postoji vea verovatnoa
da e stvaran ishod biti drugaiji od oekivane vrednosti.
Koeficijent varijacije Standardnu devijaciju je teko
interpretirati kada se porede dva dogaaja koja imaju razliite
srednje vrednosti. Dogaaj koji ima veu srednju vrednost obino ima
veu standardnu devijaciju, ali nije neophodno riziniji. U ovom
sluaju, korisnije je gledati na relativnu verovatnou. Koeficijent
varijacije meri promenljivost u odnosu na srednju vrednost i dobija
se deljenjem standardne devijacije i srednje vrednosti. Manji
koeficijent varijacije ukazuje da distribucija ima manju
promenljivost u odnosu na drugu distribuciju.
standardna devijacija Koeficijent varijacije = srednja
vrednost
Tabela 6.3 pokazuje istorijske podatke za prinose kukuruza i
soje na individualnom poljoprivrednom gazdinstvu. Ako pretpostavimo
da se potencijal proizvodnje nije promenio tokom vremena (seju se
uvek isti hibridi), moe se koristiti prosta srednja vrednost kao
procena oekivanih prinosa sledee godine i varijaciju srednje
vrednosti kako bi se izraunala standardna devijacija. Kukuruz je
imao veu standardnu devijaciju u odnosu na soju. Meutim,
izraunavanje koeficijenta varijacije pokazuje da su prinosi soje
bili promenljiviji nego prinosi kukuruza u odnosu na srednju
vrednost. Stoga, proizvoa koji eli da smanji rizik verovatno e
odabrati kukuruz umesto soje.
1 Standardna devijacija jednaka je kvadratnom korenu varijanse.
Jednaina za varijnsu je:
1)(
12
=
=
n
xxVarijansa
n
i i . Gde su xi pojedinane vrednosti obeleja, x je aritmetika
sredina vrednosti obeleja i n je broj opservacija.
-
118
Tabela 6.3 Istorijski podaci o usevima kukuruza i soje za
pojedinano PG
Godina Kukuruz
(buel/jutro) Soja
(buel/jutro) 1 145 45 2 165 55 3 161 48 4 108 387 5 125 43 6 149
54 7 138 50 8 95 31 9 152 47
10 147 58 Srednja (oekivana vrednost) 138,5 46,9
Standardna devijacija 22,7 8,2 Koeficijent varijacije 0,16
0,17
Funkcija kumuliranih distribucija Mnogi rizini dogaaji u
poljoprivredi imaju skoro neogranien broj moguih ishoda, a
verovatnoa da e se bilo koji od njih desiti postaje mala. Korisna
forma za prikazivanje velikog broja moguih ishoda je funkcija
kumuliranih distribucija (FKD). FKD je grafik na kojem su prikazane
sve vrednosti za sve mogue ishode odreenog broja dogaaja, i
verovatnoa da e stvaran ishod biti jednak ili manji od svake
vrednosti. Ishod sa najmanjom moguom vrednou ima kumuliranu
verovatnou priblino 0, dok najvea mogua vrednost ima kumuliranu
verovatnou od 100 %.
Koraci u kreiranju FKD su sledei: 1. Evidentiranje moguih
vrednosti za ishod dogaaja ili strategije, i procena njihove
verovatnoe. Na primer, podaci iz tabele 6.3 mogu se iskoristiti
kao set moguih vrednosti za usev kukuruza i soje. Ako se
pretpostavi da svaka od 10 istorijskih opservacija ima istu ansu da
se ponovo desi, svaka predstavlja 10% ukupnog mogueg ishoda ili
distribucije.
2. Sainiti spisak moguih vrednosti poreanih od najnie ka
najvioj, kao to je prikazano u tabeli 6.4.
3. Dodeliti kumulativnu verovatnou najnioj vrednosti jednakoj
polovini opsega koji predstavlja. Svaka opservacija predstavlja
jedan segment ili opseg od ukupne distribucije, tako da se moe
pretpostaviti da opservacija pada u sredinu opsega. Za primer moe
posluiti prethodno prikazana situacija sa kukuruzom i sojom, najnia
posmatrana vrednost predstavlja prvih 10 % distribucije, tako da
joj se moe pripisati kumulativna verovatnoa od 5 %.
4. Izraunati kumulativne verovatnoe za svaku drugu vrednost
dodavanjem verovatnoa predstavljenih svim manjim vrednostima u
verovatnoi date vrednosti obeleja. U primeru, preostali prinosi bi
imali kumulativne verovatnoe 15 %, 25 % i tako dalje.
5. Grafiki prikazati svaki par vrednosti i povezati dobijene
take linijom, kao to je prikazano u grafikonu 6.2.
-
119
Tabela 6.4 Kumulirana distribucija verovatnoe za useve kukuruza
i soje Kukuruz
(buel/jutro) Soja
(buel/jutro) Kumulativna
verovatnoa (%) 95 31 5
108 38 15 125 43 25 138 45 35 145 47 45 147 48 55 149 50 65 152
54 75 161 55 85 165 58 95
FKD omoguuje pregled svih moguih rezultata za odreeni dogaaj. to
je grafik vie vertikalan, manja je varijabilnost meu moguim
ishodima. Gornji deo grafike ilustracije je strmiji u odnosu na
donji, ukazujui na pozitivnu reakciju prinosa, na dobre vremenske
prilike, to nije toliko znaajno kao negativna reakcija na loe
klimatske uslove proizvodnje useva.
Gragikon 6.2 Funkcije kumulirane distribucije prinosa kukuruza i
soje.
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
20 40 60 80 100 120 140 160 180Buela po jutru
Kuku
ruz
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
10 30 50 70Buela po jutru
Soja
-
120
Donoenje odluka u uslovima rizika
Donoenje odluka u uslovima poveanog rizika zahteva paljivo
razmatranje vie strategija koje su dostupne i moguih ishoda svake
od njih. Proces se moe razloiti na nekoliko koraka:
1. Identifikovanje moguih izvora rizika; 2. Identifikovanje
moguih ishoda koji se mogu desiti kao posledica dogaaja, kao
to su razliiti vremenski uslovi i cene, i njihove verovatnoe; 3.
Sastaviti spisak moguih strategija; 4. Kvantifikovati posledice ili
rezultate svakog mogueg ishoda za svaku strategiju; 5. Oceniti
rizik i oekivane rezultate za svaku strategiju, i oceniti odnose
meu
njima.
Za objanjavanje ovih koraka moe se koristiti sledei primer.
Pretpostavimo da poljoprivrednik zaseje odreen broj hektara travom
u jesen. Mlada junad (muka telad starija od 6 meseci) mogu biti
kupljena u jesen i tokom prolea i leta hranjena na panjaku, a na
sledeu jesen prodata po ugovorenoj ceni. Poljoprivrednikov najvei
rizik je vreme (I korak), jer od njega zavisi koliko e pae biti
dostupno. Pretpostavimo da postoje tri mogua ishoda, dobri, proseni
i loi vremenski uslovi (II korak) i njihove verovatnoe su
procenjene na 20, 50 i 30% respektivno. Selekcija verovatnoa je
vana. One se mogu proceniti prouavanjem dugogodinjih vremenskih
uslova, kao i prouavanjem skorijih vremenskih prognoza.
Ako je kupljeno malo junadi, a vremenski uslovi su dobri,
postojae viak slobodne pae, a mogunost za dodatni profit e se
izgubiti. Ako se kupi previe junadi a vremenski uslovi su loi, nee
biti dovoljno pae, dodatna hrana e morati biti kupljena, a profit e
biti smanjen ili e nastati gubitak. Trea mogunost je da se u sluaju
prosenih klimatskih uslova obezbedi dovoljno hrane za grla na
ispai.
Poljoprivrednik razmatra tri mogue opcije: kupiti 300, 400 ili
500 (III korak). Ove tri odluke su stratekog karaktera. Isti
vremenski uslov su mogui za svaku strategiju, to kreira 9 moguih
ishoda za razmatranje. Jednom kada su elementi problema definisani,
korisno je organizovati informacije na neki nain. Dva naina da se
ovo uradi je preko stabla odluivanja ili preko matrice
isplativosti.
Stablo odluivanja Stablo odluivanja je dijagram koji trasira
nekoliko moguih menadment strategija, mogue ishode dogaaja i
njihove rezultate. U grafiku 6.3 prikazano je stablo odluivanja za
prethodni primer. Ilustracija pokazuje tri mogua vremenska ishoda
za svaku od tri strategije, verovatnou za svaki ishod (sve u odnosu
na odabranu strategiju), i procenjene neto zarade za svaki od devet
moguih ishoda. Na primer, ako je kupljeno 300 junadi sa dobrim
vremenskim uslovima neto zarada bi bila 20.000 , 10.000 sa prosenim
klimatskim uslovima, i samo 6.000 sa loim vremenskim uslovima (IV
korak).
-
121
Grafikon 6.3 Stablo odluivanja za tov junadi na ispai
Oekivana vrednost za svaku strategiju je prosek mogueg ishoda,
dobijen mnoenjem svakog ishoda sa njegovom verovatnoom i sumiranjem
rezultata. Bazirano samo na ovim vrednostima, moe se oekivati da e
poljoprivrednik kako ima najveu vrednost od 12.200 , odabrati
varijantu od 400 junadi. Meutim, mana ovog pristupa je u tome, da
sadri previd mogunosti da e se dogoditi loi vremenski uslovi i
uzima u obzir samo tri strogo odvojena ishoda. Naini za donoenje
odluke koji uzimaju u obzir ovaj rizik bie prikazani kasnije (V
korak).
Matrica isplativosti Matrica isplativosti sadri sve informacije
kao i stablo odluivanja ali je organizovana kao tabela za
nepredviene situacije? Gornji deo tabele 6.5 pokazuje posledice
svake strategije za svaki mogui ishod vremenskih prilika za primer
sa kupovinom junadi. Oekivana vrednost, kao i minimalna i
maksimalna vrednost i opseg ishoda, prikazane su u donjem delu
matrice. Oboje, stablo odluivanja i matrica isplativosti mogu se
koristiti kako bi organizovali mogue ishode jednog ili vie
povezanih dogaaja. Meutim, ako svaki dogaaj ima vie moguih ishoda,
dijagram moe biti jako velik.
Pravila odluivanja Razvijeno je nekoliko pravila odluivanja kako
bi se pomoglo prilikom izbora odgovarajue strategije kada se donosi
odluka koja u sebi ukljuuje rizik. Upotreba razliitih pravila moe
rezultirati u selekciji razliitih strategija. Upotreba odgovarajueg
pravila zavisie od stava donosioca odluke prema riziku,
finansijskih uslova poslovanja, zahtevanovanog toka, i ostalih
pojedinanih faktora.
-
122
Ovi faktori iroko variraju meu donosiocima odluka, tako da je
nemogue rei da je odreeno pravilo najbolje za sve.
Tabela 6.5 Matrica isplativosti za tov junadi na ispai.
Strategije kupovine
Vremenske prilike Verovatnoa Kupovina 300 grla
Kupovina 400 grla
Kupovina 500 grla
Dobri 0,2 20.000 26.000 34.000 Proseni 0,5 10.000 14.000 15.000
Loi 0,3 6.000 0 -10.000 Oekivana vrednost 10.800 12,200 11.300
Minimalna vrednost 6.000 0 -10.000 Maksimalna vrednost 20.000
26.000 34.000
Opseg 14.000 26.000 44.000
Najverovatniji ishod Ovo pravilo za donoenje odluka odreuje
najverovatniji ishod (ima najveu verovatnou) i pomae da se odabere
strategija koja ima najbolji rezultat za taj ishod. Tabela 6.5
pokazuje da proseni klimatski uslovi imaju najveu verovatnou, od
0,5 a da kupovina 500 junaca ima najveu zaradu od 15.000 . Ovo
pravilo odluivanja je lako za primenu, ali ne razmatra
promenljivost ni verovatnou drugih moguih ishoda.
Oekivana maksimalna vrednost Ovo pravilo za odluivanje ukazuje
na odabir strategije sa najveom oekivanom vrednou. Oekivana
vrednost predstavlja proseni rezultat za pojedinanu strategiju
zasnovanu na procenjenoj verovatnoi svakog mogueg rezultata.
Grafikon 6.3 i tabela 6.5 pokazuju da strategija za kupovinu 400
junadi za tov ima najveu oekivanu vrednost od 12.200 , tako da bi
upotrebom ovog metoda ona bila odabrana. Ovo pravilo e rezultirati
u najveoj prosenoj neto zaradi tokom vremena, ali ignorie
promenljivost ishoda. U primeru, loi vremenski uslovi imaju
verovatnou pojavljivanja 30 %. Meutim, nema garancije da se nee
desiti u dve ili tri godine za redom, sa rezultujuih 0 svake
godine. Pravilo odabira najvee oekivane vrednosti ne uzima u obzir
promenljivost i stoga bi se trebala koristiti od strane menadera
koji imaju veliku spremnost i sposobnost da se nose sa rizikom i
koji ne spadaju u grupu menadera koji izbegavaju rizik.
Poreenje rizika i vrednosti ishoda Menaderi koji nemaju veliku
sposobnost u suoavanju sa rizikom moraju razmatrati rizik koji je
povezan sa odreenim strategijama, kao i oekivane rezultate. Bilo
koja strategija koja ima niske oekivane rezultate i visok rizik
trebala bi biti odbaena. Takav sluaj je sa strategijom za kupovinu
500 junadi u tabeli 6.5, koja ima niu oekivanu vrednost nego
strategija za kupovinu 400 junadi, 11.300 , kao i vei rizik zato to
je jedina alternativa u kojoj se moe pojaviti i gubitak. Strategija
za kupovinu 300 junadi
-
123
takoe ima manje oekivane rezultate od strategije za kupovinu 400
junadi ali je manje rizina. Stoga, menaderi koji su svesni rizika
mogu preferirati ovu strategiju.
Sigurnost na prvom mestu Pravilo davanja prvenstva sigurnosti,
koncentrie se na najgori mogui rezultat za svaku strategiju i
ignorie ostale mogue ishode. Donosilac odluke pretpostavlja da
bolji od oekivanih rezultata ne predstavljaju ozbiljan problem, dok
su nepoeljni rezultati razlog za brigu. Stoga, bira se strategija
sa najboljim meu najloijim rezultatima, odnosno ona strategija sa
najmanje loom vrednou. U tabeli 6.5 primena pravila prvo sigurnost
e rezultirati u odabiru strategije kupovine 300 junadi iz razloga
to se odabirom ove strategije ostvaruje profit od 6.000 to je u
svakom sluaju bolje nego da se odabere strategija kupovine 400
junadi i pritom ne ostvari profit (0 ), ili strategija od kupovine
500 junadi ijim bi se odabirom ostvario gubitak od 10.000 . Pravilo
prvenstvo sigurnosti je odgovarajue za takva PG koja imaju veoma
lou finansijsku situaciju da ne bi mogli da preive uslove ni jedne
loe godine.
Verovatnoa take kritinog prinosa Poznavanje verovatnoe da svaka
od strategija moe rezultirati gubitkom moe takoe pomoi donosiocu
odluke da odabere jednu od njih. Pretpostavimo da je, na primer,
poljoprivrednik sa podacima o usevima soje i kukuruza prikazanim u
tabeli 6.3 izraunao da je potrebno od 125 buela po jutru kukuruza i
47 buela soje kako bi se otplatili svi trokovi proizvodnje. Sa FKD
linije u grafikonu 6.2 verovatnoa ostvarivanja nivoa proizvodnje
moe se proceniti crtanjem vertikalne linje od polja take preseka do
FKD prave, zatim horizontalne linije do skale kumuliranih
verovatnoa. U ovom primeru, verovatnoa da e se pretrpeti gubitak
(proizvodnja nia od kritine take prinosa) je otprilike 25 % za
kukuruz i 45 % za soju. Stoga, proizvodnja soje nosi vei rizik.
Meutim, rizik od gubitka mora se meriti u odnosu na proseno oekivan
prihod od svakog useva.
Alati za upravljanje rizikom
Poljoprivrednici imaju vie menadment alata na raspolaganju, kako
bi umanjili posledice rizinih aktivnosti. Neki alati se koriste
kako bi se umanjio rizik sa kojim se menaderi suoavaju, dok drugi
pomau kako bi se ublaili uticaji ne eljenih ishoda. Meutim, svi oni
slede neki od etiri opta pristupa.
1. Smanjiti varijabilnost moguih ishoda. Verovatnoa za
pojavljivanje loeg rezultata je smanjenja, ali takoe i za dobar
rezultat.
2. Odrediti minimalni dohodak ili nivo cena, obino za fiksnu
naknadu. Veina osiguravajuih programa funkcionie na ovaj nain.
Trokovi smanjivanja rizika su poznati, a verovatnoa za postizanje
boljih od prosenih rezultata nije ugroena.
3. Odravati fleksibilnost donoenja odluka. Menaderi se ne
blokiraju odlukama u duem periodu, u sluaju kada se trendovi cena
ili proizvodnje menjaju.
-
124
4. Poboljati sposobnost noenja sa rizikom u poslovanju, tako da
je manje verovatno da e nepovoljan rezultat uticati na opstanak
poljoprivrednog gazdinstva.
Poljoprivrednici koriste mnoge primere sva etiri tipa, prethodno
navedenih alata za upravljanje rizikom.
Alati za upravljanje proizvodnim rizikom Promenljivi prinosi,
neizvesna krajnja teina stoke u tovu i neujednaen kvalitet
poljoprivrednih proizvoda dokazi su postojanja proizvodnih rizika.
Postoji nekoliko strategija za smanjivanje proizvodnog rizika.
Stabilne linije proizvodnje Neke linije poljoprivredne
proizvodnje su se pokazale kao linije proizvodnje koje obezbeuju
stabilniji dohodak u odnosu na ostale. Savremena tehnologija je u
mogunosti da kontrolie efekte vremena na proizvodnju, ili vladini
programi i trini ugovori mogu da kontroliu cenu ili koliinu
proizvoda koja se moe prodati. Na primer, poljoprivredna gazdinstva
koja imaju sisteme za navodnjavanje proizvodie stabilnije useve u
odnosu na poljoprivredna gazdinstva gde je zemljite suvo i gde su
koliine padavina minimalne i neravnomerno rasporeene. Takoe, linije
proizvodnje kao to su tov domaih ivotinja, podlone su uticaju
varijabilnih kupovnih i prodajnih cena, zatim uzgoj kvarljivih
proizvoda kao to su cvee, voe ili povre tee da imaju varijabilan
dohodak.
Diverzifikacija Mnogi poljoprivrednici proizvode vie od jednog
proizvoda kako bi spreili zavisnost dohotka od cene jednog
proizvoda. Ukoliko je profit od proizvodnje jednog proizvoda nizak,
profiti od proizvodnje i prodaje drugih proizvoda mogu spreiti da
ukupan profit padne ispod prihvatljivog nivoa. U poljoprivrednoj
proizvodnji, diverzifikacija proizvodnje na dva ili vie proizvoda
smanjie promenljivost dohotka ako sve cene i prinosi nisu niski ili
visoki u isto vreme.
Tabela 6.6 pokazuje primer kako diverzifikacija moe smanjiti
varijabilnost dohotka. Na osnovu prosenog neto dohotka
poljoprivrednih gazdinstava za period od 10 godina u Kanzasu, moe
se zakljuiti da specijalizacija u tovu junadi prua najvei proseni
godinji dohodak po poljoprivrednom gazdinstvu od 38.033 . Meutim,
poljoprivredna gazdinstva sa diverzifikovanom proizvodnjom na tov
junadi i linije ratarske proizvodnje (penica, kukuruz, suncokret i
sl.) imala su manje varijabilan dohodak, mereno koeficijentom
varijacije. Nedostatak jake korelacije2 izmeu dohotka linija
proizvodnje podeava godinji dohodak prema diverzifikaciji.
2 Korelacija je meusobna povezanost razliitih pojava
predstavljenih vrednostima dve varijable.
Meusobna povezanost (postojanje korelacije) znai da je jednu
varijablu mogue predvideti na osnovu znanja o drugoj varijabli.
-
125
Tabela 6.6 Poreenje poljoprivrednih gazdinstava sa
specijalizovanom i diverzifikovanom proizvodnjom
Koliko e diverzifikacija smanjiti variranje dohotka u trenutnoj
situaciji? Odgovor zavisi od korelacije cene i prinosa linija
proizvodnje koje su odabrane. Ukoliko bi cene i prinosi svih linija
proizvodnje imale tendenciju istovremenog pomeranja na vie i nie
nivoe, malo bi se uinilo diverzifikacijom. to ja manja tendencija
istovremenog pomeranja ovih vrednosti zajedno, ili to je vea
tendencija njihovog pomeranja u suprotnom smeru, u veem obimu e se
smanjiti variranje dohotka diverzifikacijom. Prema tome uvoenjem
linije proizvodnje sa visoko nestabilnim prinosima i cenama na
gazdinstvu sa stabilnom linijom proizvodnje moe poveati rizik
celokupnog poljoprivrednog gazdinstva.
Vremenske prilike su primarni faktor koji utie na prinos (rod)
useva, tako da usevi sa istim vegetacionim periodom tee da ostvare
snanu pozitivnu korelaciju u pogledu visine prinosa. Korelacija
prinosa meu ratarskim kulturama koje imaju razliite vegetacione
periode i koje su osetljive na razliite tetne insekte i bolesti bie
nia. Razliite linije stoarske proizvodnje manje su u meusobnoj
korelaciji, i postoji mala korelacije izmeu prinosa useva i
stoarske proizvodnje.
Veina istraivanja korelacije cena poljoprivrednih proizvoda
pokazala je da parovi proizvoda sa jakom korelacijom prinosa esto
imaju pozitivnu korelaciju i izmeu cena, zato to promene u nivou
proizvodnje iz godine u godinu imaju najvei uticaj na cene. Neki
posebni usevi kao to su voe i povre, mogu pokazati negativnu
cenovnu korelaciju sa nekim glavnim ratarskim usevima, a cene useva
i stoarskih proizvoda su uglavnom nezavisne jedna od druge.
Plan diverzifikacije na poljoprivrednom gazdinstvu moe takoe da
sadri i nepoljoprivredne aktivnosti. Ulaganje u akcije i obveznice,
povremeno bavljenje ne poljoprivrednim aktivnostima (npr. razni
zanati), ili zaposlenje jednog lana porodice van poljoprivrednog
gazdinstva moe unaprediti stabilnost dohotka poljoprivrednog
gazdinstva. Diverzifikacija esto podrazumeva odricanje od koristi
koje se ostvaruju specijalizacijom u jednoj liniji proizvodnje zbog
koristi od manje varijabilnosti dohotka.
Osiguranje Postoji nekoliko tipova osiguranja koji smanjuju
tetna dejstva kako proizvodnog, tako i finansijskog rizika.
Formalno osiguranje moe se kupiti od osiguravajuih drutava kako bi
se pokrili svi dogaaji koji su pretnja poslovnoj imovini i opstanku
poljoprivrednog gazdinstva. Alternativa za poljoprivredna
gazdinstva je da bude samo-osigurano, da odrava neku vrstu brzo
dostupnih, likvidnih finansijskih rezervi u sluaju da se desi
Tip poljoprivrednog gazdinstva
Proizvodnja teladi Tov junadi
Tov junadi i ratarska proizvodnja
Neto dohodak farme (prosek, 1996-2005) 23.853 38.033 27.646
Standardna devijacija 16.940 33.438 14.617 Koeficijent varijacije
0,71 0,88 0,53
-
126
gubitak. Bez ovih rezervi, lo prinos, velika oluja ili poar mogu
uzrokovati veliki finansijski neuspeh zbog kojeg posao ne bi mogao
da se nastavi.
Finansijske rezerve koje se dre u formi koja se moe lako
unoviti, kao to je tednja po vienju, esto zarauju niu stopu prinosa
nego to bi isti kapital zaradio da je investiran u posao
poljoprivrednog gazdinstva ili u neko drugu dugoronu investiciju.
Svesno rtvovanje zarade je oportunitetni troak samoosiguranja i moe
se porediti sa trokovima premije od polise osiguranja koja bi
obezbedila istu zatitu.
Poljoprivrednici koriste nekoliko zajednikih tipova osiguranja
protiv proizvodnog rizika: 1. Osiguranje imovine: osiguranje
imovine titi od gubitka koji mogu nastati na
zgradama, mehanizaciji, osnovnom stadu i zalihama itarica od:
poara, udara groma, oluje, krae i drugih rizika. Osiguranje imovine
je relativno jeftino, dok gubitak od poara ili oluje moe biti
poguban. Stoga, veina poljoprivrednika tei da osigura barem minimum
najvrednije imovine.
2. Viestruko osiguranje useva od rizika (Multiple peril crop
insurance MPCI) je program osiguranja amerikog Ministarstva
poljoprivrede sa polisama koje se prodaju putem privatnih
osiguravajuih kompanija. Garancije za proizvodnju mogu biti
kupljene za do 85 % dokazanog prinosa osiguranog poljoprivrednog
gazdinstva. Kada ostvaren usev padne ispod garancije, proizvoau se
plaa fiksna cena za svaki kilogram izgubljene proizvodnje. Primeri
pokrivanja gubitka su: gubici izazvani suom, poplavom, ledom, ranim
mrazom i tetom insekata. Dodatno osiguranje za specifian rizik kao
to je poar su takoe dostupni. Brojne privatne osiguravajue
kompanije pruaju ovaj tip osiguranja, a trokovi zavise od visine
prinosa koji se eli osigurati i od uestalosti i intenziteta grada
na tom podruju.
3. Osiguranje prihoda: Relativno novi tip osiguranja dozvoljava
proizvoaima useva da kupuju garancije za odreeni nivo bruto dohotka
po hektaru. Ukoliko proizvoaev trenutni rod pomnoen sa trenutnom
trinom cenom u momentu etve daje manji prihod od garancije,
osiguravajua kompanija plaa razliku poljoprivredniku. Stoga,
poljoprivrednik moe da rauna barem na minimalnu koliinu bruto
dohotka po hektaru. Neke osiguravajue kompanije poveavaju nivo
garancije za dohodak ukoliko trina cena poraste od vremena kada je
osiguranje kupljeno pa do etve. Ova karakteristika je posebno
korisna za proizvoae koji forvarduju cene veine useva pre etve ili
koji trebaju garantovanu ponudu stone hrane za njihova grla
stoke.
Koncept osiguranja prihoda je proiren na goveda i svinje.
Meutim, ukljuena je jedino zatita od nie cene u odnosu na oekivanu,
dok rizik proizvodnje nije ukljuen.
Drugi program koji se zove prilagoeno osiguranje bruto prihoda
(Adjusted Gross Revenue insurance) dozvoljava poljoprivredniku da
kupi garantovani minimalan bruto dohodak za celo gazdinstvo. Obino
je pogodan za proizvode biljne i stoarske proizvodnje koji nisu
pokriveni drugim tipom osiguranja dohotka.
-
127
Dodatni kapacitet proizvodnje Kada loi vremenski uslovi odloe
sadnju ili etvu useva, mnogi poljoprivrednici zavise od posedovanja
dodatne mehanizacije ili radne snage koji e im pomoi da nadoknade
izgubljeno vreme. U nekim godinama oni izazivaju vee, od realno
potrebnih, trokove mehanizacije ili trokove rada, kao oblik
osiguranja protiv gubitaka useva koji bi se mogao desiti zbog
kanjenja u setvi ili etvi u nekim godinama. Neki poljoprivrednici
preferiraju da poseduju noviju mehanizaciju kako bi smanjili rizik
od kvarova u kritinim periodima setve i etve i previsokih,
neoekivanih trokova popravki.
Plaanje zakupa udeom u proizvodnji U mnogim zemljama plaanje
zakupa sa udeom u proizvodnji (biljnoj ili stoarskoj) esto su
upotrebi. Vlasnik zemljita obino plaa deo operativnih trokova i
prima udeo u biljnoj ili stoarskoj proizvodnji umesto fiksnih
novanih primanja za dato poljoprivredno zemljite u zakup (umesto
rente). Na ovaj nain rizik niih prinosa u proizvodnji, niskih
prodajnih cena ili visokih cena inputa je podeljen izmeu vlasnika i
zakupca. Zakupac takoe treba manje operativnog kapitala kada zakup
zemljita plaa udelom proizvodnje nego kada to ini novcem. Neki
zakupci koriste varijabilni novani iznos zakupa, kako bi postigli
slino smanjenje rizika.
Usluge mehanizacijom i usluni tov Da bi smanjili rizik neki
poljoprivrednici se radije opredeljuju za pruanje usluga
mehanizacijom drugim poljoprivrednicima. Oni obavljaju sve radne
operacije mehanizacijom na polju za unapred ugovorenu fiksnu cenu.
Vlasnik zemljita snosi sav cenovni i proizvodni rizik. Usluni tov
stoke je slian primer. Poljoprivrednici na svom gazdinstvu hrane
stoku ili ivinu koja je vlasnitvo investitora, za fiksnu cenu po
grlu ili po jedinici povrine, ili fiksnu stopu po danu. Iako
ugovori o uslunom tovu veinu rizika prebacuju na vlasnike grla
stoke, neki ugovori mogu da sadre penale za prekomerna uginua. Svi
ugovore o uslunoj proizvodnji treba paljivo analizirati kako bi se
uporedio potencijalni rizik i prihod sa istim na poljoprivrednim
gazdinstvima koja su nezavisni proizvoai.
Ugovaranje nabavke inputa Neki poljoprivrednici koji se bave
stoarskom proizvodnjom zavise, u veem obimu, od dobavljaa stone
hrane ili grla stoke za tov, kako bi odrali pun kapacitet
proizvodnje. Dugoroni ugovori sa dobavljaima smanjuje rizik od pada
poslovanja ispod eljenog kapaciteta. Cena inputa se moe odrediti
pomou formule koja se zasniva faktorima kvaliteta i tekuoj trinoj
ceni. Neki drugi kljuni inputi mogu biti osigurani ranim
ugovaranjem, kao to su berai voa i povra.
Alati za trini rizik
Trini rizik postoji kao posledica promenljivosti cena proizvoda
i nemogunosti menadera da prilikom donoenja odluka o proizvodnji
predvide cene sa veom sigurnou. Nekoliko metoda se moe koristiti za
smanjivanje kolebanja cena ili za osiguranje zadovoljavajue cene za
useve ili grla stoke u momentu prodaje.
-
128
Postepena prodaja Umesto da se celokupni rod proda u isto vreme,
mnogi poljoprivrednici preferiraju da prodaju rod nekoliko puta
godinje. Na primer, 25 % roda moe se prodati na svaka tri meseca
ili, 1/6 svaka dva meseca. Postepenom prodajom izbegava se prodaja
celog roda po najnioj ceni u godini, ali se takoe ne prodaje ni po
najveoj ceni. Kao rezultat primene postepene prodaje, prosena cena
koja je ostvarena trebala bi da bude blizu prosene godinje cene
proizvoda.
Prodaja stoke se takoe moe vriti vie puta u godini. Ovo se moe
postii hranjenjem nekoliko grupa grla stoke tokom godine ili
telenjem ili praenjem nekoliko puta godinje. Postepena prodaja
mlenih proizvoda i jaja deava se prirodno, zahvaljujui stalnoj
prirodi njihove proizvodnje.
Prodajni ugovori Proizvoai useva kao to su seme, sadni
materijal, voe i povre esto potpisuju ugovor sa kupcima ili
preraivaima pre nego to otponu proizvodnju. Ugovorom se obino
definie odreena proizvodna praksa koju je potrebno slediti kao i
cena koju bi poljoprivrednik trebao dobiti i koliine koje je
potrebno isporuiti. Ugovor ovog tipa pomera cenovni rizik sa
perioda setve ili sadnje i garantuje trite proizvoau. Meutim,
standardi kvaliteta mogu biti strogi kreirajui dodatni proizvodni
rizik.
Takoe je mogue postii terminske ugovore za mnoge ratarske useve
i za neke stoarske proizvode. Mnogi kupci itarica i grla stoke e
ugovoriti kupovinu odreene koliine ovih proizvoda po datoj ceni
isporuke u kasnijem periodu datuma ili u regularnim intervalima.
Ovi ugovori su dostupni za vreme sezone proizvodnje kao i posle
etve i skladitenja useva. Ugovori o prodaji otklanjaju cenovnu
neizvesnost ali ne dozvoljavaju prodaju po veoj ceni, ako trite
kasnije u toku godine povea cenu. Izuzetak je minimalna ugovorena
cena, koja prodavcu garantuje odreenu cenu, obino neto ispod
oekivanog nivoa, ali dozvoljavaju da proizvodi budu prodati po
tekuoj trinoj ceni ako je iznad minimuma. Ugovor moe da odredi
penale ako prodavac ne isporui dogovorenu koliinu i kvalitet
proizvoda zbog problema u proizvodnji.
Heding Trina cena moe biti odreena unapred hedingom na robnim
fjuers berzama. Heding je mogu i pre nego to je usev posejan, kao i
za vreme sezone uzgajanja ili pre nego to se itarice skladite.
Stoarska proizvodnja takoe moe da se zatiti hedingom u vreme
kupovine ili tokom celokupnog perioda proizvodnje.
Heding podrazumeva prodaju fjuers robnih ugovora umesto stvarne
robe, obino zato to menader trenutno nije u mogunosti ili ne eli da
isporui proizvod u to vreme. Ugovor se kupuje na tritu fjuersa od
strane kupca koji moe biti: preraiva koji eli da osigura cenu robe
za buduu upotrebu ili pekulant koji se nada da e ga kasnije prodati
po veoj ceni. Iako fjuers ugovori za neke proizvode doputaju
dostavu kada ugovor istekne, ugovor se obino otkupljuje i proizvod
se prodaje na lokalnom tritu za
-
129
gotovinu. Gotovinske i budue cene obino idu gore ili dole
zajedno. Stoga, bilo koji dobitak ili gubitak koji se dogodi na
lokalnom tritu zato to cene odu dole ili gore je neutralizovan
odgovarajuim gubitkom ili dobitkom fjuersa koji su u posedu.
Pre nego to se otpone sa heding programom menader bi trebao
paljivo da proui heding proces i trite fjuersa, da ima dobro
razumevanje baza, tj. da razume razliku izmeu cene fjuersa i cene
na lokalnom tritu. Ove baze mogu postati ire ili ue dok su fjuers
ugovori u posedu, to znai da dobici ili gubici na lokalnom tritu
fjuersa i trita fjuersa ne neutralizuju jedni druge. Ove varijacije
se nazivaju bazni rizik. Bazni rizik bi se trebao uzeti u obzir,
ali baze su manje promenljive i lake za predvideti od cena na
lokalnom tritu.
Heding se moe koristiti i za osiguranje nivoa cena inputa koji e
se kupovati u nekom buduem momentu, poput stone hrane ili grla
stoke za tov. U ovakvim sluajevima fjuers ugovor se kupuje unapred
pre nego to nastanu uslovi za isporuku, a zatim se prodaje kada se
input kupuje na lokalnom tritu.
Robne opcije Mnogim uesnicima na tritu se ne svia injenica da
ugovaranje unapred ili heding koji ih titi od pada cena, takoe ih
spreava u ostvarivanju koristi u sluaju poveanja cena. Oni
preferiraju da koriste robne opcije, kojim se odreuju minimalne
cene u zamenu za plaanje naknade ili premije, ali im ipak one
omoguuju da proizvode prodaju po vioj ceni ukoliko doe do rasta
cena na tritu.
Fleksibilnost Neke menadment strategije doputaju promenu odluka
ukoliko se promeni trend cena ili vremenski uslovi. Kao primer moe
posluiti sadnja jednogodinjih useva umesto viegodinjih.
Investiranje u zgrade i opremu koja se moe koristiti u vie od
jedne linije proizvodnje je drugi primer. Mnogi proizvoai itarica
prave silose, tako da mogu da odloe prodaju dok cene ne budu
povoljnije. U sluaju stoke, domae ivotinje mogu biti prodate nakon
zavretka tova ili ranije ukoliko je to potrebno. Iznajmljivanje
nekih sredstava kao to su zemljite i mehanizacija umesto njihove
kupovine je drugi primer odravanja fleksibilnosti u poslovanju.
Alati za upravljanje finansijskim rizikom
Smanjivanje finansijskog rizika zahteva strategije koje odravaju
likvidnost i solventnost. Likvidnost je potrebna kako bi se
obezbedila gotovina za isplatu dugova i izlaenju u susret
neoekivanim finansijskim obavezama u kratkom roku. Solventnost se
odnosi na dugoroni opstanak posla, ili posedovanje dovoljno imovine
kako bi se adekvatno obezbedile poslovne obaveze.
-
130
Fiksna kamatna stopa Mnogi kreditori nude kredit po fiksnoj ili
po varijabilnoj kamatnoj stopi. Fiksna kamatna stopa moe biti vea
kada se kredit uzima ali spreava rast trokova kredita ako doe do
porasta kamatna stope u toku perioda otplate.
Rezerve likvidnosti Dranje rezervi novca ili dugih sredstava
koja se lako mogu konvertovati u gotovinu e pomoi poljoprivrednom
gazdinstvu da prevazie negativne efekte rizine strategije. Meutim,
ipak e postojati oportunitetni trokovi dranja rezervi umesto da se
investiraju u posao ili u neka druga dugorona sredstva.
Kreditne rezerve Mnogi poljoprivrednici ne pozajmljuju novac do
gornje granice koju im kreditor nudi. Ovaj nekorien kredit ili
kreditne rezerve znae da postoji dodatni kreditni fond koji se moe
iskoristiti u sluaju nekog nepredvienog dogaaja. Ova tehnika ne
utie direktno na smanjivanje rizika ali obezbeuje sigurnosnu
rezervu. Meutim, ona takoe ima oportunitetni troak koji je jednak
dodatnom profitu koji bi ovaj nekorien kapital ostvario da je uloen
u posao.
Vlasniki kapital U krajnjoj analizi, sopstveni kapital je taj
koji obezbeuje solventnost i veinu likvidnosti nekog posla. Stoga,
sopstvena imovina bi trebala stalno da raste, praktino za vreme
poetnih godina poslovanja, zadravanjem profita u poslu ili
privlaenjem kapitala spolja.
Alati za upravljanje pravnim rizikom
Organizacija posla Poljoprivredna gazdinstva mogu biti
organizovana u nekoliko razliitih legalnih formi. Neke od njih kao
to su akcionarska drutva, drutva sa ogranienom odgovornou, zadruge
koja nude vie zatite od zakonskih obaveza i teta u odnosu na ostale
oblike organizovanja.
Planiranje imovine Posedovanje testamenta i plana koji e
obezbediti mirnu predaju poslovanja poljoprivrednog gazdinstva na
naslednike esto e utedeti hiljade evra imovine, poreza na dohodak
ili gubitak prihoda zbog prekida u poslovanju i podela posla
efikasne veliine. Posedovanje svih ugovora o zakupu i ostalih
ugovora poljoprivrednog gazdinstva takoe e smanjiti pravne
probleme.
Osiguranje od odgovornosti Osiguranje od odgovornosti titi
osiguranika od tube treih lica usled povrede lica ili oteenja
imovine za koje osiguranici ili njihovi zaposleni mogu biti
odgovorni. Tube za odgovornost se mogu dogoditi kada stoka odluta
na put i prouzrokuje saobraajnu nesreu ili ako se neko povredi na
poljoprivrednom gazdinstvu. Rizik od odgovornosti
-
131
moe biti mali ali odtete mogu biti velike. Mnogi ljudi smatraju
da osiguranje od odgovornosti nije skupa metoda za zatitu od
neoekivanih dogaaja.
Alati za lini rizik
Zdravstveno osiguranje Poljoprivrednici esto imaju potekoa da
dobiju zdravstveno osiguranje po razumnoj ceni. Zbog visokih
trokova leenja i nepredvidivosti zdravstvenih problema, nijedan
obziran menader ne bi trebao da bude bez zdravstvenog osiguranja.
Ovo se takoe odnosi i na radnike zaposlene na gazdinstvu.
ivotno osiguranje ivotno osiguranje je dostupno kako bi
obezbedilo zatitu od gubitaka koji bi se mogli javiti u sluaju
iznenadne smrti poljoprivrednika ili lana porodice. Polisa
osiguranja se moe koristiti kako bi se podmirili trokovi ivota
porodice, plaanje postojeih dugova, i za saniranje ostalih trokova
koji su povezani sa transferom menadmenta i vlasnitva nad poslom.
Briga bi se trebala povesti o izboru najpogodnijeg tipa ivotnog
osiguranja za potrebe i interese svakog pojedinca.
Sigurnosne mere Zdrav razum, obraanje panje na posao i ne
obavljanje posla na brzinu vodie ka spreavanju povreda i nezgoda.
Zajednike mere bezbednosti ukljuuju ugradnju alarma za uvanje
mehanizacije; gaenje maina pre popravki, izbegavanje vonje
poljoprivredne mehanizacije na javnim putevima nou, pridravanje
uputstva za upotrebu pesticida i ubriva, izbegavanje blieg kontakta
sa krupnim grlima stoke u tovu.
Rezervni menadment Kada je samo jedna osoba informisana o
kljunim aspektima, iznenadna nezgoda ili bolest moe ozbiljno da
ugrozi dnevno ili dugorono poslovanje. Kljuni zaposleni, suprunici
i advokati bi trebalo da znaju mesto gde se uva dokumentacija,
poslovna i finansijska evidencija i trebali bi biti osposobljeni da
se ukljue u menadment poljoprivrednim gazdinstvom kada je vlasnik
onemoguen.
Koji e se od ovih alata za upravljanje rizikom primeniti na
pojedinim poljoprivrednim gazdinstvima zavisi od tipa rizika sa
kojim se menaderi suoavaju, finansijske stabilnosti poslovanja i
menaderovog stava prema riziku.