MARKETING I MENADŽMENT U KULTURI I UMJETNOSTI 1.Uvod Kultura i umjetnost predstavljaju zajednički nazivnik mnogih društveno korisnih aktivnosti. Kultura se shvaća kao djela i prakse intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti, koja podrazumijeva mnoštvo intelektualnih/umjetničkih djelatnosti, bez obzira bave li se njima pojedinci ili organizacije/institucije. Problematika će se promatrati s institucionalnog aspekta. Prema nekim klasifikacijama u kulturne organizacije/institucije spadaju arhivska, knjižnična, muzejska, galerijska, restauratorska, kazališna, glazbeno-scenska i srodne djelatnosti, kao i kulturno umjetnička stvaralaštva te djelatnost kulturnih industrija. U SAD-u i Velikoj Britaniji širi je spektar djelatnosti. Institucije umjetnosti i kulture bitno pridonose ekonomskom razvoju i prosperitetu društva. Fedor Rocco, Mijo Novak, Josip Sudar i dr. stvorili su preduvjete da se marketing i menađment razvijaju u mnogim djelatnostima. Od 1990.-ih njihova primjena postaje značajnija. 1994.g. objavljen je prvi koncepcijsko i sadržajno dorečeni uđbenik 1 : Meler M.: Društveni marketing. Neki od najvažnijih razloga za nedovoljnu zastupljenost marketinških i menadžerskih aktivnosti u institucijama kulture i umjetnosti su: loša atmosfera poslovnih koncepcija u institucijama, niske plaće i nemotiviranost, nemogućnost unapređenja u poslu. Knjiga ima pet cjelina: u drugoj i trećoj koje nas zanimaju, bave se razlozima i načinima sagledavanja političkog, ekonomskog, 1 /neda mi se pisat dž pa pišem đ - to vrijedi i za riječ menađment/
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
MARKETING I MENADŽMENT U KULTURI I UMJETNOSTI
1.Uvod
Kultura i umjetnost predstavljaju zajednički nazivnik mnogih društveno korisnih aktivnosti.
Kultura se shvaća kao djela i prakse intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti, koja
podrazumijeva mnoštvo intelektualnih/umjetničkih djelatnosti, bez obzira bave li se njima
pojedinci ili organizacije/institucije. Problematika će se promatrati s institucionalnog aspekta.
Prema nekim klasifikacijama u kulturne organizacije/institucije spadaju arhivska, knjižnična,
muzejska, galerijska, restauratorska, kazališna, glazbeno-scenska i srodne djelatnosti, kao i
kulturno umjetnička stvaralaštva te djelatnost kulturnih industrija. U SAD-u i Velikoj Britaniji
širi je spektar djelatnosti. Institucije umjetnosti i kulture bitno pridonose ekonomskom razvoju i
prosperitetu društva. Fedor Rocco, Mijo Novak, Josip Sudar i dr. stvorili su preduvjete da se
marketing i menađment razvijaju u mnogim djelatnostima. Od 1990.-ih njihova primjena postaje
značajnija. 1994.g. objavljen je prvi koncepcijsko i sadržajno dorečeni uđbenik1: Meler M.:
Društveni marketing. Neki od najvažnijih razloga za nedovoljnu zastupljenost marketinških i
menadžerskih aktivnosti u institucijama kulture i umjetnosti su: loša atmosfera poslovnih
koncepcija u institucijama, niske plaće i nemotiviranost, nemogućnost unapređenja u poslu.
Knjiga ima pet cjelina: u drugoj i trećoj koje nas zanimaju, bave se razlozima i načinima
sagledavanja političkog, ekonomskog, društvenog i tehnološkog okruženja u kojem djeluju
institucije u kulturi i umjetnosti. U trećem je dijelu ponuđen presjek ključnih menađerskih
vještina i funkcija u području kulture i umjetnosti.
2.Spoznavanje okruženja i organizacije
PEST analiza
Okruženje djelovanja institucija i organizacija neprestano se mijenja. Skupina vodećih menađera,
teoretičara i tvrtki u svijetu osmislila je alat pomoću kojeg je moguće barem donekle spoznati
ono što se događa u okruženju i pokušati predvidjeti kako neki događaj ili promjena može
utjecati na organizaciju. Zato je važno prikupljanje informacija i sustavno praćenje medija(ili
press clipping). Još od 80-ih prošlog stoljeća postoji nekoliko univerzalnih metoda. Najčešća je
PEST analiza, tj. analiza političkih, ekonomskih, društvenih i tehnoloških čimbenika iz
okruženja. Ona predstavlja okvir za oblikovanje i kategoriziranje kako bi se menađmentu pružio
1 /neda mi se pisat dž pa pišem đ - to vrijedi i za riječ menađment/
lakši uvid u problematiku. Učinkovitost prije svega ovisi o: osobama koje je provode,
menađmentu. Odluke koje se mogu temeljiti na rezultatima PEST analize mogu se podijeliti na
tri osnovne kategorije: strateške (odluke o ponudi ciljnim grupama, usmjereno na potrošače),
operativne (vezano uz marketinški miks) i taktičke (vezano uz odnos s konkurentima). Ostale
analize djeluju kao neki tip podvrsta PEST analizi. BPEST: proširena osnovna PEST analiza na
analize dobavljača, konkurenata i dr. (posao, politika, ekonomija, društvo, tehnologija). PESTEL
– ovdje se razdvajaju srodni politički i zakonski čimbenici (politika, ekonomija, društvo,
tehnologija, okruženje, legalnost). STEP – samo je premetnuta PEST analiza jer bolje zvuči,
eng. Step-korak, pest-kuga. STEEP- još jedan oblik kombiniranja (društvo, tehnologija,
ekonomija, okruženje, politika). SPENT – elementi speet analize, ali u prirodnom okruženju
(društvo, politika, ekonomija, prirodno okruženje, tehnologija). STEEPLE – isto ništa novo
opremljenost, prostori, eksterna kompetentnost, komunikacijsko marketinška politika kvaliteta
djelovanja. Obvezna metoda morala bi biti autoevaluacija.
Kontrola i monitoring
Ciljevi monitoringa su višestruki. To su praćenje stuipnja realizacije strateškog plana i uočavanje
eventualnih bitnih odstupanja. Tada monitoring svoja zapažanja prosljeđuje upravi - koji zatim
poduzimaju konkretne mjere. Njime se prati i adekvatnost izabranih strategija, kao i efikasnost i
efektivnost metoda njihove realizaije. Bilo bi ga poželjno organizirati svakih 6 mjeseci.
Glazba i kulturni kontekst
14.11.
- glazba umjetnost tonova
- značenja koja iščitavamo pričamo o onome što smo shvatili
- u glazbi možemo shvatiti: tempo, izvor zvuka, ugođaj (svečani, melankoličan – glazba djeluje na naše značenje ugođaja) – subjektivna je
- semiotika sve prakse označivanja su tekstovi (intertekst – sve je umreženo; praksa označavanja – čovjek s njome služi da bi nešto izrazio (grafiti, film..)
- tekst (grč. texus – niti te niti su ideje (ne nužno riječi, zato texus može biti i glazba)
- glazba funkcionira kao tekst: a) glazbeni materijal – tonovi
- književnost kuća ima značenje
- slikarstvo zamislite da je tu nacrtana kućica ima značenje
- glazba zamislite da su sad tu nacrtane neke note nema značenje
-glazba je uvijek subjektivna
- značenje glazbe postoji na razini našeg shvaćanja (značenje nije objektivno)
- 3 različite razine glazbe: notna, zvučna i slušna
- notna – zapis (tekst)
- slušna – (ništa mi ne piše)
- zvučna – poezija i drama
- onaj koji zna čitati note – on prilikom njenog čitanja imaginira zvuk glazba se ne može odvojiti od zvučne činjenice; tek kada se imaginira zvuk, dolazi slušna razina
- glazba se isključivo vezana uz vrijeme – ona se mora oživjeti
- glazbeni smisao je intencionalan
- smisao/značenje
- smisao – veze
- značenje kada se te veze konkretno definiraju i nešto znače
- u glazbi smisao postoji na razini tonova (ako netko nema sluha, ne može taj smisao intencionirati – ne pretpostavlja sljedeću notu smisao se zbiva samo onda kada ga slušatelj shvaća)
- tom intencionalnošću događa se to da nema trenutačne rutine
- zvučna činjenica (glazba kao zvučna činjenica)
- ima 2 razine: 1. realizacija u zvuku
2. interpretacija (viša razina) interpretator je umjetnik, jer interpretacija uvjetuje kreativni nastup
- u slikarstvu postoji direktna interpretacija jer nema izvođača
- glazbenik u zapisu pronalazi pukotine koje interpretator popunjava – to je kreativan čin; zbog tog viška postoje različite interpretacije (različiti orkestri različito interpretiraju isto Bachovo djelo)
21.11.
FILOZOFSKI ODNOS PREMA GLAZBI
-Platon priča o mimesisu (oponašanju)
- sva umjetnost je mimesis, tj. oponašanje prirode, čime joj umanjuje vrijednost
- Platon je na tragu Sokratu
- smatra da se umjetničkim djelom izdvaja realnost
- efekt ogledala ima kognitivna svojstva referira se na priču o Narcisu
- smatra da oponašati prirodu znači imati ogledalo, a to ima kognitivna svojstva mi se na taj način spoznajemo
- kroz umjetničko djelo se možemo spoznati
- Narcis se zaljubio sam u sebe i spoznao je sam sebe; naposljetku nije mogao izdržati sam sebe i ubio se
- Narcis se zaljubio u svoju vanjštinu
- upoznajemo svoju unutrašnjost kad shvatimo svoju vanjskost
- Narcis nije mogao upravljati sam sa sobom, jer je spoznao samo svoju vanjskost bio je sluga svog gospodara
- funkcija zrcala je dvostruka; priznaje se umjetnost da na taj način možemo nešto spoznati
- umjetnost se može spoznati sama od sebe tako kažu Platon i Aristotel
- po Platonu umjetnost je imitacija koja je dvostruko udaljena od realnosti
- praizvor realnosti je ideja koja se oblikuje u neke forme
- Platon je glazbu smatrao posebno važnom za odgoj, jer glazba ima spoznajno (kognitivno) svojstvo
- filozofija je dala estetiku glazbe
* Aristotel
- Aristotel (Platonov učenik) je razvijao Platonove ideje; nadišao ih je i unaprijedio ili opovrgnuo
- Aristotel se slaže da je umjetnost imitacija, ali da u njoj ima zadovoljstva (npr. raspadajući leševi u realnosti su nam odvratni, dok prikaz istih u umjetnosti smatramo visokim estetskim postignućem)
- zadovoljstvo dolazi iz spoznaje koju imamo kad sanjamo
- umjetnost povezuje sa snom, čarolijom i maštom
- uživa u razlici između realnosti i privida
- umjetnost je bijeg od realnosti
- Aristotelovu tezu u svojoj obrani jako koristi Nietzsche
- Aristotel smatra da je umjetnost rođena iz tragedije
- Dioniz predstavlja duhovnost, a Apolon racionalnost
- ditiramb Dionizove svečanosti glumci su imali maske i jareću kožu TRAGOS, te iz toga nastaje tragedija
- epifanija (bogojavljanje) je rođenje tragedije; događa se nakon što izgubimo pojam o stvarnosti
*PLATON I GLAZBA
- u svojoj 3. knjizi „Države“ govori najviše o glazbi i poeziji
- gotovo svi su spajali glazbu i poeziju
- poezija je bila pjevana
- ritam i harmonija (sklad tonova) prodiru do najdubljih razina ljudske duše zato što ona može imitirati (oponašati) ljudske izraze osjećaja (agresija, bol, plač…)
- osjećaji su unutarnji zvukovi i to je ono što glazba oponaša
- glazba je najbolja za etos (moral)
- glazba služi za odgoj
- čovjek mora razvijati duh i tijelo, dakle glazba i atletika, ali niti jedno se smije biti prekomjerno
- glazba mora biti kolektiv duše
- glazbu treba učiti kao vještinu do 16. godine
- nakon 16. godine treba početi svirati kolektivno, jer to jača zajednički duh, a to je država
- Platon vrši specifikaciju dopuštene glazbe prema ljestvicama Grci su imali ljestvice od 6 tonova koje su se zvale po pokrajinama
- specificirao je napjeve prema zvučnom učinku na čovjeka nema autonomije; polivalentna je
*ARISTOTEL I GLAZBA
- piše o glazbi u svojoj 8. knjizi „Politike“
- nadograđuje svoju tezu na Platonovu
-odgoj je opet okvir razvoja glazbe; putem odgoja čovjek mora steći naviku slušanja glazbe, jer se vježbom dolazi do sposobnosti umijeća
- bavi se pitanjem glazbe u dokolici, zabavi
- samo slobodan čovjek se može zabavljati
- tek duhovna i tjelesna spremnost garantira užitak i sreću
- putem odgoja čovjek mora steći naviku slušanja i uživanja u glazbi
- Aristotel govori da glazba ima moć, a ta moć je psihosociologijska
- glazba oblikuje društvo
- Aristotel se zalaže za aktivno učenje glazbe
- Aristotel smatra da je stjecanje umjetničke prakse preduvjet za stvaranje vrijednosnih prosudbi o glazbi
- na sličan način kao i Platon vrši specifikaciju glazbe
- također dijeli glazbu po ljestvicama i po tome kako djeluju na čovjeka
- smatra da je u glazbi plemenitija njena priroda nego korist
- gleda glazbu malo autonomnije za razliku od Platona
- glazba stvara neposrednu ugodu
28.11.
*GESAMTKUNSTVERK
- ovaj pojam predstavlja koncept totalnog i svekolikog umjetničkog djela
- sve umjetnosti u jednom umjetničkom djelu
- kroz povijest je ovaj koncept bio cilj umjetnika
- taj koncept je zapravo intermedijalnost
- današnji primjer za to bi bili videospotovi
- kroz povijest je to bila opera totalno zajedničko umjetničko djelo
- opera je jačala u 17. stoljeću
- opera se postepeno razvijala sa C. M. von Weberom početkom 19. stoljeća
- njegova opera „Strijelac – vilenjak“
- Wagner (1913. – 1883.) on je nastavljač von webera
- Wagner se najviše izvodi u Njemačkoj i Austriji
- Wagner je smatrao da u operi glazba ima primat nad dramom
- glazba i drama se međusobno moraju podudarati
- Wagner uvodi novi izraz glazbena drama
- on svoja djela nije nazivao operama
- smatra da je u izrazu glazbena drama izjednačio glazbu i dramu
- želi ostvariti sintetičnost svih izraza umjetničkih djela
- Wagner smatra da je gesamtkunstverk zapravo ljubav teza je znanstveno neutemeljena, ali objašnjiva time što je Wagner bio romantičar
- za njega je u umjetnosti ljubav umrla
- u romantizmu umjetnici žele otkriti svoje osjećaje
- romantičari se priklanjaju glazbi jer je njome lakše izraziti osjećaje nego riječima
- u 18. Stoljeću glazba postaje važna svim umjetnostima, jer je dominantna potreba da se iskazuju osjećaji
- koncept gesamtkunstverka je idealan za romantičare i njihovo djelovanje
Wagner smatra glazbu izrazom duševnog stanja
Schopenhauer filozof 19.stoljeća; promicatelj filozofije pesimizma; govori o negaciji života kao uvjeta; glazbu naziva tješiteljicom; smrt je oslobađanje
-Wagner smatra da njegova glazba mora imati libreto (predložak za operu)
- libreto mora izrasti iz vječno – ljudske idejnosti
- libreto mora izrastati iz mitova i legendi zato što Wagner ne priznaje povijest jer smatra da u tom području čovjek nije svoj
- smatra da su te situacije previše uzrokovane datim trenutkom i da čovjek ne reagira kako bi trebao
- mitovi i legende su izmislili sve one nijanse koje on naziva vječno ljudskima
- Wagnerove glavne drame imaju mitološke teme
- Wagner smatra da je najbolje kada su skladatelj i pjesnik ista osoba
- legende i mitovi su za njega narodna mašta
- smatra da poezija u glavnoj drami mora izbjegavati intelektualno pripovijedanje događaja koji nemaju osjećajna značenja
- intelektualno je i kad se opisuju neki događaji koji ne mogu prerasti u emocije
- smatra da se dramska lica moraju ravnati prema psihičkim zakonima
- Wagner koncept glavne drame obuhvaća izvanjsku i unutarnju dramu
- izvanjska je simbolička predodžba (simboli) – jedna vrsta scenske ilustracije
- unutarnja drama je pokretač djela
- baveći se koncepcijom gesamtkunstverka Wagner je izvršio svojevrsnu reformu opere
- 3 su osnovne točke reforme: podjela na prizore, uvođenje sustava lajtmotiva i posebno značenje orkestra
5.12
*EMOCIJE U GLAZBI
- 2 su aspekta govora o glazbi: estetički i medicinski
- ganuće emocija u glazbi; ganuće je vrsta osjetilne i duševne pobuđenosti (može biti pozitivno i negativno)
- čovjek je morao biti ganut da bi uživao u glazbi
- najviše se o tom ganuću pričalo u 18.stoljeću (razdoblje klasicizma)
- društvena funkcija instrumenata (klavir je npr. bio aristokratski, a truba pučki instrument)
- glazba je uvijek bila izraz elite, prestiža (čak i u nekim starim civilizacijama poput Egipta i Mezopotamije robovi pjevači su bili povlašteni)
- u 18.stoljeću salonska glazba balovi na dvorovima
- glazba se slušala ležeći
- 2 teorije: nauka o afektima i nauka o figurama
- nauka o afektima:
- nastala u ranoj renesansi (oko 15. stoljeća), a proteže se do 18.
- na snazi je vjerovanje u glazbu kao medij koji izaziva emocije
- glazba je kvalitetna ako izaziva ganuće koje nas potiče na razvrstavanje dobra i zla
- afekti se moraju izražavati u skladateljskim postupcima
- konsonanca (tonovi se slažu); disonanca (tonovi se odbijaju)
- 4 ganuća tuga, radost, ljubav, mržnja (sva ta ganuća postoje i danas u zabavnoj glazbi, samo što su im još pridodani ritam i decibeli)
- to su kategorije po kolima se vrši kriterij djelovanja određenih glazbenih elemenata
- sud se odnosi samo na temelju osjećaja, a trebao bi biti donijet na temelju analize
- nauka o figurama:
- traži se glazbeni ekvivalent za retoričko poetičke figure
- manjkavost ovih nauka je to što se vrijednosni sud o nekom djelu donosi samo na temelju osjećaja
12.12.
ROMANTIZAM 19.st.
- glazba postaje dominantan umjetnički oblik
- intermedijalnost → sve umjetnosti su međusobno prožete i ne može se neka umjetnost izdvajati; ali je u svakom povijesnom razdoblju jedna umjetnost dominantna – u renesansi slikarstvo, u romantizmu glazba.
- u tom 19.st. iščitavao se način na koji su glazbenici pristupali glazbi. Tu su se izdvojila dva termina:
- 1. Glazba je izraz ; 2. Glazba je raspoloženje
- ta 2 shvaćanja proizlaze iz literature
- 1. Glazba kao izraz upućuje na to da iza glazbe postoji subjekt koji govori jezikom osjećaja ; govori o svojim osjećajima
- 2. Glazba kao raspoloženje znači splet osjećaja u koje slušatelj uranja; a slušatelj je također okrenut svom vlastitom stanju
- Kurt Hubert, estetičar glazbe, 1923.g. rekao je da glazbeni karakter osjećaja se mora shvaćati primarno predmetno
- ako taj predmetni utisak na nas djeluje, možemo govoriti da glazba postaje znak i tada se ona iskušava kao stanje, raspoloženje, ali samo AKO
- ne govorimo o njoj kao o izrazu, nego kao o glazbi
- glazba je kao medij izgubila svoju samostalnost, jer je svi prisvajaju
- glazba izaziva osjećaje i ona ih konstruira; ne predstavlja osjećaje
- 2 vrste predmetnog pristupa glazbi; treba razlikovati 2 vrste efekata:
1. Subjektivni efekti → povezan sa fiziološko-psihološkim smislom
- glazba (tonovi i ritam) uzrokuje neke reflekse, koje mi ne objektiviziramo, nego ih smatramo svojim vlastitima
- nediferencirani doživljaj glazbe
2. Objektivni efekti → slušamo glazbu tako da se mi od nje estetički udaljimo
- diferencirani doživljaj glazbe
- u glazbi je privlačno i simpatičko (ne simpatično) to što postoji kretanje ( kretanje tonova, koje se smatra kretanjem duše)
19.12.
NOVA GLAZBA
- glazba koja je nastala krajem 19. i početkom 20.st.
- francuska revolucija; iseljavanje u Ameriku; industrijska revolucija; sve u 19.st.; na početku velike migracije – na područjima na kojima su se naselili došljaci događaju se promjene u smislu umjetnosti jer se usađuje europska tradicija
- zatim 2 svjetska rata u 1.polovici 20.st.
- počinju jačati gradovi i urbani način života
- s ratovima je došlo do miješanja kultura
- dolazi do novog političkog sustava; socijalistički režim u Rusiji
- umjetnost mora u sebi sadržavati društvenu svijest; mora biti ogledalo društva
- to društvo sada je heterogeno
- Kafka priča o besmislu smisla; na djelu je otuđenost
- javljaju se novi pravci : kubizam u slikarstvu; dadaizam u književnosti…
- do tada je glazba bila skladna → harmonija (odražavala je harmoniju svijeta)
- Adorno, teoretičar glazbe
- nastala je antinomija društva (proturječnost – postoje teza i protuteza, a obje su točne))
- glazba to mora odražavati
- glazba treba biti disonantna
- zvuk može fizički uništiti sluh, zvuk je sik
- stvara se nova percepcija predmetnosti i svijeta
- dolazi do raspada tonalitetnog sustava, a to je inauguracija nove glazbe
- Arnold Schönberg → DODEKAFONIJA
- potpuno negira tradiciju i negira tonalitet kao glazbeni sustav
- svaki ton je samostalan nije više umrežen
- njegova glazba nema veze sa tradicijom; on mrvi glazbeni materijal
- glazba dobiva novi zvuk → nova glazba
- 12 – tonska tehnika
- Adorno je svrstao klasičnu glazbu u stav negativiteta prema društvu
09.01.
POPULARNA GLAZBA
- Popularna glazba kao umjetnost proizvodnje
- vrsta intertekstualizacije, stalnog umrežavanja (jer postoji masa rasnih, nacionalnih, seksualnih..značenja u kojima se pojedinac snalazi i identificira)
- polisemičnost
- proizvodi popularne kulture tendiraju proizvodnji kapitala
- svatko u popularnoj kulturi mora pronaći neki svoj interes
- glazba unutar popularne kulture je potrošačka
- popularna glazba po svojoj strukturi je površinska
- zadovoljava kriterije ugode
- nastoji podupirati svakodnevne ljudske situacije
- pronalazimo psihološku ulogu koja nam je po nečemu bliska
- tekstovi imaju vrlo bitnu ulogu; sama glazba je medij kroz koji tekstovi dopiru do čovjeka
- popularna glazba je popularni proizvod
- kroz glazbu se komunicira
- kaže se da je glazba jezik za cijeli svijet
- sva glazba se intertekstualizira
- tekstovi nemaju veliku originalnost i nisu zatvoreni zato što se jedno značenje generira u drugo i tako nastaje novo značenje)
- imaju otvoreno značenje i vrlo su slični
16.01.
POPULARNA GLAZBA
- industrija tržišta je imperativ
- duhovna i materijalna kultura se vrti u smjeru proizvoda, a jedna od posljedica toga je hiperprodukcija
- popularna glazba danas najviše polaže na produkciju (zvuk snimljen da ima prostor, dubinu, različite pejzaže i reljefe)
- produkcija je jako bitna i ona na neki način postaje najinovativnija
- kritičare više zanima produkcija, nego sam tekst i glazba
- Adorno govori o fenomenu popularne glazbe, ali nedostaje dimenzija koja govori na koji način se popularna glazba percipira i što ona donosi društvu
- pitanje je što je sa samom estetikom popularne glazbe
- Adorno kaže da popularna glazba uspavljuje kritičku svijest
- on misli na sam sadržaj glazbe kao glazbe → bez teksta, jer tekst nije glazba
- popularna glazba često je kritizirana, jer se mogla uspoređivati samo s klasičnom glazbom
- osim toga, služila je samo za zabavu
- o njoj se raspravlja iz neke vrste razonode, a ne na stručnoj razini
- popularna glazba i klasična glazba su dvije odvojene kulture
- popularna glazba ima svoje vrijednosti
- postoji teza o 3 vrste pretapanja → 3 tipa homogenizacije (popularne i klasične glazbe)
1. Imanentna homogenizacija
- različite vrste prodiranja klasičnih vrijednosti u popularne i obrnuto
- npr. Severina u Glembayevima
2. Simplificirajuća homogenizacija
- npr. Modernizacija Bethovenove simfonije – neka se djela više razine simplificiraju tako da odgovaraju kriterijima popularnog
3. Mehanička homogenizacija
- demokratizacija umjetničkih i intelektualnih vrijednosti u komercijalnom sustavu kulture putem masovnih medija
- nema više vrlo jasnih granica između ova 2 tipa kulture
- javlja se kritički žanr bez osnove
- Hausser kaže da je razumljivost klasične umjetnosti u pogledu obrazovanih mit
-posebno kad se radi o glazbi
-postoji znači, građanstvo – ono ne razumije klasičnu glazbu; iz toga građanstva izdvaja se – a)društvena elita, koja je elita samo po svojim socijalnim obilježjima, iz nje se izdvaja b)obrazovna elita za koju je isto upitno razumije li klasičnu glazbu, iz nje se izdvaja c)stručna elita koja ju jedina razumije
- drugim riječima, oni koji dolaze na događaje klasične umjetnosti koriste to u svrhu samopromocije i dokazivanja svog statusa
23.01.
GLOKALIZACIJA
- korištenje nekih skupova elementa koji se onda kombiniraju s lokalnim elementima
- npr. Rap glazba
- na nacionalnim jezicima
- lokalni elementi
- ali su tradicija i obilježja preuzeti izvana
- glokalizacija je pozitivno obilježje globalizacije, a negativno je onda kada se koriste neki elementi globalizacije da bi se njima potpuno nadomjestili lokalni običaji (pr.oni orkestri koji sviraju Queen)
- VISOKA I NISKA KULTURA
- te pojave danas uopće više ne postoje
- Hausser govori o tome da ljudi ne razumiju glazbu, već samo prepoznaju njezine dijelove ili citate, izvađene iz konteksta i na temelju toga žele pokazati svoje znanje o glazbi, a zapravo nemaju pojma – pritom se referira na društvenu elitu
- u tom slučaju i neka dubokoumna djela mogu postati samo primjer koji on naziva „kulinarskim užicima“
- npr. 3 tenora → pjevaju samo najpoznatije arije
- u tom smislu i klasična glazba postaje popularna (zbog medija i tretmana slušanja)
- popularnu kulturu u mnogočemu obilježava stvaranje profita
- profit je prvi i zadnji cilj
- estetski element je zatomljen onoliko koliko je profit naglašen
- postoje različiti žanrovi unutar popularne glazbe
- razne soft i hard verzije
- hard verzije se često smatraju alternativom
- alternative danas više nema, jer se sve vrti oko profita (a alternativa bi trebala oponirati profitu)
- u tzv. visokoj kulturi se hoće analizirati estetski moment, dok se u tzv. niskoj kulturi on zatire u cilju nekih drugih interesa
- značenja popularne glazbe stalno se nadopunjava
- neki muzikolozi tvrde da se kod analize moraju uzeti u obzir i neglazbeni elementi (pozornica, vizualni efekti), dok oni tradicionalniji sadržaj glazbe smatraju dovoljnim za razumijevanje
- u svakom slučaju, za pop.glazbu bitni su trenutci, okolnosti, odnosi, kontekst (Thompson je pjevao Čavoglave nakon rata)
30.01.
-kultura je prostor na kojem se rađaju planovi (sportski, politički)
-ona uključuje stalnu potrebu za profitom
-u takvom prostoru (javnom – mediji) nastaje žamor – neartikulirana situacija u kojoj svatko govori o svemu – sve se relativizira, a to je efekt pluralizma
-u tom žamoru profitiraju oni koji su ovladali politikom kulturnog blefa
-u popularnoj kulturi ne bi se trebale vrednovati intencije, nego invencije
-u tom žamoru i evaluacija je otupjela
-kultura ima svoje za i protiv – ona zato nije područje dijaloga, a to bi trebala biti
-Let 3 – forsiranje invencija koje se objašnjavaju težnjama – one se mogu definirati blefom