-
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997),
277-289 UDK 630* 279:232.1
UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE
THE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF
DUBROVNIK
Petar ĐURASOVIĆ*
Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz
unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad
Dubrovnik i njegovu okolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja
XX. stoljeća. Unošenje drvenastih egzota i dobivanje novih biljnih
vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku, zbog obogaćivanja
krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja i
blagostanja hrvatskog čovjeka.
Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja
šumskih kultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i
oplemenjivanja krajolika (krajobraza) i naročito za turizam - zbog
korištenja oplemenjenog krajobraza.
U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom,
počinili su ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog
kraja, tada su izgorjele mnoge drvenaste egzote.
Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta
egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačkom području, na više od 600
vrsta, u Arboretumu Trsteno tada raste oko 300 vrsta.
UVOD - Introduction
Rijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti i posebne
ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozornost i divljenje
ljudi.
Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ili
korisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One u svojoj novoj
domovini nisu samonikle.
Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovini zadržalo
veliku produkcijsku vrijednost i od prirode se dobro obnavlja
sjemenom, kažemo da se udomaćilo, npr. čempres (Cupressus
sempervirens L.), na dubrovačkom području.
Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu, egzote su
sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Međutim ni čisto europske
vrste ne moraju biti autoktone (domaće) u svim dijelovima
kontinenta.
*Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum Trsteno
Jedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijelovima neke
manje jedinice jednog kontinenta, npr. države Hrvatske ili
dubrovačkog područja. Tako je alepski bor (Pinus halepensis Mili.)
autoktona vrsta za dubrovačko područje, a egzota je za sjeverni dio
Hrvatske, dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota u
istočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u zapadnom dijelu
(otok Mljet) dubrovačkog područja.
Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drveća i grmlja na
dubrovačko područje vrlo stara, iako o tome do XV. stoljeća zasad
nema pisanih dokumenata.
Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev perivoj u
Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj na unošenje
egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje.
Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrum se u većoj
mjeri unose drvenaste egzote.
1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalističke agresije
na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i
277
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289
devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je u požaru teško
stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrum tada nije zapaljen iako je
više puta granatiran s Bosanke i Žarkovice. Od svih drvenastih
egzota koje krajem
O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje od osnutka
Dubrovnika u VII. sotljeću do XV. stoljeća nema podataka.
Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i grmlja na
dubrovačko područje datira iz prve polovice XV. stoljeća.
U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom "Opisu
Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis (L.) Pers.) i lovor
(Laurus nobilis L.), u malom perivoju sred klaustra Franjevačkog
samostana u Dubrovniku: "Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike
i naranče raste povrće".
Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju
klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku.
Foto: Petar Đurasović
Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i njegovu
okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum, sve više se unosi
egzotično drveće i grmlje, cvijeće i drugo bilje o čemu svjedoče
putopisci, povjesničari, pjesnici, književnici, filozofi, plemići,
svećenici, liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su
dendro-lozi, šumari, botaničari i drugi.
Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i kanonik Petar
Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na putu za Jeruzalem, hvali
ljepotu dubrovačkih perivoja u kojima je vidio naranče i lovor.
1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzijama se
posebno ističu dvije trstenske platane (Plata-nus orientalis L.),
koje imaju prsni promjer oko 4 m i visinu oko 50 m. a stare su oko
600-700 godina.
U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački putopisac
Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i opisao ga kao mjesto s veoma
lijepim i otmjenim zgradama i perivojima punim slatkih naranči,
limuna (Citrus limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka
različitih vrsti.
Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela sindici
Giustiniano i Diedo povodom službenog obilaska Dalmacije na putu za
Boku Kotorsku, ističu da u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih
kuća, a sve ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje
treba tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom
zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja prenosi iz
drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je Pulja, gdje dubrovački
brodovi na povratku s plovidbe ukrcavaju savurne dobrom zemljom i
donose je na svoja imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i
ističu da su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića
na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega, a ukrašavaju
perivoj pun mirta (Myrtus communis L.), čemina (Jasminum nudiflorum
Lindl.), lovora, različitih pa i običnih stabala. Tu su dvije česme
posve pi-
Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud),
pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući ole-anderi
(Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku.
Foto: Petar Đurasović.
Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od
XV. do kraja XX. stoljeća i
procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom
području 1994. godine The introduction of the foreign trees and
shurbs in Dubrovnik and surroundings from XVth till the end of XXth
century and the astimate of the numerous species woody
exotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. Year
278
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289
tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je
ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četvero-uglasto
okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na La-padu, izgrađen 1521.
godine odgovara tom opisu, jer je sagrađen pri brijegu, ima dvije
česme i ribnjak u koji i danas ulazi more, a okružen je
četverouglastim zidom. Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin
Razzi viđao je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla
naranči, a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju palmu.
Interesantno je spomenuti da i danas usred klaustra diominikanskog
samostana u Gružu raste ka-narska palma (Phoenix canariensis hort.
ex Chabaud).
Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom Antun Medo
unio je s levanta (istoka) cvijeće slično tulipanu, koje su po
starom imenu njegove obitelji prozvali kalos.U XVI. stoljeću
benediktinac Mavro Vetra-nović iz Dubrovnika poslao je plemiću
Petru Hektorovi-ću na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj
oleandere (Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).
Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.), lovor, mirtu i
bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro Vetranović u pjesmi:
"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi i krasan i zelen i okolo
brštanom lovorjem opleten i mrčom gizdavom".
U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik i astronom
Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac u Župi dubrovačkoj,
gdje spominje različito plemenito cvijeće, biljke, voćke i vinovu
lozu (Vitis vini-fera L.) uzdignutu na odrine.
Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac Leon
Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom baronom de Salignac, piše
daje Gruž ukrašen lijepim kućama, vrtovima i voćnjacima, česmama,
potocima, oran-žerijama, citronerijama i šipcima (Punica granatum
L.).
Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu
ispred ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno.
Foto: Petar Đurasović
Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Ru-bricius donosi
u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju (Wisteria sinensis (Sims)
Sweet) i žutu tekomu (Te-coma unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti
zbog prekrasnih žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno
cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike
cvijeća.
Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini izdaje na
hrvatskom jeziku knjigu " 0 uzgoju i njegovanju cvieća, ukrasnog
grmlja i drveća", u kojoj spominje vrlo rijetku biljku Dioon edule
Lindl. Porijeklom je iz Meksika, a prvi primjerak u Europi koja
raste u Gružu dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana.
Taj primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što se
gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović opisuje perivoje
na Lokrumu i Trstenome.
U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje stare
dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu, u Trstenome i otocima
(Lopud). Sredinom XX. stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu
ukrasnog bilja u dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon
edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila Solitudo),
kojeg danas tamo više nema.
U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog drveća
i grmlja i drugog bilja na dubrovačko područje daju Arboretum u
Trstenome, osnovan 1948. godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu,
osnovan 1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području grada
Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste preko 200 vrsta
egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo nekoliko
markantnijih i atraktivnijih egzota.
U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme (Butia
capitata (Mart.) Becc).
U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu u grad s
Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia robusta H. VVendl.) i
kanarske palme.
Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H.
Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), istočno od
ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno.
Foto: Petar Đurasović
279
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289
U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane
(Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.).
U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna čempresa
(Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"), ovita glicinijom
(Wisteria sinensis (Sims) Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste
prekrasna stara velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora
L.).
Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne strane
ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni kamforovac (Cinnamomum
camphora (L.) Sieb.), a kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se
manji drvored ari-zonskog čempresa (Cupressus arizonica
Greene).
U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna sofora ili
pagoda drvo (Sophorajaponica L.).
Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus glabra Huds.),
hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva penjačica ili puzačica
(Ficuspumila L.), koja se penje i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na
Lapadu u perivojima Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti
(Eucalyptus sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki
koprivić (Celtis occidentalis L.).
U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac) rastu
markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten (Aesculus
hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila
Solitudo) raste kanarski bor (Pi-nus canariensis Chr. Sm.) i
kalifornijski čempresi (Cupressus goveniana Gord.).
Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog utjecaja
na unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje, te
ih zbog toga ovdje posebno ističemo:
TRSTENO Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske
Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu ulogu u
introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i grmlja i drugog
bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku i ovaj dio Europe.
To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz pet
stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko područje
te ga obogaćivalo i oplemenjivalo novim biljnim vrstama -
egzotama.
Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju egzota su
oskudniji.
Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne crkve u
Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis (L.) Pers.),
stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik don Luka Diodati
Božidarović.
U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gu-četić u svom
trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix sp.), koja je tamo mogla
uspijevati jer su kroz perivoj tekle vode.
Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto For-tis, pisac
knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Guče-tić sadnice divljeg
kestena (Aesculus hippocastanum L.) iz Caserte i moli je da ih
uzgaja u Trstenu.
Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je opjevao
dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae Rhacusanae", vidio je
u Trstenu dvije gorostasne platane (Platanus orientalis L.), opseg
debla platana iznosio je tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm)
dubrovačke mjere, čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki
hrast (Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea europea
L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus do-mestica L.), grožđe
(Vitis vinifera L.), smokve (Ficus carica L.) i pletere od vitkog
trsta (Arundo donax L.), po kojem je Trsteno nekad dobilo svoje
ime.
Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi, Veneciji i
dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj vrsta egzotičnog drveća
kao:
Abies nordmanniana (Stev.) Spach -Abies pinsapo Boiss Acer
negundo L Aesculus hippocastanum L.
Aesculuspavia L.
Agave americana L. Ailanthus altissima (Mili.) Swingle Amorpha
fruticosa L.
Aucuba japonica Thunb. Broussonetiapapyrifera (L.) Vent.
-Caesalpinia gilliesü (Hook.) Wall. Calycanthus floridus L.
Camellia japonica L. Cedrus deodara (D. Don) G. Don -Cedrus HbaniA.
Rich Celtis occidentalic L.
Cinnamomum camphora (L.) Sieb. Citrus aurantium L. Citrus limon
(L.) Burm Cupressus torulosa Don
Diospyros kaki Thunb. Diospyros virginiana L.
Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl. Eucalyptus globulus Labill.
Gardenia jasminoides Ellis Koelreuteria paniculata Lahm.
-Kavkaska jela -Španjolska jela - Negundovac -Obični divlji
kesten
-Crveni divlji kesten
-Agava, loparina
-Pajasen -Amorfa, divlji bagrem, čvitnjača
-Aukuba - Dudovac
-Cesalpinija - Kalikant -Kamelija -Himalajski cedar - Libanonski
cedar - Obični američki koprivić
- Kamforovac - Ljuta naranča - Limun -Himalajski čempres
-Kakijevac - Virginijanski dragun, kakijevac
-Nespola - Eukalipt -Gardenija -Kelreuterija
280
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289
Lagerstroemia indica L. Larix decidua Mili. Ligustrumjaponicum
Thunb. Liquidambar styraciflua L. Liriodendron tulipifera L.
Magnolia grandiflora L.
•Lagerstremija - Europski ariš Japanska kalina Likvidambar
Tulipanovac
- Velec vjerna magnolija
Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna kineska
magnolija
-Mahonija - Muka Kristova, pasiflora
Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. Passiflora caerulea L.
Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. Phoenix canariensis hort. ex
Chabaud
Picea glauca (Moench) Boiss.
Picea mariana (Mill.) B.S.P.
Picea smithiana Boss.
Pinus strobus L.
Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. Robinia hispida L. Rosa
banksiae Ait. Salix babylonica L. Sequoiadendron giganteum (Lindl.)
Buchh.
Sophora japonica L.
Tamarix gallica L.
-Pavlovnija
- Palma kanarska datulja
-Bijela, sura ili kanadska smreka
- Crna ili mrka smreka
-Himalajska smreka
- Borovac, Vajmutov bor
- Pitospor - Ukrasni bagrem - Banksova ruža - Tužna vrba
-Golemi mamutovac, džinovska sekvoja
- Japanska sofora, pagoda drvo
- Tamarika
Taxus baccata L. Thujopsis dolabrata (L.) Sieb. et Zucc. Tilia
tomentosa Moench Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl.
Washingtonia filifera (Lindl. ex Andre) H. Wendl
Washingtonia robusta H. Wendl.
- Obična tisa
- H i b a - Srebrnasta lipa
-Pa lma velika žumara
- Palma vlaknata vašingtonija
- Palma robustna vašingtonija
Wisteria floribunda (Wild.) DC. - Glicinija, gličina 2. na 3.
listopada 1991. godine srpska-jugoslaven-
ska armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je oko 80%
vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskih stabala, i rasadnici
Arboretuma s više od 20 000 sadnica egzotičnog drveća i grmlja, od
čega najviše šim-šira (Buxus sempervirens L.) i pitospora
(Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih
eg-zota i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota.
Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena 120 vrsta
egzotičnog drveća i grmlja (popis) od kojih je u 1994. godini u
Arboretumu posađeno 11 vrsta:
Acacia auriculiformis Benth. Acacia cyanophylla Lindl. Acacia
cyclops A. Cunn. ex G. Don Acacia karroo Hayne Acacia longifolia
(Andr.) Willd. Acacia pendula G. Don Acacia saligna (Labill.) H. L.
Wendl. Acacia visco Lorentz Albizia lophantha (Willd.) Benth.
Albizia procera Mimosa glomerata
Popis e
Red. broj
1. 2. 3. 4. 5. 5.
6. 7. 8. 9.
10. 11.
gzotičnog drveća i grmlja uzgojenog
Naziv biljke
Abies nordmanniana (Stev.) Spach Acacia auriculiformis Benth.
Acacia catechu (L. f.) Willd. Acacia cyanophylla Lindl. Acacia
cyanophylla Lindl. Acacia cyclops A.. Cunn. ex G. Don Acacia
cyclops A. Cunn. ex G. Don Acacia dealbata Link Acacia distachya
Acacia farnesiana (L.) Willd. Acacia horrida Willd. Acacia
iteaphylla Benth. Acacia karroo Hayne
iz sjemena u Arboretumu Trsteno 1993. godine
Br. kom. drv. egz. uzg. izsj. u Arb.Tr. 1993. g.
1 4 3 2 1 5 4 1 3 1 5 1 3
Mjesto nabave sjemena Rogow Taipa Firenze Barcelona Jena Genova
Kiel Genova Barcelona Gran Canaria Beč Adelaide Genova
Država nabave sjemena Poljska Macau Italija Španjolska Njemačka
Italija Njemačka Italija Španjolska Španjolska Austrija Australija
Italija
281
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289
12.
13. 14. 15.
16. 17. 18. 19. 20.
21. 22. 23.
24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45.
46. 47. 48. 49. 50.
51.
52. 53. 54.
Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia longifolia (Andr.)
Willd. Acacia pendula G. Don Acaciapodalyriifolia a. Cunn. Acacia
retinoides Schlechtend. Acacia retinoides Schlechtend. Acacia
saligno (Labill.) H. L. Wendl. Acacia visco Lorentz Aesculus x
carnea Hayne Aesculus octandra Marsh. Albizia lophantha (Willd.)
Benth. Albizia lophantha (Willd.) Benth Albizia lophantha (Willd.)
Benth Albizia julibrissin Durazz. A Ibizia julibrissin rosea
Albiziaprocera Benth. Albiziaprocera Benth. Alnus cordata (Loisel.)
Duby Amorpha nana Nutt ex Fras. Bauxinia corymbosa Roxbg. Bauxinia
purpurea L. Broussonetia papyrifera (L.) Vent. Buddleja nivea
Duthie Caesalpinia pulcherrima (L.) Sw. Caesalpinia tinctoria
Caesalpinia tinctoria Callicarpa bodinieri Levi. Callistemon
rigidus R. Br. Caragana arborescens Lam. Carpinus caroliniana Walt.
var. virginiana Cassia acutifolia Deille Cassia angustifolia Vahl
Cassia corymbosa Lam. var. plurijuga Benth. Cassia laevigata Willd.
Cassia septemtrionalis Cassia tora L. Casuarina cunninghamiana Miq.
Catalpa bignonioides Walt. Celt is occidentalis L. Celtis
occidentalis L. var cordata Celtis occidentalis L. var cordata
Cercis siliquastrum L. Cestrum parqui L'Herit Chamaerops humilis L.
var microcarpa Clematis crispa L. Cneorum triococcon L. Cneorum
triococcon L. Cneorum triococcon L. Cneorum triococcon L. Cneorum
triococcon L. Colutea cilicica Boiss. et Bal. Colutea cilicica
Boiss. et Bal. Colutea persica Boiss. Cordyline fruticosa (L.) A.
Chev. Coriaria myrtifolia L.
2 12
1 1
11 5 1 4 1
10 6
10 7
61 14 3 3 4
28 1 1
16 2 3 3 1
15 5 2 1 8 5 3
62 9
12 79
2 14
1 1 6 1 3 7 8 1
10 2 1 5 5 3 4 1
Genova Barcelona Genova Monaco Adelaide Genova Genova Genova
Siena Berlin Barcelona München Bayreuth Marseille Rouen Genova
Barcelona Caen Lublin Taipa Taipa Frankfurt Lublin Bonn Gran
Canaria Catania Roterdam Jena Lublin Beč Siena Siena Szeged München
Cambridge Copenhagen Melbourne Caen Berlin Beč Berlin Caen Genova
Catania Gottingen Berlin Jena Marseille Rouen Monaco Karaka Berlin
Washington Warszava Berlin
Italija Španjolska Italija Monaco Australija Italija Italija
Italija Italija Njemačka Španjolska Njemačka Njemačka Francuska
Francuska Italija Španjolska Francuska Poljska Macau Macau Njemačka
Poljska Njemačka Španjolska Italija Nizozemska Njemačka Poljska
Austrija Italija Italija Mađarska Njemačka V. Britanija Danska
Australija Francuska Njemačka Austrija Njemačka Francuska Italija
Italija Njemačka Njemačka Njemačka Francuska Francuska Monaco
Turska Njemačka U.S.A. Poljska Njemačka
282
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXX1 (1997), 277-289
55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67.
68. 69.
70. 71. 72. 73. 74. 75.
76. 77. 78. 79. 80.
81. 82. 83.
84. 85. 86. 87. 88.
89. 90. 91.
92.
93. 94. 95.
96. 97. 98. 99.
100.
Cornus capitata Wall. Coronilla elegans Cupressus quadalupensis
S. Wats. Delonix regia (Boj. ex Hook.) Raf. Deutzia discolor Hemsl.
Dombeya tiliacea (Endl.) Plachon Elaeagnus angustifolia L.
Enkianthus campanulatus (Miq.) Nichols. Ephedra distachya L.
Eucalyptus albens Benth. Eucalyptus cornuta Labill. Eucalyptus
gomphocephala DC. Eucalyptus nitens (Deane & Maiden) Maiden
Forsythia suspenso (Thunb.) Vahl Fraxinus chinensis Roxb. var.
rhynchophylla (Hance) Hemsl. Gleditsia delavayi Franch.
Gleditsiajaponica Miq. Hibiscus syriacus L. Hydrangea arboresceans
L. Jacaranda acutifolia Humbol. & Bonpl. Jasminum humile L. f.
wallichianum (Lindl)P. S.Green Laburnum x watereri (Kirchn.) Dipp.
Lantana camara L. Lavandula angustifolia Mill. Lavandula latifolia
(L. f.) Medik. cv. Rosea Ligustrum obtusifolium Sieb, et Zucc. var
regelianum (Koehne) Rehd. Malus floribunda Van Houtee Melaleuca
lanceolata Otto Mimosa speggazzinii Pirotta Mimosa speggazzinii
Pirotta Myrtus communis L. "Albocarpa" Myrtus communis L.
"Microphylla" Nandina domestica Thunb. Pandoreajasminoides (Lindl.)
Schum. Parthenocissus tricuspidata (Sieb, et Zucc.) Planch.
Passiflora suberosa L. Periploca sepium Bunge Pieris floribunda
(Pursh ex Sims) Benth. et Hook Pinus armandii Franch. Pinus
armandii Franch. Pinus cembra L. Pinusparviflora Sieb, et Zucc.
"Tempelhof ' Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl.
Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl. Plumbago zeylanica L.
Prinsepia sinensis (Oliv.) Oliv, ex Bean Psidium cattleyanum Sabine
Rhus aromatica Ait. "Dissecta" Ruta coerulea
10 2
15 1 2 6 1 1 4 2 1 8
1 16
6 2 6
16 5 2
4 2 5
31 2
12 2 1 2 3 8 2 1
25
6 2 1
1 11 3 2 5
30 12
1 1 5 2 1
Porto Jena Jena Bonn Caen Barcelona Copenhagen Jena Geneva
Genova Genova Genova
Adelaide Pyong Yang
Pyong Yang Berlin Berlin Caen Lublin Catania
Moskva Madrid Siena Brno Szeged
Pyong Yang Sofija Adelaide Catania Antibes Barcelona Barcelona
Marseille Stockholm
Siena Marseille Dresden
Berlin Rogow Kornik Kornik Beč Beč Berlin Dresden Kornik Napoca
Lublin Napoca
Portugal Njemačka Njemačka Njemačka Francuska Španjolska Danska
Njemačka Švicarska Italija Italija Italija
Australija Sjev. Koreja
Sjev. Koreja Njemačka Njemačka Francuska Poljska Italija
Rusija Španjolska Italija Češka Madžarska
Sjev. Koreja Bugarska Australija Italija Francuska Španjolska
Španjolska Francuska Švedska
Italija Francuska Njemačka
Njemačka Poljska Poljska Poljska Austrija Austrija Njemačka
Njemačka Poljska Rumunjska Poljska Rumunjska
283
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289
101.
102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114.
115. 116.
117.
118. 119. 120.
Sabal palmetto (Walt.) Lodd. ex Schult et Schult Sabal
blackburnia Glazebr. Salvia sclarea L. Sarcococca ruscifolia stapf
Sophora microphylla Ait. Sophora microphylla Ait. var. fluvida
Spiraea x arguta Zab. Sterculia diversifolia G. Don Sterculia
lurida F. Muell. ex Benth Styrax sp. Syringa amurensis Rupr. var.
japonica Syringa julianae Schneid. Syringa reticulata (BI.) Hara
Syringa sweginzovii Koehne Syringa villosa Vahl Syringa yunnanensis
Franch. Syringa yunnanensis Franch. Thevetiaperuviana (Pers.) K.
Schum. Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum. Thevetia peruviana
(Pers.) K. Schum. Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum. Washingtonia
gracilis Parish Washingtonia sonorae Wats. Zanthoxylumpiperitum
DC.
1 9
10 2 2 1
21 4 6 1 6
12 8 6 7 7 1 5 1 3 4 4 1 7
Bayreuth Napoca Bratislava Caen Dresden Christchurch Warszava
Catania Catania Frankfurt Warszava Kornik Gottingen Warszava
Warszava Warszava Gottingen Taipu Siena Palermo Catania Palermo
Palermo Bordeaux
Njemačka Rumunjska Slovačka Francuska Njemačka Novi Zeland
Poljska Italija Italija Njemačka Poljska Poljska Njemačka Poljska
Poljska Poljska Njemačka Macau Italija Italija Italija Italija
Italija Francuska
Krajem 1994. godine u Arboretumu Trsteno zabilježeno je oko 300
vrsta egzotičnog drveća i grmlja.
Među starim primjercima egzotičnog drveća u Arboretumu se
posebno ističu markantna stabla velikih dimenzija: platana
(Platanus orientalis L.) kraj aqua-dukta prsnog promjera oko 2
metra, tulipanovac (Lirio-dendron tulipifera L.) koji premašuje
prsni promjer od jednog metra i palma robustna vašingtonija
{Washingtonia robusta H. Wendl.) prsnog promjera oko jedan metar.
Robusnošću se ističu palme kanarske datulje (Phoenix canariensis
hört, ex Chabaud) i čempresi: ari-
Abelia chinensis R. Br. Abies cephalonica Loud. Acacia
auriculiformis Benth. Acacia cyanophylla Lindl Acacia cyclops A.
Cunn. ex G. Don Acacia dealbata Link Acacia farnesiana (L.) Willd.
Acacia karroo Hayne Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia pendula
G. Don Acacia retinoides Schlechtend Acacia saligna (Labill.) H. L.
Wendl. Agave americana L. Albizia lophantha (Willd.) Benth. Albizia
procera
zonski (Cupressus arizonica Greene), kalifornijski (C. goveniana
Gord.) i meksički (C. lusitanica Mill.), kojih prsni promjer iznosi
oko 80 cm. Dimenzijama se još ističu: velecvjetna magnolija
(Magnolia grandiflora L.) i fotinija (Photinia serrulata Lindl.)
kojih je prsni promjer oko 60 cm, i cikas (Cycas revoluta Thunb.)
prsnog promjera oko 50 cm.
Od vrsta egzotičnog drveća i grmlja, krajem 1994. godine u
Arboretumu, uz druge rastu i sljedeće drvenaste egzote:
Abelija Grčka jela Akacija, gazija Akacija,
Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija,
Akacija,
Akacija, Agava, loparina Albicija Albicija
Aloe arborescens Mili. Aloysia triphylla (L'Herit.) Britt.
Aralia elata (Miq.) Seem Araujia sericifera Brot. Aucuba japonica
Thunb. Bauhinia acuminata L. Bouganvillea glabra Choisy Buxus
balearica Lam. Callistemon citrinus (Curt.) Stapf Calocedrus
decurrens (Torr.) Florin
Camellia japonica L. Casuarina stricta Dryand.
Calycanthus occidentalis Hook. et Arn.
-Aloj - Citronovac -Aralija -Arauja -Aukuba - Bauhinija
-Bugenvileja - Balearski šimšir - Kalistemon
-Kalifornijski libocedar
- Kamelija - Kazuarina,
klokanovo drvo
- Kalikant
284
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289
Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carr. -Atlantski cedar
Cedrus brevifolia (Hook f.) Henry - Ciparski cedar Cedrus libani A.
Rich. - Libanonski cedar Ceratozamia mexicana Brongn. -
Ceratozamija Chamaerops humilis L. - Palma mala
žumara Cinnamomum camphora (L.) Sieb. - Kamforovac Citrus
aurantium L. - Ljuta naranča Citrus limon (L.) Burm. - Limun Citrus
medica L. — Cetrun Citrus paradisi Macf. - Grepfrut Citrus
reticulata Blanco - Narančin Citrus sinensis (L.) Pers - Naranča
Cocculus laurifolius D.C. - Kokulus Cupressus arizonica Greene -
Arizonski
čempres Cupressus goveniana Gord. - Kalifornijski
čempres Cupressus lusitanica Mill. - Meksički čempres Diospyros
kaki Thunb. - Kakijevac, dragun Diospyros virgin ianah. - Virginij
ski
kakijevac Eriobotria japonica (Thunb.) Lindl. -Nespola Erythrina
crista - galli L. - Eritrina, koraljni
grm Eucalyptus albens Benth. - Eukalipt Eucalyptus behriana F.
Muell. - Eukalipt Eucalyptus camaldulensis Dehnhardt Eucalyptus
cosmophylla F. Muell. Eucalyptus polianthemos Schauer Eucalyptus
sideroxylon A. Cunn. ex Benth. Eucalyptus sieberi L. Johnson Ficus
carica L. Fortunella japonica (Thunb.) Swingle Gingko biloba L.
Hedera helix L. ssp. canadensis (Wil l i ) Coutinho Jasminum
nudiflorum Lindl.
Kerria japonica (L.) DC. Lagerstroemia indica L. Lantana camara
L.
Lantana montevidensis (Spreng.) Briq.
Leucaena leucocephala (Lam.)
- Eukalipt
- Eukalipt - Eukalipt
- Eukalipt - Eukalipt - Smokva
- Fortunela - Ginko
-Kanarskibršljan -Ran i jasmin,
čemin - Kerija -Lagerstremija - Lantana,
promjenjlj ivica
- Lantana
De Wit - Leucena Liriodendron tulipifera L. - Tulipanovac
Livistona chinensis (Jacq.) R. Br. ex Mart. - Palma livistona
Madurapomifera (Raf.) Schneid. - Maklura Magnolia grandiflora L. -
Velecvjetna
magnolija Melia azedarach L. - Očenašica Nerium oleander L. -
Oleander Nolina longifolia (Karw. ex Schult, f.) Hemsl. -
Dezilirij,
dezilirija Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska
smokva Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. - Pavlovnija Phoenix
canariensis hort. ex Chabaud - Palma
kanarska datulja Phoenix dactylifera L. - Palma datulja Photinia
serrulata Lindl. - Fotinija Phyllostochys aurea (Carr.) A. etC.Riv.
Phyllostochys nigra (Lodd. ex Lindl.) Munro Pinus canariensis Chr.
Sm. Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. Pittosporum tobira
"Variegatum" Platanus x hybrida Brot. Platanus orientalis L.
Poncirus trifoliata (L.) Raf. Rhus typhina L. Rosa banksiae Ait.
Rosa chinensis Jacq. "Semperflorens" Sabal minor (Jacq.) Pers.
Schinus terebinthifolius Raddi
Sophora davidii Kom. Tecomaria capensis (Thunb.) Spach
Trachelospermum jasminoides (Lindl.) Lem. Trachycarpus fortunei
(Hook.) H. Wendl.
Washingtoniafilifera (Lindl. ex Andre) H. Wendl.
Washingtonia robusta H. Wendl.
Zanthoxylum sumulans Hance
Žuti bambus
Crni bambus Kanarski bor Pitospor Pitospor Platana Platana
Poncirus Kiseli ruj Banksova ruža
Kineska ruža Palma sabal Brazilsko biberovo drvo
- Sofora
Tekomarija
- Trahelospermum
- Palma velika žumara
- Palma vlaknata vašingtonija
- Palma robustna vašingtonija
- Zantoksilum
285
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289
OTOK LOKRUM - Island Lokrum
Otok Lokrum ima važno mjesto kod unošenja egzotičnog drveća i
grmlja na dubrovačko područje i dubrovačke perivoje, vrtove,
posebno od sredine XIX. stoljeća.
1859. godine Maksimilijan Habsburški kupuje otok Lokrum i na
njemu osniva perivoj u koji unaša egzotično drveće i grmlje iz
udaljenijih i južnijih krajeva: od Brazila i Kanarskih otoka do
Indije.
Već 1863. godine botaničar Visiniani nalazi na Lo-krumu više od
100 vrsta egzotičnog drveća, grmlja i drugog bilja koje raste
slobodno u prirodi i bez posebne zaštite.
U popisu introduciranog drveća i grmlja i nešto su-kulenata i
trajnica nalazimo veći broj drvenastih egzo-ta. Na Lokrumu tada
uspijevaju različite palme kao: mala žumara {Chamaerops humilis
L.), palma geono-ma (Geonoma multiflora), datulja (Phoenix
dactylifera L.), zmijska palma (Rhapis excelsa (Thunb.) Henry) i
palma sabal (Sabal blackburniana Glasebr. i S. minor (Jacq.)
Pers.).
Grmovi i manje drveće kao: abutilon (Abutilon striatum Dicks, ex
Lindl), kasije (Cassia "s Ceylona" i C. "s Madeire"), klerodendri
(Clerodendrum philippinum Schau.), gardenia (Gardenia jasminoides
Ellis), pasi-flore (Passiflora alba Link & Otto i P.
angustifolia) dugo cvjetaju i jačaju na Lokrumu, tako da dobivaju
oblik grmova i stabalaca, čak su i trajnice kao banane (Musa x
paradisiaca L. i M. zebrina) i ananas (Ananas sativus Schult.)
dotad izdržali dvije zime, iako ne sasvim napredne.
Iz popisa bilježimo drvenaste egzote introducirane tada na otok
Lokrum: Abutilon striatum Dicks, ex Lindl. Acacia armata R. Br.
Agave americana L. Araucaria cunninghamii D. Don Araucaria
cunninghamii "glauca" Ardisia ere na ta Sims Bougainvillea
speetabilis Willd. Caesalpinia gilliesii (Hook.) Wall.
Callistemon citrinus (Curt.) Stapf Cassia sp. Cinnamomum
camphora (L.) Sieb. Citrus limon (L.) Burm Cleodendrum philippinum
Schau Cordylinefruticosa (L.) A. Chev. Cycas revoluta Thunb.
Erythrina crista - galli L.
Eucalyptus diversifolia Bonpl. Ficus elastica Roxb.
-Abutilon -Akacija, gäzija - Agava, loparina -Araukarija
-Araukarija -Ardizija - Bugenvileja - Cesalpinija, poineijana
-Kalistemon -Kasija -Kamforovac Limun
- Klerodendron - Dracena -Cikas - Eritrina, koraljni grm
- Eukalipt Smokva gumovača
Ficus stipulata Thunb.
Gardenia jasminoides Ellis Geonoma multiflora Lantana camara
L.
Melaleuca sp.
Passiflora alba Link. & Otto
Passiflora angustifolia
Pelargonium africanum Pelargonium odoratisimum (L.) Ait.
Pelargoniumpeltatum (L.) L' Herit. ex Ait.
Pelargonium radens H. E. Moore
Pelargonium zonale (L.) L' Herit. ex Ait.
Phoenix dactylifera L. Rhapis excelsa (Thunb.) Henry Sabal
blackburniana Glazebr.
Sabal minor (Jacq.) Pers. Zamia integrifolia Ait.
- Smokva puzačica i penjačica
-Gardenija - Palma geonoma - Lantana, promjenjlj ivica
Melaleuka
- Muka Kristova, pasiflora
- Muka Kristova, pasiflora
-Pelargonija, čerošpanja
-Pelargonija, čerošpanja
- Pelargonija, čerošpanja
- Pelargonija, čerošpanja
-Pelargonija, čerošpanja
-Datulja, poma -Zmijska palma - Palma kišobranasti sabal
- Palma Sabal Palma Zamija
Krajem 1994. godine na otoku Lokrumu raste oko 300 vrsta
egzotičnog drveća i grmlja. U vrtu klaustra bivšeg benediktanskog
samostana nalazimo nekoliko lijepih primjeraka egzotičnog drveća i
grmlja: palmu vlaknatu vašingtoniju (Washingtonia filifera (Lindl.
ex
sd&.-as&ibas Mîâ Slika 5:Palma vlaknata vašingtonija
(Washingtonia filifera (Lindl.
ex Andre) H. Wendl.) u perivoju Benediktinskog samostana na
otoku Lokrumu. Foto: Petar Đurasović
286
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289
Andre) H. Wendl.), eukalipt {Eucalyptus viminalis La-bill.),
velecvjetnu magnoliju (Magnolia grandiflora L.), kameliju (Camellia
japonica L.), nespolu (Eryobo-tria japonica (Thunb.) Lindl.),
banksovu ružu (Rosa banksiae Ait.).
Zapadno od samostana leže ostaci parka Franje Josipa, što ga je
podigao Maksimilijan Habsburški sredinom XIX. stoljeća s posebno
lijepim primjercima cika-sa (Cycas revoluta Thunb.) i razgranate
tise (Taxus bac-cata L.), stari oko 135 godina.
U botaničkom vrtu na Lokrumu rastu robustni euka-lipti visoki
preko 30 m, prekrasne akacije i razni suku-lenti. Najveće drveće na
Lokrumu su eukalipti (Eucalyptus globulus Labill. subsp. globulus i
E. globulus Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.),
čiji je prsni promjer veći od jednog metra. Robusnošću se ističu:
Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii, E. dalrympleana
Maiden subsp. dalrympleana, E. scopa-ria Maiden i E. viminalis
Labill., kojih je prsni promjer oko jedan metar. Dimenzijama se još
ističu: E. cephalo-carpa Blakely, E. gigantea, E. macarthurii Deane
& Maiden, E. maculata Hook., E. rudis Endl., kojih je prsni
promjer oko 70-80 cm, i E. bridgersiana R. Baker, E. cordata
Labill., E. largiformis, E. syderoxylon A. Cunn., kojih je prsni
promjer 50-60 cm.
Od akacija ističu se Acacia melanoxylon R. Br. prsnog promjera
oko jednog metra, lijepe dimenzije ima i A. dealbata Link, prsnog
promjera oko 50 cm.
Od crnogorice dimenzijama se ističu čempresi: Cu-pressus
macrocarpa Hartw. i C. funebris i bor (Pinus coluteri D. Don) kojih
prsni promjer iznosi oko 70 cm.
Od sukulenata dimenzijama se posebno ističe Yucca australis,
koja je visoka više od 5 m, a prsnog je promjera oko 40 cm.
Očevidom od 12. listopada 1994. godine ustanovljene su uz
ostale, sljedeće drvenaste egzote: Cupressus cashmeriana Rayle ex
Carr. - Kašmirski
Slika 6: Eukalipt ili gumijevac (Eukalyptus sp.) u botaničkom
vrtu, na otoku Lokrumu. Foto: Petar Đurasović
Cupressus funebris Endl Cupressus macrocarpa Hartw. Cupressus
guadalupensis S. Wats
Cycas revoluta Thunb. Dovyalis coffra (Harw. et Sond.) Warb.
Eleagnus macrocarpa Elaedendron australe Vent. Escallonia
pulverulenta Pers. Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii
Eucalyptus blakelyi Maiden Eucalyptus botryoides Sm. Eucalyptus
bridgesiana R. Baker Eucalyptus cephalocarpa Blakely Eucalyptus
cinerea Benth. Eucalyptus citrodora Hook. Eucalyptus cordata
Labill. Eucalyptus dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana
Eucalyptus fraxinoides Deane & Maiden Eucalyptus globulus
Labill. subsp. globulus Eucalyptus globulus Labill. subsp.
bicostata (Maiden et al.) Kirpatr. Eucalyptus gunnii Hook.
Eucalyptus hemiphloia F. Muell. Eucalyptus intertexta R. Baker
Eucalyptus laevopinea R. Baker Eucalyptus largiflorens F. Muell.
Eucalyptus leucoxylon F. Muell. Eucalyptus macarthurii Deana &
Maiden Eucalyptus macrorhyncha Benth. subsp. macrorhyncha
Eucalyptus maculata Hook. Eucalyptus maidenii F. Muell. Eucalyptus
marginata Smith
čempres - Čempres - Čempres -Gvadelupski čempres
- Cikas
-Aberija Dafina, maslinica Eledendron Eskalonija
pt pt Pt Pt Pt
Eukali Eukali Eukali Eukali Eukali Eukalipt Eukalipt
Eukalipt
Eukalipt
Eukalipt
Eukalipt
Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt
Eukalipt
Eukalipt
Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt
287
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289
Eucalyptus melliodora Schauer Eucalyptus occidentalis Endl.
Eucalyptus polyanthemos Schauer -Eucalyptus punctata DC. Eucalyptus
resinifera Sm. Eucalyptus rudis Endl. Eucalyptus saligna Smith
Eucalyptus scoparia Maiden Eucalyptus sideroxylon A. Cunn. ex
Benth. Eucalyptus viminalis Labill. Hakea oleifolia R. Br.
Leptosperm um juniper in um Smith Lithraea caustica Miers Lithraea
molieoides Engler Luchea divaricata Martius Macrozamia communis L.
Johnso -Magnolia grandißora L.
Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm. Melaleuca gensitifolia Smith
Melaleuca glomerata F. Muell. Melaleuca parviflora
Eukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska Eukalipt
smokva Eukalipt Osmanthus heterophyllus Eukalipt (G. Don) P. S.
Green - Osmant Eukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabuka
Eukalipt Photinia serrulata Lindl. -Fotinija Eukalipt Pinus
cembroides Zucc. - B o r Eukalipt Pinus coulteri D.Don - B o r
Pinus roxburghii Sarg - Bor Eukalipt Pittosporum heterophyllum
Eukalipt Franch. - Pitospor Hakea Pittosporum procerum
—Pitospor
Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. - Pitospor Leptospermum
Pomaderis apetala Labill. -Pomaderis Litrea Psidium cattleyanum
Sabine - Psidium Litrea Quillaja saponaria Mol. - Kvilaja Lehea
Rétama monosperma (L.) Boiss - Zutilovka Makrozamija Rosa banksiae
Ait. - Banksova ruža Velikocvjetna Schinus polygamus (Cav.)
magnolija Cabrera -Biber drvo Melaleuka Stranvaesia davidiana
Decne. - Stranvezija Melaleuka Taxus baccata L. - Obična tisa
Melaleuka Terminalia australis Cambess. -Terminalija Melaleuka
Tristania conferta R. Br. - Tristanija
ZAKLJUČCI - Conclusions
1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesni prikaz unošenja
egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje, u grad Dubrovnik
i njegovu okolicu, Tr-steno i otok Lokrum od XV. do kraja XX.
stoljeća.
2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je za dubrovačko
područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja
materijalne i duhovne kulture življenja i blagostanja hrvatskoga
čovjeka. Trsteno i otok Lokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih
egzota na dubrovačko područje.
3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od važnosti su za
šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura i nasada, za
hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krškog krajolika
(krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog
krajobraza.
4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti drvenastih
egzota dubrovačkog područja, koja iznosi više od 600 vrsta.
U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od 200 vrsta
egzotičnog drveća i grmlja.
LITERATURA - References
A d a m o v i ć , L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens,
Leipzig 1911.
B i a n k i n i , P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvi-eća,
uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskog poučnika",
Šibenik.
D e a n o v i ć , A . , (1978): Perivoj Gučetić uArboretumu
Trsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije, rad JAZU,
Knjiga 379, Zagreb.
Đ u r a s o v i ć , P , (1984): Stanje i perspektiva zaštite
prirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad, Dubrovnik.
E n c k e , F . , B u c h e i m , G & S e y b o l d ,
(1972): Zander, Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart.
F i s k o v i ć , C , (1996): Kultura dubrovačkog ladanja, NIP
"Slobodna Dalmacija", Split.
K o v a č e v i ć , M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanja
hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog obnavljanja botaničke
komponente pet stoljeća starog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga
379, Zagreb.
P e t r o v i ć , D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija,
Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb.
288
-
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO
PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289
R a u š , Đ., Đ u r a s o v i ć , P., (1986): Specijalni rezer-
V i d a k o v i ć , M . , (1993): Četinjače morfologija i vari -vat
šumske vegetacije - Otok Lokrum, Glasnik jabilnost, 2. izdanje
G.Z.H. Zagreb, za šumske pokuse Posebno izd. 2, Sveučilište u V i s
i a n i , R., (1863): Sulla vegetazione e sul clima Zagrebu,
Šumarski fakultet, Zagreb. del'isola di Lacroma. Stab. Libr. Tip.
Lit. Music.
U g r e n o v i ć , A . , (1953): Trsteno, Izd. JAZU, Zagreb. e
Belle Arti di COEN, Trieste.
SUMMARY: No reliable data are available about the introduction
of foreign trees and bushes into the Dubrovnik area in the period
between the foundation of the city in 7th century until the early
15th century. The first written document on the introduction of
woody exotic plants date from 1440, when Philip de Diversis in his
"Description of Dubrovnik" mentions oranges (Citrus sinensis
L./Pers.) and laurels (Laurus nobilis L.), in the small cloister
park within St. Francis monastery in Dubrovnik: "In the middle of
the cloister, in a small garden with laurels and oranges, grow
vegetables". At the end of 15th century, in the year 1494, a Milan
nobleman and clerk Pietro Casola, stopping in Dubrovnik on his way
to Jerusalem, praised the beauty of the Dubrovnik parks where he
saw oranges and laurels.
The old Gučetić park in Trsteno, today the Arboretum of the
Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb, was established in
15th century (earliest records dating December 10, 1494), plays a
significant role in the introduction and acclimatization of exotic
trees and bushes in the Dubrovnik area, Croatia and this part of
Europe.
In 1515, the parish priest Don Luka Diodati Božidarović recorded
that orange trees were planted near the parish church in Trsteno.
In 1530, a Venetian Benedetto Ramberti described Gruž in his
travels as a place with
parks füll of sweet oranges, lemons (Citrus limon L./Burm.),
cedars (Cedrus sp.) and fruit-trees of most different species.
In the 16th century, a Benedictine monk Mavro Vetranović from
Dubrovnik sent oleanders (Nerium oleander L.) and cypresses
(Cupressus sp.) to the noblemen Petar Hektorovicfor his castle and
park Tvrdalj.
The island of Lokrum has also been a distinguished location of
the introduced and adapted woody exotic plants, especially since
the middle of the 19th century, when Maximilian Habsburg bought the
island in 1859, establishing a park where exotic trees and bushes
were introduced from the distant countries of the south: Brazil,
Canary islands, India and China.
Now, in the late 20th century, the enthusiasm for bringing
exotic trees and bushes to the Dubrovnik area has been supported by
the Croatian Academy Arboretum, established in Trsteno in 1948, and
the Botanical gardens of the Island of Lokrum, established in 1960.
In 1991 and the following year, Serbs and Montenegrians supported
by the Yugoslav army committed an unprecedented crime by destroying
the natural environment of the Dubrovnik area, throwing phosphoric
bombs from the air, and incendiary bombs from the war vessels and
land, devastating forests and parks, olive-trees and vineyards,
fields and other precious vegetation. Arboretum vanished in a
disastrous fire. More than 80% of its vegetation is lost, with more
than 10 thousand forest trees, nurseries with over 20 thousand
seedlings of exotic trees and bushes, and more than 200 woody
exotic species. Though shelled many times, the Island of Lokrum did
not catch fire.
By the end of 1994, the new status of the exotic trees and
bushes was estimated at 600 species, and in the Trsteno Arboretum
about 300.
289