-
dr GORAN SEKULOVI :
UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije
135
UDK:811.163(497.16):316.77
UPOTREBACRNOGORSKOGJEZIKAUCRNOJGORIICRNOGORSKOJDIJASPORISAPOSEBNIMOSVRTOMNAMEDIJE
THEUSEOFMONTENEGRINLANGUAGEINMONTENEGROANDMONTENEGRINDIASPORAWITHSPECIALATTENTIONONMEDIA
drGORANSEKULOVI,Podgorica
Apstrakt:Crnogorskijezikjevievjekovni,istorijskiinaunoutemeljenisamostalni
junoslovenski jezik.Upotrebucrnogorskog
jezikaumedijimaneophodnojeureditiZakonomilipodzakonskimaktimakojie
biti obavezni za sve dravne, privatne i
javnoprivatnemedijskeinstitucije. Uvoenjem crnogorskog jezika kao
slubenog jezika uCrnojGori pospjeeni sumnogi vani demokratski
procesi.
Istovremeno,tojepozitivnouticaloidoprinijeloafirmacijicrnogorskognacionalnogbiaiucrnogorskojdijaspori.UoptiniMaliIo(Autonomna
pokrajina Vojvodina) uRepublici Srbiji, u slubenu
upotrebuuvedenjeicrnogorskijezik.Kljunerijei:Crnogorskijezik,slubenijezik,mediji,ljudskaprava,dijaspora.Abstract:
TheMontenegrin language is centuriesold,
historicallyandscientificallybased independentSouthSlavic
language.TheuseoftheMontenegrinlanguageinthemedianeedtoberegulatedbytheLaw
or bylaws,whichwill bemandatory for all state, private
andpublicprivatemedia institutions. Introducting of
theMontenegrinlanguage as the official language inMontenegro
facilitated manyimportant democratic processes. At the same time,
it has positivelyinfluenced and contributed to the affirmation of
theMontenegrinnational identity inMontenegrin diaspora. In the
municipality ofMali Idjos (Autonomous province ofVojvodina) in
theRepublic
ofSerbia,Montenegrinlanguagewasintroducedasaofficiallanguage.
-
MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4
136
Key words: Montenegrin Language, Official Language,
Media,HumanRights,Diaspora.
1.Uvod Crnogorski jezik jevievjekovni, istorijski
inaunoutemeljenisamostalni junoslovenski jezik i batini zajednike
elemente sadrugim junoslovenskimiuopteslovenskim
jezicima.Doivljavao
jeidijelioistusudbinusacrnogorskimnarodom,dravom,crkvomikulturom,tj.svimbitnimkonstituentima
crnogorskog nacionalnog bia.Obnovljenjem suverene, samostalne
imeunarodno priznate crnogorske drave na demokratskom
referendum2006.g. iUstavnimkategorisanjemcrnogorskog
jezikakaoslubenog
jezika,afirmisanasucrnogorskaljudskapravaislobodeinapravljeniizuzetnovanikoraci
na putu odlune i svestrane afirmacije crnogorskog
narodanacije,crnogorskogjezikaiCrneGoreisvihnjenihmanjinskihnacionalnihzajednicakaomodernihiravnopravnihsubjektameunarodnezajedniceiglobalizovanogsavremenogsvijeta.UCrnojGorikaograanskojdravicrnogorski
jezikjepostaonjenslubenijezikusvajanjemUstavaCrneGore19.oktobra2007.g.(UstavCrneGore,lan13.stav1.).Obapisma,irilicailatinica,suravnopravna.PravopiscrnogorskogajezikaproglaenjeslubenimRjeenjemMinistarstvaprosvjete
inaukeCrneGore30. juna2010.g.
(br.012884),aGramatikacrnogorskogajezikaproglaenajeslubenomRjeenjemMinistarstvaprosvjete
inaukeCrneGore5. jula2010.g. (br.012571/4).U
slubenojupotrebiuCrnojGorisujosrpski,bonjaki,hrvatskiialbanskijezik.
UcrnogorskomUstavuiodgovarajuimzakonskimaktimaopoloaju,statusuizatitinacionalnihmanjina
jasnoseistieda
jeVladadunadaradinaouvanjuiafirmaciji,kaoinaintegracijinacionalnihmanjinskihzajednica,alibezasimilacije(UstavCrneGore,Vdio:Posebnamanjinskaprava;ZatitaidentitetaiZabranaasimilacije:lanovi79i80).Oveodredbesuuduhuinterkulturalizmakojijekaonovaevropskapolitikaikulturnademokratskastrategijaoficijelnozamijenioipozitivnotranscendiraoranijeteorijemultikulturalizma
iasimilacije,odnosnonjihoveuoenemanjkavosti i
slabosti.ProglaenjemcrnogorskogjezikazaslubenijezikuCrnojGorinijesamovraenodostojanstvo
crnogorskom jeziku kao veinskom jeziku u samoj
crnogorskojdravikategorijikoju,uzpotovanje i razvojmanjinskih
jezika,afirmiu ipodupiru sva relevantna evropska dokumenta i
principi svih
evropskihdemokratskihinstitucijaveicrnogorskomjezikuasamimtimisvimpri
-
dr GORAN SEKULOVI :
UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije
137
padnicimacrnogorskihmanjinskihnacionalnihzajednicairomcrnogorskedijaspore.Moeseslobodnoreida
jeustavnoizakonskouvoenjecrnogorskogjezikakaoslubenogjezikauCrnojGorievropskavrijednostparexelansida
jeupotpunom skladu saduhom iosnovnomporukomkoje
aljemotoEvropskeUnijeUjedinjeniurazliitostima.
tosetiemedijskesituacije,prisutanjevelikipluralizam,kakouoblastitampanihmedija,takoiuoblastimatzv.elektronskih,audioitelevizijskih,medija,kaoikodnajnovijih,savremenihtzv.novihelektronskihmedija.Svakakojetoveomadobroipodsticajnoiimaogromnupozitivnuuloguifunkcijuudaljojdemokratizacijicrnogorskogdrutva.No,ovaoblastsemoradodatnourediti,posebnosaaspektadravne,profesionalne,struneikomunikacijskeobavezeupotrebeunjimaslubenogcrnogorskogjezika.upotrebuslubenogcrnogorskogjezikaneophodnojeureditidravnimZakonomuParlamentuCrneGoreilipodzakonskimaktimananivouVladeCrneGoreisvihdrugihadekvatnihdravnihtijela,organa,institucija,regulatornihagencijaislino,kaoiodgovarajuihmedijskihinstitucijaisubjkekata.Rijejeonimmedijimakojefinansirailisufinansiradrava,anaravnoiuostalim,kakouprivatnojavnim,takoiuprivatnimustanovamauinformativnojsferi.IdravaCrnaGora,
kao i svaka druga drava u svijetu, obavezna je donijeti pravila i
upogledu upotrebe svog slubenog jezika u svim sferama drutva.Ovi
standardi,oveprocedureiovapravilasemorajupotovati,bezobziranakarakterimovinskogiekonomskogvlasnitva,kaoinasastavupravljakihorganapojedinihmedijskihinstitucijainainnjihovogrukovoenja.
2.Optaupotrebacrnogorskogjezika
Upotrebaikorienjejednogkonkretnog,veinskogjezikakaoslubenogu
jednojdravimoesamodabudepozitivno ikorisnozaoptidemokratski i
emancipatorski razvoj tog odreenogdrutva.Takva jedna
praksadoprinosilakemibremustanovljavanjuzajednikihhumanistikihiuniverzalnihvrijednostirazumijevanja,dobrobiti,prosperiteta,slobodeidemokratije.Slubeni
jezik injegovadosljedna izakonitaprimjenauvijek jeu
funkcijisaradnje i slobodnog jedinstva koji prevazilaze etnike,
kulturne, vjerske
iupravojezikegraniceuzeljudasepromoviekulturatolerancijeisuivota.Slubeni
jeziksmanjujepreprekevoenju interkulturalnogdijaloga irazumijevanja
u jednom etniki i jeziki heterogenom drutvu, u kojem ima
viemanjinskih,etnikih i jezikihzajednica
iukojembi,akosenebiovaoblasturedila slubenim jezikom, moglo doi do
drutveno haotinih, etniko
-
MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4
138
nacionalnih i jezikih nerazumijevanja, preklapanja, pa i sukoba.
Slubenijezikizuzetnokoristirazvojudrutvaimajuiuviduiuloguoptegiobjektivnog,svimadostupnog,
informisanja javnosti.To jesluajusvimrazvijenim
idemokratskiureenimzemljama,panemarazlogadatakonebudeiuCrnojGori.
Istovremeno, svaka demokratska zajednica, pa tako i drava
CrnaGora,prepoznajevrijednost jezike
raznolikostimeupripadnicimamanjinskihzajednica.Tojeuostalomuskladusanaelimaipreporukamaevropskihdemokratskihinstitucija,tj.odgovarajuihorganaitijelaEvropskeUnijeiSavjetaEvrope.CrnaGorajejeovuproblematikunormativnorijeilananajadekvatnijinaintimetoje,sasvimuevropskomdemokratskomiintegracijskomduhu,
ustanovila pravo na slubenu upotrebumanjinskih jezika, tj.
jezikanacionalnihmanjina.Timese,naravno,nikakonepotireznaajupotrebeslubenogcrnogorskogjezika.Naime,SavjetEvrope,naprimjer,takoesmatradaje
neophodno da pripadnicimanjinskih etnikih i jezikih zajednica
usvojejezikkojimgovoriveinastanovnikadravekakobibilipunopravnigraani.OvojeuskladusaonimtonavodiEvropskapoveljaoregionalnimimanjinskim
jezicimada jezicikoji semanjegovoremorajubitizatienidanebinestali,
jer doprinose kulturnom bogatstvu Evrope, a upotreba tih jezika
jeneotuivopravo.Crnogorskadrava je aku ovompogledu na neki
nainzatitilaiveinski,slubenicrnogorskijezikusmisluidentifikovanjaiouvanjajednognemanjeznaajnogjezikogiduhovnokulturnobatinskognjegovogdijelakojise,sticajem
istorijskihokolnosti,
iporedvjekovnogkorienja,nijestandardizovaoinijenormativnodugovremenabiouredio.Tojeimalozaposljedicudasunjegoviprotivnici,sasvimnepravedno
inenanuno,tvrdili
ijouvijek,naalost,tvrdedaseradioprevazienim,arhainimikonzervativnimnjegovimupotrebnimmodelima.Uodgovarajuimpropratnimtemeljnimaktima
crnogorskog jezika sada su sva ta, do sada nerijeena pitanja i
sveeventualne,zadobronamjerne,dileme
inedoumice,nauno,racionalno,produktivno,navaljanipravinainiefikasnoobjanjenairijeena.
3.Upotrebacrnogorskogjezikaumedijima
Usferimedijaznasedajeosnovniprofesionalniietikiprincipjedinstveniuniverzalan,naimeodbranaslobodeizraavanjaiobjektivnog,nepristrasnog
ikritikognovinarstva.Zatosmouvjerenidapraksa
isvijestsvakognovinaraprofesionalca
imedijskogposlenikauCrnojGori,uvoenjemcrnogorskog jezikakaoslubenog
jezika,samomogubitiobogaeni iu joboljoj
-
dr GORAN SEKULOVI :
UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije
139
prilicidakreativnoispoljavajusvojustrunostiposveenostslobodiizraavanjaiobjektivnomiistinitomnovinarstvu,bezobzirakojojvjerskoj,nacionalnojilipakpolitikojijezikojgrupacijiizajednicipripadaju.Uvoenjemcrnogorskog
jezikakao slubenog jezikanije samo afirmacija jo jednog jezika,
vesnaanimodanajjaidoprinosrazvojuslobodeiravnopravnostidijaloga.Adijalogiobezbjeenjeravnopravnihpozicijasvihuesnikauprogramimasavremenihmedija
je jednaodnjihovihnajboljihprofesionalnih
idemokratskihreferenciipreporuka.SavjetEvropenaglaavavrijednostviejezinostiiinsistiradazatitajezikakojekoristimanjinauodreenojdravinikakoneidenatetuiutrbslubenihjezikaipotrebidaseoniintenzivnoue.UovomsluajurijejeocrnogorskomjezikukaoslubenomjezikuuCrnojGori.Neradisesamoouenjuistolingvistikihaspekatajednogjezika,paicrnogorskog,vejeuvijek
rije,kadasegovorio jednom,bilokojem,
jeziku,opolivalentnostinjegovihvrijednostikojesesvetiusutinskihnacionalnihiistorijskihkorijena
naroda koji govori tim odreenim jezikom.Uenje jezika pomae,
prijesvegauenicima i studentima,mladim ljudima,ali iukupnom
stanovnitvujednedrutvene ipolitikezajedniceu cjelini,da izbjegnu
stereotipeopojedincima, da podstaknu radoznalost, budu otvoreni u
komunikaciji
premadrugima,datzv.DruginebuduPakao(Drugisupakao,literarnicitatanPol
Sartra), jerupravonasDrugidefinie imikaoDrugidefiniemou
istovrijemeoneDruge injihov identitet! ina
tajnainotkrijudrugekulture
ipogledenasvijet,etika,religioznaifilozofskauvjerenja..Uenjejezikasvimanjima,tj.svimanama!,pomaedauvideidauvidimo,spoznamoiprihvatimodasaradnjasalicimakojaimajudrugaijidrutveniidentitetipripadajdrugojkulturiobogaujenjihovoinaeiskustvo.
UvoenjemcrnogorskogjezikakaoslubenogjezikauCrnojGoristvaraju
sepretpostavkeda sepospjeemnogivanidemokratskiprocesi iji sumediji
nezaobilazni inioci.Da spomenemo samo slobodu izraavanja
kojugarantuje lan 10, stav1,Evropskekonvencijeo
ljudskimpravima.Zatim,
iPreporukuKomitetaministaraopredavanjuistorijeuEvropiXXIvekaukojojsesugerieneophodnostipotrebadasekodakarazvijeintelektualnasposobnostkritikeanalizeitumaenjainformacijauzodgovornostiputemdijalogakolskisistemmoradauzmeuobzirjeziku,nacionalnu,vjerskuifilozofskuraznolikoststanovnitvajednedraveijednogdrutva.Takoe,ilan6Konvencijezazatitunacionalnihmanjinakojaobavezujeugovornestranedaunesuduhtolerancijeiinterkulturalnidijalogipreduzmuodlunekorakekakobipromovisaliuzajamnouvaavanje,
razumijevanje i saradnju izmeu
-
MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4
140
licanasvojojteritoriji,bezobzirananjihovuetniku,kulturnu,jezikuilivjersku
pripadnost, posebno u oblastima obrazovanja, kulture imedija.
Svimovim i drugim relevantnim demokratskim, emancipacijskim i
edukativnimhumanistikim i univerzalnim procesima,mediji su obavezni
da
svestranodoprinesu.Nemasumnjedaeupotrebaucrnogorskimmedijimaslubenogcrnogorskog
jezika upravo tome vidno i doprinijeti u narednom periodu.Uenje i
upotreba slubenog jezika podstie jednu politiku i
graandskuzajednicudabriljivonjegujeuniverzalnaetika,profesionalnaihumanistikanaela,
osobito na planu edukacije i izgradnje, formalne i neformalne,
tzv.interkulturalnihpojedinacaiinterkulturalnihintelektualacakojimoguimatiitreba
da imaju proaktivnu i dinaminu, u smislu demokratije zahtjevnu
iodgovornu,uloguujavnomivotudrave. Umultikulturalnoj i
interkulturalnoj Evropi,mediji (tampani,
elektronski,novielektronskimediji)iobrazovanje(formalnoineformalno)naslubenom
jezikunijesusamosredstvopripremepojedincai
jednoggraanskogkolektivaza trite informacija,marketinga,
reklama,oglaavanja i rada, tosvedovodido razvoja i afirmisanja
linosti iodreenedrutvene zajednice,kao
ipruanjairokeobrazovne,civilnokritike
imedijskopismeneosnove,vesumedijiikole,takoe,vaniforumizapripremanje,prijesvega,mladihdauestvujuuivotu
svojedrave
iEvropskeunijekaoaktivni,odgovorni,obrazovni,demokratskiiinformisanigraani.Svimovimizuzetnoznaajnimdrutvenimprocesima,osim
kolana svim
stupnjevimadoUniverziteta,dakontinuiranodoprinosesvakakoimajujednuodnajveihobavezaimediji,iliak
u prvom redu upravo oni. Interakcijskim programskim,
koncepcijskim,sadrajnimiciljnimproimanjima,medijskiiobrazovnisistemiinjihovikreativninosiociilideriiusferiodgovorneidosljedneprimjenecrnogorskogslubenogjezikapotpomaujednidrugenaplanustvaranjajedinstvenogdemokratskog,humanistikog,
civilizacijskog i edukativnog fronta
iprostoragraanskihiuniverzalnihvrijednosti.
Ne treba smetnuti saumada sezaupotrebu slubenog
crnogorskogjezikaumedijima,buduinovinari,urednici
isviostalimedijskiposlenici
iztampanihielektronskihmedija,zapravopripremajutokomcjelokupnogsvogprethodnogkolovanja,aposebnonaodgovarajuimfakultetimanovinarstvai
srodnih drutvenih nauka, tj. tokom svog univerzitetskog
obrazovanja.Uokviruformalnihnastavnihplanovaiprograma,posebnocrnogorskogjezikaiknjievnosti,ali
isvihonihpredmetakojiukljuujuusvajanjeznanjaocrnogorskojistoriji,kulturi,etici,filozofiji,novinarstvu,medijima,pogledunasvi
-
dr GORAN SEKULOVI :
UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije
141
jet,etnologiji, itd.,buduinovinari,urednici
iostalimedijskiprofesionalcisezapravopripremajunesamozapuniprofesionalni
i radniangaman
tokomsvojekarijere,veizapravovremenoidosljedno,objektivnoiuspjenoprimjenjivanje
iupotrebljavanjecrnogorskogslubenog jezikakaosredstva
ialatapomoukoga e svojposaouspjenoobavljati.Dabinjihovpoziv
injihovaposveenostnovinarskojprofesiji,doladopunogizraaja,najvanijiobrazovni
predmeti tokom itavog perioda njihovog kolovanja su, nema
sumnje,izmeu ostalog, prije svega istorija crnogorske drave i
prava, crnogorskojeziko obrazovanje, crnogorska knjievnost,
crnogorska etika i
filozofija,crnogorskageopolitika,crnogorskaetnologija,crnogorskakultura,crnogorskareligijaicrnogorskipoglednasvijet.Jer,pitanjecrnogorskogjezikaiupotrebecrnogorskog
jezikaumedijimanije samo stvaruskog lingvistikog znanja
iopredjeljenja,vezapravosutinskidioukupnogkorpusacrnogorskogobrazovnogfundusaznanjakomepripadajusverelevantnedisciplinemontenegristikeuiremsmislukaosloeneiviedimenzionalnenauke.Uovomsmisluimedijikaojednoodizuzetnoznaajnihkritikihogledaladrutvenihprocesa,nemogubitivanglavnih
tokovadogaanjau jednojzemljidravi, takoda ioni dijele njihovu
sudbinu, karakter, prirodu, uspjeh ili neuspjeh,
odnosnostepenraskorakaizmeuidejaiprakse,osnovnihnaelajednogdrutvainjihoverealizacijeustvarnomivotu,toje,inae,uvijekmjeraipravipokazateljzbiljskogdemokratskogporetka.Konkretno,onolikokolikocrnogorskodrutvobudeorganizovanodauspjenosprovedesvojuustavnuizakonskuodredbu
o crnogorskom jeziku kao slubenom, toliko e biti olakan zadatak
isamimmedijimaitolikoe
ionisamimoidauspjenoiefikasnodoprinesunjenojrealizaciji.Samimtimidaispunenanajboljinainsvojuprofesionalnuidrutvenumisijuinaovomdrutvenom,komunikacijskominaunomplanu.
Prijepitanjaupotrebe crnogorskog jezikakao
slubenogumedijima,trebasepozabavatiimplementacijomcrnogorskogjezikausvakodnevnojslubenojkomunikacijiuprocesuutvrivanjaidonoenjaodgovarajuihradnihiprofesionalnihodlukaiakatauokvirunadlenostirazliitihdravnihsubjekataudravnojijavnojadministraciji,izvrnimiupravnimorganimaodnivoadrave,tj.vlade,ministarstava,zavoda,agencija
idrugih institucijadonivoaoptine i lokalnesamouprave,usudstvu,
tuilatvu,policiji, itd., i
tokakounjihovojinternoj,takoiumeunarodnojkorespondencijiisaobraanju.Ovojeodnajveevanostibuduidaseutomsluajumedijiusvominformativnomraduipraenjusvihdravnihidrutvenihaktivnostioslanjajunaprovjereneiusvojenevrijednostikojesuutkane
ipropisaneUstavom izakonima.Sljeds
-
MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4
142
tvenotome,medijiesvojsvojposaoisvojeobavezeizvravatimnogolake,atojenajvanije,uspjeno,objektivno,odgovornoiefikasno.Sada,naalost,tonijesluaj.Umnogimdravnimidrutveniminstitucijamaiorganima,kojimajetoprioritetnadunostikojislueiuovompogledukaouzoriidealitavomdrutvu,
jo nije izvrena implementacija crnogorskog jezika kao
slubenogjezika. Upotrebu crnogorskog jezikaneophodno
jeureditiZakonom ilipodzakonskim aktimananivou svih
odgovarajuihdravnih
iprivatnihmedijskihinstitucijadakle,onihkojefinansirailisufinansiradrava,anaravnoiuprivatnimustanovamauovojsferi,jerjedravaobaveznadonijetipravilaiupogleduupotrebe
svog slubenog jezikau svimoblastimadrutva, iona
semorajupotovati,bezobziranavlasnitvo
isastavupravljakihorganapojedinihinstitucija.Ovovaikakozaosnovnuradnuiprofesionalnostvaralakudjelatnostmedijskih
institucija,dakle, svevrstenjihovihprojekata i
sadrajaprograma,takoizainternuispoljnuslubenukomunikacijuiadministrativnofunkcionisanje.
CrnaGoraima65elektronskihmedija,tridnevnenovineiprilianbrojperiodineisedminetampe.Potrebno
jeplaniranjeiobezbjeenjeupotrebeslubenogjezikautampanimielektronskimmedijima,uokviruradioitelevizijskihkua,interneta,mobilnetelefonije...Rije
jeoogromnompoljuaktivnosti,sobziromnavelikuminutauradioitvprograma,kaoinavelikurazuenost
iatraktivnostpojedinihprogramskih sadraja injihovuveliku sluanost i
gledanost, kao i izuzetno velikiupliv koji elektronskimediji
imajuusavremenomivotu.Ovdjenaroito trebaobratitipanjunadvavelika
savremenamedijska korpusa: elektronskemedije,u okviru radio i
televizijskihkuainove(elektronske)medije,Internet,eportale,drutvenemreeimobilnutelefoniju.Usvakojodovedvijeoblastiimamonajmanjepoetiripodoblastispecifinih,odnosnoprogramskiianrovskiposebnousmjerenihstvaralakoprofesionalnih
temata u kojima je neophodno voditi rauna o crnogorskom
jezikukaoslubenom.Potrebnose fokusiratina:
informativneemisije,dravneidrugihTV(dravajedunadapropieisankcionieupotrebuslubenog
jezika bez obzira jesu li dravni ili privatnimediji), kontakt
emisije,debate,razgovore, javnosueljavanje,gdje je
jednaodprofesionalnihzadaaznatiipotovatistandardeslubenejezikekomunikacije,obrazovne,naune,kulturneiumjetnikeprograme,naroitonaprogramezadjecuimlade,kakona
specijalizovane sadrajekojigovoreo crnogorskom jeziku
iknjievnosti,tako i na sve ostale emisije i obavezu da svi
obrazovni, nauni i kulturno
-
dr GORAN SEKULOVI :
UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije
143
umjetnikiprogramibuduprezentovaninacrnogorskomjeziku,kaoinafilmske,serijalne,zabavnesadraje,tzv.tolkshowprogrameisl.
Ucrnogorskimmedijima,vrlomalo,iliunajboljemsluaju,nedovoljnosevodiraunaoodgovornojidosljednojupotrebicrnogorskogjezikakaoslubenogjezika.Topokazujumnogiprimjeri.Svionigovoreoprilinojaljkavostiuovojoblastikada
se radio evidentiranju,potovanju i afirmisanju
elementarnihinjenicakojesetiuslubenogdravnopravnogijezikogstatusaistanjauCrnojGori.Ovomprilikomskreemopanjunasamodvadetalja.Uredakcijskojobradiucrnogorskomdnevnomlistukoji
jeuveinskomdravnomvlasnitvuobjavljujesedajenekisaradnikilislinopisaczadecu,anajednomsajtuunaojzemljiidandanas,poslijepetgodinaodobnovesuverenostiimeunarodnogpriznanja,stojidajeCrnaGorajednaoddvijerepublikaSavezneRepublike
Jugoslavije!Danegovorimoo
tomekolikosemaloupotrebljavacrnogorskijezikucrnogorskimelektronskimmedijima.Tujetekpravoarenilo
ipapazjanijausvakompogledu,nesamo jezikom,ve
istilskom,koncepcijskom,programskom,sadrajnom.Nekicrnogorski,uglavnomelektronskimediji,dodue,joranijesupovremenopoelidapolovinoprimjenjujucrnogorskijezik,alitojeidaljeplodindividualnihnaporaiinicijativa,anesistematskih
icjelovitoosmiljenihodluka iplanovanjihovihredakcija iurednikih
iupravljakih struktura.Za sada, jedino se
asopisMaticeCrnogorskezakulturna,naunaidrutvenapitanjaMaticakontinuiranotampanacrnogorskomjeziku,apohvalezavrjeujeiradiostanicaAntenaMkojajepripremilaiserijustrunihprilogaocrnogorskomjeziku.
Upotrebi jednogslubenog
jezikaumedijima,naravno,uvijekprethodeodreenepretpostavke,kojese
tiuustavnopravnodravnogdefinisanjaslubenogjezika,zatimnjegoveprosvjetnezastupljenostiiupotrebeisl.Osimustavneosnove,utokujerealizacijaiutemeljenjaprosvjetnoobrazovneprakse
opteg izvoenja nastave na crnogorskom jeziku. Tako e se stvoriti
jopovoljnijiuslovizadosljednoiobjektivnoprimjenjivanjecrnogorskogslubenog
jezikaumedijima.Premanajavamapredstavnika
crnogorskihdravnihprosvjetnihorgana,unarednojkolskojgodinikaoredovninastavnipredmetukolamauCrnojGori
izuavaesecrnogorski jezik iknjievnost
iosobinenjemusrodnihjezikakojisuunaojzemljiuslubenojupotrebi:srpskog,bonjakog
ihrvatskog.Toznai, izmeuostalog,uoavanjenjihovih slinosti
irazlikaujezikusvakodnevnekomunikacije,aliikrozpisanostvaralatvo.Naovajsenainsvimuenicimaomoguavaizuavanjecrnogorskogkaoslubenog
jezika,ali imogunostdaseostaliobrazujunasvommaternjem jeziku.
-
MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4
144
Rezultatiovih izuzetnoznaajnihprosvjetnoobrazovnih
idrutvenihdemokratskih,humanistikihiprosvjetiteljskihprocesaimaevelikepozitivneposljedicenaukupni
razvojmedijskesfere,medijskihsloboda
iprava,medijskekritikepismenostiiprofesionalnosti,osobitoi
izuglastvaranjapretpostavkizaosnivanje
inesmetanodjelovanjemedijanacionalnihmanjinskihzajednicauCrnojGorikojiizlazenajezicimakojisupoUstavujeziciuslubenojupotrebi.
Naposljednjempopisu2003.g.,21,53odstostanovnitvaCrneGoreili144.838graana
izjasnilo seda im jematernji jezik crnogorski, a
63,5odstostanovnitvaseizjasnilodagovorisrpskijezikkaomaternjijezik.Uistraivanjukoje
jeMaticaCrnogorskasprovelaod4.do14.Juna2010.g.,nauzorkuod1.001
ispitanika,napitanje, izmeuostalih, kojim jezikomvigovorite,dobijen
je odgovorumnogomedrugaiji od rezultata
saposljednjegpopisa.Brojgraanakojigovorecrnogorskim
jezikomuodnosunaposljednjipopisporastaojezaoko17odstoisadaiznosi38,2odsto.Onihkojigovoresrpskimjezikomsadaje41,6odsto,tojezaoko21odstomanjeuodnosunapopisiz2003.g.Napitanje
UstavomCrneGorepropisan je crnogorski
jezikkaoslubenijezikuCrnojGori.KakavjeVastavotome?,45,2odstoispitanikajedaloodgovordapodravajuustavnunormukojomjecrnogorskijezikdefinisankao
slubeni jezik.Sveveeopredjeljenjegraanadagovore crnogorskim jezikom
isnanaafirmacija ipotovanjecrnogorskog jezikakaoslubenog jezika,
nedvosmisleno pokazuju svu nacionalnu, graansku,
kulturnu,civilizacijsku i interkulturalnuopravdanost
idemokratinostodlukanajviihdravnihipolitikihorganaCrneGoreoustavnomizakonskomproglaenjuiustanovljenju
crnogorskog jezika kao slubenog jezika i uvoenju
crnogorskogjezikakaoposebnognastavnoobrazovnogpredmetausvimosnovnimisrednjimkolamauCrnojGori.Timesusenanajboljiinajsvrsishodnijinainizvrile
ikljunepripreme ipretpostavkeopteprirodeoupotrebi crnogorskog
jezika i u crnogorskimmedijima. Sada su na potezu, u prvom
redu,upravljakeiurednikestruktureusamimmedijima.
4.UpotrebacrnogorskogjezikaucrnogorskojdijasporiuSrbiji
tosetieCrnogoracaudijasporiitamonjegstatusaiupotrebecrnogorskogjezikakaomanjinskognacionalnogjezika,najinteresantnijijesvakakoprimjer
Crnogoraca u Srbiji, konkretno u optiniMali Io u
autonomnojpokrajiniVojvodini,ukojojjecrnogorskijezikizvaninoproglaenjednimodjezikauslubenojupotrebi.Naime,UdruenjeCrnogoracaSrbijeKrsta
iz
-
dr GORAN SEKULOVI :
UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije
145
LovencauoptiniMaliIozatrailojeranijedaseuVojvodiniuvedecrnogorskijezikuoptinamaVrbas,KulaiMaliIo.PotvrdaispravnostioveinicijativejeinjenoprihvatanjeodoptineMaliIo,kaoinajaveizdrugihoptinadaebitipozitivnorijeena.OptinaMaliIouVojvodinijetakopostalaprvaoptinauSrbijikojajezvaninouvelacrnogorskijezikuslubenuupotrebu.UstavSrbijeiStatutVojvodinegarantujuslubenuupotrebumanjinskihjezikaipisama.UstavRepublikeSrbije(Sl.glasnikRS,br.83/06)ulanu10.utvrujeda
jeuRepublici Srbijiu slubenojupotrebi srpski jezik i
irilikopismo,stimdaseslubenaupotrebadrugihjezikaipisamaureujezakonom,naosnovuUstava.Uzto,odredbomlana79.preciziranojepravopripadnikanacionalnihmanjina
na ouvanje posebnosti, to podrazumijeva i pravo
naupotrebusvogjezikaipisma. StatutAutonomnePokrajineVojvodine(Sl.
listAPV,br.17/09)ulanu26.utvrujedasuuorganimaiorganizacijamaAPVojvodineuslubenojupotrebisrpskijezikiirilikopismo,maarski,slovaki,hrvatski,rumunskiirusinskijezikinjihovapisma,uskladusazakonomipokrajinskomskuptinskomodlukom.Ulanu26.StatutaVojvodinenalazisenaimesljedeaformulacija:Uorganimaiorganizacijamauslubenojsuupotrebisrpskijezikiirilinopismo,maarski,slovaki,hrvatski,rumunski
irusinski jezik injihovapisma.UPokrajinskom
sekretarijatuVojvodinezapropise,upravu
inacionalnemanjine,objavljenojedauvoenjejezikanacionalnihmanjinapropisujeZakonoslubenojupotrebi
jezika idasu
lokalnesamoupraveuobavezidauvedujezikodreenenacionalnemanjinekaoslubeni,akobrojpripadnikatemanjinena
teritorijiodreeneoptine ininajmanje15odstoukupnogbrojastanovnika.
Odluka o uvoenju crnogorskog jezika u slubenu
upotrebu,dakle,unadlenosti
jeoptina,kojetopitanjetrebadareguliusvojimstatutima.IzMinistarstvaSrbijeza
ljudska imanjinskaprava
jesaoptenodanijenunodanekanacionalnamanjina,kojaelidakoristisvojjezik,imaformiranNacionalnisavjet.Kaoto
jepoznato,CrnogorciuSrbijinijesuuspjelidaformirajusvojNacionalnisavjet,jernijesusakupilidovoljanbrojpotpisa,takodanijesuniuestvovalinaizborimazaNacionalnesavjete.
NateritorijiAutonomnePokrajineVojvodine,usvimoptinamaigradovima
(45)u slubenojupotrebi su srpski jezik i irilikopismo,dok
jeuukupno22optinauslubenojupotrebiilatinikopismo.U9optinautvrenajeslubenaupotrebasamosrpskogjezika,au33optineuslubenojupotrebisuijedaniliviejezikaipisamanacionalnihmanjina(u27maarskijezikipismo,u11slovakijezikipismo,u8rumunskijezikipismo,au6rusinski
-
MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4
146
jezikipismo).UGraduSuboticauslubenojupotrebijeihrvatskijezikipismo,
a u optini BelaCrkva eki jezik i pismo. Slubena upotreba jezika
ipisama pojednih nacionalnih manjina, na teritoriji optina Beoin,
Vrac,Kikinda,StaraPazova,Apatin,igradovaSremskaMitrovica,SomboriPanevoutvrenajesamouodreenimnaseljenimmjestimaovihoptina,odnosnogradova.
Materija slubeneupotrebe jezika ipisama regulisana jeZakonom
oslubenoj upotrebi jezika i pisama (Sl. glasnik Republike Srbije,
br.45/91,101/05 i30/2010)kao
iPokrajinskomskuptinskomodlukomobliemureivanjupojedinihpitanjaslubeneupotrebejezikaipisamanacionalnihmanjinana
teritorijiAutonomne PokrajineVojvodine (Sl. listAPV, br.8/03, 9/03
i18/09).
NakonodlukeSkuptineoptineMaliIodacrnogorskijezikuveduuslubenuupotrebu,steklisuseuslovizapokretanjenarednihkorakakakobise
ta odluka poela zakonski implementirati u praktinom ivotu, ime
sestvaraju inormativne istvarnosnepretpostavkedase
iumedijimaupotrebljavacrnogorskijezik.Ovopodrazumijevanesamomogunostlegalnogilegitimnogustavnog,zakonskog
inaunogopravdanja
iargumentovanogobjanjenjazaobjavljivanjetekstovaiprilogaumedijimauSrbijiinacrnogorskomjeziku,veiotvaranjeprostorazapokretanje,osnivanjeiizdavanjemedijanacrnogorskom
jeziku kako u tampanim tako i elektronskim formama
kaoinformativnim, kulturnim, umjetnikim i drutvenim glasilima
crnogorskenacionalnemanjinskezajedniceuSrbiji.Uprilogostvarenjuovih,nadamose,buduihkorakauirenjumedijskihslobodaiprava,kaodijelaljudskihpravaislobodaucjelini,CrnogoracauSrbiji,veseuvelikosvarajupotrebniuslovi.ZanarednufazuimplementacijecrnogorskogjezikauSrbijiucjelinigledano,potrebnisustrunipoznavaocicrnogorskog
jezikakojiimajuzvanjeSudskogtumaazacrnogorski
jezik.Nakonuspjenopoloenog ispitapredstrunomkomisijom, sertifikat
Sudskim tumaima izdaje Vlada Vojvodine,
tanijePokrajinskisekretarijatzaupravu,propiseinacionalnezajednice.
U skladu sa Zakonom, Pokrajinski sekretarijat za upravu, propise
inacionalnezajednice,raspisaeKonkurszasudsketumaecrnogorskogjezika,nakonzahtjevakojibudedobioodViegsudauSubotici,naijojteritorijisenalaziOptinaMaliIo.
Strunukomisijuesainjavatitrilana,odkojihsudvakompetentnistrunjacizacrnogorskicrnogorskijezikijedanlektorsrpskogjezika.ImajuiuvidudasecrnogorskijezikprviputuvodiuslubenuupotrebuuSrbiji,ida
-
dr GORAN SEKULOVI :
UpotrebacrnogorskogjezikauCrnojGoriicrnogorskojdijasporisaposebnimosvrtomnamedije
147
bikomisijapredkojomsepolaeispitzaSudskogtumaaimalapunukompetentnost,konsultovanjeInstitutzacrnogorskijezikijezikoslovljeizPodgoricekojiedelegiratidvalanaKomisije.OekujesedaesecijeliprocesdobijanjaprvihSudskihtumaacrnogorskogjezikauSrbijiuspjenozavritiunarednihnekolikomjeseci.
Nakon toga,UdruenjeCrnogoracaKrstauspostavie saradnju
saPokrajinskimsekretarijatomzaobrazovanjeVojvodine,saciljemdaseunarednoj
kolskoj godini u sistemu obrazovanja u kolama uOptiniMali
Io(Lovenac i Feketi) uvede izborni predmet Maternji jezik sa
elementimanacionalnekulture,kakobizainteresovaniacimogliuiticrnogorski
jeziksa elementima crnogorske kulture. Takoe, sigurno je da e
zaivljavanjuodgovarajuihpretpostavkiimogunostizabuduuuspjenuupotrebuiprimjenucrnogorskog
jezikaumedijimauSrbiji,osobitoubrojnojisnanoprisutnoj crnogorskoj
nacionalnoj zajednici u Vojvodini, doprinijeti i
odlukaUstanoveBibliotekeMaliIo,ijijeosnivaOptinaMaliIo,daseunjenimbibliotekamauFeketiu,LovencuiMalomIouformirajuposebniknjinifondovinacrnogorskomjezikuipismu.
5.Zakljuak
Crnogorskijezikbatininajboljetradicijegovornogipisanognarodnogiknjievnogviestoljetnogcivilizacijskogikulturnogtragacrnogorskognarodauokvirima
svojihdrava Duklje,Zete iCrneGore,koje je stvarao iukojima
jeobitavao,bivstvovao,izgradiviusvijetusvojeautentineiprepoznatljivevrijednostinasvimpoljimastvaralatva.DravaCrnaGora
jedunadauskladusaUstavom izakonimaprekosvojih institucija iorgana
insistiranaobezbjeenju iomoguavanjuuspostavljanjaobjektivne
informativne,
lingvistike,edukativne,programske,dakle,ukupneprimjene iupotrebe
crnogorskog jezikakaoslubenog jezikauCrnojGori
iucrnogorskimmedijima.Timeese,uzadekvatnuprimjenujezikamanjinskihnacionalnihzajednicauslubenuupotrebu,vidnodoprinijeti
crnogorskimmedijskim i
svimdrugimprofesionalnim,strunim,informativnim,etikimidrutvenimstandardima.
Literatura Deklaracijaoustavnompoloajucrnogorskog
jezika,CrnogorskiPENcentar,Cetinje,1993.
DeklaracijaUNopravimapripadnikanacionalnihilietnikih,vjerskihijezikihmanjina
-
MEDIJSKIDIJALOZI8,Vol.4
148
EvropskakonvencijaSEoljudskimpravima,Rim,1950.
EvropskiUstavSEoregionalnimijezicimamanjina,Strazbur,1992.
Gramatikacrnogorskogajezika,MinistarstvoprosvjeteinaukeCrneGore,Podgorica,2010.
IstraivanjeStavovicrnogorskihgraanaoidentitetu,MaticaGodinaXIbr.43,Jesen2010.,Cetinje,Podgorica:MaticaCrnogorska.
Manjinski narodi umedijima CrneGore:Osvajanje slobode
(2009),NVUMediakultBar,FondzamanjineCrneGore,Ministarstvokulture,sportaimedijaCrneGore.
Medijskidijalozi,ELIT,Podgorica.
Meunarodnipaktograanskimipolitikimpravima,1966. Nikevi,V.
(1997),Crnogorskipravopis,Cetinje:CrnogorskiPEN centar.
OkvirnakonvencijaSEozatitinacionalnihmanjina,1995.
PoveljaUN,SanFrancisko:1945. Pravopiscrnogorskoga
jezika,Ministarstvoprosvjete inaukeCrneGore,Podgorica,2010.
Rackovi,N.(2009),Leksikoncrnogorskekulture,Podgorica:DOB.
StatutAutonomnePokrajineVojvodine, Slubeni
listAPV,br.8/03,9/0,17/0918/09,NoviSad.
UniverzalnadeklaracijaUNoljudskimpravima,Pariz:1948.
UstavCrneGore,SlubenilistCrneGore,br.01/07,Podgorica.
UstavSrbijeiZakonoslubenojupotrebijezikaipisama,SlubeniglasnikRepublikeSrbije,br.45/91,101/05,83/06,30/10,Beograd.