Upotreba samoniklog bilja
U pravilu se samoniklo bilje bere od proljea pa do sredine
srpnja, nakon ega veina biljaka poinjecvasti i gubi karakteristian
okus pa se preporuuje koristiti njihovo sjeme ili cvijet. Svjee
ubrane samo-nikle biljke u usporedbi s kultiviranim su openito
bogatije hranjivim sastojcima, tako npr. Mladi listovi medvjeeg
luka sadre od 20-50 mg C vitamina i vitamina A i B, mangana,
magnezija, eljeza; kiselica moe imati 40-80 mg C vitamina,
klorofila, eljeza, karotenoida; svjea kopriva od 70-140 mg C
vitami-na, karotina, klorofila, eljeza, mangana, natrija, kalija,
kalcija; bora i do 40 mg C vitamina, vitamina K i B2 i 8 mg
karotina; komora sadri razna eterina ulja, eer, bjelanevine,
eljezo, kalij, kalcij; pupoljci kapara imaju oko 110-170 mg C
vitamina, karotina, pektina, itd. Neki plodovi poput ira i kestena
imaju I visoku energetsku vrijednost. Nadzemni dio mladog bilja
najukusnije je pripremiti na salatu, a malo starije biljke je bolje
pripremiti blaniranjem ili kuhanjem. Svjee ubrano bilje se osim
salate, moe koristiti za "bojanje" (u zelenu boju) i nadijevanje
tijesta (tortelina, raviola), pripremu variva, krem juha,
aromatinih namaza, pesta, neki pupoljci i plodovi za ukiseljavanje
ili pripremu sorbeta, demova, pekmeza, ajeva ili openito za
zainjavanje jela, peciva, kolaa te slanih i slatkih umaka. Neke
biljke, trave I plodovi s dosta eera prerauju se i u rakiju
(smirkovaa, pelinkovac, rogaica, orahovica) ili travaricu (od vie
aromati-nih biljaka: rute, pelina, komoraa, mravinca, rumarina,
lovora, kadulje). Od plodova jarebike moe se raditi i
vino.Samoniklo bilje se moe pripremati s dodatkom maslinovog ulja,
papra, soli, enjaka, ali i s jajima, sirom, tjesteninom, krumpirom,
unkom, slaninom, mesom, ribom koji se posebno dobro kombi-niraju s
divljom rigom, parogama, komoraem, sljezom, pasjim lukom,
cikorijom, koprivom, maslakom, divljom blitvom, bljutom, tetivkom
ili kostriem.Najbolje ga je koristiti dok je svjee ubrano jer brzo
vene i gubi aromu za razliku od aromatinog (zainskog) samoniklog
bilja koje zadrava aromu i kada se osui. Ako ga elimo spremiti i
koristiti tijekom cijele godine, najbolje ga je blanirati u kipuoj
vodi, zatim naglo ohladiti u hladnoj vodi s kockicama leda (da
zadri zelenu boju), dobro ocijediti i propasirati ili izmiksati pa
ga tako (u kai) smrznuti. Kaa se poslije moe dodavati u krem juhe,
razne nadjeve, umake i sl.Detaljnije o upotrebi nekih vrsta
samoniklih biljaka moe se vidjeti na www.agr.hr. Treba imati na umu
da kod sakup-ljanja samoniklog bilja pazimo da ne tetimo ostaloj
vegetaciji, stablu i tlu, a zatiene biljne vrste se ne smiju
sakupljati. Naravno, nisu sve biljke i plodovi jestivi pa ih je
(kao I gljive) potrebno zaista dobro poznavati.Izvor
http://www.coolinarika.com/clanak/kuhanje-sa-samoniklim-biljemKnjiga
koju svi preporucuju je GRLI, Lj., 1990: Enciklopedija samoniklog
jestivog bilja. August Cesarec Zagreb.MEDVEDJI LUK - SREMUS
Drugi nazivi: divlji luk, divlji cenjak. sremus, srijemus,
cremosLatinski naziv: Allium ursinum.
Opis biljke: Cvate belim titastim cvetovima, uzdignutim nad
elipticnim, duguljastim listovima intenzivno zelene boje. Protrlja
li se bilo koji deo biljke medju prstima, oseti se karakteristicni
miris na beli luk. Listovi medvedjeg luka mogu se upotrebiti kao
zdravi dodatak salatama ili varivima, jer su mirisom i ukusom nalik
na beli luk. To vredi i za lukovice, koje su belkaste i 2-5 cm
dugacke, a kao vrlo pikantan zacin mogu poslu-iti i nedozreli
plodovi, koji se na biljci javljaju tokom leta. U prolece je ovaj
luk najbolji lek koji cisti krv,uc i jetru od zimskih proizvoda
sagorevanja.Kod branja ove biljke potreban je oprez da se ne zameni
za otrov-nu vrstu kao mrazovac ili durdjevak, jer im je lice nalik
na lice medvedjeg luka ! Zato se oslonite na vlastiti nos, jer
druge biljke tako ne miriu.... ,Lekoviti delovi biljke su mladi
proletni listovi koji se beru u aprilu imaju, te podzemne lukovice
to se skupljaju u letnim i jesenskim mesecima.Suenje ove biljke ne
dolazi u obzir!
Lekovite preparate valja praviti samo u sezoni, dok su dostupni
mladi listovi i socne lukovice.Terapeutsko delovanje ove biljke
jednako je delovanju belog luka, a u obe biljke za to je zasluna
visoka koncentracija etericnih ulja to sadravaju sumpor
(alicin)Smatra se da povoljno deluje u lecenju arterioskleroze,
visokog krvnog pritiska i na niz elucanih i crevnih tegoba , te
bolesti jetre. Uzimanje ekstrakta medvedjeg luka pokazalo se
korisnim u terapiji mnogih bolestidisajnog sistema (bronhitis,
astma i dr.). Delotvoran je lek protiv crevnih parazita kod dece, a
stimulise i rad eluca i creva.Jo je poznati prirodoslovac J. Knzle
(1857.-1939.) utvrdio: "Kad bi mladi ljudi uzimali divlji luk,
cvetali bi kao rue i razvijali se poput jele na suncu!" Uivate li
svei medvedji luk, sigurno necete mirisati ba kaorue, ali zato ga
moete koristiti u obliku od nekih preparata tinktura koja se
priprema brzo I jednostav-no. Osim toga, u obliku tinkture lekoviti
sastojci su pristupacni tokom cele godine.Uspeno se primenjuje kod
hematoma i otvorenih rana koje teko zaceljuju.Pomae da se lake
izluci viak sluzi iz pluca pa se tako omogucuje iskaljavanje i lake
disanje. Spomenimo i njegovo antibakterijsko delovanje.
TINKTURA: lukovice medvedjeg luka - oko 250 grama ocistiti i
oprati. U iru staklenku uliti 3-4 prsta rakije komovice jacine 40%
i ubacivati jednu po jednu lukovicu, gnjececi je pritom drvenom
varjacom. Lukovice biste mogli gnjeciti i van staklenke, ali bi
tada celi preparat dobio tamniju , smedjkastu boju, zbog oksidacije
zgnjecenih lukovica u dodiru sa vazduhom. Kad su sve lukovice
zgnjecene, dobivenu kau pomocu levka preliti u bocu od tamnog
stakla I nadolivati ostatak rakije ( ukupno oko 1 litre). Pri tom
obratite paznju da u boci ostane dovoljno mesta za povremeno meanje
I protresanje. Meajte drvenim tapicem. Nakon 14 dana stajanja na
sobnoj temperaturi, proces je zavren. Sadraj boce tada treba
procediti kroz gazu i drati po mogucnosti u hladnjaku u dobro
zatvorenoj boci.Preporucuje se uzimanje tinkture ujutro i navece po
jedna cajna kasicica (10-20 kapi) pomeano sa pola cae mleka ili
jogurta. Ukoliko meate tinkturu sa mlekom, ono ne sme biti
vruce!Ova tinktura koristi kod zakrecenja krvnih ila i kod visokog
krvnog pritiska
Izvor http://www.cafe.ba/biljke/113_MEDVEDJI-LUK-SREMUS.html
Alliumursinum - - ( )
. , , ,, ''. ,,'' , . , , , , , , - . , , , 1600 m , . : , , , ,
, ...
Nasi tekstovi i
receptihttp://vegan.editboard.com/search.forum?mode=searchbox&search_keywords=sremusa&show_results=topicshttp://vegan.editboard.com/jela-sa-testeninom-i-hleb-f31/hleb-sremus-t605.htm?highlight=sremus
KOPRIVA
Drugi nazivi: koprva, kopriva obicna, pasja kupina, pitoma
kopriva, ara . Latinski naziv: urtica dioica
Opis biljke: kopriva je dvodomna biljka s velikim korenom.
Stabljika je uspravna i dosee visinu do 1 1/2 metra. Listovi su
nasuprotni, srcasti, zailjeni, pilasti, na kratkim
peteljkama.Listovi i peteljke pokriveni su aokama koje su na vrhu
kukaste a pri dnu debele. Na dodir se odlome i izlivaju otar sok na
kou, koji ari. Cvetne grancice nose ili muke ili enske cvetove.
Neugledni su izeleni, a oplodjuju se pomocu vetra. Plod je malen,
jednose-meni oracic.Sluzi i kao industrijska i lekovita
biljka.Koristi selist, koren i seme. Lek za ciscenje krvi, protiv
opadanja kose, reumatizma, groznice, prekomernog mokre-nja,
tuberkoloze pluca, bronhitisa, oboljenja zglobova, kamena u
bubregu,za zarastanje rana,protiv zra-cenja, malokrvnosti, cira na
zelucu, nesanice, nervoze. Zbog svoje vitaminske i prehrambene
vrednosti kopriva se,i pored toga sto se ne uzgaja u povrtnjacima,
smatra izuzetno zdravim, korisnim I pristupacnim povrce, naravno i
lekom. Izuzetno je bogata raznimkorisnim sastojcima: belancevinama,
ugljenim hidrati-ma, mastima, kalcijumom, fosforom, gvozdjem,
vitaminima C, A, B2 i K, karotinom, pantotenskom kiselinom i dr.
Kopriva je pored ostalog, pravi mali polivitaminski rezervoar. Na
nasim trpezama je retko ima mada se moze prirediti na vise nacina.
,
Stanite: raste uz puteve, plotove i na zaputenim mestima kao
korov . Lekoviti deo biljke: za lek se u prolece i jesen skuplja
korenje. U prolece skupljaju se listovi i vrike, a cela biljka, tj.
stabljika, cele godine. Seme se skuplja u avgustu.
Lekovito delovanje: caj od cele biljke odvaja sluz iz pluca,
cisti eludac, jetru i creva, a ujedno jeizvrstan lek za lecenje
anemije, uljeva, utice, malarije i svih drugih groznica, ponajvie
mokracom odvaja loe sokove iz tela.Pomeana s drugim biljkama leci
cireve na elucu i crevima, cisti krv, pospeuje probavu, srnanjuje
uzruja-nost i nesanicu. Isto tako, dobar je lek protiv vodene
bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvestice
Izvor http://www.cafe.ba/biljke/84_KOPRIVA.html
Nasi tekstovi i
receptihttp://vegan.editboard.com/search.forum?mode=searchbox&search_keywords=kopriva&show_results=topicshttp://vegan.editboard.com/o-namirnicama-f11/kopriva-ili-spanac-t957.htm
Branje bilja
[size=12]Ne bere se uvijek itava biljka za lijek jer kod jedne
je najvie ljekovitih sastojaka u listu, kod druge u korijenu, a kod
tree u cvijetu. Moramo znati kada beremo odreenu biljku, koji je
dio najljekovitiji, gdje je moemo pronai a uz sve to kako je ubrati
I pripremiti za lijek. Kod branja bilja moraju se potovati odreeni
nepisani zakoni koje nam namee priroda. Kada, gdje, ta i na koji
nain brati? Kod nas se veliki dio ljekovitog bilja bere kao
samoniklo (divlje) i ima ga u velikim koliinama, a samo neznatan
dio se dobija uzgojem. Bilje se bere i sakuplja kada sadri najvie
ljekovitih sastojaka. Treba se pridravati sljedeeg:- u toku jednog
dana sakupljati samo jednu vrstu bilja;- u istu korpu, vreu ili
kesu ne stavljati vie vrsta;- ne mijeati otrovno i neotrovno
bilje;- brati po suhom i lijepom vremenu kada nemarose, a nikako
neposredno poslije ili za vrijeme kie;- ne brati bilje koje raste
pored puteva, eljeznikih pruga, smetljita, u blizini fabrika kao i
bilje koje raste na zemlji gojenoj vjetakim ubrivom i tamo gdje
postoje opasnost da bilje bude zagaeno mokraom;- nikada ne treba
obrati ili iskopati svo bilje na jednom mjestu;- prilikom branja
bilje ne treba upati ili lomiti.Klimatske prilike imaju velikog
uticaja na kvalitet bilja jer je njegov razvoj u toplijim podrujima
bri a atmosferske prilike ili neprilike kao to su kia, grad, sua,
temperatura zraka, jaina suneve svjetlosti, utiu na stvaranje
ljekovitih materija u biljkama.Hladni dani usporavaju rast i razvoj
biljke pa tako i stvaranje ljekovitih sastojaka. Berai bilja moraju
znati u koje doba dana je najpogodnije brati bilje jer kod nekih je
najvei sadraj vrijednih tvari ujutru a kod nekih popodne.Iz knjige
"lijeenje biljem" Suad endelj[/size]
KALENDAR BRANJA po V.PelagicuBiljni kalendar:
1) januar: imela;
2) februar: imela, borovi, brezovi i drgi pupoljci, zubaca i
pirevina, maslacak, cvet podbela idr.
3) mart: zubaca, hrastova i druga kora, jagorcevina, kopriva,
krusina, ljubicica, maslacak, pirevina, podbel, repusina, srcenjak,
pupoljci od topole, breze i drugog drveca, velika bedrenika,
vodopija, vrbova kora I dr.
4) april: bozur, dobricica, glog, gorka detelina, gorocvet,
jagorcevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubi-cica, dan i noc,
maslacak, oman, plucnjak, podbel (cvet i list), repusina, rusa,
rusomaca, sasa, srcenjak, trn, velika bedrenika.5) maj: bozurov i
bagremov cvet, bokvica, breza, buhac, bunika, digitalis vunasti,
durdevak, divlji kesten, dobricica, glog, gorka detelina, gorocvet,
islandski lisaj, jagoda, kamilica, kopriva, pitomi kesten, mrtva
kopriva, kupina, lazarkinja, lipa, maslacak, majkina dusica,
maticnjak, milogled, medvede grozde, plucnjak, podbel,rastavic,
rusa, virak, zova, zalfija
6) jun: beli slez, bokvica, borovnica, breza, brusnica, buhac,
bunika, dan i noc, digitalis, divizma, dobricica, glog, gorka
detelina, hajducica, islandski lisaj, pitomi kesten, jagoda,
jagorcevina, kantarion, kicica, mrtva bela kopriva, kruska, kupina,
malina, maticnjak, majkina dusica, majska ruza, nana, nar, neven,
orah, pelen, plucnjak, rusomaca, rutvica, rastavic, razlicak, slez
crni, sitnica, surucica, tatula, titrica ili kamilica, turcinak,
velebilje, virak, vranilovka,, zova, zavornjak, idr.
7) jul: bokvica, borovnica, breza,brdanka, brusnica, bunika,
crvotocina, divizma, divlja ruza, dupcac, haj-ducka trava,
islandski lisaj, jagoda, kadulja,ili zalfija, kantarion, kim,
kokotac, kopriva, bela mrtva kopriva, kupina, lavandula, lipa,
maticnjak, majoran, miloduh, mrazovac, nana, orah, pelen, podbel,
rastavic, rosulja, beli slez, crni slez, sitnica, tatula, timijan,
titrica, trandavilje, troskot, velebilje, turcinak, vidac, virak,
vranilovka, vratic, zova, zavornjak
8)avgust: bokvica ,borovnica, brdjanka, bunika, cemerika,
crvotocina, divizma, hajducica, hmelj, ivansko cvece, islandski
lisaj, kantarion, kim, kleka, kopriva, kupina, majoran, majkina
dusica, mrazovac, milo-duh, neven, pasulj, pelen, petrovac,
podbel,beli i crni slez, sitnica, smilje, smrdusa, srcopuc, razgon,
razlicak, rosulja, rutvica, tatula, trandavilje, troskot,
velebilje, vidac, vratic, zavornjak
9) septembar: cemerika, crvotocina, vunasti digitalis, divizma,
divlja ruza (sipak), drenjine, hmelj, hrastova kora i zir,
islandski lisaj, klekinje,kokotac, krusina, lincura, morac,
mrazovac, nana, nar, navala, neven, odoljen, oman, orah, oskorusa,
pasulj, pasdren,pelen, persun, pirevina, repusina, sapunjaca
(crvena i bela), beli slez, sitnica, tatula, trava od srca,
trandavilje, trnjina, velebilje, vratic, zeciji trn,slatki koren,
zubaca, zutika idr.10) oktobar: angelika, apta, brdanka,
cemerika,dunja, glog,, idirot, jedic, klekinje, kopriva, lincura,
maslacak, morac, navala, odoljen, pasdren, pasulj, persun,
repusina, sapunjaca, selep, beli slez, tatula,trava od srdobolje,
srcenjak, trnjine, zeciji trn, slatki koren, zova i dr
11) novembar: gloginje, idirot, klekinje, maslacak, odoljen,
zubaca, repusina, trava od srdobolje, bundevino seme, zeciji trn,
slatki koren, zubaca idr
12) decembar: imela
MASLACAK
Latinski naziv: Tarxacum officinale .Eng - Dandelion
Opis biljke: Maslacak je trajnica koja najcece raste po
travnjacima, livadama, parkovima, te uz staze i ivice. Lekovit je i
jestiv, jedna je od onih biljaka koju nalazimo svuda. Veoma je
korisna biljka za caj, salate, sokove, variva, supeKao lekoviti
delovi biljke sabiru se koren, list i cvet.U slubenoj jeupotrebi
biljka u cvatu, ili koren sa biljkom, dok se u narodnoj medicini
sabiru i cvetovi.Maslacak pojacava lucenje uci, deluje kao
diuretik, pojacava rad bubrega, cicenja krvi, pomae kod lecenja
gihta, reumatizma , konih ekcema, cireva kod pomanjkanja apetita...
Lekoviti deo biljke: Cveta od marta do maja.Maslacak od aktivnih
lekovitih materija sadri gorke materije, mnogo kalijuma u nadzemnom
delu, smole, etericno ulje, 40% inulina u korenu.Listovi sadre 16
18 % vitamina C, gvozdja oko 3% ,dakle vie nego pinat !.Mladi
listovi u prolece ukusna su i zdrava osveavajuca salata, a mogu se
skuvati i kao varivo. Da se otkloni gorcina, mladerozete valja
ostaviti u vodi preko noci.Lekovito delovanje: Maslackov caj moraju
piti dijabeticari, a preporucuje se i svaki dan savakati 5 do 10
upljih stabljika. Caj pomae i u terapiji malookrvnosti, gihta,
reume, neredovite menstruacije i ucnih kamenaca.Koren i stabljika
sadre gorku materiju taraxacin koji deluje diureticki, a moe
izazvatiprolive i smetnje u srcanom ritmu. No, vidljivi znakovi
trovanja nastupaju tek kad se biljka konzumira u velikim kolicinama
narocito gorki stariji delovi biljke. Mladi su listovi potpuno
bezopasni..CAJ:Caj se priprema najcece od suvog usitnjenog korena.
Jedna kasika korena stavi se u 2 cl vode, kuva na laganoj vatri
nekoliko minuta, procedi nakon 15 minuta i pije tokom dana
nezasladjeno, ili jo bolje,zasladjen pravim domacim medom.Taj caj
procicava organizam, pomae kod degeneracije hrskavice, podstice
znojenje.Pomae u borbi protiv debljine i celulita.Koren se isece na
tanke ploke,pa se moe jesti sirov na hlebu, sa maslacem. Ipak,
bolje ga je skuhati. Ispren i samleven koren odlicana je zamena za
kafu. Mladi i jo tvrdi cvetni pupoljci mogu se kiseliti usircetu i
koristiti kao zacin umesto kapare.Maslackov sirup ( med )Tri cetiri
pune ake cvetnih glavica maslacka (svee) preliti sa 2 litre kipuce
vode, I prokuvati. Procediti da se iz cvetova iskoristi sav
lekoviti sok i u jo toplo dodati 1,5 kg ecera ili odgovarajucega
zasladjivaca, te sok od dva limuna. Ukuvavati na laganoj vatri
stalno meajuci do gustoce sirupa.Dobijeni sirup se puni u ciste
staklenke u kojima se obicno I konzervira voce. Dobijeni sirup
jedva se po ukusu razlikuje od meda. Ovaj sirup jaca i procicuje
organizam, regulise varenje, jaca apetit.Uzima se po jedna kasika
pre svakog obroka. Nakon svake upotrebe, staklenku dobro
zatvoriti.
Izvor http://www.cafe.ba/biljke/109_MASLACAK.htmlNasi tektovi i
recepti
http://vegan.editboard.com/search.forum?mode=searchbox&search_keywords=maslacka&show_results=topics
Samoniklo jestivo bilje
[size=12]U proljee, priroda je arobni vrt u kojem ubiremo hranu
i lijekove. Veina samoniklih jestivih biljaka je ujedno i ljekovita
pa ih moemo suiti za ajeve. Prema namjeni inainu upotrebe,
samonikle jestive biljke mogu se razvrstati u vie skupina. Najveu
ini raslinje koje slui kao zeleno povre. Njima treba dodati jo i
zainsko i ajno bilje.
Danas emo govoriti iskljuivo o koritenju samoniklih jestivih
biljaka koje e nam uskoro biti na raspolaganju.
Tu su tri kategorije: biljke za pripremu jela, biljke za
pripremu svjeih sokova i biljke za ajeve (svjee).
1) Za jelo: izdanci bljuta i hmelja (tzv. paroge), kopriva,
estragon, jaglac, tratinica, stolisnik, srijemu i vlasac.
2) Za svjee iscjeene sokove: matinjak, kopriva, srijemu, metvica
ostale svjee ljekovite biljke u minimalnim koliinama.
3) Za ajeve: sve ostale biljke s donjeg popisa osim tratinice,
srijemua, vlasca i estragona.
Bazga Sambucus (list) - dijuretik, potie izluivanje mokrae kod
bubrenih problema, eerna bolest, dini organi
Dobriica Glechoma Hederacea K. (list i cvijet) povoljna utjecaj
na sluznicu dinih putova, pobuujecjelokupnu izmjenu tvari, protiv
ivanih tegoba (neurastenija, histerija)
Estragon ili tarragon zainska biljka
Gavez Symphytum officinale L. (korijen) protiv teko zacjeljivih
i gnojnih rana i za bre zarastanje loma kostiju, potie stvaranje
stanica
Jaglac Primula officinalis Hill. (list i cvijet) - za dine
organe i ienje krvi
Jagoda Fragaria Vesca L. (list) - za oporavak poslije
bolesti
Kopriva Urtica Dioica L. (list) - najbolje sredstvo za ienje
krvi
Kupina Rubus Fruticosus L. (list) - protiv proljeva, upale
crijeva i eluca, protiv konih neistoa
[color:6608=#018D25 ! important]Ljubiica Viola Odorata L.
(cvijet) protiv ivanih tegoba i nesanice
Malina Rubus Idaeus L. (list) ajno bilje
Maslaak Taraxacum officinale Web.- (list i cvijet) dijuretik za
poboljanje izmjene tvari u organizmu, ienje krvi, giht, reumatizam,
koni ekcemi, irevi, [color:6608=#018D25 ! important]debljina,
lijenost crijevaFranc. Piss-en-lit (piki u krevet), engl. Dendalion
(dent-de-lion)
Matinjak Melissa officinalis L. - (list) protiv svih moguih
bolesti
Metvica Mentha Piperita L. - (list) pospjeenje rada ui, protiv
unih kamenaca, eluanih i crijevnih tegoba
Pelin Artemisia absinthium L. (list) zainska biljka za
izazivanje apetita i poboljanje probave
Plunjak - Pulmonaria officinalis L. (list i cvijet) - dini
putevi, kaalj, gripa, upala plua, bronhitis, tuberkuloza,
promuklost
Srijemu Allium ursinum - (list) - zainski dodatak juhama,
salatama, umacima i varivima
Stolisnik Achillea millefolium L. - (list) moe biti i zainska
biljka umjesto perina
Tratinica Bellis perennis L. - (list i pupoljci)
Trputac Plantago Lanceolata L. (list) protiv svih oboljenja
dinih organa i crijeva, protiv krvarenja
Vlasac Allium schoenoprasum L. (list) - zainska biljka
Izvor
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=355[/size]
JESTIVO DIVLJE BILJE
Ovaj spisak sadri upotrebljavano jestivo samoniklo (divlje)
bilje i slui kao informacija o nazivu divlje biljke, opisu, glavnim
karakteristikama i nameni u ushrani.ARTIOKA DIVLJA (Cynara
carduncalis) koristi se samo cvetna glavica (bez korena, stabljike
i velikih listova). Sadri luteonin i aligenin koji imaju lekovito
svojstvo. Priprema se na isti nain kao gajena artioka.Lekovita
svojstva: deluje na krvne sudove, poveava njihovu
elastinost(prvenstveno velikih arterija vrata i nogu). Moe se
uvrstiti u namirnice koje preveniraju modani i srani udar.BEDRENIKA
(Pimpinella saxifraga) koristi se mladi koren, koji raste na
nizinskim livadama i umskim istinama. Sadri etarsko ulje,
pimpinelin, tanin, gumu, kumarin, umbeliliferon, saponizid i
smolu.BOKVICA enska (Plantago major) sadri:belanevine, eer, masna
ulja, vitamin C, limunsku kiselinu, tanin, pektin, saponizid,
fitoncid, sluzi. Koristi se list koji se bere od maja do
septembra.BORA, boraina (Borago officinalis) listovi su vrlo ukusni
mladi. Koristi se kao zain za salatu (naroito od krastavaca),
povre, supe i umake. Plavi cvetovi su jestivi i koriste se za
dekoraciju.Lekovita svojstva: pomae kod prehlada disajnih
puteva.BOROVNICA, borovnjaa (Vaccinium myrtillus) koristi se svei
ili osuen bobiasti plod, jedu se svei, ukuvani, kao voni sok, a
pravi se i vino. Plod je tamnoplave boje, sadri: mineralne materije
(magnezijum, kalijum, fosfor), brojne vitamine (provitamin A, B1,
B2, B6 i C), eer, limunsku, jabunu i ilibarsku kiselinu, pektin,
arbutozid, holin, flobatanin i sluz.Lekovita svojstva: blagotvorno
deluje kod dijareje, za nerve i oi.Napitak (od 120 g ispasiranih
bobica pomeanih sa mlakim mlekom) smanjuje nadraenost eluca. Gusto
skuvani sok pomae kod fleka na koi i svraba.Posebna napomena: ruski
naunici su napravili preparat, prirodnu kombinaciju za ouvanje i
poboljanje vida. On sadri bioloke aktivne materije borovnice
(antocijane, organske kiseline, karotin, pektinskematerije) i
vitamine B1, B2, B6, vitamin C, vitamin P (rutin) i cink.BOSILJAK
(Ocimum basilicum) upotrebljava se samonikli i kultivirani, samo
list u sveem ili suenom stanju kao zainska biljka, naroito u
mediteranskoj kuhinji. Koristi se u salatama, supama, jelima od
povra, ribama, umacima i marinadama. Najbolje odgovara u jelima od
paradajza, patlidana, belog luka isireva. Od listova bosiljka,
maslinovog ulja, belog luka, sveeg sira, soli i pinjola priprema se
dobro poznati pesto, talijanski preliv za testenine, salate,
sendvie.Miris bosiljka je sastavljen od preko 100 razliitih
sastojaka eterinih ulja od kojih u sveem listu ima od 0,020,9%, a u
suhomstanju i do 1,5%, zavisno od lokaliteta i porekla (drave).
Listovi imaju intenzivan i veoma aromatini ukus bibera. Svee listie
iseckati sitno ili ih koristiti cele za garniranje.Lekovita
svojstva: poboljava apetit, pospeuje varenje, deluje umirujue,
omoguava dobar san, koncentraciju i ublaava upalu.Povoljno deluje
na sniavanje eera u krvi, smanjuje krvni pritisak I holesterol.
BRANJENIK, divlji spana male je energetske vrednosti, 54 kalorije u
100 g. Sadri belanevine, mast, ugljene hidrate, vitamin A i C.
Koristi se list na isti nain kao i spana.BRUSNICA (Vaccinium vitis
idaea) plodovi su sitni crvene bobice, kiselog ukusa. Koristi se
kao hrana i poseduje lekovita svojstva. Plodovi brusnice
poboljavaju apetit, a aj od lista i plodaima nakiseo ukus sa blagim
antibakterijskim dejstvom.CIKORIJA, vodopija, cigura (Cichorium
intybus) koristi se mlado lie i koren. Sadri: 7,7 % suve materije,
0,4% belanevina, 0,13% biljne masti, 4% ugljenih hidrata, mineralne
materije (gvoe, kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor), provitamin
A,vitamine B1 i B2, 2,9 mg vitamina C i vitamin K. Osnovni sadraj
korena je inulin (voni polisaharid), zatim pektin, voni eer, skrob
I cikorietol. Preporuuje se dijabetiarima zbog sadraja inulina
jersniava nivo eera u krvi. Oblik lista je slian maslaku. Od nje su
stvorene nove vrste, kao: rukola, uta i crvena cikorija, sve vrste
radia i krupno mesnati koren, od kojeg se pravi cikora. Uglavnom se
koristi za salatu, omlete, kuvano povre, kolae, aj i dr. ili kao
zain drugim jelima. Pripremljena jela od lia su specifinog
ukusa.Suenjem, prenjem i mlevenjem korena cikorije dobija se nekada
poznata cikorija (zamena za kafu). Suvi koren sadri oko 72%
ekstrativnih materija, veim delom eera, zatim inulina 6-7%, gorku
materijuintibin i eterino ulje.iAK (Arctium lappa L.) za jelo se
koriste mladi izdanci, mlade sone stabljike, listovi i koren
biljke. Bogat je mineralnim sastojcima (naroito gvoem), vitaminima,
prirodnimeerima, naroito skrobom, organskim kiselinama i inulinom.
Upotrebljava se presan, kuvan, pren ili osuen kao dodatak razliitim
jelima od povra. Proleni ili jesenji mladi izdanci nakon to izbiju
iz zemlje (skupljeni u martu i aprilu ili u jesen) su mekani i
mesnati. Oni sadre 25-40% vitamina C i oko 11% karotina, malo
sluzi, tanina I eterinog ulja.Mlade sone stabljike (seku se pre
nego biljka procveta) i peteljke lista ljute se i koriste sirove u
obliku salate, od njih se pripremaju orbe, variva i pire ili se
pohuju. Pre glavne pripreme mogu se prokuvati. Stabljike se jedu i
kao desert, prokuvane i ueerene. Koren biljke (Bardannae radix) se
upotrebljava presan, kuvan, pren ili osuen kao dodatak razliitim
jelima od povra. Koren ima 71 kaloriju, a u 100 g sadri: 1,33 g
belanevina, 0,47 g masti, 15,70 g ugljenih hidrata, oko 45% inulina
(posebne vrste eera), masnih kiselina, fosforne i taninske
kiseline, drugih organiskih kiselina, masnog I etarskog ulja. Od
sveeg korena mogu da se pripremaju orbe, varivo I pire. Duim
ukuvavanjem dobija se slatki sirup, pogodan u dijetalnoj ishrani.
Osuen koren se moe koristiti na razne naine. Napitak slian kafi
priprema se od peenog i samlevenog korena ika. Moe biti I dobra
zamena za krompir jer sadri mnogo skroba. Osuen i samleven koristi
se kao dodatak raenom ili peninom branu za pripremu hleba, raznih
peciva i poslastica. Bere se u avgustu i septembru. Organizmu daje
snanu energiju i deluje okrepljujue. Slae se dobro sa
ostalimkorenastim povrem, itaricama i mahunarkama. Peen i mleven
koristi se kao zamena za kafu. U zimskim mesecima se konzervie
mariniranjem ili suenjem. Koristi se u dijetalnoj ishrani kao
ukusno povre.IOKA DIVLJA (Helianthus tuberosus L) krtole ioke ne
sadre skrob ve samo inulin (neka vrsta polisaharida), koji za vreme
varenja i razgradnje u organizmu prelazi u fruktozu, prirodni eer.
Fruktoza je najbolji prirodni zaslaiva (dvaput slai od obinog eera)
koji doprinosi prirodnoj kontroli oseaja gladi.
UBAR (Satureja hortensis) veoma aromatina biljka koja se koristi
u malim koliinama umesto bibera. Koristi se u sveem i osuenom
stanju kao zain za jela od mahunarki, kupusa, mesa, divljai,
gljiva, kobasiarskih proizvoda, salate i dr. Odlian je za
stavljanje krastavaca i paradajza koje se dodaje uz fino povre,
meso ili ribu, jer njegova eterina ulja preuzmu osnovni ukus
namirnica.Lekovita svojstva: pojaava apetit, ublaava nadimanje i
druge stomane tegobe.UVARKUA (Sempervivum tectorum) sadri eer,
mineralne soli, jabunu i mravlju kiselinu, sluz, gumu. Koristi
selist, koji se bere od aprila-juna i u septembru.DRAGUAC,
potoarka, krea (Nasturtium officinalis) je samonikla biljka, raste
u plitkim rekama, potocima, izvorima, pue ili pliva na vodi. Vrci i
listovi finog su i malo gorkog ukusa.Koriste se za salatu, kao
dodatak drugim varivima i zain jelima. Bogat je vitaminom C i
eterinim uljem.Lekovita svojstva: utie na luenje probavnih
sokova.UMBIR, ginger (Zingiber officinalis R.) uspeva u skoro svim
zemljma tropskog podruja. Raste do 2 m visine, ima velike
duguljaste listove i roza cvetove. Koristi se samo koren biljke.
Sve umbir je svetlo-smee boje, a meso je sono svetloute boje.
Miriljav je, papren, malo gori i ima slatkasto-vonu komponentu.
Koren se koristi sve, osuen ili u prahu, kao zain, a ima i lekovita
svojstva. Ljutu aromu daju ulje umbira i eterina ulja. Kvalitet i
jaina zavise od sorte, oblasti uzgajanja i perioda branja. U naem
podruju se uzgaja samo japanski, sa manje ljutine i podsea na
pomorandu. Pristaje uz sva jela, peenje, umake, orbe i kolae.
Ljutkastu aromu daje i kuvanim jelima mesa i ribe, a kombinuje se i
sa drugim egzotinim zainima. Zbog vone arome moe se koristiti i kao
dodatak slatkiima (sitnim kolaima, pralinama, desertima, sirupima,
likerima, slatkoj zimnici). umbir emituje toplotu, pa se tokom zime
preporuuje aj od umbira. to se due kuva jelo je pikantnije. umbir
je I afrodizijak, grickanjem sveeg ili kandiranog, poboljava
ljubavnu elju i jaa potenciju. Najkorisnije ga je oljutiti,
izrendati (ili sitno iseckati) i dodati ga pred kraj kuvanja u jelo
(radi blage ljutine).Lekovita svojstva: otvara apetit, poboljava
probavu. aj pomae kod prehlada i stomanih problema. Prah unitava
elije raka jajnika, jer ubrzava proces u kome kancerogena elija pod
uticajem enzima iz umbiraunitava samu sebe. Nekoliko kolutova sveeg
umbira osveava kupku. Prethodno kolutove ostaviti da odstoje 15
minuta u kljualoj vodi, a zatim dodati u kupku, koja pobojava
cirlulaciju. Kandirani umbirpomae kod munine.Nain uvanja: sve se
moe ouvati u hladnjaku do tri nedelje ili ga zamrznuti na duer
vreme. Zamrznuti umbir se lako deli, ljuti i renda.ESTRAGON
(Artemisia dracunculus) koristi se veoma aromatini list kao zain za
supe, jela od paradajza, piletine, ribe I gljiva, testenine, salate
i umake. Najbolje ga je koristiti u sveem stanju u malim koliinama.
Svoj ukus razvija tek u toku kuvanja. Ima blago gorak ukus, slian
ukusu bibera. Mladi listovi se koriste i kao salata. Sadri 0,10,4%
eterinog ulja. Od lista se pravi estragonsko sire.Lekovita
svojstva: poboljava apetit.GAVEZ (Symphytum officinale) koristi se
tamnosmei koren, mlado lie i izdanci. Sadri: eer, mineralne
materije, osobito vitamin A i C, asparagain, alantoin, etarsko
ulje, gumu, sluzi, smole i tanin. Mladi listovi se upotrebljavaju
samo u rano prolee dok su neni i ukusni, pomalo oporog ukusa slinog
krastavcima. Mladi izdanci gaveza su ipak najukusniji. Svei gavez
se ne upotrebljava jer se smatra da se u listovima i izdancima
nalaze neki tetni sastojci. Ove tetne sastojke toplota (termika
obrada) prikuvanju potpuno razgrauje.HRAST (Quercus) postoje oko
200 vrsta, a najpoznatiji su: lunjak (Quercus robur), cer (Quercus
cerris), kitnjak(Quercus sessiliflora), medunac (Quercus
lanuginosa), sladun(Quercusconfeta), crnika, esvina (Quercus ilex)
i dr.ir cera se koristio u ishrani ljudi tokom rata i poratnih
godina. Pravilo se brano i ukusan hleb. Kora ira sadri gorke
materije, pa se prethodno pee na 150oC dok ne otpadne, ili se kuva
u dve vode.IIROT (Acorus calamus L.) upotrebljava se za pripremu
mnogih jela, likera i desertnih pia, aromatinih i gorkih rakija.
Sadri etarsko ulje, smole, tanin, amorfne ute mase akorina I malo
organskih baza. Najee se mea sa korijanderom i koristi u vidu
ratnog cimeta ili kao ratni cimet. Etarsko ulje i akorin otvaraju
apetit i poboljavaju varenje.IZOP (Hyssopus officinalis) sadri
kalijum nitrat, eer, etarsko ulje, diosmozid, marubin, pektin,
fito-sterol, holin, sluzi, tanin i razne soli. Pomalo je gorkog
ukusa, podsea na nanu i timijan. Izuzetno je ukusna u jelima od
mesa i ribe, kao dodatak u biljnom puteru, majonezu, biljnom ulju,
u jelima od krompira i mahunarkama.Lekovita svojstva: etarska ulja
imaju dezinfekciono dejstvo. aj od izopa je veoma efikasno sredstvo
protiv kalja.JAGOREVINA, jaglac (Primula veris L.) viegodinja je
zeljasta biljka i javlja se u nekoliko vrsta, ima hranljiva i
lekovita svojstva. Rizom im je ta-nak, izduen, obrastao iliastim
korenovima. Iz rizoma izbija rozeta od nekoliko listova, a zatim
drka i na kraju uti levkasti cvetovi. Lisna rozeta se formira u
rano prolee. Listovi su jajasti ili izdueni, zaobljenog vrha,
naborani, dlakavi na naliju. Plod im je valjkasta aura. Listovi
(Primulae folium) sadri: eer, vitamine (karoten, vitamin C oko 500
mg%), flavonoid, primaverin, do 2% saponizida, saponin, sluzi i
metilni salicilat. List za ishranu treba da bude potpuno mlad i
beru se samo nekoliko iz rozete. Stariji listovi su neupotrebljivi,
jer su gorki. Mladi listovi se koriste svei, kao dodatak salatama
ili varivima. Netreba ih koristiti u velikim koliinama jer su u
njima prisutni saponozidi (koji su blago otrovni). Lie se pre
upotrebe popari kljualom vodom, voda se baci i dalje se priprema
kao i spana. Listovi se ubrajaju meu najbogatije izvore C
vitamina.Cvetovi (Primulae flos) su prijatnog mirisa na med i
sladunjavog ukusa. Svei cvetovi se mogu dodavati u salate kao
ukras.Kontraindikacije: u veim koliinama je tetna po zdravlje
ljudi.Posebna napomena: jagorevina je stavljena na listu zatienih
biljnih vrsta.JAREBIKA (Sorbus aucuparia L.) plod je
okruglast,ukastocrven, gorkog i kiselog ukusa. Sazreva krajem
avgusta a bere seposle prvih mrazeva. Plod u 100 g sadri: 72 g
vode, oko 6 g eera(fruktozu, glukozu, sorbozu, i saharozu), 100 mg
vitamina C, tanina,sorbitne, citronske, jabune, jantarske i vinske
kiseline, 20 mg%karotina. U tragovima ima i parasorbinske kiseline
koja je otrovna.Veoma je lekovita. U ishrani od zrelih plodova se
priprema sok,marmelada i pekmez, pravi se veoma dobro sire, a pee
se i rakija.Lekovita svojstva: kod laringitisa, edema glasnih ica,
bolesti srca i krvnih sudova, hemoroida, opstipacije i dr.KADULJA,
alfija (Salvia officinalis) dugoljasti,sivozeleni, somotasti
listovi imaju veoma intenzivan miris (malopodsea na kamfor).
Koristi se list koji je prijatnog mirisa i gorkogukusa. Sadri
etarsko ulje, tanin, smolaste i gorke supstance. Koristise kao zain
za meso, dodaje se evapu i umacima od paradajza.Nezamenjiva je kod
telee jetre.Lekovita svojstva: pospeuje varenje, deluje
antiseptiki, ublaavaglavobolju i nervnu napetost. Njegova etarskla
ulja su veoma lekovitakod obolele sluzokoe.KAMENIKA (Saxifraga) ima
pikantan i osveavajuiukus, slian orahu. Miris podsea na krastavac.
Sadri puno vitamina C.Obavezan je sastojak zelenim umacima, koristi
se za jela od jaja,zainjavaju se supe, salate, jela od povra i voa.
Moe se i zamrznuti.Lekovita svojstva: blagotvorno deluje na
srce.KAPRA, kapri (Capparis spinosa) koriste se cvetnipupoljci i
zrna veliine bibera koji se konzerviraju u siretu. Cvetovisadre
pektinske materije, eterina ulja, saponine i smole. Koristi sekao
zain u vidu dodatka u pripremi pikantnih sosova, preliva, salata iu
raznim predjelima koja treba da imaju pikantniji ukus.
Lekovitasvojstva: podstie apetit i olakava varenje.KESTEN PITOMI
(Castanea sativa L.) plodovi sucrvenkastosmee boje i nalaze se u
bodljikavoj auri po nekolikokomada. Veoma su hranljivi, ukusni,
slatkasti i teko se vare. 100 gima 245 kalorija. Sadri 2,42 g
belanevina, 45,54 ugljenih hidrata(najvie skroba 44 g u sirovom
oljutenom plodu), 2,26 g masti. Odminerala sadri kalijum, natrijum,
fosfor, gvoe, kalcijum, sumpor,magnezijum, hlor, mangan, bakar, a
od vitamina A, B1, B12, C, E i 8,1 gdijetalnih vlakna.Plod kestena
(jezgra) se koristi u sirovom (oljutenom) i termikiobraenom stanju
(kuvan ili peen). Pre termike obrade (za kuvanje ilipeenje)
obavezno noem zasei vrh opne svakog kestena. U sveem
stanju(oljuteni) mogu da se kuvaju, poiraju u mleku ili crvenom
vinu ilidinstaju na maslacu za ukraavanje jela. Od kuvanih
oljutenih kestena(oko 25 minuta sve dok se opna ne odvoji) priprema
se pire (za supu,umake, dodatak jelima, nedevima i poslastice) ili
kao prilog uz crvenikupus. Poznato je da se kesten pire s dodatkom
eera i laga pretvarau omiljenu poslasticu, tortu. Zaseeno kestenje
se pee u poklopljenomtiganju oko 10-15 minuta uz treenje ili u
otvorenom plehu u penicioko 15 minuta na 200oCdok se kora ne
odvoji. Posle peenja kestenje se ljuti i jede. Tankakoica se
najbolje uklanja noem. Sueni kesteni se prerauju u brano,bogat je
eerima. Brano se koristi za pripremu hleba (dodatakbezglutenskom
branu), kolaa i poslastica (palainki, keksa i torti).Lie pitomog
kestena se odlikuje visokim sadrajem K vitamina. Ukulinarstvu se od
kestenova pripremaju supe, pirei, nadevi, razneposlastice a koriste
se i kao dodatak drugim jelima.Lekovita svojstva: utie na bre
zarastanje rana, od lia se priprema aj, slian pravom aju).KISELICA,
tavelj (Rumex cetossela) koriste semladi soni listovi i izdanci
nakiselog ukusa koji se beru u prolee, ai kasnije posle koenja
livada. U veim koliinama nije preporuljivjer njegovi sastojci
stvaraju tegobe. Od njih se pripremaju jela kao iod divljeg zelja,
ali i salate, umaci i kremovi. Mogu se konzerviratiza zimu na
razliite naine. KOMORA, mora (Foeniculum vulgare P, Mill) liina
kopar, ali mirie na anis. U ishrani se koristi list, lisna drka(kao
zain) i zadebljali gomolj. On sadri 2-6% etarskog ulja, iji
jeglavni sastojak anetol 50-60%, fenhol, alfa-pinen, limonen i
felandren.Osim toga plod sadri oko 18% biljnog ulja, 5% eera i
20%belanevina, zatim mineralne materije (kalcijuma i fosfora),
vitamine(beta karotin oko 7mg%, grupu vitamina B, vitamina C od
50-120 mg%).Svi delovi imaju sladak ukus i prijatan miris koji
potiu od fenolnogjedinjenja anetola koji ima antiseptino dejstvo.
Gornji delovi(listovi) se upotrebljavaju sirovi, kao zain ili kao
dodatak kuvanimjelima (varivima: graku, bobu, soji), za umake,
omlete, supe,marinade. Zadebljanje se koristi za jelo pojedinano
ili ukombinacijama. Kuvan se obino jede s nekim prelivom. Odlian je
zavarivo ili peen uz dodatak peruna, origana ili belog luka.
Svegomolj se koristi i kao salata, zainjen solju, uljem i sokom
odlimuna. Koristi se i kao dodatak hlebu i pecivima,
konzervisanompovru. Dodaje se plodovima mora, ribi, svinjetini,
umacima i keksu.Ekstrakti etarskog ulja se koriste u proizvodnji
likera, desertnihalkoholnih i bezalkoholnih pia, za proizvodnju
slatkia, bombona i dr.Lekovita svojstva: osveava, pospeuje probavu,
jaa apetit,preporuuje se kod kalja i oboljenja disajnih puteva i
dr. Sok odgajenog komoraa pomae kod skorbuta, reumatizma i nervoze.
Ulje sekoristi za inhalaciju i obolela reumatina mesta.KOPRIVA
VELIKA, prava kopriva (Urtica dioica) iKOPRIVA MALA (Urtica urens)
u ishrani se koriste samo svei iliosueni vrni listovi obe vrste
kopriva. Lie koprive je niskokalorino i veoma lekovito. U 100 g
jestivog dela ima svega 58 kcal.Ima veliku fizioloku hranljivu
vrednost: belanevina (5,5%), koje susastavljene od niza
nezamenljivih esencijalnih aminokiselina osnovnihnosioca ivota, 0,7
odsto masti i 7 odsto ugljenih hidrata. Sadriminerale (najvie gvoa
i mangana), zatim kalcijuma, fosfora,natrijuma, sumpora, kalijuma,
magnezijuma, silicijuma, tanina, soli idrugih minerala, enzime i
organske kiseline (mravlju, maslanu,siretnu i pantotensku kiselinu)
i supstance koje deluju na sekrecijueluca. List je bogat vitaminom
A (beta karotinom do 20 mg na 100 g) ivitaminom C (75 do 140 mg,
odnosno 20 puta vie vitamina C nego uzelenoj salati ili drugim
vrstama gajenog povra), B2 i K vitamina,hlorofil, flavonoide,
histamine, enzime, tanine, vosak. i 3% celuloze.Hlorofil podstie
razmenu materija, isti organizam, dezinfikuje rane ipospeuje
njihovo zarastanje.Listovi se koriste za pripremu raznih jela:
orbi, variva, kae, umaka,kao nadev za razna peena testa (pite) i
salate. Koriste se samo vrnimladi listovi, koji mogu da se pre u
ulju, kuvaju kao spana. Koprivetreba popariti vodom i na taj nain
odstraniti toksin, a zatimizgnjeiti, praviti od nje pire koji se
moe upotrebiti kao prilogmeanim salatama, uz meso, orbe, kajgane i
dr. Konzervira se suenjemza upotrebu u zimskim mesecima.Lekovita
svojstva: popravlja optu slabost organizma, smiruje kaalj,pomae kod
gripa, prehlade, bronhitisa, astme, upale krajnika i plua,poboljava
varenje, popravlja krvnu sliku (protiv anemije). Jaaorganizam,
srani mii, stimulie aktivnost srca, ubrzava cirkulaciju,regulie
krvni pritisak i proliv, zaustavlja spoljanje i unutranjekrvarenje,
u sluajevima fizike iscrpljenosti, dobar je stimulans zajaanje
korena kose i dr. Pomae kod ateroskleroze, upaljenih iproirenih
vena i hemoroida, krvarenja iz nosa. isti, jaa krv,smanjuje eer i
mokranu kiselinu u krvi, smiruje upalu sluzokoe,eluca i ir,
stimulie rad creva, jetre, izluivanje ui, utie naveu aktivnost
bubrega, izbacivanje vode iz tela. Pomae kod uveaneprostate, reume,
artritisa i gihta. Jaa i umiruje nerve (naroitoprotiv neuralgija,
iijasa, vratobolje i lumbaga).BRANJE I KONZERVIRANJE LISTOVABeru se
samo 34 mlada (gornja) zelena lista sa stabljikom (vrne visine do
15 cm), u prolee (od marta do maja).Nakon koenja (ili runog branja)
ostavi se da jedan dan uvenu, zatimse rasprostru u tankom sloju na
suvom i promajnom mestu da se osue. Saosuenih stabljika se paljivo
otkinu listovi i uvaju u kartonskojkutiji ili platnenoj kesi u
kojima treba da budu dobro sabijeni.Posebna napomena: svei listovi
i stabljika su pokriveni lako lomljivimdlaicama, koje se kod
najmanjeg dodira lome i zabadaju u kou,isputajui acetilholin i
histamin (usled kojih svea kopriva ari).Ovo svojstvo se gubi odmah
nakon prelivanja sveih kopriva vrelomvodom. Vano je znati da samo
svea kopriva jako ari, dok uvenulamnogo manje, a suva ne
ari.OSNOVNA PRIPREMAU sveem stanju: ubrane listove mladih kopriva
treba probrati idobro isprati vodom, zatim popariti (tako se
odstranjuju toksin),izgnjeiti i nakon toga koristiti.U suenom
stanju: konzervira se suenjem, za upotrebu u zimskim mesecima.
KORIJANDER (Coriandrum sativum) samonikla (ilikultivisana)
biljka, ima svetlozelene rasperjane listove i ukaste ilismee
plodove koji sadre etarsko ulje. Listovi su slini perunu
imiriljavi. Seme podsea na biber.Koristi se samo potpuno zrelo
osueno aromatino seme, prijatne arome,kao dodatak slanim i slatkim
jelima od povra, za supe, testenine,mesa, divljai, ribe i peurke,
salate, ili za kiseljenje povra.Upotrebljava se za proizvodnju
rakije, likera i kao dodatak hlebu,pecivu, mesnim preraevinama
(kobasicama), medenjacima, a koristi se ikao zamena za
biber.Lekovita svojstva: otvara apetit, pospeuje varenje, podstie
radeluca, creva i jetre, spreava nadimanje, sniava holesterol,
jaakoronarni sistem, smiruje nervnu napetost.Posebna napomena: u
veim koliinama postaje otrovan. KRABULJICA listovi su vrlo neni i
osetljivi.Dodaje se u topla jela (naroito u supu i umake),
neposredno predserviranje. Ide uz argarepu, krompir, jaja, parglu i
dr.Lekovita svojstva: podstie rad bubrega i pomae kod
varenjaKRASULJAK, bela rada, petrovac (Bellis perrenis,Compositae)
jestiva je i lekovita biljka. Male je hranljivevrednosti, u 100 g
ima samo 35 kalorija. Koriste se mladi listovi,lopatiastog ili
jajolikog oblika. Svi listovi se nalaze u prizemljurozete. Mladi
listovi sadre belanevine, masti, ugljene hidrate(eer), vitamin C i
karotin, jabunu, siretnu i oksalnu kiselinu,zatim saponin, tanin,
smole, eterino ulje i gorke materije. Listovi sejedu sirovi ili
prokuvani, najvie u prolee i poetkom leta, ali i ujesen. Ukus im je
kiselkast, malo gorak i lagano opor. Salata jeukusnija ako se
ostavi zainjena da stoji 1-2 sata. Kombinuje se i sasalatom od
krompira ili drugog divljeg povra. Naroito su ukusniusitnjeni
listovi izmeani sa mladim sirom. Listovi se mogu meati saostalim
varivima ili se stavljaju u supu. Ovaj livadski krasuljak imajedan
nerv, a umski i jednogodinji krasuljak imaju po tri nerva iisto su
jestivi.Lekovita svojstva: jaa i podstie varenje, deluje kao lek
kojirastvara sluz, hladi, smiruje bolove i greve u elucu i crevima.
LAZARKINJA, lazarica (Asperula odorata) sadri proteine, skrob,
mineralne materije, kumarinske heterozide, gorke materije, etarsko
ulje.Kumarin nastaje prilikom suenja ove trave. Svee granice
lazarkinjetreba ostaviti preko noi na dobro promajnom mestu da se
osue. Stavitije u vodu da stoji oko 30 minuta, pa je
izvaditi.Lekovita svojstva: pomae kod bolova glave.LIVADSKO ZELJE,
poljsko zelje (Rumex pulcher) jezajedniko ime za raznovrsno
samoniklo (divlje) bilje koje se koristi uljudskoj ishrani.
Najpoznatije vrste su: bedrenika, branjenik,cikorija, crni slez,
iak, gavez (crni koren), kiselica (kiseljak),kopriva, livadska
detelina, loboda, luk vlaac, luk porjak, maslaak,matovilac, meja
apa, mijakinja, pupavac, poljsko zelje, sedmolist,pargla, tavelj i
dr. Lie je po pravilu bogato vitaminima iklorofilom (koji je
najdragoceniji sastojak lista), plodovi eerima ivitaminima, a
korenje i lukovice sadre skrob i eere, dok su nekiplodovi i semenke
izvor masnoa.Osim nabrojanog, sadre kiseli kalijum-oksalat, bogate
su vitaminom C,provitaminom A, mineralnim materijama (naroito
kalcijumom) i drugimkorisnim sastojcima. Koriste se mladi listovi i
izdanci koji su ukusnii soni. Njegovo lekovito dejstvo ima
terapijsku vrednost. Sakupljajuse pre pojave cveta. Najbolje ih je
brati ujutro po rosi ili poslekie, birajui biljke koje rastu po
senovitim mestima. Pripremaju se naisti nain kao i kultivirano
povre, slino spanau ili kupusu sa tomanje osoljene i kljuale vode.
Jelo se priprema bez meanja upoklopljenoj posudi. Pripremaju se kao
samostalno jelo ili se dodajuorbama, varivima, pasulju, pitama i
drugim jelima. Varivo je najboljepripremati u zemljanom
loncu.Listove livadskog zelja za salatu najpre oprati, ocediti i
prelitikljualom vodom i potom ocediti. Nekoliko kapi limuna ili
vinskekiseline, vitamin C e zatititi od razaranja na vazduhu.LOBODA
(Chenopodium album) male je energetskevrednosti, svega 63 kalorije.
Koristi se mlado lie obine lobode ijo nekih vrsta u prolee. Sadri
belanevine, masti, ugljene hidrate,mineralne materije i soli,
vitamin A (karotenoid) i C, gorke materije,sluzi, gumu, vosak.
Koristi se za salate, orbe, variva i druga slanajela sa mesom. Bere
se u aprilu, maju, junu, julu i avgustu.LORBER (Laurus nobilis)
upotrebljava se list kojisadri oko 13% eterinog ulja u kome su
glavni sastojci pinen icineol. Koristi se kao dodatak kuvanim
jelima od mesa i povra, mesimaod divljai, ribi, prelivima,
marinadama i dr. Lekovita svojstva:pospeuje probavu, smanjuje
nadimanje i smiruje ivce.LOTOS (Nelumbo nucifera) vodena je biljka
saprelepim, velikim, beloruiastim cvetom. Koristi se krtolast
koren(slian argarepi), koji u preseku ima dekorativnu aru.
Sadrihranljive sastojke: nelbumin (stimulie telesne tenosti i
miinotkivo), asparagin (pospeuje razlaganje i izbacivanje suvine
otpadnesluzi iz bronhija i plua) i skrob (sadri 13% jednostavnih
eera iodlian je izvor energije).Sui se u tankim krikama. Koristi se
za ishranu i pripremutradicionalnih lekovitih napitaka. Kuva se,
pri, ili se koristi kaododatak povru i supama ili kao lekoviti aj
(najefikasniji je odsveeg korena) ili njegovog praha.Bere se zimi,
jer tada ima najvie hranljivih i lekovitih sastojaka.Lekovita
svojstva: lei kaalj, prehladu, sinuse, infekcije, bronhitis, astmu
i veliki kaalj.LUK ALJMA, zimski luk ((Allium fistulosum L.)
koriste se pera, koja ostaju dugo zelena. Tera stalno novo lie
visineod 30 do 50 cm. Sadri mnogo mineralnih materija, vitamin C,
eterinaulja i flavonoide.Lekovita svojstva: pospeuje varenje,
deluje antiseptino i preventivno na oboljenja srca i krvotoka.LUK
SREMU, medvei luk, divlji luk (Allium ursinumL.) ima ga vie vrsta,
koristi se samo mlado lie u sezoni od aprilado juna i lukovica.
Listovi miriu na beli luk i blagog su ukusa, alukovica na meavinu
crnog i belog luka i ljutog je ukusa. Lukovica sekoristi isto kao i
beli luk. Sadri mineralne sastojke (sumpor,magnezijum, mangan,
gvoe, cink) kao i beli luk, vitamin C, karotin,alin, zatim ugljene
hidrate, belanevine, masti i celulozu i visokukomcentraciju sumpora
(alicina). Upotrebljava se sirov za salate ilikuvani listovi za
orbe, variva, piree, kao zain i dodatak jelima. Zanamaz se sitno
isecka i pomea sa mekim sirom i pavlakom, a seckani zaukraavanje
jela ili se dodaje hlebu. Mlada biljka se moe kiseliti zazimu.
Stajanjem i suenjem lia, razgrauju se njegove aktivnesupstance.
Lukovica se upotrebljava slino mladom luku, kao zain,dodatak jelima
(stavlja se na hleb) namazan maslacem, kao salata ilipodloga za
variva, kao zain orbama, krompriru i drugim jelima. Nikadase ne
razvijaju mlade lukovice (razmnoava se putem semena).Lekovita
svojstva: ima antibakterijska svojstva, sniava krvnipritisak, utie
na stvaranje krvi, isti krv, jetru, creva i eludac,jaa pamenje,
olakava iskaljavanje. Vino od sremua smanjuje sluz upluima i
dugotrajan kaalj.Kontraindikacije: osobe sa osetljivim elucem treba
da iseene listovepreliju toplim mlekom i da odstoju 2 sata, a zatim
piju gutljajj poglutljajLUK VLAAC, drobnjak, sitni perja
(Alliumschoenoprasum L.) divlja je i trajna biljka. Uzgaja se ili
rastesamoniklo i deo je svake zainske bate. Biljka je visoka od 15
do 35cm s malom i slabo oblikovanom lukovicom. Iz lukovice izbija
gust snopuskih i cevastih listova plavozelene boje. Ima vrlo fin
miris, na belii crni luk, koji je vezan za prisutnost razliitih
disulfidnih spojeva.Jelima daje lagan, sve ukus. Za jelo i zain
koristi se sitno iseckanisvei listovi, kao ugodan dodatak ili
aromat i dekoracija jela. See seiznad zemlje najmanje 3 cm, da bi
se sauvala lukovica za narednuupotrebu (ili sezonu). Iz lukovice
stalno niu novi listovi.Lekovita svojstva: skoro da nema lekovih
svojstava.MAJINA DUICA, majkina duica (Thymus serpyllum) prijatnog
je aromatinog mirisa i otrog ukusa. Koristi se za pripremupeenja,
posebno mlevenog mesa, specijaliteta od divljai, ribe, raznihumaka
i supa od zeleni.MAJORAN (Majorana hortensis) upotrebljava se
usveem stanju ili cela osuena stabljika pokoena oko 10 cm
iznadzemlje. Slian je origanu. Sadri etarsko ulje, tanin, gorke
materije,terpena. Koristi se za kobasiarske proizvode, guje i paje
peenje ijela od mlevenog mesa, jela od krompira i povra,
mahunarkama i raznimsupama, marinadama. Odlian je za umake za
testeninu i punjeno povre.Lekovito dejstvo: otvara apetit,
poboljava varenje (naroito masnajela), ublaava greve. Etarsko ulje
ima baktericidne osobine i smirujekaalj.Kontraindikacije: vee
koliine mogu da izazovu omamljenost i glavobolju.MASLAAK (Taraxacum
officinale) jestiva je ilekovita biljka. Jestivi deo biljke su
listovi, koji su vrlo bogatihranljivim materijama, naroito
proteinima. Listovi su prizemni,testerasto useeni ili perasto
deljeni koji obrazuju prizemnu rozetu.Cvetovi imaju oblik glaviaste
cvasti. Koren je vretenast i uzdunonaboran. Svi delovi biljke su
gorkog ukusa Za ishranu se upotrebljavajusvi delovi biljke: samo
mlado lie (stariji su gorki i tvrdi), koren icvet. Da bi se unitila
gorina treba pre upotrebe staviti 30 minuta uslanu vodu. List se
bere u rano prolee i u septembru kada biljkaistera novo mlado
lie.Mladi list maslaka sadri triterpene, fitosterole,
flavonoide,fenilkarbonske kiseline, mineralne materije (naroito
kalijum, gvoe,kalcijum i fosfor), vitamin C, karotin-provitamin A
(4 mg/100g),vitamine B1, B2. Lie se koristi za pripremu salate,
supe, orbe,variva, pirea, nadeva i dodaka jelima.Lekovita svojstva
listova: otvara apetit, utie na luenje mokrae,isti krv, odstranjuje
bolove ui i jetre i poboljava rad organa zavarenje. Sve sok deluje
blagotvorno kod bolesti bubrega, jetre, ui,mokrane beike, kod
malokrvnosti, nesanice, glavobolje, isti plua,eludac i creva.
Odlian je diuretik i ista organizma. Suvi listsadri oko 4%
kalijuma.Pupoljci maslaka, iako tvrdi, koriste se kao sve dodatak
salatama ili se kisele za zimu.Cvet maslaka se koristi za pripremu
poznatog maslakovog meda.Kombinirano mlado lie i koren, zainjeni
uljem i limunovim sokom(posle 4 sata stajanja, koriste se kao
vitaminska salata. Velikistariji listovi i cvetovi, koje ne
upotrebljavamo za jelo, slue zapripremu ajeva.Koren maslaka sadri
veu koliinu inulina (u suvom korenu u jesen ido 40%). Koristi se
kuvan (slino krompiru) ili sirov, iseen na tanketrake. Sitno iseen,
prosuen i pren koristi se kao zamena za kafu(slino korenu
cikorije).Kontraindikacije: neeljeni efekti mogu da se jave u vidu
eludanihtegoba i ree alergije na koi. Interakcije sa drugim
lekovima nisupoznate.MATINJAK, limun trava (Melissa officinalis)
koristi se list (Melissae folium) koji ima veoma specifian miris
kaolimun. List je tamnozelene boje, slatkoljutog ukusa. Svei list
sadri:0,05 do 0,3% etarskog ulja, vitamin C, eer, skrob, pektin kao
irozmaricinsku kiselinu. Glavni sastojak lista je etarsko ulje
(Melissaeaetheroleum) izuzetno osveavajueg prijatnog mirisa. U
sastavuetarskog ulja dominiraju monoterpenski aldehidi citrali
(geranial ineral). List se upotrebljava kao zain za pripremu supe
od povra,umake, prelive, marinade, kao dodatak salatama, namazima
od sira iosveavajuim napicima. Matinjak se po pravilu koristi sve
(iseckanolie). Iseen na trake u vonoj salati (ili serviran kao
ledeni aj)deluje aromatino, osveava i ima ukus limuna. Sueni
listovimatinjaka na temperaturi 35-40oC gube na kvalitetu.Lekovita
svojstva: poboljava varenje, protiv nadimanja,
neuralgije,histerije, gaenja, povraanja i proliva, smiruje nerve.
Eterina uljamatinjaka pomau pri grevima, pospeuju probavu, oputaju
i delujuumirujue. Koriste se osueni listovi, sakupljeni neposredno
predcvetanje (samoniklih ili gajenih) biljaka.MEJA APA, apica
(Heracleum sphondylium L.) male je hranljive vrednosti, svega 50
kalorija. Sadri belanevine,masti, ugljene hidrate, vitamin C i
karotin. Mirie na celer. Koristese mladi soni lislovi i mesnate
mlade stabljike s jo neotvorenimcvetnim pupoljcima, koji imaju jak
miris i pomalo su gorkog ukusa.Koristi se kao zelen za supu,
salate, meana variva i druga jela.Stabljika sa cvetnim pupoljcima
koristi se sirova ili se prethodnopopari s vrelom vodom, uvalja u
brano ili testo za palainke i peku naulju. Za jelo se koristi i
koren u kome ima dosta skroba i eera.Upotrebljava se kao dodatak
supama i varivima. Izrendan svei korenkuvanjem u vodi, dobija se
sirup koji se koristi kao zain, dodatak ipreliv za jela. Koren se
moe suiti i mleti za hlebno brano.MEHURICA OBINA, pljuskavac,
poganeva trava(Physalis alkekengi) stabljika je uspravna, slabo
razgranata, visineje 30-80 cm. U gornjem delu je pokrivena
dlaicama. Sone i slatkaste,veoma ukusne bobice istovremeno su i
kiselkastogorkog ukusa. Plodovi sekoriste kao voe.Napici sveih
bobica upotrebljavaju se za leenje bolesti bubrega ibeike, pospeuje
pranjenje creva i izluivanje vode iz organizma.Posle cvetanja
razvijaju se sjajne i sone, kao trenja velike zelenebobice, unutar
mehuraste ovojnice. Kada su zrele, postaju jarkocrvenoljubiaste
boje. Koriste se samo zrele bobice, jedu se sirove ilipreraene u
sok, a koriste se i za ukraavanje jela. Najee se jeduueerene ili
kandirane, kao dodatak vonim salatama, slatkim umacima iprelivima.
Prerauju se i u pekmez, dem i kompot. Pre kuvanja, sirovebobice se
kratko stave u zamrziva da se ukloni gorak ukus. Trebaobratiti
posebnu panju da plod ne dolazi u dodir s mehurastomovojnicom, jer
ovojnica sadri otrovni i gorak glikozid fizalin. Umalaoj koliini se
nalazi i u zelenim (nedozrelim) plodovima.Lekovita svojstva:
potpomae rad bubrega i izluivanje mokrae, kodzastoja mokrae, tekog
i bolnog mokrenja, deluje na upalu bubrega,beike i mokranih kanala,
kod reume i artritisa, regulie menopauzu iklimakterijumske
smetnjeKontraindikacije: preporuka je strunjaka, da se dnevno moe
pojestinajvie do 20 sirovih bobica. Vru aj od ploda mehurice
podstieznojenje i smanjuje povienu temperaturu.MEHURICA PERUANSKA,
jagodasta mehurica egzotina je varijanta obine mehurice. MENTA,
nana (Mentha piperita) dodaje se jelima samlevenim mesom,
jagnjetini, masnim jelima, salatama, umacima, mesima srotilja,
ribi, peradi, slatkim jelima, ajevima i likerima..
Lekovitasvojstva: poboljava apetit, olakava varenje, ublaava
stomane tegobe.MIROIJA, kopar (Anethum graveolens) imaosveavajui
miris. Koriste se listovi i semenke kao dodatak jelima odmesa, riba
i povra, za supe, orbe, umake, salate, majoneze, sireve iza
pripremanje zimnice. Sadri: etarsko ulje, masno ulje, C
vitamin,pektin, azotna jedinjenja, limonen, karvon.Lekovita
svojstva: ublaava greve u stomaku, jaa otpornost organizma, deluje
na upalu usne upljine.
MIRTA, mra (Myrtus communis) koristi setamnozeleni list i plod.
List sadri: etarsko ulje (0,30,5%), gorkematerije, tanin, smolu,
vitamin C, a plod: etarsko ulje, eer, pektin,ilibarsku, vinsku i
jabunu kiselinu. Upotrebljava se za ueerenovoe u alkoholu za
pripremu likera.Lekovita svojstva: osveava i ublaava bronhijalne
tegobe. MIJAKINJA, mije uvo (Stellaria media Vill.) irokolisna
biljka, slabe i tanke, jako razgranate stabljike. Gornjilistovi su
jajasti ili eliptini, obino krupniji od donjih. Cvetaskoro cele
godine. Najaktivnije klija ili nie u jesen i prolee. Belicvetii sa
laticama po sredini imaju izgled i oblik kao zvezdani zracikoji je
karakteristian za sve njene srodnike koji su isto jestivi.
Onisadre: minerale (magnezijum, gvoe, kalcijum, kalijum,
fosfor,bakar, bogatstvo vitamina C, beta-karotin, rutin, biotin,
holin ivitamine grupe B (B6 i B12) i D. Blagotvorno deluje na
organe zavarenje i na opte zdravlje organizma. Ne sadri tetne
nitinadraujue materije, pa se moe konzumirati u prakrino
neogranienojkolini.PAPRAT, bujad, orlova paprat (Pteridium
aquilinum) viegodinja je paprat koja raste u velikim kolonijama. Za
jelo sekoriste samo mladi izdanci, dok su savijeni poput pua i ne
vii oddvadeset centimetara. Oni sadre visok procenat skroba. Biljka
jevisoka 50-150 cm i ima listove trouglastog oblika, koji su
dvostrukoili trostruko podeljeni.Lekovita svojstva: ublaava
probavne smetnje, protiv crevnih parazita i reumatskih
bolova.PELEN, pelin (Artemisia absinthium) sadriapsintin,,
anapsintin, etarsko ulje, holin, gorke materije. Koristi seu sveem
i suenom stanju. Delovi cveta se koriste kao zain koji seberu pre
cvetanja. Imaju pomalo gorak ukus i naroito prijatan miris.List se
koristi u malim koliinama za peeno i masno meso, piletinu,pileu
sapu, salate, umake, povre i jela od jaja.POTOARKA, ugas
(Nasturtium officinale) okruglilistovi podseaju na ukus rotkve,
ljutog je i gorkastog ukusa. Koristise svea kao garnirung za pilee
meso, ribu, jela od krompira, kaozain za supe, umake, salate, kremu
od sira. Sadri brojne vitamine(visok sadraj C, D, E, karotin), ulje
slaice, minerale (gvoe,kalijum, jod i sumpor).Lekovita svojstva:
jaa imuno sistem. Sok je diuretik, otklanjatoksine, isti krv i kou,
pomae kod stomanih tegoba, rastvaranikotin. Koristi se protiv
anemije, rahitisa, slabog srca i vida.Kontraindikacije: ne
preporuuje se jesti za vreme trudnoe.RABARBARA (Rheum rhabarbarum)
trajno jegomoljasto povre, od kojeg se koriste lisne peteljke i
rebra listova.Niskokalorina je namirnica, 100 g ima svega 7 kcal.
Sadre vonekiseline, pre svega jabunu, koje daju jelu finu
slatkasto-kiselkastuaromu. Jo sadre mineralne materije (naroito
kalijum kalcijum),vitamin C i dijetalna vlakna. Koristi se za
pripremu salate, kompota,supa, orbi, umaka, sarme, savijaa (pita,
kolae), marmeladu, demLekovita svojstva: ublazava probleme
probavnog sistema.Kontraindikacije: sam list se ne koristi, jer
sadri oksalnu kiselinu,ija konzumacija moe dovesti do pojave
kamenca u bubrezima ilimokranoj beici.RUKOLA, riga, rikula (Eruca
sativa) listovi uosnovi stabla formiraju rozetu, izdueni su i
nazubljeni. Sve vrsterukole imaju gorak i aromatian ukus. Gorina
listova potie odglukozinolata izotiocianata, ima i estre buterne
kiseline i jedinjenjasa sumporom. Sadri mineralne materije (naroito
gvoe, kalijuma,kalcijuma, fosfora, natrijuma), bogatstvo vitamina C
(100-200 mg/100 g)i karotenom. Sadre i eterina ulja jaeg ukusa i
arome. Koristi senajee za pripremu salate ili u kombinaciji sa
drugim meanimsalatama za poboljanje ukusa i arome. Priprema se sa
maslinovim uljem,vinskim siretom i ribanim parmezanom. Ukus rukole
podsea na ukussalate potoarke. Semenke su ljutkaste i koriste se za
priipremudomaeg senfa.Lekovita svojstva: regulie probavu, pomae kod
prehlade i kalja.RUZMARIN (Rosmarinus officinalis) koriste
seseckane ili cele iglice i granice koje su oporog i blagog
ukusa.Odlino ide uz jaka jela od peenog mesa, naroito ako su
pripremljenasa vinom i belim lukom. Dobro se slae sa timijanom,
alfijom, belimlukom i perunom.SEDMOLIST, kozja noga (Aegopodium
podagraria,Umbelliferae) mladi listovi su jestivi i lekoviti, ukusa
meavineperuna i celera. Male je hranljive vrednosti, svega 42
kalorije.Sadri vitamin C i karotin. Koriste se prizemni mladi i
meki listovi,svetlije i sjajne boje. On je prvenstveno zainska
biljka, ali sekoristi za orbe, salate i variva. Varivo je ukusnije
u kombinaciji sakoprivom, minjakinjom, lobodom, spanaem i drugim
lisnatim povrem.Lekovita svojstva: olakava rad eluca i spreava
upale organa zavarenje.SELEN, miloduh (Levisticum officinale)
veomaaromatina zeljasta biljka sa perastim listovima tamnozelene
boje.Veoma podsea na miris celera. List sadri: do 100 mg % vitamina
C,etarsko ulje, eer, gumu, tanin, smole i skrob. Osuen koren
sadri:etarsko ulje, eere, organske kiseline, smole i dr. Koristi se
sveeiseckan ili osuen list s vrnim delovima biljke za zainjavanje
orbi,jela od pasulja, mesa i povra, salata i umaka.Lekovita
svojstva: pospeuje rad eluca, ubrzava varenje, izbacujeviak vode iz
organizma. Pripremljen kao aj ublaava oboljenjadisajnih puteva i
kaalj, jaa organizam, a deluje i kao antiseptik.SLAICA, goruica
(bela Brassica alba, crnaBrassica nigra) koristi se za pripremu
kuvanih jela sa povrem ikisele zimnice. Vaan je sastojak za
prelive, umake, salate i marinade.Sadri do 30% masnog ulja,
proteine. glukozinolate i sluzi. Crnaslaica poseduje jako
antibakterijsko dejstvo. Od semena se dobijamasno brano. Etarsko
ulje se dobija njegovom destilacijom. Bezbojno jeili slabo ukasto,
bistro, ljutog i prodornog mirisa (izaziva suzenjei pecka
kou).Lekovita svojstva: deluje antiseptiki i dezinfekciono.
SPIRULINA (Spirullina maxima, Spirullina platensis) mikroskopska
plavo-zelena alga, koja raste u kontrolisanim uslovima uslatkim
vodama i sadri preko 100 hranljivih materija uzajamnogdelovanja.
Predstavlja najbogatiji izvor proteinske hrane (60%) kojasadri sve
esencijalne aminokiseline. Spirulina sadri samo 6% masti(nezasiene
masne kiseline, praktino je bez holesterola) 19% ugljenihhidrata,
ukupno 8% minerala (kalcijum, magnezijum, gvoe, fosfor,kalijum,
natrijum, mangan, cink, bor, bakar i molibden). Od vitaminasadri:
beta-karotin, kompleks vitamina (B1, B2, B3, B6, B12), vitaminE
(d-alfa-tokoferol), inositol, biotin, folnu kiselinu i
pantotenskukiselinu. Od fitonutrijenata sadri: hlorofil,
fitocijanin i SOD(superoksiddismutaza, jak antoksidant). Ima bogat
izvor enzima, RNK iDNK,sulfolipida, glikolipida. Sadri 48 mg po
gramu Omega 3, 6 i 9masne kiseline. 95% je potpuno
svarljiva.Spirulina obezbeuje: dugotrajan izvor energije, skrauje
vremeoporavka posle fizike aktivnosti, jaanje imuniteta,
lakoapsorbirajuegvoe, pravilno i zdravo mravljenje, moan je borac
protiv slobodnihradikala.Lekovita svojstva: antioksidantna zatita,
pomae kod ulkusne bolesne,artritisa, alergija, dijabetesa,
gojaznosti, visokog krvnog pritiska,kod smanjenja teine, energetski
je dodatak. Za sportiste.Posebna napomena: moe se nabaviti pod
imenom Spirulina Pure Planet u apotekama ili prodavnicama zdrave
hrane.
PARGLA, paroga (Asparagus officinalis) kratkapodzemna stabljika
iz koje nad zemljom rastu mesnati izdanci saspiralno poreanim
listiima. Koriste se samo nadzemni izdanci koji sepre upotrebe
oljute. Oni se kasnije razvijaju u razgranatu stabljikuiz ijih
lisnih pazuha rastu uperci igliastih ili nitastih ogranaka.Divlja
sadri vie vitamina nego kultivisana (vidi gajeno povre,paroga).TIR
(Amarantus retroflexus) izuzetno zdravabiljka visoka do 1 m, od
koje se za ishranu koristi lie i seme. Semetira se koristi svee ili
osueno i samleveno u brano. Veoma jesitno, sjajno crne boje i
izuzetno otporno na vlagu. Plodnost biljkemoe biti i do 100000
semenki, pa i vie). Semenke tira sadre visokovredne belanevine koje
nadmauju itarice (sadre lizin, aminukiselinu i druge amino kiseline
koje sadre sumpor, ugljene hidrate,eer, vitamine B kompleksa i E, i
sluzaste materije. Kuva se sa vodom,u zapreminskom odnosu 1:2, sve
dok sva voda ne upije i ispari. Prekuvanja moe se malo propriti na
suvom tiganju. Po ukusu podsea naproso. Dodaje se drugim itaricama,
jer poboljava ukus.LIe tira se koristi svee, kuvano 15-20 minuta
(ili kuvano na pari)i dinstano. Listovi su bogati izvor vitamina C,
beta karotina, niacina,riboflamina i minerala (posebno kalcijuma,
kalijiuma i gvoda. TIMIJAN (Thymus vulgaris) ima lako
slatkastiukus. Upotrebljava se sve ili osuen list kao zain za
poboljavanjeukusa raznih jela. Idealan je za pripremu marinada za
rotilj, uzpovre i kuvana jela. Mladi izdanci se koriste celi, a sa
drvenastestabljike se otkidaju listii.Lekovita svojstva: veoma je
lekovit, pomae kod varenja, ublaava kaalj i nalazi se u redovnoj
farmakopeji.TUT, portulak (Portulaca oleracea L.) pripadagrupi
lisnatih hranljivih i lekovitih biljaka. Ima sve kvalitete
praveletnje hrane. Za jelo moe sluiti itava mlada nadzemna
biljka.Listovi su soni, prijatno slankasto-nakiselog ukusa. Ledena
je, jerdeluje rashlaujue, spolja i iznutra. Sadri najvie vode
(92-95%). U100 g ima: 1-2,2% bjelanevina, 0,3-0,4% masti, 1,3-2,2%
probavljivihugljenih hidrata, 5% mineralnih materija (gvoe,
kalcijum, fosfor),vitamine (beta karotin (1,5-2 mg%, C i E) i omega
3-masne kiseline(alfalinolenska), askorbinsku kiselinu (20-50 mg).
Otporan je na visokei niske temperature i suu, uspeva na loem
zemljitu. U ishrani sekoristi za pripremu salata, orbi, variva,
uvee, u testu za palainkeili kao rskav zain u salatama. Kuva se
najvie do 15 minuta, kuvanjemoslobaa sluz koja blago zgunjava orbe
i daje im kremast izgled.Pogodan je i za kiseljenje, ali ne i za
suenje. U sveim salatama lepose slae sa krastavcem i paradajzom,
krompirom, grakom i belim lukomdinjama i breskvama. Slui se i kao
prilog za zainjena jela od mesaili ribe. Bere se pre cvetanja, im
se odsee ponovo brzo raste.Lekovita svojstva: omega-3 masna
kiselina je znaajna za rast i razvojorganizma, titi elijske zidove,
regulie nivo holesterina i spreavabolesti srca i
krvotoka.VRANILOVKA, vranilova trava, origano (Origanumvulgare)
zeljasta aromatina zainska i lekovita biljka. Bere senadzemni vrni
deo stabljike u cvetu duine 25 do 30 cm od jula dooktobra. Slina je
majinoj duici, ali uvek je visine do 50 cm. Unadzemnim delovima
aktivne materije su: etarsko ulje koje sadri 40%fenola (timola i
karvakrola).Koristi se u kulinarstvu, za zaine, u jela sa
paradajzom, prirodan jekonzervans. Osueno lie sa cvetiima samelje
se u najfiniji prah ilise krupnije usitni, stavlja se u peciva,
jela od divljai i drugepikantne specijalitete slanog ukusa.Lekovita
svojstva: jaanje organizma, poboljava probavu, protiv proliva,
olakava disanje.VRBOLIKA, nourak (Chamaenerium angustifolium
L.,sinonim Epilobium angustifolium) viegodinja je zeljasta biljka
ijestablo raste do 1,5 m visine. Raste uz rubove uma, proplanaka
ikrevina, livadama, kraj seoskih puteva, kao korov po poljima i
dr.Hranljiva je, lekovita i medonosna. Listovi su uski,
naizmenini,slini vrbovim. Pri vrhu stabljike nalazi se klasasta
cvast sacvetovima ljubiasto purpurne boje. Berba vrbolike poinje u
martu iliaprilu, kada se ubiru mladi listovi i izdanci zajedno sa
korenom.Listovi i koren sadre 10-20% tanina, do 380 mg askorbinske
kiseiline,karotina, eera, pektinskih materija i alkaloida. Nadzemni
deo biljkedo cvetanja sadri do 20% belanevina, soli kalcijuma,
fosfora, kobaltai sluzi. Za jelo se koriste soni vrci mladih
biljaka i listovi uobliku salata, ukusnog variva ili pomeano sa
drugim biljkama (vrbolika+ mladi listovi koprive). Od podanka
vrbolike priprema se hlebno brano(jer sadri skrob i eer).VUJI
(PASJI) TRN (Hippophae rhamnoides L.) plodovi su hraljivi i
lekoviti, narandaste mesnate bobice, veliinegraka. Koriste se samo
u preraenom stanju: za pekmez, dem imarmeladu sa dodatkom eera,
umake (kao kiseli zain jelima od riba).Presne bobice nisu za jelo.
Suenjem plodova sauva se stabilnakoncentracija vitamina C, E, F i
karotina (koja se ne smanjuje tokomtri godine). Prijatan ukus i
miris bobica potie od masnih ulja koja suzastupljena u 2%. Plod u
100 g sadri: 98 mg% vitamina C, 0,02 mg%vitamina B1, o,o5 mg%
vitamina B2, 0,8 mg% vitamina B6, 8 mg% vitaminaE, 15 mg% karotina,
vitamina F i znatnih koliina eera. Odlian jeizvor vitamina u
zimskom periodu jer plodovi ostaju na granama tokomitavog zimskog
perioda. Pripada grupi medonosnih biljaka. Razmnoavase semenom i
reznicama.ZMIJSKA TRAVA, oskoruica (Sanguisorba minor) koristi se
list, koji sadri tanin, gorke materije, vitamin C, skrob,galnu
kiselinu, oksalat i vosak. Upotrebljava se za umake, ribu i
perad.Lekovita svojstva: podstie apetit, poboljava probavu, ima
diuretina svojstva.ZOVA, bazga (Sambucus Nigra) koristi se bobiasti
plod i cvet za pripremu zimnice.Bobiasti plod sadri: belanevine,
eer, bogatstvo vitamina B1 (iskoro otkriven vitamin J), organske
kiseline (jabunu i limunsku),gorke materije, tanin, pektin,
antocijan (biljne boje) i sluzi. Odbobica se priprema lekovita
zimnica: sokovi, pekmez, marmelada i dem.Bobice zove treba obavezno
termiki obraditi (bez gorkih peteljki), jerupotreba sveih bobica
ili nekuvanog soka, izaziva muninu, povraanjei proliv. Cvet sadri:
sambunogrozid, rutozid, eer, holin, etarskoulje, organske kiseline,
ruzin kobalt, tanin, smole i mineralnesastojke.Lekovita svojstva:
isti eludac, bubrege i mokranu beiku, uklanjanervozu srca. Kao
veernji obrok olakava san i otklanja nesanicu.UTIKA (Berberis
vulgaris) plod su crvene,duguljaste bobe koje stoje u grozdovima.
Od bobica se pripremajumarmelade, demovi, retki i gusti sokovi.
DELOVI BILJKE ZA ISHRANULIST - Breza, kopriva (vrni mladi listovi),
poljsko zelje,planinsko zelje, kiseljak, lisac, srenjak, paprac,
troskot,branjenik, crni slez, velika slezovaa, uvarkua, uti
jari,medunika, detelina bela barska i livadska, bokvica enska,
jagorevina,zvoni, maslaak, bela rada, sremu, zeica.PLOD - Hrastov
ir, borovnica, jabuka divlja, vodeni orah, dren,planika, crveni i
beli glog, trnjina, divlja kruka, poljska izimzelena rua, umska
kupina, jarebika, mukinja.CVET Bagrem.RESE Leska.KRTOLA
Vranjak.LUKOVICA - Ptije mleko, sremu, dremovac.KOREN - Vodena
bokvica, maslaak, zeica, divlja argarepa.CELA BILJKA - Sibirski
luk.HERBA - Mijakinja.OVRCI - Omaga i crvena omaga, loboda,
paprac.MLADI IZDANCI - Navala, bujad.
Izvor http://www.bezgluten.net/content/jestivo-divlje-bilje
Nikki fenomenalni poostovi , pa ja ovo nisam videla.... Hvala ti
Taman u lepo poeti da planiram ta mogu da uberem za svoje
sokie..