-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 1
Datum: 11:03:2006
Uvod u OPERATIVNE SISTEME :: Workshop
Pregled workshopa Kao to ste mogli proitati (Syllabus za
studente DL-a) workshop iz ovog predmeta
je podijeljen u dvije oblasti: Windows i Linux. U prvom dijelu
semestra studenti e upoznati oblast Microsoft Windows-om tanije
Windows XP, te novostima koje donosi Windows Vista. Odnosno
upoznati emo se sa Microsoft file sistemom, instalacijom
operativnog sistema, te nekim od naeih greki i problema na WinXP
operativnom sistemu.
Cilj ovih labaratorijskih vjebi je da studente upozna sa sa
Microsoft Windows XP
operativnim sistemom, te se on uvjeba za rad na njemu i omogui
mu dovoljno znanje za instaliranje, podeavanje, administraciju i
rjeavanje sitnih problema koji nastaju na ovom operativnom
sistemu.
U drugom dijelu semestra upoznati emo se sa Linux-om kao desktop
operativnim
sistemom. Upoznati emo se sa: raznim linux distribucijama, file
sistemom, instalacijom linux-a, komandnom linijom, grafikim
okruenjem, te osnovnom administracijom i odravanjem ovog
operativnog sistema.
Studentima u drugom dijelu ovog semestru e biti omoguen shell
pristup na Linux
raunar koji e se nalaziti na FIT-u radi uvjebavanja pojedinih
komandi i mogunosti rada u Linux komandnoj liniji. Svi studenti
koji ele shell pristup potrebno je da se jave na mail [email protected]
radi dobijanja potrebnih informacija. Svi oni koji su nestrpljivi
besplatan Linux shell pristup moete dobiti ovdje.
ISO image za neku od distribucija Linux moete dobiti na FIT-u
ili ga skinuti sa
Intreneta npr. www.linuxiso.org. Korisnici ADSL BiHnet-a putem
free zone mogu neke od distribucija skinuti sa
ftp://ftp.bih.net.ba/pub/linux/
Sva pitanja u vezi workshopa moete slati na mail:
[email protected]
asist. Adel Handi
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 2
1. File Sistemi 1.1. Uvod U prvom semestru iz Workshopu na
predmetu Uvoda u IT nauili smo kako sastaviti
raunar od hardware-skih komponenti. U ovom semesteru taj raunar
postaviti emo u funkciju, odnosno instalirati emo na njega
operativni sistem. Prvo stvar koja e se desiti nakon to upalimo
raunar jeste da POST (Power On Self Test) testira sve nae
komponente (CPU. Memoriju, I/O ureaje, itd), nakon uspjeno zavrenog
POST-a, ita se MBR (Master Boot Recorda) odnosno pokree se boot
loader iz MBR-a ili ukoliko je prazan ita se boot loader sa prve
aktivne partcije.
Napomena: Od redosljeda boot sekvence (CDROM, HDD, Floppy ili
samo HDD) koju
smo postavili u BIOS-u, zavisiti e gdje e POST prvo pogledati za
boot loader, odnosno sa kojeg ureaja e bootati sistem. O ovome vie
u sljedeoj sedmici.
1.2. MBR Svaki disk mora imati tano definiranu poetnu taku gdje
se nalaze kljune informacije
o njemu, kao npr koliko particija ima, kakve su to particije
(master partition table - glavnu particijsku tabela) te informaciju
koju BIOS iskorisiti nakon POST-a da pokrene operativni sistem
(boot kod master boot code). Ova poetna taka se naziva MBR master
boot record, tj. glavni boot zapis. On je lociran na 1 sektoru,
cilindru 0 i glavi 0.
Kao to znamo (Uvod u IT - Workshop) sektori se kreiraju i
mapiraju kada se hard disk formatira na niskom nivo low level
formatiranje. Low level formatiranje ne rade korisnici nego se hard
diskovi low level formatiraju ve u tvornicama. Prilikom low level
formatiranja sektori su kreirani i zapisivani uzastopno na trake
diska. Veliina kreiranog sektora je 512 bajta (4096 bita). Kada je
sektor kreiran i zapisan na disk vri se verifikacija ispravnosti,
proces verfikacije podrazumijeva pisanje 512 bajta (4096 bita)
podataka na disk tako da se provjeri jel sve OK.
Iz ovoga moemo zakljuiti da je veliina MBR-a koji se nalazi u 1
sektoru hard diska,
tano 512 bajta. Moe vam i izgledati strano ali ako se neto desi
sa ovim naim 1 sektorom (MBR-om) kompletan disk nam je van
funkcije.
Offset Opis Veliina
000h Master boot code boot code 446 Bajta 1BEh Zapis 1 particije
16 Bajta 1CEh Zapis 2 particije 16 Bajta 1DEh Zapis 2 particije 16
Bajta 1EEh Zapis 2 particije 16 Bajta 1FEh Boot Record potpis 2
Bajta
Tabela 1. Izgled zapisa u MBR-u
Kako se MBR nalazi na 1 sektoru naeg diska, odnosno na prvih 512
bajta uvijek moemo napraviti njegov backup (dump) i snimiti u neki
fajl, koji moemo iskorisiti za prouavanje ili za neku kasniju
upotrebu.
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 3
Jedan od najlakih naina da napravimo backup (dump) mbr-a je iz
linux-a komandom:
dd if=/dev/hda of=/mojmbr.sct bs=512 count=1
dd Unix/Linux komanda skraenica od data dump. Ova komanda se
esto korisiti u forenzikoj analizi na Unix/Linux-u kako bi se
napravio fiziki backup dokaza. Sintaksa komande je: dd if=/*izvor*
of=/*destinacija* *Izvor* je u naem sluaju hard disk koji se nalazi
na primarnom IDE kanalu kao master i njegova oznak pod linuxom je
/dev/hda *desinacija* je bilo koje mjesto na nasem sistemu, gdje
zelite zapisati podatke, u naem sluaju na korijenskom direktoriju u
datoteku mojmbr.sct. bs skraenica od bytes, sto znai da elimo
kopirati samo prvi sektor tj 512 bajta count jeste broj blokova
koji zelimo kopirati, u naem sluaju 1 Napomena: Izmeu horizontalnih
linija su stvari navedene isto informativno, trenutno nije potrebno
da iz znate ali sigurno e vam kasnije biti od korisiti. No, biti e
jos prie o tome.
OFFSET 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F *0123456789ABCDEF* 000000
fa33c08e d0bc007c 8bf45007 501ffbfc *.3.....|..P.P...* 000010
bf0006b9 0001f2a5 ea1d0600 00bebe07 *................* 000020
b304803c 80740e80 3c00751c 83c610fe *.....t....u.....* 000030
cb75efcd 188b148b 4c028bee 83c610fe *.u......L.......* 000040
cb741a80 3c0074f4 be8b06ac 3c00740b *.t....t.......t.* 000050
56bb0700 b40ecd10 5eebf0eb febf0500 *V.......^.......* 000060
bb007cb8 010257cd 135f730c 33c0cd13 *..|...W.._s.3...* 000070
4f75edbe a306ebd3 bec206bf fe7d813d *Ou...........}.=* 000080
55aa75c7 8bf5ea00 7c000049 6e76616c *U.u.....|..Inval* 000090
69642070 61727469 74696f6e 20746162 *id partition tab* 0000a0
6c650045 72726f72 206c6f61 64696e67 *le.Error loading* 0000b0
206f7065 72617469 6e672073 79737465 * operating syste* 0000c0
6d004d69 7373696e 67206f70 65726174 *m.Missing operat* 0000d0
696e6720 73797374 656d0000 00000000 *ing system......* 0000e0
00000000 00000000 00000000 00000000 *................*
0000f0 TO 0001af SAME AS ABOVE 0001b0 00000000 00000000 00000000
00008001 *................* 0001c0 0100060d fef83e00 00000678
0d000000 *...........x....* 0001d0 00000000 00000000 00000000
00000000 *................* 0001e0 00000000 00000000 00000000
00000000 *................* 0001f0 00000000 00000000 00000000
000055aa *..............U.*
Slika 1. Kompletan izgled dumpovanog MBR-a u Hex i ASCII
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 4
1.2.1 MBR Tabela particija
Master partition table, odnosno glavna tabela particija se
nalazi u okviru MBR-a, i
opisuje logiku podjelu diska. Veliina ove tabele particija je 64
bajta. Ima prostor samo za etiri particije. Zato samo za etiri?
Zbog toga to zapis koji je potreban da se opie jedna particija 16
bajta.
Offset Opis Veliina
00h Trenutno stanje particije (00h=Neaktivna, 80h=Aktivna)
1 bajt
01h Poetak particije - Glava 1 bajt 02h Poetak particije -
Cilindar/Sektor 1 rije 04h Tip particije 1 bajt 05h Kraj particje -
Glava 1 bajt 06h Kraj particije particije - Cilindar/Sektor 1 rije
08h Broj sektora izmeu MBR-a I prvog sektora u particiji 1 dupla
rije 0Ch Broj sektora u particiji. 1 dupla rije
Tabela 2. Izgled zapisa svake particije
Kako imamo samo etiri particije, ova logika struktura moe da se
organizuje na ogranieni broj naina. U bilo kojem trenutku, samo ove
etri particije mogu biti oznaene kao aktivne i to jedna u jednom
trenutku. Samo sa aktivne particije se moe podizati OS. Na naem
disku moemo imati etri primarne particije, ili tri primarne
particije i jednu proirenu (extended) particiju.
U okviru proirenu (extended) particije mogue je organizovati vie
logikih drajvova,
tako da prevazilazimo ovo ogranienje od etri particije. Logiikih
particija recimo da je mogue imati na disku onoliko koliko imamo
slova u engleskom alfabetu minus slova kod ve zauzetih primarnih
particije i floppy pogona. Sa proirene (extended) particije se ne
moe podizati operativni sistem. Zauzeti prosotor unutar proirene
(extended) particije ne moe se iskorisiti za kreiranje primarne
particije.
Radi ovakvih sluajeva, prije instaliranja operativnog sistema i
podjele diska na particije
potrebno je dobro osmisliti strukturu i podjelu diska kako u
budunosti ne bi imali problema.
Primjer - Problem: Ukoliko imamo disk kapaciteta 120GB, te smo
kompletan disk
iskorisiti za kreiranje samo jedne primarne particije na koju
smo instalirali operativni sistem. Na tom disku nam se nalazi jo
dosta podataka (muzike, filmova, seminarskih, raznih programa i sl)
koje smo tekom mukom skupili, negdje oko 80GB. Bilo kakav pad
sistema, ponovo formatiranje diska radi bolje organizacije,
smanjenjem fragmentacije ili elja za instaliranjem drugog
operativnog sistema npr. Linux-a, stvoriti e nam velike
probleme.
Kako sauvati 80GB, gdje ih spasiti, snimati ih na CD-ove,
DVD-ove, snimiti na drugi raunar, itd??? Ovo e nam sigurno uzeti
dosta vremena kakav god nain uzeli da spasimo podatke. Alternativna
rjeenja kao to su programi za manipulisanjem nad particijama
Partition Magic, Parttion Manager itd. nisu najsigurnije ili
najsretnije rjeenje, a kada vam je hard disk pun ni oni nisu od
naruite koristi. No, manipulisanje nad particijama sa ovim alatima
nikako ne preporuujem, uvijek opasnost od gubitka podataka.
Primjer - Rjeenje: Prije instaliranja samog operativnog sistema
trebali smo malo
razmisliti. Ok, imamo HDD od oko 120GB, za sam OS, razne
programe, aplikacije, temp, te
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 5
normalan rad kreirati emo primarnu particiju od 25GB. Za sve
moje ostale podatke kreirati u jo dvije partcije. Jednu primarnu
particiju od 80GB (moemo kreirati i extended-proirenu particiju
koja e imati jedan logiki drive) od 80GB za podatke (muziku,
seminarske, filmove itd ). E sada treu particiju moemo ostaviti
jednostavno neformatiranu kao neiskorieten prostor od 15GB za
recimo linux u budunosti, ili kreirati jo jednu primarnu particiju
od 15GB koju emo moi privremeno korisiti te kasnije obrisati
ukoliko nam taj prostor bude trebao za neto drugo (linux).
Napomena: Vrlo bitno je napomenuti, da nakon to kreiramo prvu
primarnu particiju
od recimo 25GB, ostatak prostora ne iskoristimo za krieranje
jedne extended proirene particije, de onda nju podijelimo na dva
logika drajva od 80GB i 15GB. Ovo nije ono to elimo, i trebamo
voditi rauna o ovome, jer e nam windows ba to uraditi ako ne budemo
pazili. Na slici primjeri izgledaja ovako:
Primarna particija od 120GB C:
HDD 120GB Slika 2.1: Problem sa velikom particijom (Nije ba
najbolje!)
Primarna particija od 25GB
C:
Primarna particija od 80GB
D:
Free 15GB
Slika 2.2: Kreirane dvijeprimarne particije i ostavljeno
slobodnog prostora
koji moemo privremeno iskorisiti ako elimo (Za na sluaj ovo je
OK)
Primarna particija od 25GB
C:
Prim.part
Od 15GB E:
Slika 2.3: Kreirane tri particije, prva primarn, druga proirena
sa jednim logikom particijom i trea primarna koju moemo
obrisati
ukoliko budemo trebali (Za na sluaj ovo je OK!)
Primarna particija od 25GB
C:
Slika 2.4: Kreirane dvije particije, prva primarna, druga
proirena sa dvije logike
particije. Ovo je za na sluaj nesipravo. Kada izbiemo logiku
particiju E:, neemo dobiti slobodan prosotor, opet emo imati zauzet
protostor od proirene particije (svijetlozelena
boja) (Za na sluaj u budunosti nije OK!)
Logiki particija unutar proirene particije D:
Logiki particija unutar proirene particije D:
Log. part. E:
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 6
1.3. File sistem
File sistem je naziv za logiku strukturu i softverske rutine
koje se koriste za
kontrolu pristupa informacijama pohranjenim na hard disku.
Openito govorei, kada pohranimo neku informaciju na hard disk u
file sistem se upisuje gdje je ta informacija pohranjena. Kako bi
inae raunar pronaao informaciju koja je pohranjena na hard disku,
ako ne zna gdje da je trai i da li ona uopte postoji?
File sistemi se razlikuju po svojoj strukturi (logika struktura
file sistema ima snaan
uticaj na performanse, pouzdanost, mogunosti proirenja i
kompaktibilnost samog file sistema), performansama i prema
operativnom sistemu koji koristite. Ovisno od toga koji file sistem
koristite podaci na hard disku mogu biti pohranjeni na razliite
naine, ak i na vie naina na raznim mjestima na hard disku.
1.4 Klasteri
Najmanja jedinica prostora na disku kojoj neki softver moe
pristupiti se naziva sektor i kao to smo ve rekli on je low level
formatiran na 512 bajta. Svakoj datoteci je mogue dodijeliti
individualni broj sektora koliko joj je potrebno. Za primjer pjesmi
Lejla hari Mata Harija sa BH EuroSonga koja je kapaciteta 2,8 MB
potrebno je dodijeliti 5735 sektora da bi je smjestili na disk
[(2,8MB * 1024 KB * 1024 Bajt)/512 veliina sektora = 5735 broj
sektora]
Individualni sektori se ne koriste niti u jednom fajl sistemu, a
evo zato. Moe
postati vrlo zamreno upravljati diskom kada su datoteke
podijeljene u 512-bitne dijelove. 120 GB disk bi tada imao preko
250 miliona individualnih sektora, a voenje evidencije o ovoliko
komadia podataka troi puno vremena i resursa. Zbog toga Microsoft
kod svojih file sistema grupie sektore u vee blokove podataka
(klastere).
Slika 4. Grupisanje sektora u klastere na hard disku Pod
klasterima ili alokacijskim jedinicama se smatra specijalna tehnika
za dijeljenje
prostora na disku u male komadie (klastere), da bi se
balansiralo izmeu potrebe za efikasnom upotrebom diska i
performansi. Veliina klastera je odreena veliinom particije. Za FAT
(File Allocation Table) file sistem broj (adresa) klastera mora
stati u 12 bita za FAT12, 16 za FAT16 i 32 za FAT32.
Vee particije koriste vee klastere. Klasteri se po veliini kreu
od 4 sektora kao na slici (2,048 bajta) do 64 sektora (32,768
bajta). U nekim sluajevima se koriste klasteri od 128 sektora
(65,536 bajta). Floppy diskovi koriste vrlo male klastere, u nekim
sluajevima
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 7
koriste klastere velike samo 1 sektor. Sektori u klasterima su
poredani kontinuirano (neprekidno), tako da je svaki klaster
neprekidni blok prostora na disku. Veliina klastera ima jak uticaj
na performanse i iskoritavanje diska, a odreuje se kad se disk
particionira tj. veliinom particije. Primjera radi, ako su klasteri
na particiji veliine 8KB, 8,000 bajtni file e zauzeti jedan klaster
(8,192 bajta na disku) ali ako je file ima 9,000 bajta onda e
zauzeti dva klastera 16 KB (16,384 bajta na disku), ali prostor u
drugom klasteru nee biti iskoriten do kraja. Zato je veliina
klastera vana za maksimalno iskoritavanje prostora na disku jer ako
su klasteri vei dolazi do pojave velikog neiskoritavanja prostora
na disku jer datoteke nee maksimalno ispuniti klastere. Ova pojava
se naziva slack.
1.5. FAT12, FAT16, FAT32
FAT je napravio Bill Gates u februaru 1976. Razvio ga je za
verziju Basic-a koja je mogla pohranjivati podatke na floppy
diskove i koristio je 12-bitne brojeve da oznai klastere u FAT-u.
Kasnije je Gates kupio prava na file sistem i preprogramirao ga da
bi napravio prvu verziju DOS-a i FAT koji je koristio 16-bitne
brojeve da oznai klastere u FAT-u. FAT file sistem je najee koriten
file sistem izmeu kasnih '80 i kasnih '90. Da bi se napravila
razlika izmeu ova dva FAT-a i nasljednika FAT32 prijanji FAT-ovi su
dobili naziv FAT12 i FAT16. Kada se kae samo FAT najee se misli na
FAT16.
Kako su proizvoai diskova su poeli proizvoditi diskove toliko
velike da ih FAT16 nije mogao formatirati u jednoj particiji,
Microsoft je kreirao FAT32.
Nova verzija FAT-a je poboljani FAT16/VFAT file sistem. Nazvan
je FAT32 jer koristi
32-bitne brojeve da oznai klastere u FAT za razliku od FAT16.
Ovaj file sistem je dozvoljavao kreiranje velikih samostalnih
particija, gdje je FAT16 bio ogranien na 2 GB. Takoer, smanjio se
je i neiskoritenost prostora, jer je koristio manje klastere od
FAT16.
Atribut FAT12 FAT16 FAT32
Korisiti se za Diskete Manji diskovi iparticije Srednji i veliki
diskovi
Veliina FAT-a 12 bits 16 bits 28 bits
Max broj klastera 4,086 65,526 ~268,435,456
Veliina klastera koja se korisiti
0.5 KB to 4 KB 2 KB to 32 KB 4 KB to 32 KB
Makismalna veliina particije 16,736,256=16MB 2,147,123,200=2GB
oko 2^41= 2TB
Slika 1. Tabela usporedbe FAT file sistema
Maksimlanu velinu particije moemo jednostavno izraunati na
sljedei nain: max. broj klastera * max. broj sektora * veliina
sektora = max. veliina particije
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 8
1.5.1 FAT32 veliina klastera
Prilikom kreiranja particija na FAT32 file sistemu, ponekad je
potrebno razmisli o sljedeem. Ukoliko recimo kreiramo particiju od
17GB, dobiti u veliinu klastera od 16KB, a bavimo se recimo web
dizajnom, znai imati emo dosta manjih datoteka, slika i sl od 5-6
KB. Ovo moe dovesti do nepotrebnog slacka (objanjeno kod klastera
neiskoristvost prostora), tako da je bolje kreirati particiju od
15GB gdje e veliina klastera biti 8KB, te samim time vea
iskoristivost prostora.
Veliina klastera
Minimalna veliina particije
Maksimalana veliina particije
4 KB 0.5 GB 8 GB
8 KB 8 GB 16 GB
16 KB 16 GB 32 GB
32 KB 32 GB !?
Tabela 3. Veliina kalstera u zavisnosti od
particije FAT32 file sistem
1.6 NTFS (New Technology File System) NTFS file sistem je
napravljen za Windows NT, a u sebi sadri kombinaciju
performansi,
pouzdanosti i kompatibilnosti kojih nema u FAT file sistemu.
Postoje dvije verzije NTFS file sistema: NTFS 1.1/4.0 (1.1 je
nazvan 4.0 zbog WindowsNT 4.0) i 5.0. Samu struktura NTFS file
sistema je vrlo teka za opisati. Dosta funkcija i mogunosti su iste
ili sline kao i kod FAT file sistema ali je struktura i
organizacija NTFS file sistema kompliciranija. NTFS fajl sistem ima
puno prednosti nad FAT32 fajl sistemom, te ga treba korisiti u bilo
kojoj prilici, danas skoro da nema opravdanja da korisitite FAT32
file sistem nasparam NTFS-a. Ukoliko va Windows XP instalirate na
FAT32 smanjiti e te mu mogunosti u mnogome. Sam Windows 2000/XP OS
nee vam dati da kreirati vee particije od 32GB na FAT32 file
sistemu iako je to teoretski mogue, natjerati e vas da korisiti
NTFS.
1.6.1 NTFS funkcije i prednosti
1.6.1.1. Kompresija
Kao i FAT file sistem NTFS podrava kompresiju podataka. Ali za
razliku od FAT, koji moe samo kompresovati itavu particiju, NTFS
ima file-baziranu kompresiju koja mu omoguava da kompresuje bilo
koju datoteku ili direktorij na particiji neovisno o drugim.
Kompresija datoteka se preporuuje samo za one datoteke koje ne
koristite esto jer svaki put kad pristupite toj datoteci sistem
mora da je dekompresuje.
1.6.1.2. Enkripcija
Encrypting file system (EFS) enkripcijski file sistem. Kao to i
samo ime kae, enkriptira vane podatke prije nego ih pohrani na
particiju, bez pravog dekripcijskog kljua podacima se ne moe
pristupiti. Ovo onemoguava da neko jednostavno podigne sistem sa
floppy diska i pristupi vanim podacima na hard disku. Sistem
koristi asimetrinu
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 9
enkripciju, javni klju i privatni klju algoritam. Sistem radi
tako to korisnik ima privatni i javni klju. Javni moe znati bilo
ko, a privatni ne. Kada se datoteka kriptira koristi se javni klju.
Da bi se dekriptirao potreban je privatni klju. EFS uva privatne
kljueve da bi osigurao da samo osoba koja je kriptirala datoteku
moe da je dekriptira.
1.6.1.3. Kvote diska
Kvote diska daju mogunost da se odredi tano koliko neki korisnik
moe upotrijebiti
prostora na particiji. Mogue je postaviti krajnji - hard i
upozoravajui - soft kapacitet. Kad korisnik dostigne krajnju razinu
ne doputa mu se da zauzima vie prostora, dok upozoravajui, kao to i
ime kae, upozorava da e uskoro dostii doputenu razinu.
1.6.1.4. File- and folder-level security Sa NTFS file sistemom,
moe se ograniiti pristup pojedinim datotekama ili
direktorijima. Tako da odreeni korisnici sistema ne mogu
pristupi nekim datotekama, odnosno da ih ne mogu obrisati ili
pisati u njih i sl.
1.6.2. NTFS veliina klastera
Veliina klastera
Minimalna veliina particije
Maksimalana veliina particije
512 bajta ? < 512 MB
2 KB 513 MB 1024 MB
4 KB 1025 MB 2048 MB
8 KB 2049 MB >?
Tabela 4. Veliina kalstera u zavisnosti od
particije NTFS file sistem
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 10
1.6.7. Dual-boot
Ako na istom raunaru koristite vie operativnih sistema, morat
ete na nekima od svojih primarnih particija koristiti FAT. Sve
programe ili podatke kojima treba pristupati vie operativnih
sistema smjetenih na tom raunaru treba pohranjivati na FAT32.
Odnosno primarna particija na koju instalirate va prvi sistem treba
biti FAT16/FAT32, da bi je mogli proitati i
DOS/Win95/WinMe/Win2000/WinXP. Meutim, podaci na FAT16 ili FAT32
particijama nisu ni na koji nain zatieni svatko tko ima pristup
raunaru moe itati, mijenjati ili ak izbrisati bilo koju datoteku
pohranjenu na FAT32 particiji. Stoga nemojte pohranjivati
povjerljive datoteke na diskove ili particije formatirane FAT32
fajl sistemom.
Danas manje vie je nepotreban dual-boot dva Microsoft operativna
sistema ali da objasnimo relacije izmeu file sistema i operativnih
sistema kod ovog dual-boot-a.
U dual-boot na NTFS primarnoj particiji kod Microsoft desktop
OS-a jedino mogu biti operativni sistemi Win2000 i WinXP.
Na FAT16/32 primarnoj particiji u dual-boot-u mogu biti sa jedne
strane DOS/Win95/Win98/WinMe, sa druge ili Win2000/WinXP ili oba. I
to redosljedom da se prvo instaliraju stariji operativni sistemi
odnosno DOS/Win95/Win98/WinMe pa tek onda Win2000/WinXP koji e
instalirati poslije svoj NT loader. Windows 2000 ili XP e sa starih
oeprativnih sistema (DOS/Win95/Win98/WinMe) boot loader koji je
zapisan ili MBR-u ili na prvoj primarnoj aktivnoj particiji snimiti
u datoteku msdos.bak koju e kasnije pozivati iz svog NT loadera
ukoliko to bude potrebno, tj da se boota neki od starih
DOS/Win95/Win98/WinMe operativnih sistema. U dual boot-u nikada ne
mogu biti niti jedan od DOS/Win95/Win98/WinMe operativnih sistema
meu sobom, ne na klasian nain.
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 11
1.6.8. NTFS vs FAT (Usporedna tabela)
Kriterij NTFS 5 NTFS FAT32 FAT16
Operativni sistem Windows 2000 Windows XP
Windows NT Windows 2000 Windows XP
Windows 98 Windows ME
Windows 2000 Windows XP
DOS Sve verzije Microsoft
Windows-a
Ogranienja
Max. veliina particije
2TB 2TB 2TB 2GB
Max. broj datoteka Skoro neogranien Skoro neogranien Skoro
neogranien ~65000
Max. veliina datoteke
Ograniava ga veliina particije
Ograniava ga veliina particije 4GB 2GB
Max. broj klastera Skoro neogranien Skoro neogranien 268435456
65535
Max. duina imena datoteke
(u karakterima) Do 255 Do 255 Do 255
Standardno - 8.3
Proireno - do 255
Mogunosti file sistema
Unicode imena fileova
Unicode set karaktera
Unicode set karaktera
Sistemski set karaktera
Sistemski set karaktera
Kopija sistemskih unosa
MFT kopija MFT kopija FAT kopija FAT kopija
Lokacija boot sektora Prvi i zadnji sektori Prvi i zadnji
sektori Prvi sektor Prvi sektor
Atributi fileova Standardni +
dodatno napravljeni
Standardni + dodatno
napravljeni Standardni Standardni
Kompresija Da Da Ne Ne
Enkripcija Da Ne Ne Ne
Dozvole objekata Da Da Ne Ne
Disk kvote Da Ne Ne Ne
Prazni fileovi Da Ne Ne Ne
Specijalne funkcije Da Ne Ne Ne
Performanse
Ugraena sigurnost Da Da Ne Ne
Povrat podataka Da Da Ne Ne
Performanse Male na malim particijama i
obrnuto
Male na malim particijama i
obrnuto
Velike na malim particijama i
obrnuto
Najvee na malim
particijama i male na velikim
Ekonomija prostora na disku
Maksimalna Maksimalna Prosjena Minimalna na
velikim particijama
Fault Tolerance Max Max Minimal Average
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 12
1.6.9. LINKOVI - Dodatni linkovi za detaljnije prouavanje Zato
NTFS? http://www.ntfs.com/data-integrity.htm
http://www.winplanet.com/winplanet/reports/572/1/
http://www.microsoft.com/TechNet/winnt/filesyst.asp
http://www.microsoft.com/windowsxp/home/using/productdoc/en/ntfs.asp
http://www.microsoft.com/hwdev/tech/storage/ntfs-preinstall.asp
http://www.microsoft.com/windowsxp/home/using/productdoc/en/choosing_between_NTFS_FAT_and_FAT32.asp
http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles%2Farchive%2Fl0809%2F15l09%2F15l09%2Easp
Maksimalna veliina datoteke i particije
http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/winxppro/reskit/prkc_fil_tdrn.asp
http://www.microsoft.com/hwdev/tech/storage/ntfs-preinstall.asp
http://www.microsoft.com/TechNet/winnt/filesyst.asp
http://support.microsoft.com/?KBID=184006
http://support.microsoft.com/?KBID=118335
http://support.microsoft.com/?KBID=224526
http://support.microsoft.com/?KBID=240672
http://www.jsiinc.com/subi/tip4100/rh4173.htm
http://www.windows2000faq.com/Articles/Index.cfm?ArticleID=13720
http://www.windows2000faq.com/Articles/Index.cfm?ArticleID=27253
http://www.dalantech.com/ubbthreads/showflat.php?Cat=&Board=construction&Number=31642&page=0&view=collapsed&sb=5&o=&fpart=1
http://linux-ntfs.sourceforge.net/ntfs/concepts/clusters.html
http://www.pcguide.com/ref/hdd/file/ntfs/
http://www.comptechdoc.org/os/windows/win2k/win2kfiles.html Razni
file sistemi
http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/winxppro/reskit/prkc_fil_tdrn.asp
http://support.microsoft.com/?KBID=307881
http://support.microsoft.com/?KBID=154997
http://www.win2000mag.com/Articles/Index.cfm?ArticleID=3675&pg=1
http://www.microsoft.com/TechNet/prodtechnol/winxppro/reskit/prba_dwp_eqmn.asp
http://www.pcguide.com/ref/hdd/file/ntfs/
http://www.comptechdoc.org/os/windows/win2k/win2kfiles.html
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 13
FAT16 vs FAT32
http://msdn.microsoft.com/library/partbook/win98dh/filesystemsfat16versusfat32.htm
http://msdn.microsoft.com/library/partbook/win98dh/fatfat32ntfsfilesystems.htm
http://www.microsoft.com/windows2000/en/datacenter/help/choosing_between_NTFS_FAT_and_FAT32.htm
FAT vs NTFS: http://www.ntfs.com/ntfs_vs_fat.htm
http://www.winplanet.com/winplanet/reports/572/1/
http://faq.arstechnica.com/link.php?i=1227
http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/winxppro/reskit/prkc_fil_tdrn.asp
http://www.microsoft.com/windows2000/en/datacenter/help/choosing_between_NTFS_FAT_and_FAT32.htm
http://www.win2000mag.com/Articles/Index.cfm?ArticleID=3455
http://msdn.microsoft.com/library/partbook/win98dh/fatfat32ntfsfilesystems.htm
http://www.microsoft.com/TechNet/winnt/filesyst.asp
http://www.microsoft.com/TechNet/prodtechnol/winntas/tips/winntmag/optntfs.asp
http://support.microsoft.com/?KBID=100108
http://support.microsoft.com/?KBID=140365
http://msdn.microsoft.com/library/periodic/period97/w9p9794.htm
http://arstechnica.com/paedia/n/ntfs/ntfs4-1.html
http://www.execsoft.com/tech-support/NT-articles/article.asp?F=1997051210.htm
http://support.microsoft.com/?KBID=183090
http://www.win2000mag.com/Articles/Index.cfm?ArticleID=8294
http://www.microsoft.com/Office/ORK/2000/Five/75t3_2.htm
http://msdn.microsoft.com/library/officedev/off2krk/75t3_2.htm
http://www.microsoft.com/windowsxp/expertzone/columns/russel/october01.asp
NTFS mogunosti: http://www.ntfs.com/
http://www.winplanet.com/winplanet/reports/572/1/
http://www.pcguide.com/ref/hdd/file/ntfs/
http://www.microsoft.com/hwdev/tech/storage/ntfs-preinstall.asp
http://support.microsoft.com/?KBID=183090
http://support.microsoft.com/?KBID=253845
http://support.microsoft.com/?KBID=198904
http://msdn.microsoft.com/library/psdk/winbase/fsys_538t.htm
http://msdn.microsoft.com/library/periodic/period00/management.htm
http://msdn.microsoft.com/library/en-us/dnw2k/html/ntfs5.asp
-
Fakultet informacijskih tehnologija
[email protected]
Uvod u operativne sisteme :: Workshop
Copyright by: FIT 14
Konvertovanje u NTFS mogunosti:
http://support.microsoft.com/?KBID=307881
http://support.microsoft.com/?KBID=214579
http://support.microsoft.com/?KBID=237399
http://support.microsoft.com/?KBID=266118
http://support.microsoft.com/?KBID=197627
http://support.microsoft.com/?KBID=198904
http://www.microsoft.com/hwdev/tech/storage/ntfs-preinstall.asp
NTFS veliina kalstera: http://support.microsoft.com/?KBID=140365
http://support.microsoft.com/?KBID=231756
http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/winxppro/reskit/prkc_fil_tdrn.asp
http://www.microsoft.com/hwdev/tech/storage/ntfs-preinstall.asp
http://www.jsiinc.com/sube/tip2100/rh2120.htm
Poboljanje NTFS performansi
http://www.jsiinc.com/suba/tip0200/rh0213.htm
http://www.windows2000faq.com/Articles/Index.cfm?ArticleID=13749
http://support.microsoft.com/?KBID=130694
http://support.microsoft.com/?KBID=265069
http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/winxppro/reskit/prkc_fil_punq.asp
Oporavak sistema http://support.microsoft.com/?KBID=119467
http://support.microsoft.com/?KBID=223188
Kopiranje NTFS permisija http://www.sans.org/rr/win/NTFS.php
Podrka za velike ATAPi diskove (>137GB)
http://support.microsoft.com/?KBID=305098
http://support.microsoft.com/?KBID=303013
Dodatni alati: FSUTIL ................. Native XP Utility
NTFSINFO ...............
http://www.sysinternals.com/ntw2k/source/ntfsinfo.shtml NTFSDOS
................
http://www.sysinternals.com/ntw2k/freeware/NTFSDOS.shtml Napomena:
Ne zaboravite test koji je definisan u krakom pregledu ve u etvrtak
(16.03.2006) od 18h do 18.15h
Sljedei dio: Instalacija i pokretanje Windows XP-a