7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 1/40
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 2/40
()cf(rt (3- trp ()-
$.F B.g\o
ooqto-$o-6+O G+O6J G C\r o.6t o, c{ o.
O. O,
lf).. \oCrg,ro(\lpg
g69 a'e-? i;E es
r9R;o tr xrvE9X--u;
ItI
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 3/40
J
Intervju: prof. Goran Petkovii .........2
InovacijenaEkonomskomfakultetu ....5
Mobitnoststudenata ....7
Educationalactionweek#2... .......9
0petocitaonici... ...71
Crna i bela maska SUEF-a
PoZar na EF-u . .
Umiranje Srbije .
Dvesta godina kainjenja
Kuia gori a baba se deil"ja .
Godina nevalja[aca?
5kota za civitno druitvo
Naptatiiemo dividendu (...)
ali, popravnog viSe nema!
Saradnja Naudnog druitva ekonomista i
EkonomskogfakuttetauBeogradu ..... 27
FondzarazvojRepubl.ikeSrbije .......22
Sta se deSava sa svetskim cenama nafte? . . . . . 23
Doba btagostanja se nastavtja, a strukturniprobtemiostaju. .......24
Lovci na autograme . .. 25
Thjstime nextyearwi[[ be a millionaires ......28Ljubavnijadi raspevanogstudenta ....29
Trendreport...Timetravet! ....30
Covekjeonoitojedel ........31
Snowboard-zabava
hrabrih itucidnih ... ... 33
Putopis- Miris mediterana ....34
I'
rl
13
15
LO
17
18
79
U V:lg...::.;19 :'l:.r(
osta je viie prazne prile bez
iv r stih argum en at a. Ov akv o
ponaianje poiinje svima da smeta. U
ovom broju iemo se driati analiza koje
pruiaju opipljive podatke. Malo iemo
baviti statistikom. eudna je ta igra
brojki koja mo\,e da ukaie na propuste
i nedostatke kako bi ih otklonili, ili da
istakne trendove koje bi trebali slediti i
iuvati. Moida bi i naia politiika elita
trebala da korkti slitne metode. Moi,da
bi onda imali manje greiaka u svojim
oplirnim procenama. Moida ie ti isti
ljudi koji nama obeiavaju buduinost
shvatiti da greie. Oni i dalje ne shvatajuda imaju joi desetak produktivnih
godina i da smo mi buduinost Srbije.
Buduinost koju seku u korenu i ne daju
joj da se razvija. Buduinost koja ne
rada i koja polako odlazi. Ne intresuje
naie polititare ito ie usporiti reforme,
smanjiti priliv stranih investicija, ito ie
produtiti agoniju Srbije. eini nam se da
im viie painje zaokupljaju politiiki
talk-show programi nego njihova radna
mesta koja su im obezbedili glasovi
Srbije. Oni ne shvataju da to viie nisu
glasovi, vet vapaji.
Za sada im i nije vatno ito ljudi i ne
izlaze na izbore, Molda ie se opametiti
kadaljudi u terminima politiikog
marketinga iskljute televizore. Kome ie
onda priiati? Koga fu lagati?
IZDAJE: Studentska unijaEkonomskog fakultetau Beogradu
GLAVNI UREDNIK
Goran JAVORAC
UREDNISTVO
Fakultet: Zetjko.NOVAKOVIC
Druitvo: Goran JAVORAC
Ekonomija: MiLen KAKUCA
Salata: Vtadimir 0SMAJIC
REDAKCIJA I SARADNICI
Ivana Adjanjin, LjiLjana Dordii, Mirko Mijailovii-Mandrak,0tga Rupcova, MLaden Stevanovji, MiLoi Ljuiii, Ana Kostif,Mitan Vitoievii, Branimir Kutaievif, VLada 0smajii, Alec van Staan,
Nikota Colovii, Darko Majstorovii, Zoran Arsenovi6, Marija Dore5ii,
Mr WoLl Dr Ogi
LEKTOR
Jel.ena GRADIC
ADRESA REDAKCIJE
Kameniika 6, 11000 Beograd, tel: 071/3027-765
MONOPOLLIST MARKETING
. MaLi oglasi red 5 dinara
. Korica zadnjaT/7 (kolorna) 100€r Korica unutra5nja 1/1 (crno-be[a) 40€. Korica unutraSnja 1/2 (crno-beLa) 20€
MononolList
ZAH VTLJ U J EM O SE NU KOVODSTVU ERO N OMS KOG FAKU ITETA
: NA POT"IO(T U REATI'ACIJI OVOG BROJA ''''' .' ' ::. '
TEK5TOVI SU AUTORSKI; NISU CENZURISANI I NE PRED5TAVLJAJUzvnHriAH iinv sruorHrsxr urul:r rroNoMsKoG FAKULTETAI
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 4/40
ffi'1tf
i*;
pravni. Finansijska implikacija toga
na univerzitetima gde se Skolarina pla-
ia jeste da student koji padne ispit
mora ponovo da uPlati kurs da bi Po-
novo polagao ispit. Ako podelite cenu
semestra od dve, tri hiljade dolara sa
detiri ispita vidite da jedan ispit ko5taod 500 do 1000 dolara' Ma koliko ti
studenti bili bogati niko nije spreman
da baci taj novac u vetar, i u toj situa-
ciji svi su zainteresovani da im nastav-
nik pruZi maksimalno mogu6e za tih
5OO dolara i da taj ispit poloZe' Obave-
ze nastavnika i studenata su vece a in-
teres ijednih i drugih je da prolaznost
bude visoka. Ako student padne, to je
problem i za njega i za nastavnika.
Ukoliko je prolaznost 30%, onda je
70% studenata bacilo Po 500 dolara
u vetar i onda bi studenti, dekan i svi
ostali imali veliki problem. To se nigde
ne de5ava i jasno nam je za5to'
ML: Da li postoii neki asPekt u kome
Ekonomski fakultet iz Beograda
prednjaii u odnosu na zaPadne
fakultete?
GP; MoZda 6ete se iznenaditi ali da'
Recimo, imamo izvanredan racio od-
nosa broja studenata i broja knjiga u
biblioteci,kvantitativno mereno. Me-
dutim, kvalitativno mereno to su sta-
raizdanja i naS fakultet je idealno me-
sto za izudavanje ekonomske istorije
ali ne i ekonomske sadainjosti toliko.
Sada se stvari popravljaju jer dobija-
mo elektronske baze Podataka gde
su 6asopisitako da se tu pribliZavamo
nekim standardima. Drugo gde smo
relativno dobro kotirani jesu metodi
nadina izvodenja nastave i nadina iz-
vodenja ispita. Ma kako naS fakultet
nama izgledao konzervativan i tradici-
onalan, ipak primenjuje relativno ra-znovrsne nadine izvodenja nastave'
bar na tredoj i detvrtoj godini' MoZda
je slika malo iskrivljena jer su u ankte-
ti odg;ovarali nastavnici koji su zainte-
resovani i kojito i rade alisvakako mo-
Zete na6e jedan broj nastavnika koji
koriste: grupne prezentacije, reSava-
nje poslovnih sludajeva, vode studen-
te u laboratorije, dovode ljude iz pred-
uze6a na predavanja ili vode studente
u preduze6a. Na ZaPadu se to takode
de6ava ali ne u onoj meri u kojoj smo
mi odekivali. Najraznovrsnije nadine
izvodenja nastave imaju novi univerzi-
teti, recimo Ekonomskifakultet iz Bu-
dimpe5te kojije raden skoro i uz ame-
ridke donacije. Nekidrugi nisu baS toli-
ko moderni a to znadi da ni mi ne zao-
stajemo tako puno. MoZda dak Zelimo
da budemo i moderniji od tih drugih fa-
kulteta ito je dobro. Po nadinu izvode-
nja ispita na na5em fakultetu imamo
dve krajnosti: vrlo tradicionalan i lo5
ili vrlo moderan nadin. Na nekim pred-
metima imate potpuno uvedeno testi-
ranje, kao recimo u Americi dok veci-
na evropskih fakulteta nije dotle sti-
gla, a na mnogim Predmetima imate
dist usmeni ispit 5to ne postoji nigde
u svetu. Kolege iz inostranstva sezgranu kada duju zalakav nadin ispiti-
vanja i kaZu da ne bi nikada doSli da
predaju na takvom fakultetu.
ML: Prema nekim Podacim, u Prose'
ku samo 70 Procenata Profesora
u EvroPi rado Prihvata Promene'
lGkava ie situaciia na naiem fa-
kultetu?
'GP; Ne bih smeo da Procenim ali mi-
slim da situacija nije mnogo razli6ita.
Teorija promena govori o tome da su
ljudi uvek protiv bilo kakvih promena.
Univerziteti su tradicionalne ustanove
i kao takve one se trude da neke na6i-
ne rada oduvaju. Ponekad se tome di-
vimo i to nas odu5evljava, kao na pri-
mer kada udete na Oksford i osetite
mir i spokoj jer se tamo vekovima dita,
radi i razmiSlja. Buke nema da bise taj
rad ljudima omogu6io i vi osetite uni-
verzitetsku atmosferu. U Americi je si-
tuacija potpuno drugadija Sto se tide
tog audio doZivljaja jer su tamo univer-ziteti mnogo Zivlji. Evropski univerziteti
se sporije menjaju i malo su konzerva-
tivniji. Sa druge strane u Evropi se ne-
ke stvari menjaju a koje Amerika ne
pomi5lja da promeni' Evropa ho6e da
skrati redovne studije ito ce se najve-
rovatnije i dogoditi, pa 6e dodiplom-
ske studije trajati 3 godine a posledi-
plomske studije bi trebalo ukljuditi u
redovno studiranje. U Americi dodi-
plomske studue traju detiri godine i to
niko ne razmiSlja da menja. Evropski
univerziteti imaju veliki otpor prema ta-
kvim promenama ali 6e do tih Prome-
na neminovno do6i. Tako i na na5em
fakultetu postoji nezadovoljstvo zbog
promena ali one 6e se desiti. Kada su
ovde prvi grafoskopi pomenuti, pre de-
setak godina, neki su se zabavljall 'na
radun tih koji koriste folije govoreci da
su to oni koji ne znaju Sta pridaju pa
moraju da ditaju sa folija ono Sto nisu
naudili. Danas imate rastuci broj na-
stavnika koji koriste video projektore i
ra6unare. Znadi ne treba se sekirati
zbog promena jer one se svakako de-
Savaju, trebalo bi ih samo sprovesti na
najbezbolniji i najjeftiniji nadin, u smi-
slu uloZenog naPora.
ML: Ekonomski fakultet iz Beograda
smatra sebe liderom u reforma-
ma. Da li on to zaista ieste?
GP; Ekonomski fakultet je sasvim si-
gurno lider u ovoj vrsti obrazovanla, u
ovom delu sveta. To iskustva svih nas
u kontaktu sa drugima mogu da potvr-
de. Na5 dekan je lePo rekao da se mi
brzo menjamo ne zato Sto smo mno-
go pametniji ve6 zato Sto nas okruZe-
nje na to tera. Filozofski fakultet se ne
menja zato Sto nema ni jedan konku-rentski fakultet u okruZenju. U Beogra-
du postoji desetak privatnih poslov-
nih 5kola, Ekonomski fakultet iz Kra-
gujevca sa svojim odeljenjem dolazi u
Beograd i to je nama veliki problem.
Konkurencija je na trZiStu studenata
, ali i na trZi5tu nastavnika. Trenutno
Ekonomski fakultet u Beo$radu upisu-
je najbolje studente u Beogradu i mi
Zelimo taj visoki nivo da odrZimo. Ta-
kode Zelimo da zadrZimo sve kvalitet-
ne nastavnike da ovde Predaju a neda ih preuzme neko drugi. Fakultet Ze-
li da zaStiti svoj kljudni resurs, to su
nastavnici, i da sPredi njihov rad u
konkurentskim ustanovama ali da im
u isto vreme otvori mogu6nost da to
Sto su radili tamo rade i ovde, i neke
promene 6e se deSavati' ffi
I ntervju pripremio i vodio
Zeliko Novakovie
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 5/40
'ill]'i:,
/b,\ry;\kt*#
edu statistiiarima odavno po-stoji miSljenje da se znatajnepromene i novi metodi uie-
nja statistike, moraju pronaiil RobertHog, kasnije i Ronald Ulman, dva pre-sudna predstavnika ameriikog stati-stidkog druitva, izjavili su da studentiu Americi desto vide statistiku kao naj-gori kurs na univerzitetu. Tako je na-stala ideja da su potrebne fundamen-talne promene u nastavi statistike,gde su pojedini statistiiari od Ameri-ke do Australije predlagali razliiita re-ienja. Npr. grupno uienje, u smislu dabi to moglo da pomogne rezultatimana ispitu. Ono 5to bi se moglo navestikao jedan od najveiih problema, u izu-iavanju ove materijeje Sto postojiveli-kibroj statistiikih metoda kojisu pred-videniza reSavanje jednog istog pro-blema i studenti ne znaju za koji me-tod da se opredele. Napravljen je veli-ki napredak u odnosu na prethodnih20-30 godina, kada se insistiralo na to-
me da se izvrie izraiunavanja bez ko-riSienja digitrona, sve su formule mo-rale da se znaju napamet. Sa kompju-terskom revolucijom stvorena je mo-gu(nost da se uspostavi "most" izme-du statistike i kompjutera. Na taj naainbi se olakialo izuiavanie statistike.
arskih struini
da na-
tima. A Sto je najva2nije, zanimljiv i pri-lagoden za obradivanje statistike."Statistika" predstavlja pokuiaj da sepromene shvatanja studenata o stati-stici, izbegnu izjave tipa: "Mrzim stati-stiku" i "Ovo je odvratno!"Jedna od ra-dikalnijih novina je "drvo odluiivanja"koje predstavlja alogritama, koji bitre-balo da pomogne studentima,da seodlute za neki od metoda za reiava-nje zadataka. Ovaj metod odluiiva-nja, profesor Lovrit je pre ietiri-pet go-dini, uspe5no primenio u Australiji. U
svetu postoje programi namenjeni za
veoyg le lako biti najbolji, lada vam okruzenje to:dopuita. Lako je zapadnimstr:udnjacima da postiiu najbolje rezultate u iazliditim oblastima, [aaa ima;uuslove za to. Treba biti ;faCa" i uraditi tiko ne5to u Sr.Uiji., ,,,, 1 ,, ,,,i
9:t_,"if:*l_". ry,qi:jl.. t iod ra s u Lovri (u, pr:oreso r, ; ; b ;;a r.tu
:osn ovE
STATISTICKE ANALIZE i njegovom radunarskom progrimu toii za gada nosinaziv srArlSrxn, :oval pioiram ;e irr..ino jb:v5iii .atrtra-inil,ia]<urtet i
druStvo, ali prlda gotori i o ploulemima sa t<oiimase aloreioi Loul. C rrrra-
n'fu ,* nrljii lg;iin** ;.";* nn r,; ,il :i,:rl: It f #r..: 0,,, .
iitli...:r'li:ililii:iirj; irlli:
I , ..:11,,i1., :i:iI 'i r,::..:
profesionalne statistidare, ali ne i zaobiine ljude, koji bi htelida koriste sta-tistiku. Takvih ljudi ima na hiljade u
svetu, svuda gde je primena statistikeod izuzetne vaZnosti. Npr. u medicini,biologiji, ekonomiji ili psihologiji. Ovajprogram ie biti prezentiran prvo na-3im studentima na Beogradskom uni-verzitetu, a kasnije i ostalim
studenti-ma u Srbiji. Program je preveden i naengleski, te ie kopije biti poslate i uni-verzitetima u svetu.
Ovo je jedinstven programovakve vrste u svetu
Ovako neito zasigurno ne postojiu svetu. Ovo prvi edukativni softver usvetu, na univerzitetskom nivou, izoblasti statistike. Sta.jeledinstveno zaovaj softver?
Timka (j
1. "Drvo odluiivanja" ili "Mishasthree" odnosno izbor statistiikogmetoda koji(e ubrzo bitizaitiieni u zavodu za patente.
2. Jedinstven je po tome 5to nijedanuniverzitet na svetu, sem Berklija,nema svoj statistitki softver. Beo-gradski univerzitet ie biti jedan
od prvih univerzitetskih centara usvetu, sa svojim statistiikim soft-verom.Ovo te biti jedini samostalni "soft-
verski paket" iz oblasti statistike koji(e se distribuirati uz svaki udZbenikstatistike. Prvo na naiem fakultetu,aonda i na Beogradskom univerzitetu.Svaki student ie na CD-u imati instali-ran ovaj program, zaitiien od potenci-jalnih pirata. Trenutno je u svetu lN daudZbenik iz statistike ima u dodatakuCD na kojem su slajdovi kojiie koristi-
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 6/40
iir. l
tirana studentima Ekonomskog fakulteta. U zavisnosti od reakcija
studenata, iii (e se na dalje promovisanje u Srbiji, Bosni i Hercego-
vini, Crnoj Gori, Makedoniji i nadamo se u Evropi i svetu. Treba na-
pomenuti da je vei saradnja sa jednom softverskom kompanijom
iz Rima je vei upostavljenja, te ie uskoro ovaj program biti preve-
den na italijanski. Sada sve zavisi od donatora i investitora koji bi bi-
li voljni da pomognu da se zavrii ovaj projekat.
Autori "statistike" nemaju dovoljno snaZan raiunar, da zavrie
program u onoj verziji, u kojojje prvobitno i zamiSljen. Nedostatak
ovog radunara se otklanja ostajanjem do ranih jutarnjih sati, na fa-
kultetu"
korporacije, minitab, sa vecom memorijom,
moZe da podrZi izradu programa.
ML: Da ti postojisaradnia sa fakultetom? Da liieEF izalao u susret?
LM; ViSe puta smo se obracali
kulteta. Svaki put kada bi do5li
ti studenti ili nastavnici. Alijeto neki softver koji nije samo-
stalan nego radi u nekom pro-gramu, npr. u Exell-u.
3. U ovom programu nalazi
se dosta novina kojih ne-
ma u drugim statistitkim
programima, kao ito je"minitab".
Najmotniji programi iz ove
oblasti se ne koriste, jer su suviSe
sloZeni. U proseku je potrebno 30-
ak knjiga, koje idu uz njega, tako da
je on samo za profesionalce.
Ovaj program je PotPuno Prila-goden studentima, tako da ie ute-nje statistike (po reiima autora) biti
neka vrsta "igre" za studente."Statistika" ie ubrzo biti prezen-
Kada pogledamo u kakvim uslovima rade profesori u zapad-
nim zemljama, kada to uporedimo sa naiim uslovima, shvatamo
koliko je volje i upornosti potrebno da se izvede jedan ovakav po-
duhvat. U Srbiji, ipak, postoje ljudi koji uspevaju da se distanciraju
od svakodnevne agonije; da skupe snagu i pokuiaju da Srbiji pru-
2e neito novo. "Ne5to novo" je istinski potrebno ovom druitvu,
kao znak da se stvari menjaju. Ako ovakav program nema budui-
nost u Srbiji, nemamo je ni mi. ffi
Goran Javorac
konkurencija inostranim programima, i danjaju da bi ovaj program trebalo podrZati.
ML: Zar se na oiaj naiin ne podi1e reitinf fakul
teta i univerziteta direktno?
t M; ia direktno nisam, ali sam duo od
(SUEF, SUS) da su oni pokretali inicijativu u Mi
starstvu prosvete.Tamo su dobili jedan ve
cudan odgovor: da bi ovaj program bio direk
LM: Da,ali mi jod uvek nismo usPeli da
mo pomoc, dak nismo sigurni da moZemo da
vr5imo ovaj program; onako kako smo planira
Nedostaje nam jedan radunai koji imaju vei
rukovodstvu
u zakazano vre
me, vodila bi se polemika o famoznom s
ML: Da li ste se obracali rladleinom
stvu za pomoc?
"306". Za ovo, nisu imali vremena. Ne misl
da je u pitanju nemarnost, vec da je protekla
;rr,i.r,r"*" da se konstantno vra6amo u pr
vto.
ML: lhko reaguiiu studenti?
dina nosila mnoga isku5enja. Rukovodstvo
pomalo umorilo. Mnogo je teZe da se pogleda
ML: L\ako su odreagovali naii profesori?
I-M: Samo treba re6i da se na prezentaciji pro-
grama 5O% profesora sa katedre nije pojavilo.
Niko se iak ni iz rukovodstva fakulteta nije poja-
:;H,"":"'"juPiogramom onda ce se ici na
ML: Zar ne bitrebalo i MARKETING i PR
fakutteta da obavisvoj deo Posla?
t M: Polaganje 6e se vr5iti na radunaru. Prvo vas
ibdunar pita za koju ocenu dete da polaZete, on-
LM: Kada razgovarate sa njima, oni se odudeve
ispremnisu da pripreme jednu veliku prezentaci-
ju, ali u praksije drugadije..,
ML: Kako ce izgile,dati nadin polagania?
[M; U principu je potrebno dva meseda da
da se ide na pet eliminatornih pitanja, Ako
ovaj deo uiadi onda se ide dalje. Treba n
nuti Oa 6e postojati ba2a podataka sa sadr
iem svih pitanja iz prethodnih ispitnih rokova.
MLi |nahe ll nieku poruku za stidgnte?
fm; Samo'verujte u sebe isVb moZete'posti6i,
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 7/40
U nastbvku ciklusa tekstova o reformi ' , , ,
.:i.'..:'
visokog bbrazovanja u iXtuO, sa Bolonjskom
deklaracijom u ovom broju Monb'polLista biie
viSe redi o mobilnosti studenata, Ovaj,terrnin
si upoireoriava da ornudi mogue nost,di' ' ,' ' ,
rtr,a;lt oi*.r;,.;,;;';r r.ro,r*;;..*n,.*"tei;
viioko5kolske institucije na koju su upiseni ili
Ja upi5u studijske kurseve van svoje lemtje.
+h.$"h\.'$
Pojavni oblici mobilnosti
Postojivi5e oblika mobilnosti. Nave5iemo i
opisati one koji se najce56e pojavljuju.
Horizontalna mobilnost podrazumeva
odlazak na neku drugu visokoobrazovnu in-
stituciju u toku dodipiomskih studija, gde
seprovodi
odredeniperiod,
najde56eu
tra-janju jednog ili dva semestra, a potom se
student vraca na svoj matidni univerzitet.
Vertikalna mobilnost povezuje se sa uvo-
denjem dvociklidnog sistema studija, dodi-
plomskogi postdiplomskog. 0dlazak na stu-
dije u inostranstvo u trajanju celogjednog
ciklusa smatra se vertikalnom mobilno5cu,
U poslednjih nekoliko godina Evropska
Komisija inicirala je niz programa vezanih za
mobilnost na raznim nivoima obrazovanja.
Jedan od njih je i Erasmus Mundus, pro-
gram Evropske Unije ijo5 nekih pridruZenih
driavaizoblasti visokog obrazovanja, a za-
sniva se na razmeni studenata, nastavnika i
drugog akademskog osoblja. Za poslednjih
15 godina preko milion studenata u Evropi
udestvovalo je u ovom programu razmene.
Kao vid mobilnosti studenata pojavlju-
je se i problem "odliva mozgova". To je pro-
blem pre svega za manje razvijene drZave,
jerse najtalentovaniji studenti odluduju na
odlazak u razvijenije zemlje, radi traZenja
mogudnosti profesionalnog i lidnog iskazi-
vanja koje im nije omogudeno u matidnoj
d rZavi.
Mobilnost. Zbogd,ega?
Kako dosada5nja iskustva pokazuju, osnov-
na korist od mobilnosti studenata se do sa-
da sastojala u sticanju iskustva o drugadi-
jim kulturama i individualnom razvoju. Me-
dutim sa novim idejama o stvaranju jedin-
stvenogevropskog visokoobrazovnog pro-
stora, sve viSe se u prvi plan istidu akadem-
ske vrednosti perioda provedenogvan ma-
tidnog univerziteta. Mnogo je veci broj stu-
denata koji su se samostalno snalazili, ka-
da je u pitanju odlazak na studije u ino-
stranstvo, od onih koji su to udinili putem
nekog programa razmene, Sve Sto se u po-
slednjoj deceniji dini u sferi visokog obrazo-
vanja u Evropi, a najvi5e kroz Bolonjski pro-
ces, ima kao jedan od krajnjih ciljeva istva-
ranje takvog sistema visokog obrazovanja
u kome bi mobilnost bila svima i lako dostu-
pan alat za akademsko usavrSavanje.
Ako vam nije jasno zbog cega je mobil-
nost dobra, zamislite da se sve svetske ko-
smicke sile ujedine na jednom kosmidkom
projektu, npr. slanja ljudske posade na
Mars. SloZiiete se da, kada bi se po strani
ostavili razni interesi tih sila, taj projekatje
realno izvodljiv u jednom odredenom vre-
menskom periodu. A potom zamislite da
komunikacija izmedu njih ne postoji. Ame-
ri ne znaju za Ruse, ovi nemaju pojma o Bri-
tancima, za Japance niko nije duo. Svako
radi za sebe i nema informacija do kakvih
je saznanja do5ao onaj drugi. Pogodite ko
6e pre na Mars. Rusi naravno, ali za deset
puta duZi period vremena od onog koji bi
bio potreban kada bi svi radili zajedno,
Slidne su stvari i na polju visokog obrazo-
vanja. Ako nema razmene podataka, isku-
stava i informacija, znanje se, udaureno u
univerzitetskim centrima, mnogo sporije
razvija nego kada se ono uporeduje sa zna-
njem razvijenim na drugim visokoobrazov-nim institucijama. U SAD npr. svakinovidok-
tor nauka mora svoju akademsku karijeru,
barza izvesno vreme. da nastavi na nekom
drugom univerzitetu, Time se stvara bolji
protok informacija i spredava tzv. "akadem-
ski incest" kada seznanje prenosi u geograf-
ski uskom krugu.
Ako se pogleda na trend globalizacije i
uticaja koji se ostvaruje spolja, jasno je
da po znanje viSe nije dovoljno i6isamo na
doma6e fakultete. Takode i profesori mo-
$4 € $ ,i'ii ['.i l; 3. l;.€,' il,l
Monopoll-,,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 8/40
iiilt:::t:::r:llnliiiiii
:llllll:l:i r:,i.r;:i:ii:
riit:iii
iir$iHlt "'i+#+il "+;;*
raju do6i do tog novog znanja kako bi $apreneli velikoj vedini studenata koja j05
uvek nije u mogudnosti da bude akadem-
ski mobilna.
Vrlo je bitno ukazati da mobilnost nije ko-
risna samo za studente i profesore vec i za
same univerzitete, jer se mogu pobolj5ati
nastavniplanovii programi, ali ima i mnogihdrugih koristi. U tom kontekstu se mobil-
nost mora shvatiti kao pozitivan akademski
resurs za sva aktere.
Glavniproblem.
Prepoznavanje kvalifikacija.
Kada se govori o mobilnosti, jedan od glav-
nih problema je kako uspostaviti jedin-
stven, ili bar lako prepoznatljiv, sistem aka-
demskih i strudnih zvanja, kako bi se lakSe
nastavile studije ili dobio posao van granica
drZave u kojoj je zvanje stedeno.
Jo5 1997. je Lisabonskom deklaracijom
propisan nadin na koji 6e se vr5iti priznava-
nje diploma u okviru drZava potpisnica te de-
klaracije.Ovo je bio jedan od prvih koraka ka
stvaranju preduslova za podetak Bolonjskog
procesa dve godine kasnije. Medutim mno-
go efikasniji metod se mora pronadi iza ovaj
proces. Bolonjska deklaracija jasno ukazuje
na potrebu stvaranju sistema lako prepozna-
tljivih i uporedivih zvanja. Jedan od modela
kojije predloZen kroz Bolonjsku deklaraciju
je tzv. dodatak diplomi (Diploma Supple-
ment). Ovaj dokument, kako je predvideno,
bi se izdavao zajedno sa diplomom i to na
maternjem i engleskom jeziku i sadrZao bi
detaljan opis svega znadajnog za struku, di-
me se student bavio tokom studiranja. Doda-
tak diplomi bitrebalo da bude instrumentza
povedanje jasno6e kvalifikacija, pospe5iva-nje mobilnosti i promovisanje zaposlenosti
u celoj Evropi smatraju studenti okupljeni u
ESIB-The National Unions of Students in
Europe. 0vim bi se reSio problem prelaska
na vi5i ciklus studija, dok se za horizontalnu
mobilnost, kao najkorisniji alat moZe prime-
niti ECTS - evropski sistem transfera kredita
stedenih t0kom studija, koji ie biti podjedna-
ko priznati u svim zemljama potpisnicama
Bolonjske deklaracije^
JoS neki Problemi
lma ih mnogo, zapravo sistemi su popriiidno
neharmonizovani i mnogo toga se joS mora
udiniti da bi se do sada usvojena reSenja
sprovela u praksi. Nemojte se prevariti,
imajte na umu da se ovde govori o komplet-
nom evropskom prostoru, hoiu da kaZem
da Evropa mora joS dosta da uradi kako bi
do5la do skladnog sistema kojim bi, s obzi-
rom na svoju naudnu proSlost, mogla da se
pohvali kao najboljim na svetu. Neosporan
je visok pojedinadni kvalitet evropskih uni-
verziteta, alije cilj da evropski visokoobra-
zovni prostor i kao celina poseduje takavkvalitet. Razliditost koja je razvijena bi se
mogla iskoristiti u te svrhe iz gore pomenu-
tih razloga.
Ekonomski, soc'tjalni i politicki aspekt se
ni ovde ne mogu izostaviti, 5ta viSe, jasno je
da je prevazilaZenje problema proisteklih iz
ovatri aspekta preduslovza uspeSno usagla-
5avanje administrativno-birokratskih propi-
sa. Da bi se postigao pravi efekat mobilno-
sti, svaki student koji odlazi u inostranstvo,
mora se osedati kao potpuno ravnopravan
dlan akademske zajednice u kojoj se nalazi.
To iziskuje plaiene troSkove Zivota u stu-
dentskom domu za ceo period studija van
svoje zemlje. Ovaj problem se moZe done-
kle re5iti i osnivanjem fondacije koje bi do-
deljivale tzv, grant-ove (darove ili donactje)
studentima. Ne moZe se lako izbeii nijezid-
ka barijera, jer bi se svi kursevi u Evropi mo-
rali pored maternjeg prevesti bar i na engle-
ski jezik.
U poslednjevreme javljaju se ividoviude-
nja na daljinu putem elektronske komunika-
cije tzv. e-learninig a u skladu sa tim i e-mo-
bility. Medutim, studenti u Evropi smatraju
da takav vid mobilnosti ne moZe da zameni
fizidku mobilnost.
Postoji i problem nemogucnosti gostuju-
iih studenata da pored studija obavljaju i
odredeni posao kako bi finansijski potpo-
mogli svoj boravak u inostranstvu. To spre-
davaju brojne ad ministrativne odredbe o ob-
liku vize i sl.
Skromnipodetak
resavanja problema
Ono na demu se insistira je dostupnost in-
formacija. Kao Sto je i ova koju 6ete dobiti
putem ovog teksta, Za pocetak o postoja-
nju ovakvih programa. Potrebnoje obezbe-
diti informactye npr. o vizama, prevozu i 0
svemu Stoje vezano za boravakjednogstu-
denta u univerzitetskom centru daleko od
ku6e, o ishrani, sme5taju, druStvenom Zivo-
tu i kulturi zajednice.
Napori koji se ulaZu radi usagladavanja
kvalifikacija, obezbedivanja podjednakog
kvaliteta, kao i modela prelaska sa univerzi-
teta na univerzite uz pomo6 ECTS imaju za
cilj da pospe5e akademske vrednosti koje
proistidu iz mobilnosti. To dalje znadi da se
svakom studentu mora garantovati prizna-
vanje poloZenih kurseva van svoje matidne
institucije, kao i podjednako pravo na zap0-
slenje nezavisno od toga gdeje stekao diplo-
mu. Tako stedena sigurnost u priznavanje
kvalifikacija bila bi veliki motiv studentima
da se opredeljuju za slu5anje i polaganje od-redenog broja kurseva na drugim univerzite-
tima i van svoje zemlje. Za ovo je potrebno i
da se nastavni planovi i programi reformi5u
i u smislu ve6e slobode izbore za studente,
tj. da se uvede veci stepen samousmeren1a,
kako bi se akademsko znanje sticalo Sto vi-
5e po principu afiniteta a 5to manje po prin-
cipu nuZnog zla, koji vodi loiijem kvalitetu
znanja.
Svi koji su se na bilo koji nadin bavili te-
mama vezanim za reformu evropskog viso-
koobrazovnog sistema po Bolonjskoj dekla-
raciji, mogli su da primete da se u su5tini
sve o dini kako bi se pove6ala mobilnoststu-
denata, predavada i drugog akademskog
osoblja, odnosno, na neki nadin, ukinula ge-
ografska, nacionalna pa i socialno-politid-
ka barrjera u odabiru studija i institucije na
kojoj 6e se one sprovoditi. Zato se mobil-
nostvelike veiine studenata nekako name-
ie kao krajnji cilj svih drugih oblasti kojima
se pojedinadno bavi Bolonjski proces. ffi
Milo5 VitoSevi6
Monopoll,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 9/40
il$iullilitii
sui:lr,i,liii
,,'tu,*uriliii
ir, '1i,il :il!l
iliiir W.:' i::,:
.l;iti,: :
,l.ii::ii:ii::iii
:iii::
1t:1 , ,,,;,itir,:,,1r,,r irim
i#111.'tji. 'j'j .., :::::::jqj .:*:..r"r?.ir''iii ...rjjj::r:
i1,isr$s.;..' ti,i'' ''' ,,,i,,.,.ffi]'. . ....,,.,:iill:::Wji
::: t: _i:r::_u:i :i::::l::::tffji
,,"ffi.iffii:..:Wi:,,..,,.,.. .,,.,.....
HsqqF4Iv.4i4}j1#,#l:
I riiiii
,, .jjii: ::,llt, '\iii: :
.ftiiiil iiiii
'.1r..1
.:.:l.l
i:L:lgilr'ti
$l;*jsiilii
,,i:::ffi::,
.:.,ffiilii:'i
," ' ' . .!!!;:'.
:rffi1"'ffi::,::
,ffii:.;
iiiii':ffi",,,,,ffi:" j'jffil! l
iiiiiiiiiiiiili:;iliii!
iiiiiiffiii
r,'i1i'.. :r
t{tl4iiiii 3.:jj:::::::. : ::rnjl:l::;ll l.jl:
ii 1i!i1"' "n i \:, iriiii ii , i:::: iii
lij, t:Ii'. i"i ill ,i !!ri!: 'i' ..ii. ::' ,,j,,,ir1, ,liiij::: ::1i :::ll:: F::, jjlliii {,1t:iili:,........,,,r:iiiiii...iiiiiii: ..nfr' .:::i:::: .*i
,ir.riri iiiii iii::' .,,iiii:iI I i' ,!tit':
'"'""" ,., il{i. 'iil::i
Krepkih misli uputili smo s€ na pf€davanje o pnoiirenju €U na istok.
5e$led,e,l!.,5m- 'politiikE.,i,€ltohomikE.,iza2ovF ,PnoiiiEnja;.,kao'l odEkiVaneposled j,cei.,,Prii!52tii,kio2 istoiiiat,,nasta,ii,iustoliEEnja:€Vno,pEke unrje; ,,,,, ,,,
shvat!li smo di dodatno difinisanje institucijJ i politlke €U iezultovatippgodnitni.gii'€nj€ r,ng:,ist6 ;
iiniiiiFll::.iili
aino u 00.15h, autobus je krenuoza Makedoni;'u.Poito moje ime podinje na,,S", a do-
lazimiz Srbije, dobio sam zaduZenje da
prvog dana seminara, probudim drugeutesnike i upozorim ih da ne smeju vi-5e da spavaju, 5to mi neki od njih i da-
nas pamte mutna oka. Uskoro su doga-daji nastavili intezivno da se nameiu, ite6ko ih je razdvojiti u jasnu sukcesiju.
OtiSli smo u posetu redakciji najtiraini-jeg dnevnog lista u Republici Makedo-niji, redakciji Dnevnika. Dodekao nas je
glavni i odgovorni urednik, suvlasnikkuie, koji je svoju novinu predstavio
kao revolucionarni fenomen u medij-skom prostoru Makedonije. Beseda ka-
2e da su oni prvi nezavisni medij na
tim prostorima. Svojom pojavom po-krenuli su lavinu demokratije i slobodo-umlja, kojom su preplavili nekonku-
rentno trZiSte. Ubrzo su postali najdita-niji list na trZi3tu. Urednik je priznaoda je to zbog doprinosa Dnevnika krei-ranju kritidke misli savremenih Make-donaca, ali i da je veliku ulogu u pome-nutoj prevazi, odigrala i kvalitetnaukritenica, pa i stripii, i uvek pouzdandnevni horoskop. Ovi kvaliteti, donelisu uredni5tvu moi da kreira javno mne-nje. Postali su nezaobilazan politidkifaktor u Makedoniji, dime su se direkt-no zamerili tadainioi Vladi. Posle neu-
spelih pokuiaja uiutkivanja i vrienja ra-znih pritisaka, sve relevantne strankesu shvatile da ovima treba iii niz dlaku.Tako ie Mal<edoniia dobila modernoevropsko uredenje medijskog prostora.
Naravno, jo5 uvek ne postoji Zakon o
informisanju!
Miris trpeze i Zivi ukusi za rut-kom, inspirisali su me i uiinili sanji-vim, nisam ni primetio da sam zaspao ipropustio posetu Filozofskom fakulte-tu. Organizatorke nisu propustile da
ukaZu na moj propust.
Odvedoie nas u Sobranie. Pridalismo sa predstavnicima vladajuieg Soci-
ja1-demokratskog saveza i raspitivali se
o politiikoj situaciji u Makedoniji. Stu-dentski protest se svakodnevno odvijaoispred zgrade Parlamenta, u kojoj smo
se nalazili. Izjavili su da je to grupicastudenata instruiranih od strane ooozi-cionih partija ida bukanjem neie posti-
6i svoje ciljeve. Neposredan cilj prote-sta je stopiranje gradnje driavnog uni-verziteta na albanskom jeziku u Teto-vu.
Posetili smo i revitalizovano Filo-zofsko druStvo Makedonije, u vazduhuse mogao osetiti njihov entuzijazam.Prisutni profesori i studenti, bili su vrlo
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 10/40
l.:.,ffi...ffi.
iilt;ii: i',,,ltl]::,,i,i+...i
tr, 1ii :itii
iiri. 'i .irilluur iiii::1i1t .,''H,
'' it:,i:l
'sittt;;ttiiiiiiii!;
traititirliliili
:,,irrriiririi!i!i
tiil: ..!i::i:::.:t::
ui fiti:: iijiiii" :,ritr \) iti;il.:
.1*11n! 'ili tjj:
.itil:t:ii. ,i. :a
,i!!r': :::r'
iiitir iii'iiiiil:i'
r'ir.':]i
ii ffi;:iril::u:i:::
:jiijjjjiljjjiil
iili:iilii!ililjirliii
liiiut, :r\ij,. ,llr
, i1:::::::::" :
ii ltjj"$
+ii:i '' ,ri!iilt] triit::::::1: : .ilr''
riii' ,,:i:iLr, ?, 't1.,
,l ljiii' $ iir-'il'ji::J aiii .jil! :iili
ii11,, ..,,ri'l;;i.::,......:
1tffi;;i4$#II
ffi,ri,ffin,
!:iL.iaiii l:iil
,,,,jj:iui. ,iii l
jjjjj..' i., :
l l::: l: 'tii;i
llllll' '-+
,$I::: :, :,
r.,.rnilrilli iill:' rillllll
:t::::::::::lirsr- .,iiiii i!- 'Er:
'. ,::,:. :t: lli:::.
Ki€-pkih,miEli ufigti!i.smo iq.,qra piedavanje ,o..pioiii€-nju €U:na,,lStok.
SbblEd,a,t!,.Emo-ipotitidk-Ei,i:€ko:homst(e.,itazbvE,:p:iibiin€;nja,;.,,ka'o ibi-ekivaneposledice. Ppo!az€ii kroz istorijat riita i ustolicenja €vnopske Unije,
ghVdt!li:smo: dE,:dodbtno definisa,njE,,inst,itucija:.i::DotitikE::€lJ,nezultbvati,,,,
aino u 00.15h, autobus je krenuoza Makedoniju.Poito moje ime podinje na,,S", a do-
lazimiz Srbije, dobio sam zaduZenje da
prvog dana seminara, probudim drugeutesnike i upozorim ih da ne smeju vi-3e da spavaju, 5to mi neki od njih i da-
nas pamte mutna oka. Uskoro su doga-daji nastavili intezivno da se nameiu, iteiko ih je razdvojiti u jasnu sukcesiju.
OtiSli smo u posetu redakciji najtiraini-jeg dnevnog lista u Republici Makedo-niji, redakciji Dnevnika. Dodekao nas je
glavni i odgovorni urednik, suvlasnikkuie, koji je svoju novinu predstavio
kao revolucionarni fenomen u medij-skom prostoru Makedonije. Beseda ka-
2e da su oni prvi nezavisni medij na
tim prostorima. Svojom pojavom po-krenuli su lavinu demokratije i slobodo-umlja, kojom su preplavili nekonku-
rentno trZiSte. Ubrzo su postali najdita-niji list na trZiStu. Urednik je priznaoda je to zbog doprinosa Dnevnika krei-ranju krititke misli savremenih Make-donaca, ali i da je veliku ulogu u pome-
nutoj prevazi, odigrala i kvalitetnaukritenica, pa i stripii, i uvek pouzdandnevni horoskop. Ovi kvaliteti, donelisu uredniStvu moi da kreira javno mne-nje. Postali su nezaobilazan politidkifaktor u Makedoniji, time su se direkt-no zamerili tadainioi Vladi. Posle neu-
pggodhim'.CinEnj €m .,ha::,i,stoki
spelih pokuiaja u6utkivanja i vrienja ra-znih pritisaka, sve relevantne strankesu shvatile da ovima treba iii niz dlaku.Tako ie Makedoniia dobila modernoevropsko uredenje medijskog prostora.
Naravno, jo5 uvek ne postoji Zakon o
informisanju!
Miris trpeze i Zivi ukusi za rut-kom, inspirisali su me i uiinili sanji-vim, nisam ni primetio da sam zaspao ipropustio posetu Filozofskom fakulte-tu. Organizatorl<e nisu propustile da
uka2u na moj propust.
Odvedo3e nas u Sobranie. Pridalismo sa predstavnicima vladajuieg Soci-
jal-demokratskog saveza i raspitivali se
o politiikoj situaciji u Makedoniji. Stu,dentski protest se svakodnevno odvijaoispred zgrade Parlamenta, u kojoj smo
se nalazili. Izjavili su da je to grupicastudenata instruiranih od strane ooozi-cionih partija i da bukanjem neie p-osti-
ii svoje ciljeve. Neposredan cilj prote-sta je stopiranje gradnje driavnog uni-verziteta na albanskom jeziku u Teto-vu.
Posetili smo i revitaiizovano Filo-zofsko druitvo Makedonije, u vazduhuse mogao osetiti njihov entuzijazam.Prisutni profesori i studenti, bili su vrlo
ffiI$S+n$rl'wriq:i
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 11/40
ffi
gostoljubivi i potpuno otvoreni za raz-
Iovor. Uporedili smo na3a akademska
ikruZenia i raspravljali o reformi viso-
kog obrazovanja, a posebno o poloZaju
nastavnik-student' Razgovori se pretvo-
ri3e u pregovore, i dogovorismo se da
Druitvb siudenata filozofije,,Filonus"i
niihov Klub studenata filozofiie, zaied-no organizuju konferenciju studenata
filozofiie biv3e Jugoslavije.
Noi smo zaPodeli u diskoteci na
Beverli Hilsu, a nastavili je na vidikov-
cu iznad Skopija. fasno se videlo da je
grad oiviien izmaglicom.
Sledeieg dana bili smo u Institutu
za pravna i socioloiko-politikololka is-
traZivanja. Dodekala nes je profesorka,
socioloikinja. Vodili smo provokativnu
raspravu o poloZaju doveka u dru3tvu,
te o raznolikosti i hijerarhiji uloga koje
sociialno okruZenie nameieljudima'
Dru5tvene norme su tako nekome maj-
ka a nekome maieha, a ovi viSestruki
ariini postali su mera diskriminacije
jednih nad drugima. Jedino je pitanje
io je zaista diskriminisan a ko diskrimi-
nator. Na ovo se na3iroko nakalemila
rasprava da li su homoseksulcima us-
kraiena neka osnovna prava i ako iesu
koii su razlozizapoloi'aj u kojem se na-
laze. Rasprava se odvijala u pro etcon-
tra maniru i udesnici su je zakljudili' ne
izneverivSi svoia Predubedenja.Mr. Vlado Pavi6evii je, Pred Pu-
nim amfiteatrom Pravnog fakulteta,odrZao predavanje o evropskom usta-
vu. Predstavio nam je svu komPlek-
snost postojeie strukture EU, dodanai-
nje ev-olucije, i moduse daljih evropskih
konvergacija.
Dok su nam analize spoljno-politid-
kih odnosa zemalfa Evrope, odzvanjale
u u3ima, pribliZili smo se Ambasadi
SCG u reiidencijalnom delu Skoplja'
Ambasadorka nas je vrlo toplo i doma-
iinski primila. Bilateralni odnosi, izme-
du R MI(D i SCG su dobri, ali naSi gra-
dani. Samujilovoj zemljiispa3taju zbog
sukoba srpskih i makedonskih crkve-
nih vlasti.Zaista sam se oseiao kao kod
kuie...Nakon burne noii i mirnog jutar-
nieq omleta sa sirom, popio sam kafu'
BilJle vtem" za polazak na naSu drugu
destinaciiu, odlazak na Ohrid. ISli smo
putem kroz Bitolje jer smo duli prite da
nivo bezbednosti Tetovskog koridora
nije u skladu sa evropskim standardi-
ma. Ohridsko jezero nas je omadijalo.
Medutim, miris trpeze u restoranu No-
va Evropa nas je Potpuno otreznio'
Okupili t-o s" u naSem Grand hotelu
Palai, gde je mr. Vlado Paviievii mode-
rirao izanimliivu radionicu o stereotipi-
ma i predrasudama. Stereotipi su neza-
obilaine odrednice kojima organizuje-
mo sopstveno iskustvo radi snalaZenja
u DreDoznatliivim Zivotnim situacija-
-". Pu nas ne bi zavele u zabludu, Po-
trebno ih je u 5to ve6oj meri destilisati
od negativnih i pozitivnih konotacija'koje nas vode iracionalnim predstava-
ma, tj. pred-rasudama.
Prosvetljeni novim saznanjima po-
Sli smo u razgledanje krajolika. I(ad
nam je noi ogranidila pogied, zavukli
smo se u jedan di'ezbat i nastaviii raz-
sovore gustiraiuii SkoPsko Pivo.-Iutro beie vrlo vedro. Jedan me5ta-
nin, arheolog, bio nam je turistidki vo-
di6. Nakon par kilometara bio nam je
potreban i gonid - noge se umore, stena
ie tvrda odisvalta. Al'tvrdi smo mi od
stenel Sve predosmo, cilju dodosmo: tvr-davi cara Samuila. Razmileli smo se po
utvrdenju kad se niotkud pojaviSe gaj-
de, u narudiu jednog doveka. Odzvanja-
5e reskim zvukom i povukoie vibracije
iz tla obraslog niskim rastinjem. Srre se
zaliulialo a oblaci zastadoie. Trbuh gaj-
di puitao ie Sapat a5ika i zveket sablji i
miiis mleka u iit-u lade po ilindenskoj
buri. Pomislih: eto Makedonije!
I(repkih misli uputili smo se na pre-
davanteb pro5irenlu EU na istok. Sagle-
dali smo polititke i ekonomske izazove
proSirenja, kao i odekivane posledice'
i)rolazeii kroz istorijat rasta i ustolide-nja Evropske Unije, shvatili smo da do-
datno deflnisanje institucija i politike
EU rezultovati pogodnim Sirenjem na
istok.
triput trepnuh, a vei bejah u autobusu
upiavljenom ka Sv. Naumu. Nebo se sli-
valo u planinu, stena u Crni Drim, a on
u jezero.Pod velikim brestom, zateko-
smo jednu arhaidnu crkvicu. Zateko-
smo ienu crne kose i brzih misli' Ona
prozbori sve u Sesnaest, sprovede nas
troz istorijske vrtlogehriS6anstva, sve-
tih taini, vaselienskih sabora i krsta3-
kih ratova. Nas par zalutasmo u jednu
sporednu prostoriju i zatekosmo crven
pbkrou ispod kojeg pulsira tamoinja le-
genda. Beie to pokrov nad moitima Sv'
Itr"u-u, dije srce tu vazda kuca i dan da-
nas. )edan po jedan, prislonismo uii uz
t'nku svilu i kanda da smo neito duli...
NeSto se dalo osetiti.
Uskoro smo se okuPili smo u No-
voj Evropi, spojili stolove i zaseli. Sveda-
na be3e vedera. Orilo se, jelo i pilo, du-
jem, jo3 se prita o tome Po Ohridu'
Prerano ustadosmo. Zevao sam na
mlako jutro i usnulim miSiiima pako-
vao putnu torbu. Sporo sam treptao -
Ubrzo se vetar mogao videti na sta-
klu autobusa, a senke suse provladile
kroz zenice. )oi uvek je treptio jedan tu-dan odsjaj: 5ta li sam ono osetio ono-
mad nad crvenim Pokrovom? Podsetio
me je na drago vino koje greje d9ki9
hladno. Znao sam da seta tako ne drZi i
setih se jedne pesme koju znadoh kao
dedak. Neito me stegnu i tuh svoje gru-
di, sad tek slutim 3ta ie t'ga za jug. ffi
Sreiko Sekeljii
Nakon Educational action we-
ek#1, "Gremo v Ljubtjana ", aktivist-
kinie Studentske unije Fakutteta poti'
tiikih nauka, realizovale su projekatEducational action week#2'
Reatizaciju Projekta je Pomogta
Unija studenata socijatnog rada i stu-
aentt<inie i studenti sa Filozofskog.
Ci$na gruPa bite su studentkinje i
studenti ia Fakul.teta potititkih nau-
ka i Fil,ozofskog, koji se bave student-
skim aktivizmom. Domaiini: Fitozof-
ko druStvo Makedonije. Pored diskusi -
ia o batkanizmu, potitiikoj fitozofiji i
botitiikoi nauci, medijskom sistemu
L tvtakedirnijl nacionalnim i etniikimmanjinama, Tetovskom univerzitetu'studentkinje i studenti su biti u mo-
gucnosti da posete i Sobranije , ar!e-6tolke iskopine i Institut sa potitiiko
socitoika prouiabanja.Studentska unija se zahvatjuje Fa-
kuttetu potitidkih nauka' Fondu za
otvoreno drultvo Beograd, Jazasu i
Pivari Zajeiar.Medijska Podrika: Blic News, Dne-
vnik, Potitikotog i MonoPotlist.
Jetena Gradiistoveniandeer-gj @Yahoo.com
Vlonopollist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 12/40
pet se vradamo na temu koja je
vec dugi niz godina jedan od
najvecih problema na na5em fa-
kultetu. Sa obzirom da Ekonomski fakul-
tet ima viSe od devet hiljada upisanih
studenata, a da nema odgovarajucu pro-storiju na fakultetu u kojoj bi studentiobavljali redovne aktivnosti u toku ispit-
nih rokova (ditaj: bubanje, 5trebanje...)
re5ili smo da se pozabavimo i ovim pro-
blemom. Ko ne zna, ditaonica na na5em
fakultetu se nalazi na detvrtom soratu.
Zauzima prostor od nekih 1OO kvadrat-
nih metara u kojem se nalazi tadno 108
mesta za sedenje. Prostom radunicom
dolazimo do podatka da na jedan kva-
dratni metar dolazi otprilike 1,08 stude-
nata koji u jeku ispitnih rokova sa uZiva-
njem ditaju izdanja Ekonomskog fakulte-
ta. Inade na5a ditaonica pripada novi-
jem delu zgrade i situacija je pre par go-
dina, pre nego Sto su postavljena dodafna grejna tela i klima uradaji, bila vi5e ne-
go ozbiljna. U to vrema bila je aktuelna
Sala da se ditaonica izdaje sezonski na
komercijalnoj osnovi medicinskom i po-
ljoprivrednom fakultetu. Poljoprivredni-ci bi tokom oroleca i leta na6u ditaonicukoristili kao staklenik za rane kulture,
dok bi medicinari koristili zimu za odla-
ganje materijala za seciranje. U jesen bi
ovaj viSef unkcionalni objekat koristili
ekonomsti jer to je vreme kada se jureuslovi. Elem, nakon zajedni6ke akcije
SUEF-a i rukovodstva fakulteta ovo re5e-
nje je odbadeno i 6itaonica je dobila do-
datna grejna tela i klima uredaje. Ondaje nastao drugi problem.Zbog moguc-
nosti kori5cenja visoke tehnologije ( kli-
ma uredaja) ova prostorija je postala ivi-5e nego popularana. Tadaje najvedi pro-
blem postao nedostatak radnog prosto-
ra, pa su studenti podeli da zauzima\u
mesta ranom zorom po principu "ja su-
tra zauzimam za nas desetoro petnaest
mesta. Za ovu pojavu ne moZemo da kri-
vimo rukovodstvo fakulteta, nego stu-
dente. Ovakvo stanje se zadrZalo sve
do danas pa tako da ako hocete da udi-
te morate doci veoma rano da bi zauzelimesto a ako to i kojim sludajem uspete
onda morate da trpite neprestano 5u5-
kanje i hodanje. Cinjenica da je nada 6i-
taonica veoma akustidna i da najmanji
5um odjekuje kao u starogr6kim amfitea-
trima na5im studentima nije od velike va-
Znosti. Sve se svodi na isprobani prin-
cip iz Ulice Strahinica Bana "Va2no je bi-
ti viden!". Posledica ovih uslova jeste toda studenti koji Zele ozbiljno da ude ne
dolaze vi5e u na5u ditaonicu, vec radije
posecuju ditaonice na Pravnom fakulte-
tuili Vi5oj poslovnoj.
lskreno mislim da je velika sramotada jedan ovakav fakultet ima tako malu
ditaonicu i da studenti Ekonomskog fa-
kulteta moraju da se "seljakaju" po dru-
gim ustanovama. Jedno od re5enja bile
bi prostorije koje zauzima Rudarsko-ge-
olo5ki fakultet koje bi se mogle iskori-
stiti. Na ovu temu se vec razgovaralo
sa rukovodstvom fakulteta, koje je na-
ravno zainteresovano dase oroblem re-
5i. Sta ce se konkretno uraditi ostaie
da vidimo.
Prijavljvanje ispita
Svima vam se zasigurno smudiloda stojite u beskrajnim redovima samo
da bi kupili obrasce za prijavu ispita.
Ono Sto se namede kao jedno od re5e-
nja jeste prijavljivanje ispita preko Inter-
neta. Redakcija "MonopolList-a" je raz-
govarala sa ljudima iz ERC-a koji kaZu
da bi ovakav nadin prijavljivanja ispita
bioizvodljiv. Sa
obziromda
se rukovod-stvo fakulteta izja5njava kao reformator-
sko dudno je Sto do sada nije uvedena
ovakva praksa koja bi zasigurno odgo-varala studentima i administraciji. Mo-
Zda je problem u prihodu koji fakultetostvaruje uz papirne prijave. Ako je, na
primer, cena jedne prijave 20 din i uzmi-
mo da se po jednom roku kupi oko
5.000 prijava (mi mislimo da je moZda i
veci broj u pitanju)dolazimo do cifre od
100.000 din po samo jednom ispitnomroku odnosno 500.000 din godi5nje.
To zaista i nije mala suma novca.
Ali po5to mi zaista verujemo u is-krene namere rukovodstva fakulteta, ve-
rovatno je razlog neuvodenja ovakvog
sistema prijavljivanja ispita neke drugeprirode. Meni se li6no dini da je uprava
fakulteta malo izmorena svim ovim oro-
blemima sa kojima se susretala u prote-
klom periodu (6uveni sludaj 306, Zalbe
ituZbe itd...), tako da ne Zelimo da ovo
izgleda kao neki napad vec disto kaojedna mala,sugestija. A sugestija NE
MOZE DA SKODI. ffi
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 13/40
;,lli:
f-; Bela maska
/'E za profesorku
\7Da Nr pomlslirE DA 5u svl PRoFESoRI Lo-
5r, nelu ITASKU DoDELJUJEMo PRoFESoRII'IA 5A PRED-mera OsrcuRANJE. To su pnorrsonna JrleNn Koeo-
vrC. mactstan TanaNa RanoN;ac-ANrie t DEmoN-
srRaron MtlrNa Kovaesvli. Pnrma TvRDNJAI'IA vE-
LrKoc BRoJA sTuDENATA I AKTIVIsTA SUEF-a omocu-
irlr su STUDENTIMA ToKol'l cELoG sEI'IESTRA PREDA-
vANJA t vzZsE. NA zAVIDNoI'I NIVou. Ponro REDov-
NoG NASTAVNoc PRocRAMA oMUGUCtlr su STUDEN-
TrMA oDLAZAK NA Sa.lam FINANsIJA u Novoll Saou,
posETU BrocRaosroJ BERZI KAo I NIZ DRUGIH PosE-
TA KoJE su pLANIRANE BEZ oBZIRA Na zavR5rtan sg-
MEsrRA. Sam tsptr JE IZVEDEN PARCIJALNO' PREKo
TEsrovA, 5ro;r udtNtt o DAsEBlzvrirc oprrneCe-
NJA, UZ REDOVAN RAD, ISPIT IZVEDE PRE UTVRDENOG
RoKA. Nrmo.lrr Nas pocnr5No SHVATITI, ovo svA-
KAKo NIJE UsAMLJEN si-uea; ALI JE SvAKAKo Pozrrr-
vAN pRII,IER pnaCrN;a SvETSKIH TRENDovA u vlso-
KOM OBRAZOVANJU KOJI BI TREBALO SLEDITI.
FOEAR Ra
Ekexteffi$kemGekwGtetw
;ruiri'r1;1,,
tudenti na11eS;e seUe
i;i-i ffiih:":::iffi';osoblja na fakultetima. Ma koli-ko se to puta pokazalo tadnim i
ma koliko ti im"li n"g"tivnitr is-
kustava, 1""no n"m 1" da tako
ne; bi trebalo i ne bi smelo da
bude. U duhu:ovakvog stanja
stvaii, nadim se dlce ova vest
izazvati gnuSanje a n€ zadovolj-
stvb. Naime, 18. februara neko
;" palt*tnuo'po2ar na na5em
fakulteiu. odnosno zapaliena
"uurati ia"o farketa kabineta
profesoia Mili6a Milovanovica,broj 526 na petom spratu. Ceo
slueal se odigiiao oko 19:45,
policija je izvrdila uvidaj ali po-
dinilac ili podinioci nisu otkrive-
ni.'Poiar je relativno brzo otkri-
ven, tako da vatra nije zahvatila
unutrasnjost kabineta ili druge
2apaljiver povrSine. Profesor
Milie Uilou"novic je redovan
profesor Ekonomskog fakul-
teta i do nedavno predsednik
stvei, {akulteta. Taroae 1e
dlan Suda dasti Univerziteta u ,
Beogradu. U skora5njim doga-dajlma Vezanim ia korupciju i
kupoprodaju ispita na na5em
fakultetu,'istako se kao tvrdo-
korni zagovornik najoStrijeg
kainjavanja svih ude-snika tih
maloverzacija, liako studenata
tako i profesora. Bez ielje da
zauzimam bilo kakve stavove o
tome ko bi mogao biti eventual-
ni piroman, ipak sam slob3dln
da iznesem:svoje uverenje da
to nije udinio niko od studena-ta ovog fakulteta. Na vama koji
ste upuceni Lt razna de5avanja
na fakultetu i koji pratite takve
stvari ostaje da se igrate de-
tektiva. Na ostalima, koii dine
znadajnu vecinu, ostaje da se
oostave razumno i intimno i
javno osude ovaj postupak.
Ma kakvi problemi bili, ovo sva-
kako nije re5enje.
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 14/40
fttu#p
'U:"'
:$ti , ,tl.
{l,ug'ji*$
d'iii:jiti .iiil
tr'_.F::,
ffr' l
Et ._
.sii:l::
.tiil#il,ii'id
gt,ii$'i
#', #s.'
#ffix,
pa li te Srbi postati i,a,ii,onalna manjina,u, suojoj,.drtnai ?
vake vederi kada upalim televizor na programu je
neki duel. To nisu oni srednievekovni viteiki dvobo-ji, niti western obraduni koji su zabavljali svojevre-
meno nale roditelje. Ulogu Klint Iswud-a su zamenili po-
litidari u markiranim odelima koji srpskojjavnosti proda-ju skupoceno svoje jeftine ideje. Izgleda da su urednici
privatnih i drZavnih medija shvatili da Srbi vile gledaju
Peru, Ziku i Miku izTSS, Zs, OPRsTS-a, nego,,Makso-
viziju". Televizijski program se prervara u predizbornu
kampanju kojoj nema kraja. A ita nam ova gospoda nu-dei
Medusobne svadice i prepirke, afere i aferice zbog
kojih obidnom Srbinu izgledada ti ljudi niSta drugo i ne
rade do pomenutih dela. Obeiavaju svet i Evropu, bolji
standard, veie plate, niie cene... Samo da bai njih izabe-rete.
A olako prelaze preko jedne dinjenice:
Srbija polako, ali sigurno umire...
Abortusi, brak i natalitet
Znarelivi, draga gospodo, da se godiSnje u Srbiji ura-
di oko 200.000 abortusa. Thko je od Drugog svetskog ra-
ta do danas, ubijeno vi5e od deset miliona ljudi. Strudnja-
ci, borci protiv abortusa, izradunali su da su dedomor-
swom od Drugog svetskog rata do danalnjih dana,,ubije-
ne tri Srbije". Podetkom devedesetih godina, srpsku jav-
nost uiasnula je ispovest dr Stojana Adaleviia koji je 38
godina radio u KBC ,,Dedinje". Dr Adaievii je izlavio da
je u toku svoje ginekoloiko-akulerske karijere koja je tra-jala 26 godina ,,ubio ditav jedan grad velidine Smedere-
va". Ovi podaci su frapantni . Zvanitno,2002. godine u
Srbiji je uradeno oko 198.000 abortusa. Za 20 godina,
uradeno je vile od dva miliona abortusa. Ni taj broj nije
konadan: abortusi u privatnim klinikama se ne vode u zva-
nidnim statistikama. Pored Rusije i Kine, SCG ima najli-beralniji zakon kada je u piranju abortus. Ali i tu smo izu-zetak. Samo u Srbiji devojdica sa 16 godina moie da se
opredeli za abortus bez saglasnosti roditelja.
Pa ipak, kada je demografija u pitanju, Srbija kao dr-Zava karakteristidna je i po dijametralno suprornim rren-
dovima u njenim krajevima. Dok se u Srbiji i Vojvodini
poslednjih godina beleLiznatajan mortaliter, na Kosovu iMetohiji, tokom poslednjih 80 godina imamo pravi be-
bi-bum. Albanaca je 1927. godine, bilo 140.000 a danas
ih prema svim relevantnim podacima ima vile od dva mi-liona. U Vojvodini je 1948. godine bilo 2,2 pura viie sta-
novnika nego na Kosmetu. Danas Kosovo i Metohija su
brojniji za oko 200.000 ljudi. U Srbiji, pozitivan prirod-
ni prira3taj u 1999. godini, od 1,57 opltina, imali su samoLoznica, PoZarevac i Grocka. Nijedna opitina u Vojvodi-ni nije imala viie rodenih od umrlih. 1999. godine brojumrlih u odnosu na broj rodenih je u plusu 2a29.222.
Dakle, u jednoj godini izgubili smo grad velidine Despo-
tovca.
Da postoje valjani razlozi da se pozabavimo ovom te-
mom, neka posluii najnoviji podatak da na svaki brak u
Srbiji dolazi 0,88 posto dece. Drugim redima, Srbi umirui ako se ovako nastavivet 2700. godine, u cenralnoj Srbi-
ii biie 2.100.000 stanovnika, Voivodini 800.000. Na Ko-soyu
iMetohiji
bitaj broj,
prema sadainjem populacio-nom trendu, bio dak 4400 000 stanovnika.
Ratovi, suicidi, seobe
Bela kuga kao bolest, poodavno je zahvatila nai na-
rod i drtavu. Sva statistika, analize, mi5ljenja strudnjaka
iz raznoraznih oblasti vode ka jednom jedinom zakljudku
- "bela kugd' preti da jednostavno nestanemo sa lica ze-
mlje. Najpesimistidnije prognoze strudnjaka su jo$ kon-
Monopoll-,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 15/40
'l* it - -
kretnije - ako se ovako nastavi, Srbi
ie za 500 godina i bioloiki izumreti.
Da bismo dolli do razloga zako
se dospelo u populacioni dorsokak,
moramo se vratiti u svoju nacional-
nu istoriju.
,,Belu kugu" su uzrokovali ratovi(genocid), dedomorswo (autogeno-
cid), samoubiswa i seobe. Da nam se
nije dogadalo sve 5to nam se dogada-
lo: sedam ratova u ovom veku, u Srbi-
ji bi, prema miSljenjima strudnjaka,
danas iivelo - oko 27 miliona Srba'
Samo u proteklom veku u ratovima
Livor jeizgubilo oko detiri miliona Sr-
ba. Proudavajuci podatke koie ie iza
sebe ostavio nemadki geografdr. Aloj-
za Fi5er fon Egera, moZemo da zaklju-dimo da se turski narod brojdano uve-
tao za 400 7o, albanski za 7 00 o/o, ru'
munski za 45 o/o, bugarski 38 o/o i grt-
fu za 35 %. Jedini narod koji umire
je srpski narod. Pavle Safarik je
1840. godina zapisao daje broj Srba
bio 5,5 miliona. Danas, u Srbiji iivisvega 6.180.000 Srba. Za 160 godi'
na srpska populacija se uveiala za
smo 680 000.
l::,1
illlr.liii
tii:
IJ svetu iivi vi3e od treiine Srba
ili oko detiri miliona. U periodu od
1991. do 1996' godine zemlju je na-
pustilo 298 doktora nauka, 214 ma-
gistara i vi5e od 30.000 strudnjaka iz
raznoraznih oblasti. Po nekim gru-
bim procenama Srbiju je naPustiloviSe od 300 000ljudi.
Starenje nacije
Logidna posledica "bele kuge" je
i starenje nacije. Na Kosovu i Meto-
hiji mladi do 19 godina, u ukuPnoj
starosnoj strukturi udeswuju sa 54
odsto, a stari od 60 godina sa svega
6,9 odsto. Dakle, svaki drugi Alba-nac mladi je od 19 godina. Sa druge
strane, tek svaki dewrti Srbin mladi
je od 19 godina. Podaci nam govore
da se moramo suoditi sa dinjenicom
demografskog starenja stanovni$wa.
I Crna Gora i Voivodina, sa Prose-
kom starosti o d37 godina,prekoradi-
le su prag od 30 godina, koji se sma-
tra podetkom starenja nacije. Ako se
ovako nastavi, umesto Skola i obda-
ni$ta. zidademo staradke domove.
IJostalom, podetak kraja jedne naci-
je nastupa onda kada stanovni5wo iz-
nad 65 godina bude dva i po puta
brojnije od ostalog stanovni5fva.
EPILOG
Ono 5to je poraLavaiuie u svim
ovim podacim, jeste da se ni5ta ne ra-
di na zaustavljanju ovog negativnog
trenda. Nisam siguran da postoji bi-
lo koja ozbiljnija inicijativa za reiava-
nje ovog problema, a koja zasluiuje
svu paZnju javnosti.
eini -i se da ljudi koji bi treba-
lo da se bave ovom problematikom,
okreiu glavu od problema. Javnost
okupiraju sa svojim glupostima koje
vile nikome nisu zanimljive. Pro-
blem "bele kuge" ne relava se samo
poboljianjem Zivotnog standarda'
Potrebni su znadajniji i suitinskiji za-
hvati da bi roditeljstvo, a pre svega
materinswo, ponovo zadobilo znatai'
no mesto na leswici Zivotnih vredno-
sti. Sta dalje?
Koliko je mladih zaista sprem-
no da se upusti u avanturu zvana"Brak" ili "Porodica". Iskrivljeni si-
stem vrednosti, izdigao je na povrii-
nu mondenske vrednosti iznad tra-
dicionalnih. Vainije je biti IN i na
pravom mestu (kafiiu), upoznati ne-
kog ko ie obezbediti privremenu sa-
tisfakciju u nalim malim Zivotima.
Retki su oni koji su uspeli da ostave
znatajniji trag u istoriji i mogui-
nost da zanjega (nju) neko duje. Ve-
kovima se traii eliksir vedne mlado-
sti i vednog Zuivota. Nama, obidnim
smrtnicima ostavlja se jedna mogui-
nost. A to je da 2300 godine krozLi'
le nekog Mirka Petroviia prostruji
vala krv. Krv koja znadi produienje
iivota i spas nacije.
uiii....'
lliiliri+:::iii:tiiiai.l*liLif ......t.tii,+i;i
jiiiiiliij$ii
ii*i..i
{.!.llaal
MonopolList
Goran Javorac
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 16/40
,..i.'tiil't,,,,.,., , ,=.
- t*,,',....,1.1,;,..,.,t1iitl
.i:r; rrr,r::lr,irrrrr :
JJJ3Jvirn nadiranjem, Rusija je sklopila mir sa
Turskom (1812) kojim su srpski interesi
bili iznevereni, tako da je Turska izvriila
velikivojni pritisak na Srbiju, Sto je dove-
lo do propasti ustanka. Sam Karaclorde
i mnogiviileniji Srbi i ustanici su prebe-
gli u Austriju, a za srpsku raju su nastali
teiki dani turske osvete. U Srbiji je os-
tao Milo3 Obrenovii, kojije 1815. godi-ne podigao Drugi srpski ustanak u Tako-
vu, ali to je neka druga prica.
Ako rezimiramo, prvim srpskim
ustankom, Srbija je dobila atribute dr2a-
ve - slobodnu, suverenu teritoriju, orga-
nizaciju vojske, sudske vlasti, zakono-
davstvo iizvrinevlasti u obliku Pravitelj-
stvujuteg sovjeta.Potetak organizacije
Skolstva i drugih civilnih institucija. Za-
poiela je da se vodi iiva unutrainja i
spoljna politika i razvija diplomatija.
Danas, dvesta godina posle podiza-
nja Prvog srpskog ustanka imamo ovo
Sto imamo, a to je jedno veliko ni5ta.
Osvrnemo li se na ovaj, nimalo kratak
period, vide(emo da je to dvesta godi-
na srpskih stradanja i neprestane borbe
za goli opstanak. To je dvesta godina
srpskog kainjenja za razvijenim zemlja-
ma Evrope. Poiev od ratova u XIX veku,
preko Balkanskih ratova i Prvog svet-
Proslavom dvo veka od nastanko "moderne srpske driove", no Sretenje, 1 5. februaro
2004. godine, imoli smo priliku da vidimo dokle je moderna driava stigla,
Video je srpski narod tog dano Srbiju bez simbola, predsedniko bez driave, princo
bez kroljevine, premijera bez vlade... Sve je odavalo muian utisak- da nismo
napredovoliza ovih dvesta godina, kao da se nalozimo na somom potetku,
Vratimo li se u proilost, videfumo da Koradorde i njegovi ustanici nisu ni sanjaii da
fu njihova, tekvaskrslo Srbija, za dva veka izgubiti svojidentitet. Nije se na odmet
podsetiti malo n0 to davno proila, ali slovno vremene vojevanjo.
;i :i ;\ r: i{ iii i
-$
is*$ffj..'e.rfftiskog rata, kada smo prepolovili srpsko
bite istvoriliveliku Jugoslaviju. U toj dr-
zavi smo "na5oj braii" posluZili kao od-
skotna daska, da preko naSih lecla dotlu
do svojih nacionalnih i etniiki cistih dr-
iava.Zbog toga smo i u Drugom svet-
skom ratu stradali na svakom koraku i iz
njega iza5li sa joi skoro 1 500 000 Srba
manje, bez monarhije i nacionalne dria-ve i u komunizmu. Kao Slag na tortu, sti-
glo nam je bombardovanje od strane
NATO pakta, 1999. godine. Zaista bri-
ljantan skor.
I umesto da na adekvatan i pristo-
jan naiin obeleiimo ovih dvesta godi-
na srpskih stradanja, da posluiamo glas
naroda, kojije na skupu u OraScu poru-
iivao: "Hoiemo kralja, ho(emo kralja!",
mi demonstriramo vrhunsku glupost.
Dovelismo patruarha Pavla da drZi litur-
giju pod svadbarskom iatrom! A kao
centralni deo proslave, organizovan je
koncert "ameritke moderne crnaike
muzike" (iitaj diez), a specijalno za pre-
mijera Zivkoviia, odsvirana je bosanska
pesma prepuna turcizama "Kad ja po-
tfoh na Bembaiu!?"
E, moj Karadorde, crnil
Mirko Mijailovii - Mandrak
ffffF* fuj, J '.c,drvi srpski ustanak je predstavljao
oslobodilaiki pokret ocl vekov-
nog ropstva, svojevrsnu i sveobu-
hvatnu srpsku revoluciju i prikljutivanje
evropskoj civilizaciji. Ustanak je bio
predstavljen kao borba protiv dahija i
njihovog nepodnoSljivog zuluma, da bi
kasnije prerastao u otvoren sukob sa
Osmanlijskom imperijom.Karailorde Petrovii, istakao se kao
voda ustanka i postao je vazna litnost
svog vremena. Medutim, i do danas,
mnogi detalji iz njegovog Zivota ostali
su zagonetka, pa iak i taina godina ro-
denja.
U porodiinoj tradiciji dinastije Ka-
railortlevii, kao datum roclenja uzima
se novembar 1762. godine. Razloge za
ovako malo podataka o njemu, treba
traZiti u dugotrajnoj vladavini Obreno-
viia. Samo pominjanje Karadorclevog
imena je bilo tabu tema.
Nakon izbora za vodu ustanka, u
Oraicu 1804. godine, planuo je ustanak
kojije imao ogromnu vainost za Srbe i
celu Evropu. Nizale su se bitke sa Turci-
ma, ustanak se 5irio. Stvorena je slobod-
na teritorija, stvorene su institucije drZa-
ve. Medutim, polititka situacija u okru-
2enju se menjala. UgroZena Napoleono-
Monopoll-,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 17/40
7 ove se Mtaden, ima 22 godine, zavriio
/ je fkotu za programere i kurseve koji
I-su mu omoguiiti da ovtada vecinom
kompjuterskih programa' Bavi se postom za
koji se ikotovao, trudi se da pokaie kotiko
zna i da to, naravno, naptati. Pokazati da
zna je uspio! Ne moie biti siguran kotiko ie
zaraditi ovaj iti bito koji drugi mjesec, jer ne'
ma statan posao' Do sada sve 5to je radio bi-
to je na crno. Ono ito zaradi nije dovotjno.za
njega; on smatra da bi trebao dobiti viSe'
Kbnkurencija je nemitosrdana, naroiito ka-
da je u pitanju borba protiv tatinih kierkica
i sinova. Traiio je posao u Tetekomu, u poi-ti, u MUP-u i gdje vei nije, ati bi odgovor uvi-
jek bio negativan - razlika je samo u formi'ilaviiemo vam se!", "Dodite za sedam da'
na", "saiekajte da kriza prode" i s[' Jedan
je od rijetkih vezista naie vojske koji je obu-
ien za Sifrovanje dokumenata koji nose na-
stov "strogo povjertjivo". Joi uvijek iivi kod
rodite$a i ne vidi naiin na koji bi mogao za-
raditi dovo$no novca da bi postao finansijski
samostatan. Ne ieti da "ieka" botje dana, Ze-
ti ih sada - mtadost je samo jedna. Rje5enje
je vidio u novom poEetku u nekoj drugoj ze-
mtji. Uspio je da dobijedokumente za odla'
zak u Lion, Francuska.
Nastavak teksta je, u veiini sludajeva,
ooznat iitaocu. Ovo je samo prepridavanje:
dobio je vizu na tri mjeseca; u roku od se-
dam dana od dolaska oieniie se sa Francu-
skinjom (naravno, uz naknadu); stric mu je
vei obezbjedio posao sa unaprijed pozna-
tom ptatom koja je zadovotjavajuia. Njego-
vo je samo da nauti jezik, ito prije moie,
da opravda dobijeno radno mjesto svojim
znanjem. Ne sumnjam da hoie. A da napo'
menem: prije njega, u Lion su otiiti i njegov
brat i njegova djevojka. Oboje su visokoobra-
zovani,
Povod za pisanje ovog teksta je doga'
daj kojem sam prisustvovao vozeci se u
autobusu.
Prohtadan oktobarski dan. U busu je bi-
to viSe tjudi nego sjediita' Jedan gospodin,
tridesetih godina, prepirao se sa jednom go'
spodom o tome dije je sjediite. Tvrdogta'
vost ili inata... ita tl je vei..' nebitno. lz to'
ga se izrodita polusatna svada, kojoj se nije
nazirao kraj. Sktonost naieg naroda ka cr'
nom humoru u situaciji kada se iinito da ce
doii do tuie, ptai djeteta, komentari pija-nog
-ovjeka i upadtjiva redenica gore pome-
nuiog Mtadena "Dateko smo mi od Evropel"
su biii okvir muinih pota sata putovanja' Od'
jednom, poieo je da se pojavtjuje dim' Bus
ie zapatiol To je bito prvo ito su svi pomisli'
ti. Stampedo, tjudi koji su potriati sa sjediS-
ta ka iztaznim vratim, stvorio je paniku me-
du svim putnicima. Podeti su jedni po drugi-
ma da gaze, ne obaziruii se na bito 5ta' Bus
je stao, neki su pohrtiti napo$e, a gospodin i
eospoda sa poietka ove prite su se i datje
ivabati. Cak i sa viie iara. U sred nedodije,
u pokvarenom autobusu i datje su nastaviti
da se prepiru. Neki su paniiiti, drugi su se
truditi da odrie dobro raspotoienje, a treii
su i datje uZivati u svadi i prepirci ko je u pra-
vu. Upravo tako - uZivati, jer ne vidim drugu
rijei kojom bih opisao situaciju u kojoj. "ku-
ii gori,'a baba se ieitja". Ostatak pride je,
na neki nadin, uobiiajen' Bus su popravili za
nekih sat vremena' Odsustvo minimuma hu'
manosti i toteranicije doiti su do izraiaja'
Mtaden je taj dan doiao u Beograd da
kuoi kartu. 0n odtazi za Lion. lma [i i morat-
no opravdanje da ode? I viie nego ima, i to
ne samo moratno. Biie sreian ako se snade
Dod "tudim" nebom.
Narod zastuZuje onakvu vtast kakvu i
izabere. Znamo ti izabrati nekog ko je botji
od nas samih? Hoiemo ti biti ikada zadovotj-
ni sa onima koji su na vtasti? Da ti ie i oni pre-
kinuti svadu, shvatiti da viSe nisu bitne te fo-
tetje u kojima sjede, automobiti u kojima se
voze, nastovne strane u novinama sa njiho'
vim s[ikama. Sve ono ito zadovotjava njiho'
vu ietju za uzdizanjem i dokazivanjem njiho-
ve vetiiine. Mi kao da smo u sred neke nedo-
dije. Vrijedi Li se boriti za sebe, po praviti'
ma u zemtji, u kojoj se jednom iumaru su'
di jer je primio mito od 25 Evra i to se na'
vodi kao primjer borbe protiv korupcije
(www.b92.net)?! U kojoj, oiigtedno, vlasto-
drici i oni kojih su uz njih, ne prezaju ni od
ierupanja (iitaj: ptjaike) oterupane guske
(ditaj: srpske privrede) i svega onog ito im
se uiini kao neito ito im pripada. Afera do
afere: Kotesara - Janjuievii (pranje novca),
Raieta - Vukosavtjevit' Buha Cume (ztoupo'
treba stuibenog potoiaja), Mihajtovii - Jova'
novii (pristuikivanje), Arnerii - Midii (gtasa'
nje: "sad ga vidii - sad ga ne vidii")' Duetdo dueta. Kada ih ovako nabrajam, dini mi
se kao da nabrajam suparnike teniskih doubt
medeva, iti nekakvih (sportskih) timova' Gra-
dani ove zemtje ih gtedaju kao na rivate, ko-
ji trebaju da se nadu pred sudijom, ati ne
iportskim, vei istrainim! Veiina se dak po-
na!a navijaiki.
I tako, dok oni ierupaju zajedno sa svo-
jim koaticionim, rodbinskim, partijskim i sa
ioi ko - zna - kakvim partnerima i smijeitaju
io perie od 5iterove do Mariatskih ostrva,
mtadost ove zemtje odtazi u zemtje EU i SAD'
lste one EU koja nam je napravita drZavu -
SCG. lsta ona Unija koja nam propisuje kako
da iivimo, a mi nikako da naudimo. l, na kra-
ju, da paradoks bude veii - od koga iemo cu-
ti poziv da ostanemo u ovoj zerntji? lmate
pravo samo na jedan odgovor (ne morate nii'
ia redi iti pomistiti, dovol,jno ie biti da proii-
tate prve strane bito kojih novina iti da postu-
Sate i pogtedate bito koje vijesti u ovoj ze'
m$i). Licemjerstvo zaista nema granica'
Miten Kakuca
Monopoll-,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 18/40
s
akvo kratko, lasno, prilidno
slatko objaSnjenje jedne tako
teSke redi. lnvalidi u bukval-
nom prevodu nevallalci. lroniino,
zar ne!"lnvalidi i mi", glasio je naslov li-
terarnog i slikarskog konkursa za de-
cu osnovnih Skola, u organizaciji lo-
kalnih saveza za cerebralnu i dedju
paralizu. Konkurs je zavrien pre dve
nedelje.
Svake godine se konkurs odria-
va u nedelji invalida. A da, moida
vam je to novost ali svake godine u
decembru mesecu invalidi imaju svo-
ju nedelju. lta nedelja le samo njiho-
va. Svake godine, i svake te nedelje
pojavi se mali broj lludi bez oitedenja(iitati nas zdravih) i to najde5ie onih
koji imaju neke rodbinske i prijatelj-
ske veze sa licima sa invaliditetom.
Morate priznati da naziv akcije
veoma zvudan i naizgled lep, pleme-
nit i srdadan, ali na ialost samo naiz-
gled. Ako biste malo duie u sebi po-
navljali ovu reienicu uvideli bi da
ona nije ni malo iskrena, joS manje
realna. "lnvalidi i mi"! To ve6 ne po-
stoji. Postoje invalidi i postojimo mi.
I ba5 iz tog razloga i ne iskvarene
dedje iskrenosti, na slikarskom kon-
kursu prvo mesto je zasluiio crteidevojdice koja je veoma realno po-
stavila granicu izmedu invalida i
ostalih. Na jednoj strani su nacrtana
deca koja se bezbriino igralu u parki-
iu, zamiSljajuii sebe kaopevadice
ifudbalere, a onda jasna granica. A
na drugoj strani? Da li sam vas zain-
trigirala? Na drugoj strani je usamlje-
na devojdica u kollcima koja sve to
samo posmatra, plade i zami5l,ja se-
be kao staricu.
Zajednica invalida i nas postoji
samo u glavama veditih optimista i
lludi koji iele da veruju da invalidi
imaju ravnopravne uslove iivotakao i ostali lludi. Surovo, zar ne? Pa
moida i jeste surovo ali je i relano.
ff ff*xx* ffiftffitff'**ftcftff}i ltt '+,,:' :,lri il ll :r..ii +i ii ;ilr* *
^ 'i.{'ls;ffi '+,,:r;m 1il,ifr*x .,i*l
A sad joi jedno iznenadenje. Vede
iak i od onog da postoji nedelja invali-
da.
Da li ste znali da je 2003. godina
protekla u jednom znaku. Ako ste mi-
slili na zodijak, opet niste bili u pravu.
Citava 2003. godina, bar u Evropi je
pro5la u znaku invalida. Da, iitava je
bila njihova.
Pro5li su praznici i Nova godina,
vreme kupovine poklona i poklanja-
nja. I mi smo lep niz poklona spremi-
li za invalide. Prvi u nizu je bilo naSe
blago ignorisanje ditave godine, ka-
ko bi se "ose6ali bolle", ler ako ih ne
posmatramo onda ie se oni bolje
uklopiti.
Sledefi je stigao od strane medi-
ja koji nisu skoro nikako propratili
akcije invalida tokom ditave godine.
Samo se jedna televizijska stanica
zainteresovala od tolikog broja koje
imamo u zemlji. Pred kraj pro5le go-
dine, podarili smo im divan, vredan i
zaista moderan poklon. To je moder-
nizovani novi nadin parkiranja, po-
sebno u centru grada, gde je vreme
ogranideno na jedan sat.
Jednom invalidu koji je rehabilito-
van, treba vi5e vremena od jednog sa-
ta, samo da ode do ieljene destinaci-
le i da se vrati. Naravno, pod pretpo-
stavkom da se ne zadrii ni deset mi-
nuta, i da uopite uspe da ode - zbog
postoje6ih arhitektonskih barijera.
Kada treba da idu do lekara, koliko 6e-
mo ih muditipen.lanjem
i silaienjemniz stepenice da bi pomerili vozilo na-
pred, nazad na istom parking mestu,
jer tako pravila nalaiu. I to samo dok
iekglu red. Razmislite i o tome.
Cak i u Merkatoru, gde su ljudimislili na sve i isplanirali desetak
parking mesta za invalide, gotovo
nikada nema mesta.Uzrok tome nije
najezda invalida u Soping centar,
ve6 nemarnost i drskost vlasnika li-
muzina idiipova koje mrzi da prodju
par metara viSe. I naravno lak5e je
parkirati vozilo na proii-
renom mestu.
Htela bih da vam pri-
kaiem kako neki ivalidi
razmi5ljaju i kakav le nji-
hov pogled na svet u ko-
me iive. Deo teksta koji
6ete proditati napisao je
pre par godina magistarpravnih nauka gospodin
Predrag Vukasovi6, biviinredsednik saveza za CP i
DP Srbije, sam oboleo od cerebralne
pa ra I ize.
"TraZimo da budemo saslu5ani -pred licem javnosti, ne na informa-tivnom razgovoru - mi sludajni slu-
6ajevi nehotidne sluiajnosti, Skar
na genetidkoj beskrajnoj traci, pred-
odredeni korisnici ustanova socijal-
ne zaitite, zahvalne Zrtve meiluna-
rodnih humanitarnih operacija, se-
dativ za nemirne savesti novopeie-
nih bogataSa, idealni foto-modeli za
plakate i spotove Crvenog krsta, po-
vremeni oboiavaoci estradnih zve-
zda i njihovih buEno reklamiranih
humanitarnih koncerata, gradjani
n-tog reda u nevidljivgj ali delotvor-
noj hijerarhiji modi. Sto je mnogo.
mnogo je - redi ie zami5ljeniiitalacbudu6ih istinski nezavisnih novina;
usrdno ga podseiam na neito izme-
njenu misao jednog od poslednjih
velikana duha koji se usudio da obi-
tava u na5em gradu: "NaSe mnogo
moie biti malo za onog ko od nas nedobije ni5ta".
Bez obzira na sve napore dru5-
tvene zajednice zasluinih pojedina-
ca ne hajudi za svetle tradicije i
mrainu budu6nost, mi - nevaljalci i
dalje postojimo, dvrsto ukorenjeni u
neveseloj sadainjici, imuni na najsa-
vremeni.ja medicinska dostignuia,
bezobrazno ravnoduini prema svim
obedanjima, proglasima, svedanim
izjavama, deklaracijama i ostalimproizvodima politidkog ubedivanja.
Postojimo utoliko upornije Sto
nas viSe potiskuju, guraju pod tepih,
omalovaZava.ju svakodnevne muke
koje zadajemo sebi i drugima. margi-
nalizuju i ono malo druitvenog utica-ja Sto ih naie nejake organizacije vr-
5e, poridu samu stvarnost. neugled-
nu i nikakvu. iz koje samo ponekad,
u briiljivo odabranim trenucima i
oprezno doziranim kolidinama, do-
spevamo ne u centar, ved na najda-
lju periferiju medijske pozornice."
Nisam uzela da navedem ovaj
tekst zato 510 je .jedini tekst gospodi-
na Vukasovida, vei zato 5to je baiovaj tekst napisan pre nekoliko godi-
na povodom Svetskog dana invali-
da. a zatim je poslat nekolicini dnev-
nih novina i ni u jednim nije obja-
vljen. Moida je razlog tome Sto je
ovaj tekst potekao ba5 iz srca, duSe
i glave jednog invalida."Bolje ikad nego nikad". I tu le
MonopolList da tekst objavi.
Neka barem ovo bude nai mali
doprinos. 0tvorimo oIi, primetimoih. Sigurna sam da u vaSoj bliioj ili
daljoj okolini. ima osoba sa poseb-
nim potrebama, Mnogi od njih se i
ne snalaze ba5 najbolje u ovom i ova-
kvom svetu. Nemojte ih se plaiiti,jer njihova bolest nije prelazna i budi-
te uvereni da se oni mnogo vi5e pla-
5e vas i va5ih reakcija.
Jednostavno im pomozite - ba-
rem ne ignorisanjem.
Aleksandra Jockovid
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 19/40
U'biCnrrriznirtr r0runn,crr,rtnh zn orrvroknniiru, p0b porn0Vtftulsrvou rvnopsKE K0MlslJE,
"""^'l;'fr;;ilAji'illo.lnr'runnn'oo:sr irshuARA u KtKtt'JDl, xv po REDu RotttrtA,1
bdffi kola okuPlja studente univer-
\%. ziteta u SCG, svih koii PokaZu
+*# interesovanie za druStvene pro-
bleme, demokratizaciiu i razvoj civil-
nog druStva. Cilie da omoguii liino
usavrSavanje kroz pro5irenje znanja
i utenie veStina iz oblasti: instituci-
je Evropske Uniie, nevladin sektor
i pisanje proiekata, iavno mnenie
i medijske veStine, procesi tranzici-
je, konflikti i pregovaranje, mitovi
nacionalizma, ljudska i Eradianskaprava, demokratske vrednosti i in-
stitucije. Rad u 5koli se bazira na
predavaniima emitentnih profesora
ieksperata, radionicama ( igra sluda-
ja, simulacije...), aktivnom udeiiu i
zajednidkom radu studenata, preda-
vaia i moderatora gruPa kroz Pane-
le i diskusije. Ove godine studenti su
ostali uskraieni (dodu5e iz opravda-
nih razloga) za predavanja prof. Mi-
iunoviia, prof. Molnara i dr lvana
eoloviia. lpak, imena PoPut Prof'Momtila Crubada, dr Hrniice, Prof.
Stanka Pihlera, prof. M ilana Vukoma-
noviia, Tamare Spaii, prof. Svetlane
Logar, prof. Slobodana SamardZiia,
Mr Sanje Nikolin i Dr VujoSeviia bili
su dovoljan razlog da iedan ovakav
projekat zaiivi u Punom svetlu.
Moram istaii da su svi studenti
(bilo je 60 polaznika) imali odliian
tretman, podevii od smeStaja - ho-
tef sa 4 zvezdice, prekokvalitetnih
obroka do iednog nePosrednog i
drugarskog odnosa, koii je vladao
na seminaru izmediu organizatora
i njih samih. MoZda jedina mala za-
merka ide na to da je dan PoPrilidnoprenatrpan obavezama - Po 4 iasa
u pre i popodnevnoi smeni, tako da
jako malo vremena ostaie za slobod-
ne - individualne aktivnosti. lpak, i
druStveni Zivot ie u veterniim satima
bio zadovoljen kroz Ponudene oP-
cije odlaska u diskoteku, na svirku
tamburaSa, zakupa sportske sale...
5to se same strukture polaznika tide,
bila je 5arenolika i regionalno ifakul-
tetski. Od Subotice do Novog Paza-
ra i od Ekonomskog do Ma5inskog
fakulteta. Najvi5e polaznilta, 5to je i
razumljivo zbog tematike, bilo ie sa
Fakulteta politidkih nauka, gotovo
treiina. Sa Ekonomskog fakulteta
bilo je 5 predstavnika (od toga 3 stu-
denta sa Univerziteta u Beogradu)'
Sledeia Politeina 5kola planirana
je za jun mesec, Pa blagovremeno
prijavne formulare potraZite na web
adresi www.centa ronli ne.org'
Ako budete Primlieni biie to za
vas jedno PotPuno novo i Poudnoiskustvo.
Monopollist
Vladimir Osmaiii
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 20/40
iiiil:
"Vrhovni sud Srbije doneo je od-luku da driava vrati Kompaniji
'BK' 2,4 milijarde dinara pore-
za, koje je vlasnik firme, Bogo-
ijub Kari(, svojevremeno platio
kao ekstraprofit na ime Mobte-
la" izjavioje
sino( za Novosti.mi-nistar finansija u Vladi Srbije, Bo-
iidar Delit. "Da, doneta je takva
odluka imiiemo da je ispoituje-
fit. Obveznici poreza na ekstra
profit su bili svi oni koji su imali
povla5ien (monopolski) polo-
iaj u periodu sankcija i koji su
koristeii taj poloiaj, naroiito u
finansijskom sektoru, sebi obez-
bjedili ekstra profite. Oval za-kon je trebao da >ispravi< ne-pravdu nanesenu gradanima
tih godina, a od strane onih koji
id:
,p,
tr
rl
&**
wtu$mo! lstovremeno ide jedna eks-
pertiza koja ie ustanoviti pre-
ma onome 5to jezatraiioVrhov-
ni sud, iznos ekstraprofita, takoda je mogu(e da se ista suma
ponovo naplati." (Veiernje no-
vosti, 1 8. 12. 2003. godine).
Ovo je vijest koja je veiinu
nas izenadila. U toku je bila i iz-borna kampanja. Nekisu mislili
da je u pitanju izbornitrik, no ka-
da se zavijesa spustila i prestala
sva nagadanja, postalo je jasno
da nije trik i da nije greSka. No-
vac od naplate poreza na ekstraprofit Astra banci, preko Mobte-la je vra(en Mobtelu - BK Kom-paniji, nakon dvije godine spore-
nja sa driavom. Vrhovni sud je
donio odluku u korist Mobtela.
OPOREZOVATIPROFITERE
U junu 2001. godine Narodna
skup5tina Republike Srbije usvo-jila je Zakon ojednokratnom po-
rezu na ekstra dohodak i imovi-nu stetenu iskoriSdavanjem po-
sebnih pogodnosti. Na osnovu
tog zakona je RUJP (Republiika
uprava javnih prihoda) obraiu-navala tzv. porez na ekstra pro-
su svoje privilegovane poloiajezloupotrebljavaii.
NEODGOVORNOST
PORESKIH ORGANA
Obraiuni i naplate poreza na
ekstra dohodak i ekstra imovi-nu, od strane poreskih organa.priliino su traljavo i neodgovor-no izvrieni. Da je to taino moie-mo vidjeti na primjeru vratanja
novca Mobtelu i Progresu (itoje proSlo ne toliko zapaieno u
javnosti, kao slutaj Kompanije
BK, iako je u pitanju suma od 23
miliona DM). Postupak obraiu-na i brzina naplate poreza, su
uradene tako da izazivaju sum-
nju da je cilj bio da se ispravi ne-pravda nanesena u proSlosti. Sa
stanoviSta prava, ovo je zani-
mljiv slutaj. O tome svjedoii i
uzburkanost medu domaiim i
stranim pravnicima i relevant-
nim ekonomistima. Medu koji-ma se nalaze ineki na5i profeso-
ri. Svi oni su javno kritikovali na-
iin na koji se primjenjuje ovaj
zakon.
Vlada Republike Srbije je
usvojila lzvjeStaj Ministarstva fi-nansija iekonomije o ovom slu-
iaju u kojem, izmedu ostalog,
stoji:
"Republiika uprava javnih
prihoda (u daljem tekstu:RUJP)
10. 1 0. 2001. godine donosi reie-nje kojim je Astra banci utvrdenjednokratni porez u iznosu od2.07 2.020.293 dinara. Astra ba n -
ka je po reienju uplatila363.611.005 dinara, dokjeza iz-
nos kredita odobrenog Fondu
za razvoj umanjena obaveza
za 152.212.358 dinara. To je
ukupnu preostalu obavezu sve-
lo na 1.556.196.930 dinara."
Astra bancije odobreno da
plati iznos poreza u tri jednake
rate (od 15. 11.2001. do 15.03.
2002). Medutim, Astra bankaje zakasnila sa uplatom prve
rate, tako da RUJP donosi rjeie-
nje o prinudnoj naplati dan na-
kon ito je istekao rok za upla-tu prve rate i to u iznosu od1.553.947,572,04 dinara. lstog
dana (i6. 11.2001), tadaSnji gu-verner NBJ MIadan Dinkii dono-si rjeienje o oduzimanju dozvo-le za rad Astra banci, a Privredni
sud u Beogradu pokreie likvida-
cioni postupak nad bankom. Ta-
ko da je onemogu(ena prinud-
na naplata poreza. Nakon toga,
RUJP donosi rjeienje o naplati
poreza od prvog solidarnogjemca - Mobtela, iako nije doka-
zano da je bio korisnik ekstraprofita koji je ostvarila Astra
banka, a 5to je po Zakonu i biiaosnova za obraiun i naplatu po-
reza na ekstra dohodka!
Dana 27.11. 2001. godine
RUJP donosi re5enje o prinud-
noj naplati jednokratnog pore-
za u iznosu od 1.556.196.930 di-nara, blokadom iiro raiunaMobtela, kao zakonskog solidar-
nog jemca. U periodu od 05. 12.
2001. do 29. 07. 2002. godine, odMobtela je na imejednokratnogporeza naplaieno 1.790.084.998
dinara, u 159 tran5i.
PRESUDE
VRHOVNOG SUDA
Poslije ovih rjeienja NBJ I RUJP-
a, slijede tuZbe Astra banke i
Mobtela. U meduvremenu, po-
krenut je steiaj nad Mobtelom,
zbog blokade raiuna od straneporeskih organa.Vrhovni sud 5r-
bije donosi rjeienje 12. 09.
Monopoll,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 21/40
2002. godine, kojim je PoniStio
rjeienje RUJP-a o naplatijedno-
kratnog poreza na ekstra doho-
dak. U presudi, izmedu ostalog
stoji: "...solidarno jemstvo za
plaianje jednokratnog poreza
na ekstra dohodak iz ilana 5. Za-
kona o jednokratnom Porezu,na strani kupca, kao povezanog
lica, znaii obavezu poreskog or-
gana da takvom licu omoguii
da uiestvuje kao stranka u Po-
stupku u kome se ova Poreska
obaveza utvrduje, pa ukoliko
obaveza na pla(anje poreza Pre-
ma solidarnom jemstvu nije
utvrclena istim ili posebnim re-
ienjem, reienje doneto u odno-
su na poreskog obveznika jed-
nokratnog poreza ne mo2e da
bude izvrSni naslovza odrediva-
nje prinudnog izvrienja u odno-
su na solidarnog jemca. " lako je
Vrhovni sud ve( u septembru
2002. qodine utvrdio da su uii-
njene greike u toku sProvode-
nja poreskog postupka, ielnici
RUJP-a, umjesto da obnove Po-
stupak i sprijeie 5tetu koja bi
mogla nastati po budZet RePu-
blike, su se ialili na ovakvu Pre-
sudu i traiili "zaStitu zakonito-
sti" od Republiikog tuZila5tva.Tuiilaitvo je odbilo RUJP-ove
navode kao neosnove. RUJP i
dalje nije htio da uvaii rjeienje
Vrhovnog suda, te je Vrhovni
sud ponovo (10.09.2003) donio
isto rjeSenje u korist Mobtela, te
ooomenuo RUJP: "Ukoliko tuZe-
ni organ u ponovnom postup-
ku ne postupi po Pravnom shva-
tanju i primedbama suda u ovoj
presudi i ranijoj presudi U.682/
02 od 12.09.2002. godine, Vr-
hovni sud ie, po novoj tuZbi tu-
Zioca, postupiti u skladu sa od-
redbom ilana 62. Zakona o
upravnim sporovima (ovo uPo-
zorenje znaii da bi Sud po no-
voj tuZbi tuZioca sam reiio stvar
presudom koja zamenjuje reie-
nje Poreske uprave)."
STIGLE I KAMATE
Nakon ovoga, Poreskoj upravinije ostalo niita drugo do da do-
nese odluku o vraianju prinud-
no naplaienog novca, uveca-
nog za kamate Mobtelu. Obra-
zloZenje ovog odugovlaienja u
procesu pred Vrhovnim sudom,
RUPJ je naveo da nije u mogut-
nosti da utvrdi statuts solidar-
nog jemca Mobtela Astra banci.
Nedostajali su potrebni materi-
jalni dokazi koji nisu "dostuPni"
poreskim organima; nad Astra
bankom je bio pokrenut proces
likvidacije, te je testo mijenjala
pravni status.
Novac je vra(en, uz nevjei-
to objainjenje ministra Deliia
da ie se driavi dio novca vratiti
u vidu dividendi, jer je vlasnik
490/o akcija.
SLUiAJ JOs NIJEZAVRSEN
Na ovome se nije zavriilo. lzgle-
da, tek sada poiinje. Republika
Srbija je tuiena od akcionara
Mobtela pred Medunarodnim
sudom u Svajcarskoj. Akcionari
tra2e oditetu od drZave zbog iz-
gubljene dobiti koja je nastala
usljed nezakonite naplate Pore-za na ekstra profit. 540 miliona
evra iznosi visina odStete koju
su procijenili akcionari.Mobtela.
Taj iznos (e, naialost, morati Pla-
titi poreskiobveznici. Ne Posto-
je granacije da je ovo jedini slu-
iajem u kojem poreski obvezni-
ci plafaju neodgovornost i ne-
struinost onih za koje je naPla-
Aleksandar Radovid, 5ef Komisije
za ispitivanje zloupotreba u finansij-
skom poslovanju i direktor Republidl
ke uprave javnih prihoda:"... U Srbijije oko 200 ultra boga-
tih ljudi koji su se obogatili milion pu-
ta. S druqe strane, oko 10 miliona sta-novnika-ove zemlje osiromaieno je
za nekoliko stotina puta. To treba is-
praviti. Moj ciljje da postignem da se
naii gradani ponose poreskom admi-nistracijom ... Nai cilj nije ubiranjepara, ve( je cllj da se kazne oni koji su
bili povlaiieni ... Obe(avam NE dilu
sa profiterima i dodajem - nikada."(Veiernje novosti, 10. 6. 2001)
"... Sta ie se desiti sa onima koji
ne plate porez? Srbija i RUJP posedu-
ju jedan arsenal - pravni, ali bogami i
arsenal prisile za prinudnu naplatu.
To je od plenidbe imovine sve do kri-vitnog gonjenja, a u ihostranstvu gai
rantujem da ie oko tih ljudi da budeformiran sanitarni kordon ... Za neke
od njih mogu da vam garantujem da
su bilitoliko bahatida su otvorili ratu-ne na svoja imena I imena svojih naj-
bl iZi h." (Blic, 24. 07. 2001)
, ".'..Potez na ekstra profit Astra
banci, Stankomu, Simpu, Di-beku sti-
2e na plaianje za dva dana .., radun
zaporezna ekstra profit upuien i Lu-
tri ... oni koji odbiju da plate porez
ie biti naplaien kio2 zaplenu imovi-
ne. Za dva dana kreiemo u Prinudnunaplatu." (Veiernje hovosti, 24, 10.
200'l)
"RUJP je jude prosledio ZOP-u ak-ceptne naloge Mobtela u iznosu od
50,7 miliona maraka. Ako Mobtel ne
bude imao pare sledi blokada ... Na
pitanje zaito juie nije prihvatio traZe-
ni sastanak sa rukovodstvom Mobte-
la, odgovor prvog poreznika Srbijeje: -'Cista je neistina da sam im ja taj
sastanak obecao .., PoPravnog vise
nema. Zakon mora da bude Prime-njen dosledno," (Veternje novosti,
ilii];11311'm(. ouuerner NBr i NBS:
"Astra bankale ved deset dana u
blokadi, ali redovno ispla(uje svojekf ljente ... Sreta je 5to banka ima pro-
fitabilnog du2nika - Mobtela, kojijoj
duguje 25 miliona dolara." (Veiernje
novosti, 24.10.2001)
Bogoljub Karid, vlasnik BK Kompani-je:
. u:..Guverner je preko noii odlu-
iio da likvidira Astra banku. Tako
namje onemoguiio da platimo u celi-
ni pivu ratu poreza koja je dospela.
Namera je jasna. Ho(e da nas uni5te,
a ne da naplate naie "grehe" ... Us-
peino smo poieli da radimo tek Po-sle 5. oktobra. ldemo na sud." (Veter-
nje novosti, 9. 12. 2001)
"Astra banka je juie saoPitila da
je uz ogromne napore usPela dauplati ukupnu sumu u iznosu od 691
milion dinara na ime prve rate pore-
za na ekstra profit, ali da joj je RUJP u
13 iasova uruiila odluku o blokadi ra-
iuna, a u 15,30 reienje o likvidaciji ...'i (Veternje novosti, 17. 11. 2001)
"Poreska reienja su urutena na iz-
nos od oko227 miliona maraka, a do
13. 11. naplaceno je oko 13 miliona
maraka." (Veiernje novosti, 17. 11.
2001 )
Boiidar Delii, ministar finansija i
ekonomije:
"Novcem od poreza na ekstraprofit biie isplaiena po tri hiljade di-
nara jednokratne pomoti zaPosle-
nim u Skolstvu, zdravstvu, Pravosu-du, socijalnim i ustanovama kulture
.., oko hiljadu najboljih studenata iedobiii pomot od 30.000 dinara, a
mladim nautnim radnicima za najbo-
lje projekte biie isplaieno u ukup-
nom iinosu 60 miliona dinara." (Ve-
ternje novosti, 28. 11. 2001).
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 22/40
te poreza na ekstra profit avantura. Jer, mo-
guieje da su na ovakav ili sliian naiin, RUJP-
ovci takode pogrijeiili jo5 negdje ieleti da "is-
prave" nepravdu nanesenu gradanima ove
zemlie.
EKSPERT DO EKSPERTA
Da u ovojzemljidosta toga nije na svom mje-
stu dokazje i donoienje i primjena Zakona o
porezu na ekstra profit. Naia privreda , vapi
za investicijama i preduze(ima koja pozitiv-
no posluju; trebala bi da bude 5to viSe stimu-
lisana od strane drZave da se u nju ulaZe, a ne
da se drZava obraiunava sa pojedincima i kla-
novima jednog vremena preko preduze(a u
njihovom vlasniStvu, Da li postoji opravda-
nje za gaienje nekih preduzeta ili banka u ie-lji da se naplati porez na ekstra profit? Da Ii
ce da se kazne oni koji su zloupotrijebili svoj
poloiaj? Ako se neko ogrijeiio o zakon, to bi
znatilo da je uiinio prekrSaj, krivitno djelo
kojeje, u svakom sluiaju - kaZnjivo. Nameie
se i pitanje samih kazni koje je drZava propi-
sala ovim zakonom. Zaito ne postoji mogui-nost da driava postane vlasnik akcija ili udje-
la u preduzefima ibankama, koja su obvezni-
ci poreza na ekstra profit u visini obraiuna-tog poreza? Zaito je drZava izbjegla tu vari-jantu, a prihvatila onu koja je ugrozila poslo-
vanje velikog broja preduze(a koja su do ta-
da ostvarivala pozitivne rezultate poslova-
nja. U vrijeme odredivanja prinudne naplate
poreza Astra banci i prebacivanja obavezaMobtelu, njegova vrijednost na tr2iStu je iz-
nosila oko408 miliona dolara, a jednim rjeie-njem RUJP-a, to preduzeteje uvedeno u ste-
iajni postupak?! Postavlja se i pitanje strut-nosti i racionalnog ekonomskog rezonova-
nja svih onih koji su utestvovali u kreiranju i
sprovodenju ovog zakona. Ako jenjihova
strutnost neupitna mozemo razmiiljati o nji-
hovim dobrim namjerama. Da lije bila u pita-
nju ielja za osvetom ili greika - u 2urbi da se
kazne privelegovani iz proilosti, sada nijwe
bitno. Ostaje nam primer kako birokratska
greika ili neiija sujeta moZe da koita grada-
ne jedne zemlje. Umjesto da svi imamo kori-
stiod toga - cuelo druitvo ie imati samo 5te-
tu. Oni koji su trebali biti kaZnjeni, sada ie do-
biti izvinjenje zbog greike u proceduri od
strane dr2ave; novac u visini izgubljene dobi-
ti koju ie, procijeniti strani sud!
Tako, opet, bogatiji postadoie joi bo-gatiji, a gradani joi siromainiji, Tako to ra-
de Srbi!
Milen Kakuia,
ffieffi&ffiru#&Nau6nog druStvaekonomista i
Ekonomskog fakultetau Beograduko medu ditaocima MonopolLista ima nedovoljno informisanih o dugorocnoj,kontinuiranoj i plodnoj saradnji Naudnog dru5tva ekonomista (NDE) i Ekonom-
kog fakulteta u Beogradu (EFB), taj nedostatak bi mogao da bude dodatno ot-klonjen ovim osvrtom. Dodatno - jer je agilna i vredna redakcija ovog interesantnog i
zanimljivog studentskog glasila, u dva prethodna broja objavila krace priloge o nekimaktivnostima NDE.
Pod krovom EFB egzistira ifunkcioni6e Naudno dru6tvo ekonomista, kao profe-sionalna naudna asocijacija ekonomske struke i nauke vrhunskog ranga. U njemu seclanstvo ne stide automatski ,nego izbornom procedurom, prema precizno utvrde-nim kriterijumima u Statutu. NajviSi rang imaju redovni ilanovi, kojih ima samo oko
30 i koji su, inade, na3i poznati, priznati i renomirani profesori i strudnjaci sa doktor-skim titulama i zavidnim naudnim dostignucima. Njihov izbor vrSi se tajnim glasa-
njem.
ivrsta veza i saradnja NDE i EFB u ostvarivanju programske orijeniacije i aktiv-nosti NDE zasnovana je na obostranim interesima, i time se nesumnjivo povecava
ugled i renome oba partnera. lz dosada5njeg stedenog iskustva u tako po2eljnoj i ko-risnoj povezanosti, nastao je specifidan vid simbioze NDE i EFB.
Dobra ilustracija prethodnih napomena su, izmedu ostalog, i dva va2ne zajednic-ke manifestacije NDE i EFB krajem 2003. i podetkom 2004. godine. Obe su odrZa-ne u prostorijama Ekonomskog fakulteta.
Prvo, vec tradicionalni masovnizimski skup/savetovanje ekonomista, privredni-ka i bankara odrlan je 17.i 18. decembra 2003. god.Bio je posvecen temi koja koin-cidira sa istekom stare i na pragu nove godine. Privredna kretanja i ekonomskapo I itika 2OO 3./2OO4. g.
Sa Sest uvodnih i preko trideset debatnih referata, analizirani su i kriticki korekt-no tretirani svi va2niji aspekti iz domena takve teme. Prema preteZnoj zastupljenostiodgovarajuce aktuelne problematike, radovi/referati podneti na tom skupu, sistema-tizovani su u slede6e grupe: (1) privredni ambijent (2) monetarna politika (3) ekonom-ski odnosi sa inostranstvom (4) fiskalna politika (5) institucionalni okviri privrednih
kretanja (6)tekuci trendovi i njihove razvojne implikacije (7) tekuca i razvojna politika(8) sektorske ekonomske politike.
U tematskom broju dasopisa Ekonomski analiizdecembra 2003., na 332 stra-nice objavljeni su svi radovi/referati, kao zbornik sa ovog savetovanja. Odredeni brojtog izdanja, NDE je stavilo na raspolaganje Biblioteci EFB. Time su pomenuti teksto-vi postali dostupni svim interesentima, naSim studentima i postdiplomcima, i oni immogu biti korisno Stivo za pripremanje seminarskih i diplomskih radova, ili za drugesvrhe.
U prvoj polovini februara 2004. Ekonomski fakultet je bio domacin specifidnogskupa ekonomista, koji su se bavili aktuelnim pitanjem. Bila je to interesantna raspra-va vodena utormi Okruglog stola, a odnosila se na Ekonomske posledice politi1kenestabilnosti. Povod za ovu temu i stavljanje pod kritidku lupu su rovite i nezadovolja-vaju6e stranadke politike u Srbiji. Sa obzirom na profesionalnu strukturu udesnika, u
fokusu Zive rasprave bile su gotovo nesagledive posledice i Stete nesredene situaci-je na politickoj sceni Srbije. Odjeci debate sa ovog skupa ve6 su na6oj javnosti pre-nele novinske iTV kuce. Potpuniji uvid u diskusiju i izlaganja uskoro 6e omoguciti po-sebno 6tampana publikacija.
I predstojece aktivnosti koje NDE planira (prva je ve6 sredinomaprila), na liniji su moguceg doprinosa ekonomske struke i nauke po-spe6ivanju razvoja i progresa u naSoj zemlji.
Sekretar PredsedniStva NDE
Milija Mihailovic
Beograd, 27 . februar 2OO4.
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 23/40
:F ''l;Je;? *J Hx* s"-H*:d:/*' 1
irfflt;4Trdn
+tii'
Fond za razvoie Republike Srbije, u toku
2003. godine, odobrio je 247 kredlla preduzedi-
ma u iznosu od 1.719.400.000,00 dinara'
Fond je osnovan 1992. godine. Cili Fonda ie
da se finansijski podrZe investicioni programi do-
maiih preduzeia, u regijama koje su ocenlene
kao slabo razviienje, a da se obezbedi ravnome-
ran privredni razvoj svih regija. Fond Zeli da sti-
muli5e mala i srednia preduzeia, odobravaniem
kredita po povoljnim uslovima. Fond je 100% u
vlasni5tvu drZave. Finansira se iz budZeta, te od
naplate kamata, subvencija,ostatka stedajne
mase druStvenih preduzeia, zaduZivanjem kod
poslovnih banaka.
Sredstva Fonda se odobravaju iskljudivo prav-
nim licima, a jedan deo sredstava se odobrava
Pregled odobrenih kredita (po granama delatnostit
i fizidkim licima posredstvom banaka Garancija
za uredno vradanje kredita od strane korisnika
kredita je menica sa avalom poslovne banke'
Preduzeie kole.ie zainteresovano za koriSie-
nje kredita Fonda, neophodno je da, uz zahtev
za odobren.ie kredita, stavi na uvid i kompletan
i skraieni investicioni program (ne stariji od
sest meseci) ili biznis plan; idejno reienje za
gradevinske objekte i instalacije s predmerom i
predradunom radova, kao i ponude za izvodenje
radova; ponude proizvodada opreme; periodidni
obradun i zavr5ni radun za prethodnu godinu;
odluku o usva.ianju investicionog programa; iz-
vod iz sudskog registra i statut; obaveitenje o
razvrstavanju lirme.
UdeSie sredstava Fonda u kreditiranju
investicija mo2e u odnosu na predracunsku
vrednost ulaganja iznositi:
- do 80% predracunske vrednosti investiciia,
koje se realizuju u privredi op5tina koje imaju
prioritet u kori5cenju sredstava. sa kamatnom
stopom od 3% godi5nje, uz koriSienie valul-
ne klauzule;
- do 600/o predradunske vrednosti investicija ko-
je se realizuiu na teritoriji privredno nedovolj-
no razvijenih op5tina, granidnih opStina, te zarazvoi turizma. Kamata je 5%, uz koriiienje
valutne klauzule;
- do 50% predradunske vrednosti investictla
ko,ie se realizuju na teritoriii op5tina, diii kori-
govani narodni dohodak po stanovniku iznosi
do 1/2 proseka, sa kamatnom stopom 5% na
godi5njem nivou, uz kori5ienje valutne klau-
zule;
- do 40% predradunske vrednosti investicija,
koje se realizuju na teritoriji svih ostalih op5ti-
na, sa kamatnom slopom 7% na godi5nlem
nivou, uz koriSienje valutne klauzule'
Kredltna sredstva se odobravaju na rok otpla-
te od 5 godina, uz odloZen rok otplate do jednegodine, izuzev voiarstva i stodarstvo gde gre1s
period mo2e biti do 3 godine.
l1+ffiti;+ * jffiifi,*fiffi:E$
q*-ffi .q::,gl ffi ffi ffiq',,,#*'i#l
j Eioi odobFetih l
.,. ,:, ,ltre*it*,'l
FredrCdunska,
,.,r:. .,, grean;atiOdobnbnii
',ii'' n #iur :, :PnobCirotoJ urasilii
a,3e8,o6z,ooo.oo 645,9oo,ooo.oo 87,s7o/o
AGHOINDUSTRUA
73 765,4a6,ooo.oo eBrToo,ooo.oo 16,38 %
PHTMABNA PRolzvoDNJA
TuHrzAM I ucosrlrELJSTVo 5 8Z23g,ooo.oo 27OOO,OOO.OO 1,57 %o
122,5OO,OOO.OOt tc o/^
r8 g48,goo,ooo.oo
10 z8o,o85,ooo.oo 84,6oo,ooo.oo
n oc o/"
r"t *EMUSKA INOUSTFUA
Dnvna ttrtoustRt,ll 45gJ94,ooo.oo 17O,OOO,OOO.OO
TEKSTILNA INDUSTRIJA12 188JB7,ooo.oo 68.6oo,ooo.oo J.JJ'"
112,5oB,ooo.oo 3370o,ooo.oo t,g6 "/a
GRAFtcKA DELATNoST6
61,2oo,ooo.oo 3,56 %
GRADJEVINARSTVOA 1gg,62o,ooo.oo
1 67,22o,ooo.oo 23,OOO,OOO.OO 184V"SaosnnCa.J
KoZA I oBUCA 5 51,332,ooo.oo 172OO,OOO.OO I,oo o/o
INDUSTFUA GRAOEVINSKOG MATEHIJALA I 269,gg6,ooo.oo 101,ooo,ooo.oo 5,4 / ao
OsraLoI 477z6,ooo.oo '15,OOO,OOO.OO o,87 Vo
g(uPNo 247, 5,400,564.00_0,0O 1.719.400.oo0,o0 1o,0%
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 24/40
flu.t=*+
'll.r
frf ast cena nafte, kako pokazuju po-
ffi sljedice tog rasta, morao bi po-I lsebno da postane motivacija zareformu u mnogim industrUskim ze-mljama. Proila godina, obeleZena jeglobalnim promenama, u snagama nasvetskom trZistu nafte. Bitnu ulogu nanaftnom triiStu odigrala je situacijaoko lraka. Borba protiv islamskih terori-sta pod izgovorom sveop5te demokra-
tije, podstakala je bitne promene u gru-pama dobavljada i potroSaia nafte.Konflikt interesa nije pri kraju. Sigurnose, vei sada, moZe reii da ie sukobi in-teresa medu razvijenim zemljama ida-lje nastaviti da utiiu na cene nafte.
SUKOBI
Dugogodi5nji lider na tr2istu nafte- Saudijska Arabija je i dalje u sukobusa SAD-om, 5to je logiina tendencijazahlaClivanja odnosa posle nezaborav-nih dogadaja od 11. septembra 2001.godine. Arapska drZava je prvo poielada bude naklonjena zemljama Evrop-ske Unije, dok su one bili kritiine u vezidelovanja ameritkih snaga u lraku.Neoiekivano, Saudijska Arabija aktivi-rala je svoje uteiie u procesu utlanjiva-nja u WTO (Svetska Trgovinska Organi-zacija) ivei pri kraju leta 2003. potpisa-la je obostran trgovinski sporazum saEvropskom Unijom. U posljednje vre-me arapski lideri sve ie5(e priiaju o bit-
nosti stabilnog toka valutne zarade uzemljama OPEK. Oni skreiu painju nareiavanje problema, pomo(u prenosaratuna za isporuku nafte sa dolara naevro. Poietkom novembra SaudijskaArabija se izjasnila o nemoguinosti iz-voza derivata iz lraka putem cevovoda,koji se nalaze na njenim teritorijama.Kao razlog se navodi da se oni vei dvegodine nalaze na teretorijama koje su
integrisane u nacionalni sistem plin-skog snabdevanja.
IRAK - NAJVREDNIJI PLEN
U lraku se proces obnove naftno-derivatnog triiSta odugovlati. Na dru-gom izvoznom cevovodu zemlje, kojivodi na severTurske, svaki dan se doga-daju diverzije. Obim dobijanja nafte ob-navlja se krajnje sporo, jer rekonstrukci-ja oSteienih postrojenja i komunikacijase sprovodi vrlo sporo. Nedavno je
ulraku, kojizauzima drugo mesto pozali-hama nafte, bila uvedena normativnaprodaja benzina. Za jedini uspeh ame-rikanaca moZe se ratunati prenos podnjihovu kontrolu programa OUN "Naf-ta u razmenu za hranu", ali ovo ie oii-gledno produbiti nesuglasice izmeduSAD-a i Zapadne Evrope.
Napetost u medunarodnim odno-sima se uoiava i na nivou medunarod-nih organizacija kao 5to su OPEK i Me-dunarodna Energetska Agencija (tEA-
ujedinjenje svetskih potroiata nafte).Prvo je uzroino smanjenje potroinje i
ponude derivata na svetskom trZistu.Drugo je stvaranje otpora utvrdiva-njem da OPEK stvara veitaiki deficitna svetskom trii5tu naftnih derivata.Ove godine takva tendencija se nasta-vlja. Vet u februaru naftni kartel sma-njio je kvote na naftu.
SVE ZAVISI OD OPEKA
Kr5enje planova OPEK-a ,u vezi sa
visokim cenama nafte mogu da podinesamo nezavisni proizvodaii. Meksiko i
Norveika tradicionalno koordinirajusvoju poziciju sa kartelom. A isporukenafte iz Rusije oiigledno (e rasti mno-go manje u odnosu na proilu godinu,na to ie uticati izvozni deficit i situacijakoja se razvija unutar zemlje u odnosuna kompanije-gigante u ovom sektoru(primer
vei pomenute afera sa "yU-KOS-om").
Danas, kartel dobija viSe nafte ne-go Sto je dopuiteno oficijelno, a to je1,5 miliona barela svakog dana. OpEKnamerava da smanji dobijanje nafte i otome (e se pregovarati 31. marta u Be-iu na sastanku zemalja OPEK-a. Kao re-zultata tih pregovora oiekuje se ose-tan pad cena nafte,jerje ovih dana za-beleZena visoka cena.
ilii
MonopolList
Olga Rubcova
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 25/40
OVogodi$nja Svetska ekonomija pokazu}e ociglednu'prolaznost reoesija ksje,su
obeleiile po[etak XXt veka, Strani ek$perti kaZu da ce ,,renesansal:'potrajatijos
nekoliko::,godin'a da bise resili svi nagornilani str,ukturni pioblemi
ffiffiffi ffiffiffiffiffiffiffiffiffiffiffiffi ffiffi ffiffiffiffiffiffi%sffiffiffi-
ffi ffiffiffiffiffiffiffiwwffiffi wwffiry#Jffiremw ffiffiffiffi#ffi.
DVADEsETocoorSru:rRAST BDP
Od 1980. do 2002. godine svetski dru5-
tvenibruto proizvod godi5nje, u prose-
ku, je imao prirast od 3,30lo.2000. godi-
na iitava planeta je bila obeleZena eko-
nomskim rastom - mnogo vetim od
ovog proseka. Po prognozama Meclu-
narodnog valutnog fonda, svetski
druitveni bruto proizvod ne(e rasti iz-
nad proseka, a2004. godina trebala bi
da postane poslednja godina recesije
u svetskoj privredi.
UJKA SEM U ULOZI SPASIOCA
Sjedinjene Ameriike DrZave morale bi
da postanu glavni spasilac svetske pri-
vrede. SAD, bez obzira na probleme
koje doZivljava domaia ekonomija,
ostaje u grupi svetskih giganata, kao
5to su Japan i Evropska Unija. Sjedinje-
ne drZave i danas imaju visok domaiibruto proizvod, a kod EU iJapana brzi-na ekonomskog rasta, tokom godina
recesije, smanjila se mnogo viSe negof i kod SAD-a. 7a zemlje u razvoju, kod
kojih je druitveni bruto proizvod tradi-cionalno veii nego kod razvijenih ze-
malja, bitna novost je da Medunarod-ni monetarni fond ne predvida velikeprobleme u narednim godinama. Mo-netarni fond iak naglaiava da Latin-
ska Amerika, koja je nastradala zbogpoznate argentinske krize, postaje sta-
bilnije ijaie trZiSte. Ekonomije zemalja
Latinske Amerike imaju izgled da se
odrZe pomoiu niskih procentnih ulo-ga, koje su odredile centralne bankevelikog broja zemalja, u nadi da (e
podstaii investicije i ekonomski rast
zemalja ovog podruija.
PROGNOZE OESR
Ali, recesija u svetskoj ekonomije neiebitizavr5ena u potpunosti u ovoj godi-
ni. Struinjaci Organizacije ekonomske
saradnje i razvoja (OESR) u novembar-
skom izveitaju zapazili su da u Evropi,
SAD-u i Japanu danas postaju ozbiljnistrukturni problemi, koji ne dopuStajupotpunu realizacij u ekonomskog rasta
svojih zemalja. Na Starom kontinentupriliv investicija bitnih za produZava-
nje i ubrzavanje ekonomskog rasta (e
spretavati finansijski pokazatelji do-maiih korporac'rja. Na primer, Japan se
nije pomakao iz zone trajne deflacije,
a korporativni i bankarski sektor ze-
mlje danas ostaje nereformisan i slab.
Takav rizik od deflacije postoji i u SAD-
u, Velikoj Britaniji i Australiji gde posto-ji visok procenat zadu2enja domaieprivrede. Ako ie procentni ulozi ovih
zemalja ostati na visokom nivou onda
ie imovina privatnog sektora izgubitisvoju vrednost, posebno uzimajuii u
obzir zasiienost na tr2iitu imovine.
DEFICITI
U korist oiiglednog rasta procentual-
nih uloga, pokazuje se budZetni defi-
cit mnogihzemalja. Reiavanje
defeci-ta driavnih finansija neie biti lak po-
sao. U najveioj opasnoti je SAD, gde
se uz bud2etski defecitjavlja i trgovin-ski, a sa njim i platni. Ovako opasan
spoj daje oseiaj devalvacije amerii-koj valuti u odnosu na evro i japanskijen.Zasada, evropska ekonomija izd r-
Zava teZak teret porasta kursa valuta.Danas je Nemaika jedina od zemalja
Evrope ustanovila rekordni nivo obi-ma izvoza. Medutim, kako zapaZa
OESR, duZe trajanje takve situacije je
nemoguie. Takva situacija je pogub-
na za ekonomiju evropskih zemalja.Jaianje evra slabo podstite eliminisa-nje defecita u SAD-u. U vezi ovogaOESR savetuje svojim utesnicama (po-
red iisto ekonomskih poduhvata) da
se bave i administrativnim poduhvati-
ma, posebno jatanju fiskalnih instru-menata i rastu efikasnosti drZavnih
troikova.
MonopolList
Olga Rubcova
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 26/40
ii,:iii
,
ovc,t na autogame? o sreion o Lj ilj
^.t4,LD, L
la*wtw s. -
^nJi^ " a,b o rctnn' ) knn L sd,w b w bral n o
strylj wt r,w L n e.yo kn lz,b l wt t *,, laafo r m.a" L kafor Lcan*' o nj s tte,ta"
Jedan od mojih omiljenih likova iz sveta knjiZevnosti i filma, MARY POpplNS, ima Zivotni mo-to: ,'Ja nikada nikome niSta ne obja5njavam" (u smislu opravdanja bilo kog svog postupka ili pona-Sanja). MoZe joj se, jer je orra baS zato i Mary Poppins - ,,praktidno savr5eni,r ru"u'kom pogleau", ka-ko pokazuje njen ,,metar karakternih osobina'f Tnajuii da sam prilidno ,,nesavrden", u'poredenyusa dotidnom damom, imam ponekad potrebu da ljudima objasnim neke svoje postupke-i stavove.Ja
iusada Vama, poStovani
ditaoci Monopollista, pojasniti moju strast za skupijanj"'- uutog."-ui upoznavanjem sa slavnim lidnostima (mojim herojima, zvezd"'ama, idolima). Verovatno iete kao iveiina to smatrati infantiinim, uvrnutimi i nedolidnim, a da ne kaZem i neku teZu red koja podinjesa P... Pitam se Sta biste tek rekli za devojku koja skuplja dak i autograme nekih menadZera pozna-tih lidnosti.
Odmah na podetku da se razumemo, niti ja sebe smatram inferiornim ,,liliputancem", niti suza merle potencijalni davaoci autograma superiorni nadljudi, sa predznakom belgreSnosti ili nekavrsta hodajuiih ikona. To su osobe sa kojima sarn ostvario vid komunikaciie i jalh delimidno no-znajem, zlajuii njihove biografije, a najveiim delom kroz interakciju umetnika (ili nekog drugogjavnog delatnika) i mene kao konzumenta tog umetnidkog dela. Romani mog omiljenog pisca su ne-ka vrsta. ogledala njegove lidnosti, kojim on moZe da utidt na moje stavovel edukaciji, sazrevanjeili na inicijaciju-nedega u meni. Vokalna interpretacija pevadice neke od moiih omiljenih grupu, ro-lo na gitari iz odredjene pesme, stihovi koji je sadinjavaJu i koji me dotidu, ru" tu to predajnici i emi-teri emocija iza kojih stoje odredeni ljudi. Taj zavrSni din kroz upoznavanje sa njima, tj. dobijanje
autograma od njih, eventuaino neka razmena redi, samo je kruna te vei ostvarene komunikicije.Razumete na Sta ciljam?
Sve je podelo jo5 u srednjoj Skoli, u Somboru, kada je sala u kojoj se odigravao das fizidkog, iz-nenada postala-poligonza trening nasih najboljih rukometaSica, oiimpijskii i svetskih Sampidnki.Nisam odoleo da ne pridem tada najboljoj (a po mnogima i najlepSoj) rui<ometa5ici sveta, fantastid-noj SVETLANI KITIC, da na obidnom listu Skolske s-veske, dobijemnjen autogram. Koliko je te5kobiti najbolji na svetu, jasno je, pogotovu dana5njih dana kada takvih asova vib"e nema na ovim pro-storima. Danas smo viSe nego prosedni u tom, nekada trofejnom, sportu.
Poito mi je Svedska prilidno nedostupna, autograme dlanica grupe ABBA dobio sam preko mo-je nemadko-somborske veze. ANNI-FRID (tamnokosa), postala jelegendarna po svojoj predusretlji-vosti prema fanovima. Svesna koliku moi i uticaj ima njihova muzilia, znala je da istakne pismo ko-je je dobila od jedne adolescentkinje, u kojoj ona istide biagotvorno dejstvo pesme ,,The Winner ta-
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 27/40
r|-l;ril i i.',;i. ii
kes it all", u. prevazllaLenju i boljemrazumevanju razvoda njenih rodite-lja. U fanovskim krugovima, ne Pre-staje da se prepridava skoraSnji polu-
dasovni susret Fride i njenog 30-ogo-
diSnjeg oboZavaoca, u kome se oboje
ispovedaju jedno drugom, zbog tra-
gidnih dogadaja u njihovim porodica-ma. Njen solo album o kome su raz-
govarali, po Fridinom priznanju bioje testamentalno zave5tanje njene lju-bavi, prema tada teSko obolelom su-
prugu. Njegova smrt, bila je samo
uvertira za novu bol, gubitak kierkeu saobraCajnoj nezgodi.
Autogrami AJAX-ovih evroPskihSampionskih blizanaca, brade DE BO-
ER, te 1995. stigli su mi direktno izAmsterdama, putem poSte. Iako sada
vei na zalasku karijere, Sansa za su-
sret sa njima - nije iskljudena, sve
dok budu igrali joS koju godinu.
Sasvim neodekivano, u aprilu1996. Beograd je posetio ,,sveti" BOB
GELDOE poznat kao organizator naj-
veie dobrotvorne akcije, LIVE AID-ai nesudeni dobitnik Nobelove nagra-
de za mir (ali ovendan titulom SIR-
a).Za mene je on znadajan kao autornekih od briljantnijih pesama u isto-
riji POP muzike, iz vremena dok je
harao sa svojom grupom BOOM-
TOWN RATS. Da podsetim, tadaSnja
SPS gradska vlada pozvala ga je kao
promotera Beogradskog maratona,da sa prateiim bandom odrZi kon-
cert koji bi satelitskim TV prenosom,
trebalo da donese nove politidke poe-ne viadajudoj stranci. Medutim, luka-vi, prgavi, neodoljivo brbljivi Irac,prozrevSi tu nametu, pretvorio je
koncert u pravi opozicioni miting.NateravSi ,,TV Bastilju", tainije nje-
nog komentatora, da prvo zanemi, a
da potom svaki Bob-ov govor, izme-du pesama, pokrije reklamama. Bobje izmedu ostalog tada rekao: ,,Kao
5to ni nas u Irskoj ne smatram odgo-
vornim za ono Sto se tamo deSava, ta-
ko ne smatram ni vas krivim za ov-
da5nje uZase. Zato mi je drago Sto ve-
deras nastupam ispred ove j....e zgra-
de [pokazujudi na Milo5eviievu pred-
sednidku rezidenciju). Zato slededu
pesmu posvedujem predsedniku Mi-lo5eviiu. Pesma se zove BANANAREPUBLIC!". Sadekav5i ga posle kon-
certa. doZiveo sam nezaboravan su-
sret sa njim. Ne samo da mi je PotPi-sao plode vei smo porazgovarali i o
politici. Moja dilema o nazivu jedne
pesme je razre5ena tako Sto sam muja otpevao jedan njen deo.
U periodu 1996.-1998. usledili su
mnogi susreti sa mojim omiljenimmuzidarima doma6e POP scene. VLA-DA DIVLJAN OLD STARS BAND biO
je,,overen" u celosti u garderobi KST-
a uz prijatno iaskanje. Legendarnibasista IDOLA i OSB-a, ZDENKO KO-
LAR se i pomalo ironidno dudio Sto
traZim da mi on potpi5e omot CD-a,
smatrajuii da kod nas ne postoje zve-
zde .
Pravi primer skromnosti i anti-zvezdoidnog ponaSanja, bili su dlano-
vi EVE BRAUN i njihovefrakcije POPCY-
CLE. Sa tim fi-nim momcimaneke moje kole-ge, prijatelji i ja
ostvarili smo spe-
cifidnu komuni-kaciju, dak smo
se sretali na ne-
kim Zurkama. Bi-
la je to izuzetnaprivilegija biti deo
istorije njihovog
stvaralabtva. Tokom PROTESTA
1996.-1997. na dan duvenog ,,kontra-mitinga", sreo sam MICU (iz Popcy-
cle-a) i njegovu devojku saopStiv5i
mu tuZnu vest o smrti autora ,,CO-
SMOS-a", CARL SAGAN-a, znajuii da
je to jedno od njegovih dela. Ne zna-
juii moje ime, pri sledeiim susreti-ma, interno su me zvali ,,Carl Sagan".
Miiina pesma ,,Vetar je jak", inspiri-sana je dogadajima sa protesta . Menije posebno draga i svako njeno preslu-
Savanje, otvara mi neku vrstu organ-
skog, Zivog FILE-a o tim danima.Ugodan razgovor sa BISEROM
VELETANLIe i njenim sestriiem Va-
silom HadZimanovim, usledio je na
,,Plato-u". Prilidno zaboravljena i jed-
na od najkvalitetnijih pevadica, mora
da ,,tezgarr", umesto da uZiva sve Po-dasti koje zasluZuje,
Po5to sam BORISLAVA PEKICAotkrio tek posle njegove smrti, ostao
mi je susret sa mojim drugim omilje-nim domaiim knjiZevnikom, SVETI-
SLAVOM BASAROM, upriliden na
promociji njegovog romana ,,Sveta
mast".Sada iete se sigurno upitati 5ta ra-
di CARLA DEL PONTE u ovom dru5-
tvu. NiSta spektakularno. Ne vrednu-juii je kao politidkog dinioca, doZi-
vljavam je kao personifikaciju Milo-5evidevog odlaska sa ovih prostora
(nadam se bez moguinosti Povrat-ka). U euforiji oko njegovog hapSenja
rekao sam mojoj prijateljici MONI,holandskoi novinarki, kako bih vo-
leo da makar prisustvujem nekoj od
njenih konferencija za Stampu. ProS-
vercovan kao Monin prevodilac, u
prilidno napetoj atmosferi njenog iSvilanovidevog prepucavanja, u po-
slednjem momentu sam se zaustavioda ne postavim pitanje da li je njenafrizura inspi- risana Madonninim
,,True blue" (?l )izdanjem iz 1986.
U slededim us-peSnim akcijama,mnogo su mi pomo-gli i zajedno sa
mnom uZivali u
, spektaklu gore po-
,: menuti: LJILJANAD. (Manchester U.
and english foot-ball generally),
, poznati fudbal-
I ski ekspert i jedi-
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 28/40
r$fili[.#i
,:tii:i$iiii.i.,:.\iitij
i::!:lirliii:ii:::
i:i:iil':friiir,
na osoba koja je iz pakla Severa split-ske ,,torcide" na Poljudu izaSla Liva iBANE S. (Red Star Belgrade/Coven-try cityJ fan i ekspert iz mnogih obla-sti, uvek u ZiZi de5avanja i to istovre-meno na vi5e mesta putem astralneprojekcije.
PredstavljajuCi se kao novinari-podetnici S.O.S. kanala izbegavSi ta-ko obezbedenje, Ljilja i ja smo do5lido autograma svojih ljubimaca, onado ALAN-a SHEARER-a, a ja do RU-
UD-a GULLIT-a u jesen 1998. Novi-narske maske, pale su onog trenutkakad su fudbaleri Newcastle-a u br-zom mimohodu poku5ali da se dode-paju stadiona Partizana. Da nije biloLjilje koja je bila neverovatno okret-na (ah, ta Zenska snalaZljivostJ ja bihverovatno ostao praznih Saka.
Oktobra 2002. joi jedan dlan fa-
mozne AJAX-ove Sampionske ekipe,uz pomenutu braiu, najdraZi fudba-Ier te generacije, finski superstar JA-
RI LITMANEN, odseo je u hoteluHyatt koji se pokazao kao jedino mo-guie mesto susreta. Ne obaziruCi se
na sve skeptike, zbog Jarijeve nedo-dirijivosti za medije, hrabro sam se
uputio Zeljenom cilju. Uz neodekiva-nu pomoi nekih mladida, takode fud-balskih fanova, velidanstven susretostao je ovekoveden fotografskimsnimkom. Jari je bio izuzetno ljuba-zan, a kako i ne bi, kad je u meni pre-poznao pravog fan-a, koji je tugovaozbog svake njegove povrede i slaviou osvajanju mnogih trofeja.
Susreti sa fudbalerima Velsa (pri-oritet RYAN GIGGS) i Italije, gde samse ja pojavio vi5e kao podrSka zaLji-lju, pretvorili su se u zabavno upozna-vanje sa gomilom bizarnih Iikova. Lji-lja je naravno ponovo briijirala, ele-gantno preskodiv5i sve prepreke kojesu nas dovele do samog ulaska u saluza rudavanje glamuroznog Hyatt-a.Sta reii o nadmenim ,,Zabarima",
osim dodatnog upozorenja da moZeteumesto potpisa dobiti lakat u glavuod strane C, Vieli-a, kao 5to je strada-Ia njegova oboZavateljka od 20 i ku-sur. Da ne bude sve tako crno, pobri-nuo se kultivisaniji Del Piero, ali jemeni uglavnom bilo zabavno posma-trati, sa strane. U ulozi fotografa.
Susret ,,Milenijum-a" dogodio se
nedavno, 5. decembra u holu hotelaIntercontinental. DEBBIE HARRY iBLONDIE su predstavljali najveCi iza-
zov za nas. Najvi5e zbog njihovogzgusnutog koncertnog rasporeda izbog nedostupnosti informacija o nji-hovom boravku. Bilo je jasno da ihna dan koncerta neiemo moii sresti,ali je ostala nada da Ce njihov let zaAtinu uslediti u kasnim popodnev-
nim satima, sledeiegdana.
UplaSeniod moguinosti nekog alternativnogIeta u privatnom aranZmanu i ,,ispa-Ijeni" od strane organizatora koncer-ta, odludili smo da sledimo intuiciju iuz dragocenu informaciju mog kole-ge uputili smo se u najzagonetnijumisiju. Odu5evljeni posle trijumfal-nog koncerta, a potpunozombirani od jednog i po sa-
ta (ne)spavanja odludili smose da strategiju baziramo nanajcrnjoj varijanti njihovogranog izlaska iz hotela (iz-
medulO i 12). O riziku nijeni bilo govora, jer se ovakvaSansa pruZa moZda samojednom u Zivotu. Vei u9.00h, bili smo u holu hote-la, paZljivo ,, snimajuii" po-krete svih prisutnih, a biloje prilidno Livo zbogvreme-na dorudka. Spekulisali smoo raznim stva r ima, izr aLav a-judi spremnost da ostanemoi vi5e sati. Bila je to igra nera-va, nije se smeo dogoditipad koncentracije ili, ne dajBoZe, klonude u san. Medu-tim, oko f.i5h, skodili smokao opareni. Iz pravca sale
za rudavanje, lagano razgledajuCiunaokolo,ka nama se pribliZavalaONA, potpuno neupadljiva (za razli-ku od scenskog Zivopisnog ,,paper-ja"), u crnoj bluzi-trenerci i sa tam-nim naodarima. Nevidenom brzi-nom pokupili smo sve ved pripremlje-no (plode, diskove, cveCe, markere,foto aparat), i poZurili da je stignemopre ulaska u lift. Kao kroz izmaglicu
seiam se slededih scena. Zamoliv5ije za autograme (Sto ba5 i nije najpri-stojnije u 9.00h), ta jedinstvena zve-zda i diva, tiho nam se izvinila Sto je-
dva govori (nije ni dudo posle onakofurioznog izdanja od pro5le nodi iona ipak ima 58 leta) i da tek Sto se
probudila. Bili smo zapanjeni ljuba-znoSdu i neposrednoSdu. Kada samjoj dostavljao albume na potpisiva-nje, (komada9+I za Ljilju) ona nijeskrivala iznenadenost 6to poseduiem
dak i njene solo albume rekav5i: ,,Ali,ti ima5 sve moje plode...! na Sta samja jo5 zbunjenije odgovorio da mi-slim da mi nedostaje joi jedna. Tek ta-da me ona potpuno ,,izbacuje" sa
predlogom da mi ona moZe poslati tukoja mi nedostaje. eekaj, pomislio
sam,pa
ovoje
najslikanija Zena sve-ta i najznadajnija POP diva uop5te, a
tako je spontana i draga i posle svihovih godina slave. Popridali smo joS
o nekim novijim kompozicijama, pre-dali smo joj cveCe, te nam je ona str-pljivo pozirala, oprostiv5i se s namaposle toga, uz zahvalu za cveie. Osta-
li smo zatedeni i duboko impresioni-rani, neprestano se pitajuCi da Ii jesve to bio samo san. Ne5to kasnije,imali smo susrete i sa ostalim dlano-vima grupe. Bane je Debbie, urudioposeban poklon.
Za kraj, ostavljam najmistidnijidetalj na5eg susreta. Na Ljiljinu kon-stataciju da sam ja njen najveCi obo-Lavaoc sa ovih prostora, Debbie je
mirno konstatovala: ,,Pa, ja sam zna-
la da Cemo se mi sresti, Bog mi je torekao!". Sto ;e i najinteresantnije, tosu bili i jedini trenuci kada ih se mo-glo dosedi. Iz kasnijih izveltaja smosaznali da su odmah posle oti5li urazgledanje grada i u kupovinu, a on-da pravo za Atinu.
Ova prida se ovde ne zavr5ava...
AIec van Staan
Srdan Gile Gojkovid -gitarG iglas
Svkali i pevali:
Boris Bunjac-udaraljke i glas
Zdenko Kolar- bas i glas
Marko Milivojevid -
€+:E>_o;gEgzii
;.Frr:,€*3i:.:s;$-e;tE!EtdI-3 € '5:-
:-d*i'6;ii:-*.€ Fi:.ji:9
a$gt$:cE;;=-€E:E'8":.5:iag'dsEP
=E E"E g
avld E-
9;€5EEEgg*
N[onopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 29/40
j:j:illiilli:iii:l.i
' '!!liri! . l
'i.r'i.ii.ii.t.,.:#.iii
lri.'i
na osoba koja je iz pakla Severa split-ske ,,torcide" na Poljudu izalla LivaiBANE S. (Red Star Belgrade/Coven-try city) fan i ekspert iz mnogih obla-sti, uvek u ZiZi deiavanja i to istovre-meno na viSe mesta putem astralneprojekcije.
Predstavljajuii se kao novinari-podetnici S.O.S. kanala izbegav5i ta-ko obezbedenje, Ljilja i ja smo doSlido autograma svojih ljubimaca, onado ALAN-a SHEARER-a, a ja do RU-UD-a GULLIT-a u jesen 1998. Novi-narske maske, pale su onog trenutkakad su fudbaleri Newcastle-a u br-zom mimohodu poku5ali da se dode-paju stadiona Partizana. Da nije biloLjilje koja je bila neverovatno okret-na (ah, ta Zenska snalaZljivost) ja bihverovatno ostao praznih Saka.
Oktobra 2002. joi jedan dlan fa-
mozne AJAX-ove Sampionske ekipe,uz pomenutu bradu, najdraZi fudba-Ier te generacije, finski superstar JA-RI LITMANEN, odseo je u hoteluHyatt koji se pokazao kao jedino mo-guie mesto susreta. Ne obazirudi se
na sve skeptike, zbog Jarijeve nedo-dirljivosti za medije, hrabro sam se
uputio Zeljenom cilju. Uz neodekiva-nu pomoi nekih mladiCa, takode fud-balskih fanova, velidanstven susretostao je ovekoveden fotografskimsnimkom. Jari je bio izuzetno ljuba-zan, a kako i ne bi, kad je u meni pre-poznao pravog fan-a, koji je tugovaozbog svake njegove povrede i slaviou osvajanju mnogih trofeja.
Susreti sa fudbalerima Velsa (pri-oritet RYAN GIGGSI i Italije, gde samse ja pojavio vi5e kao podr5ka zaLji-Iju, pretvorili su se u zabavno upozna-vanje sa gomilom bizarnih likova. Lji-lja je naravno ponovo briijirala, ele-gantno preskodiv5i sve prepreke kojesu nas dovele do samog ulaska u saluza rudavanje glamuroznog Hyatt-a.Sta redi o nadmenim ,,Zabarima',
osim dodatnog upozorenja da moZeteumesto potpisa dobiti lakat u glavuod strane C, Vieri-a, kao Sto je strada-la njegova oboZavateljka od 20 i ku-sur. Da ne bude sve tako crno, pobri-nuo se kultivisaniji Del Piero, ali jemeni uglavnom bilo zabavno posma-trati, sa strane. U ulozi fotografa.
Susret ,,Milenijum-a" dogodio se
nedavno, 5. decembra u holu hotelaIntercontinental. DEBBIE HARRY iBLONDIE su predstavljali najveCi iza-
zov za nas. Najvi5e zbog njihovogzgusnutog koncertnog rasporeda izbog nedostupnosti informacija o nji-hovom boravku. Bilo je jasno da ihna dan koncerta neiemo moii sresti,ali je ostala nada da ie njihov let zaAtinu uslediti u kasnim popodnev-nim satima, slededeg dana.
Upla5eniod mogudnosti nekog alternativnogIeta u privatnom aranZmanu i ,,ispa-ljeni" od strane organizatora koncer-ta, odludili smo da sledimo intuiciju iuz dragocenu informaciju mog kole-ge uputili smo se u najzagonetnijumisiju. Odu5evljeni posle trijumfal-nog l{oncerta, a potpunozombirani od jednog i po sa-
ta (ne)spavanja odludili smose da strategiju baziramo nanajcrnjoj varijanti njihovogranog izlaska iz hotela (iz-
medulO i 12). O riziku nijeni bilo govora, jer se ovakvaSansa pruZa moZda samojednom u Zivotu. VeC u9.00h, bili smo u holu hote-la, paZljivo ,, snimajuii" po-krete svih prisutnih, a biloje prilidno Livo zbog vreme-na dorudka. Spekulisali smoo raznim stvaiima, izraZava-judi spremnost da ostanemoi vi5e sati. Bila je to igra nera-va, nije se smeo dogoditipad koncentracije ili, ne dajBoZe, klonude u san. Medu-tim, oko 9.15h, skodili smokao opareni. Iz pravca saleza rudavanje, lagano razgledajuCiunaokolo,ka nama se pribliZavalaONA, potpuno neupadljiva (za razli-ku od scenskog Zivopisnog ,,paper-ja"), u crnoj bluzi-trenerci i sa tam-nim naodarima. Nevidenom brzi-nom pokupili smo sve veC pripremlje-no (plode, diskove, cvede, markere,foto aparat), i poZurili da je stignemopre ulaska u lift. Kao kroz izmaglicu
sedam se slededih scena. Zamoliv5ije za autograme (Sto ba5 i nije najpri-stojnije u 9.00h), ta jedinstvena zve-zda i diva, tiho nam se izvinila 3to je-dva govori (nije ni dudo posle onakofurioznog izdanja od proSle noCi iona ipak ima 58 leta) i da tek Sto seprobudila. Bili smo zapanjeni ljuba-znoSiu i neposrednoddu. Kada samjoj dostavljao albume na potpisiva-nje, (komada9+I za Ljilju) ona nijeskrivala iznenadenost 5to posedujem
dak i njene solo albume rekavbi: ,,Ali,ti ima5 sve moje plode...! na Sta samja jo5 zbunjenije odgovorio da mi-slim da mi nedostaje joS jedna. Tek ta-da me ona potpuno ,,izbacuje" sapredlogom da mi ona moZe poslati tukoja mi nedostaje. eekaj, pomislio
sam, pa ovoje
najslikanija Zena sve-ta i najznadajnija POP diva uop5te, a
tako je spontana i draga i posle svihovih godina slave. Popridali smo joS
o nekim novijim kompozicijama, pre-dali smo joj cvede, te nam je ona str-pljivo pozirala, oprostiv5i se s namaposle toga, uz zahvalu za cveie. Osta-
li smo zatedeni i duboko impresioni-rani, neprestano se pitajudi da Ii je
sve to bio samo san. Ne5to kasnije,imali smo susrete i sa ostalim dlano-vima grupe. Bane je Debbie, urudioposeban poklon.
Za kraj, ostavljam najmistidnijidetalj na5eg susreta. Na Ljiljinu kon-stataciju da sam ja njen najveii obo-Lavaoc sa ovih prostora, Debbie jemirno konstatovala: ,,Pa, ja sam zna-
la da Cemo se mi sresti, Bog mi je torekao!". Sto je i najinteresantnije, tosu bili i jedini trenuci kada ih se mo-glo dosedi. Iz kasnijih izve5taja smosaznali da su odmah posle oti5li urazgledanje grada i u kupovinu, a on-da pravo za Atinu.
Ova prida se ovde ne zavr5ava...
Alec van [email protected]
Svirali i pevali:
Zdenko Kolar- bas i glas
Srtlan Gile Gojkovid-gitare iglas
€EiF5-d;SEgzt09--6;-F{r
;!EeJ i€e
;EEiESdgi --93EF:.s=98:-d*-
*;-s=1._.€*tI.;i€gIE#gE i i|n5i0;gi{3.ii p 5d..d"n;!-g.i?*g'd#ii=E='a.E ! sN 6E05cjE-e€=--g
E$EEE
MononolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 30/40
*.f.*rlfiii
a Slavas asociraPredu-ze6e Trotters Indepen-
dent Trading. co., Zutikombi na tri todka,
predgrade Londona Peckham ikrcma Ragina Glava? Naravno,
na legendarnu BBC-5evu serl,ju
"Only Fools & Ilorses" kod nasprevedenu kao "Mucke", koja je
uveseljavala publiku Sirom oslr-va i Evrope osamdesetih l devede-
stih godina proSlog veka.
Sve je podeLo sePtembra l98l.godine kada je britanska lelevizi-ja emlLovala prvu epizodu serije,
koja nas upoznie sa lrodlanomporodicom Trotler: bra6om Dere-
kom (Del Bojem) j P'odn r3em ,t nji-
hovim dedom. Vec prvj kadrovi
serije su osvojj.ii publiku. PisacJohn Sullivan je u liku smoLulji-
vog i dobro6udnog Rodn;a (Nic-
holas Lyndhursr) i Preduzimljl-vog, all i alavog Del Boja (Davld
Jason) naSao recepL za izbirljivubritansku pubJlku koj.l su posLall
Vttlt.z.e nir]- kan il,o su t,o bili BiUl-rJrrlr rluv uvv
sl Sezdesetih.Qqmq qoni iq nnqti dpigrz.qnic ttur uq yr uu' uvuuv ut !(j s
nnnnr{ ini rl-rnttop i nnkr riqi hnnnp
da kroz kupoprodqunepo[rebnih i ma-
hom neispravnih ar-likala ostvafe svoJe
milionerske snove.
Vei u prvoj epizodi,
susrecemo se sa po-
ku5a,lem Del Boja daprodajednonoge cur-ke za nadolaze6e bo-
2i6ne praznike. Sva-
kanovaeplzodadono-slla je sve neostvarlji-vije transakci.ie za
Suilivanove likove, a
salve smeha za sve
brojnr3u publiku. IJ periodu l98l.l(l(ll onlm lan^1arrtrltnnn /eF7^-
nq qoniio Poqlpd niih dnd i nr nosle.J!.'
vurvu L
jzvesnog per.ioda, snj m i se Po ne-lzo cnoaiql an\zndg i amir.t llrl qp 7:lI\o D[/uurur v}]rdvua
r/nama hn7i6n il- nnnZnika. Do da.varvrlrar Pr s.
nqc cr qn irn lipne A4 enizodeIqD u'rrrtrijvrrv
r, lz lir rXrrilni i hniinna cnaniiqlo \Tqu^lJ uuLlrJ uvMv uyr u!urv. rru
cqitrt frnnrzl qaniip \n'rrrrrrrta;ltr nplDCIUU lGlrvvo uur{JU
nnminio co in6 A mpirplnih nce-PVIItrr Uc rv JUDmir^\7q n ih onizndq i qkeierrg Fi-rrrruuvurIrr uyr4vvu
ma ea nifnq nenio nq hnnikrr 70
It,4nnoi .rr Ti\ri enizod: ^"^ ^^-ii^ l^i'f .-- - lUVU )Cl {Js Ul-
li qrr nmqT nonr rla Pn im ntrqma mA."'^"v""'
i filmovima, pa su [ako emitova-
ne i epizode pod naslovom: I)ia-
monds are flor Heat htrr, Fniday uhe
14, Maythe Force Be Wirh You, Il's
Only F,'N'R, From Prussia WithLove, The Sky's the l.,imil, MiamiTwice, He Ain'l Heavy FIe's MY Un-
cle... Iako je nezahvaino medu
glavnim junacima rraziti onoga
kojl je najvi5e doPrjneo PoPular-nosti sel'Ue, teskoie ne o[eti se u[]-
sku da pocasno mesto ipak PriPadaliku Del Boja. Svojlm "Poznava
njem" stranih )ezika, naroiitofrancuskim, i lzr aztma PoPul "lo-
ffijffi:ffi," q;F
Monopoll,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 31/40
\/pl\/ ir Ihhl\/t) "nrrqhtrzt' "dicnqinh" ili, vuuluJ ) uruva'vr
'1r1
rh rn noi -lp iq'1a\o" nol k^ knctq^cl
r-, I vur\v r\u5a vDUa
vliao nairnodrrAn im Poned dlcrrn ihitt naks T,nehn nndqpr.ir.i i nr lo.dendq n-ebvr ruua
ne uloge, od nosno likove Bojsr;a, Trl-gera, F,ake1, Kasandre, M.iki Plrsakqo i npa qrrih rrilro Alhonr q zq tsiirr iaUu)4qU{]utJU
poJavu u senili, ,,zaslJzan" spieL ne-sretnih okolnosti. Naime, glumacT ,en n: r,r-l Poq nno nnnr r I q nr, i dolz ino
iznenadaje pfeminuo .t984. godine.I sam John Sullivan i glavni glumci,tesko pogodeni Pearcovom smrcu,bil^ su zaLo da se snimanje prekine.Tnak. noslo nekod \zremena snima-n'rl ie n:.sr,qrzl'enn -rzodeniom n-\/^.d
l ika kogaje maesLralno tumacio Bu-sLer Merrvfieid hivFi bankarski menelfipr- koi' io dlrrmnm nnion dq co
bavi lek poSto se penzionisao. Neza-h^--.-- ,- nr.iie iz Tlnrrdnoulovllg Du tuvbuvc r. __ -'- _.*o,o
srzel,ckod rar.n kzd,e io cl rriin rr kpq-
lierrqkoi mornrpini Pninqmq io izlrrdi. re..lv raruul
vao svoje ukuia ne i uvek su podinja-1e jednom is[om recenicom "Duringthe waf...".
NaEa publikaje videla svih 7 se-
zona senue. ukljucujucl i neroliko boi,io.nih qneaiie lc Pnqlpd nii cncniiql
knii io pm i r.nrzq n knrl n q c hi lo ia ani-lvu i rau) ur iu JU LPr
z.erJn I I koini Tr.nl onnrzi nq nnknn nn-' 'ru]Jvrlur' [Jv
sta,Ju mllioneri. Kod nas, medu[im,sledeca tl"i specUala nisu emilova-na.
TTnnrznrn nd nlih Tnnronorzi aa nn-
novo vra.6Pitt tt Pek,qrn nnqlo qrrndr" }Jvurv uvvS
zi Tf.,ne6e crr iT.drrhilq crotsannh^.fof-vt_au
s[vo, posle bankrota mu lLinacjonal.ne komnpai'c rr knil su ulozili sveSto su imali. Pored svega, u dugu suAn Onn fi tnf i nramo rJnlorzi nq imo
4qv t) L
nonlqnonih nAFA?qPvt v4q.
R,e(enic norrnncqt.cl ih nrnhlomevvvv' rljv
Del Boj nalazl u prtjavi zakvtz"\eli-f.e li da nnqr,entrt e \/il ionpr.?t' \Te nif q-
nitt zs laO OOO fr rnf.i ndlrrirrie co doJU DU UA
iqknr.ist.l nnmn6 nniiqrolio i iz cirrd iiq
poziva svog brala F,odn[ja... Sta sedalje de5avalo videcete nadam setthnzn i nqini tola\/iziii Qo mn iarlnn
Je sjgurno - smeh vam je zagaranLo-van.
ilBiii:il
li:
tliiil ,ii
ili": iii
iii , ili
i i. '11: ii #
,li .:: i i'
Utorak, 16:05,
1a yo oblcaj u na. pD a,uan u oy*.
Uprkot ranni. da,Vttu'u pratttu ca,s,
wa,tih n vtifubhpa,+t ju dn railtescli,uL 1)a6.
u owj WfuA+yai.etj tyt ryd,i,
yhatu aan ja o nji i Lju.bu,wj (w) z1od,i.
NijeiA,h 0d ditAai44jk litLbauilh j^na,
rnrwjte wje kaa naj tta.
)ua/k"o to ML.
Krna,r,{,0 we il,pzte
/-olto144AfuL di" wi zaatia,
rrkrh whi: "1pa, ba,to...
atora d.a r.e vtri/,a@z
r,rwa ratrtja l"
Drbro je wm,i,ltttrtLa" ua,ur.a:
"Pu's.ti u.enzu i'n*"0, tu je hra,na. s,la.,ba!",
(Drbro vzLi^rjk^...1
A4wh a'tenze I wyu rba,ra,
a uno iz kowvn ?.rot/to P.rojnma...
tur.,t,ri n t'tewk...
lreca at+ja- wcu wrsti,aa/al.
Ka/. yti,e wu da trrLi'ra",
*otiynd!
Prma^d) wi wnza*...
Da noje Lju,ba,rtni, k'ta^c3
A, u yla,ni ba/aht wi,ra azbwki wtrac.
zd'raao h/,01n,pa,u.rzU - zboyw!
U a,lociju *upan...4,u"di44i. jej 0d444ak mhi't bcliecera,
Wicpa'rtii ... vtud*wt*^a. ttd*ra.
1dt"uor jtjMe@,ttuk:
Ta nttja/.tu w razjnwo,tt(!
Mewitrrba /,avc, b{a,, arionn...
a", w tih twj th... j eW bu4Lbolu."
(0n ito ti Triia*t *a.ri A nqd.e za,yi,;i-
ja je/.edawt i oveca+t n k"o
1....rua bii.)
l'::'l.,j.tj
xe pr)ajew n h,kt..
A,la,rh'r,u zt !.renz bupna jtj roi.,
a ouoy da.an hl kLdH44 ja,pi t4'dil
iztje itlaylnovh dmi u u tfud..
lenu wi t/.n/,e).nji *dtut iz rwkoan,
dn ofuua dn ttul*r,ttb1 lzka,hl
Da
wz^a. d,ua fu1ja
kd, Sadre zad.llih^n,ifo n f"na" c,rtuy+jedtnn
ro je bi,tafata/,n^a. yeikn",
mn we o'[al,iFta,ottt. Lrwil.wg s'*wika.
ru joi fudalz rd.u&cu knju,
i,Leo da. zapccati il,&hw w*ju.
Kanl da. w izl.a"zi iz ttro*,inji4a Ba,ta,
jer u" njm,u dn|uto je yara h,ra,na..
keiilr z.a'tr dA.ta,u,o wratiut ra,ru,
i yuuaaa reci s'ptrcZgrwia Lt/t'0zj1art4r,
Botu wili, iila wbbgat
PrErit d./,i*^orua i kljlka,kgh bal.awtl
o bilj e Lnya,rd i tiyar*e knt'rlocij
e,
i ft,eizbeilu aubi/,tu^'kgbaLAe.
Znito bre [ju.d,i *w*rh) da zadiino,
k^q"d, t nl,L ti{,rk^011,ebrl fu[or,u iutanut|
f rujrhnvk il.e lr,oju ru.rta,o krrbdil. w&a,
a r'triohu wi.lwL{ta,rV( k^q"tu 3@ni ntcbra!"
ua., kn a kAir d4. nlouw
funbalzkanaoiat
tu4, n*s ia* i gu Qfu rtwe,ra,u'to wu,e#o We kni4te vthvet
Iua*"rh. n nzka,b i.zte lzLi,nz ydn,k^al sto ti n^a. fakn. wulo tncE pthnt
At o ttuz d.ra/, weji u s/,e)*caj eyired,i,
kAl.a eu l)a,hL ytia/ti o rowj w(z1o/,i)
ilj lir:i;i i
tjl
ii:, #:l lii
rlii rli!,i t
f..i.f i.-+fllF +i*. I i'"r ;*i
\/ledimir Ocmoii6
MonopolL,ist
Dr 2ji
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 32/40
;*-.:il:
.i
tiijlliii
T'r*H[fJ- r,Ji - r-'r I r-,\*L ,i-*i-,t, Ji.S
-l\ feprestano vra6anje mode u ranija razdoblja
I
\ Ivee nam je vrlo dobro poznato. Od 8o-tih i
I U puf naramenica, ili ?O-tih i disco blje5tavi-la, stigli smo do romantidnih 5O-tih koje dizajneripreporuduju za ovo pro1je6e. Ipak, oQjeda koja jepred.stavljena na rev{jama vlsoke mode za slijede-
6u sezonu, ostvarenjeje nedega novoga- pretvorbema3te u stvarnost. Ova odje6a, naime, n{je obna-
v$anje starih krojeva i ponav[anje ved poznatoga,
nom dojmu daje notu Sika. Vra6anje u optimistidne
pedesete d.onosi nam Siroke sukr$e koje su nosiled.oma6ice iz starih filmova, capri hlade, twin seto-
ve te elegantne vederqje ha[ine. MoZdaje prolje6e-
doba pupanja qjeZnih cvietova pastelnih boia- pra-
vo vrijeme d.a otkr{jemo Zenstvenost u sebi?l U mo-
du se takoder vra6a pllSirana odjeca i slojevito odi-j evar! e, a kombinacii e razliditih uzoraka u istim to-novima viS e su ne go dobro do 5Ie . Za r azbtianj e do s a-
d.e tu su i uzorci ali$atora i zmije u neobidnim boja-
ma. Sve to pomaZe modificiranju nostalgije do tenlere da ona postaie ultramodernom. Novi look
5O-tih je sofisticiran, ali opu5ten i ima svoja detiripolaziSta: volumen, Zenstvenost, sportivo look ibo-
je.. Dakle, za svako$a po nebto. Stoga ni oni koji vo-
le sportski stil nisu ostali prikra6eni, jer ima do-
voljno jednostavnih, uskih suknjica i hlada, cipeli-
ca s ravnim potplatima i ruksaka za moderne pla-
ninare.Mu3ku modu pak odreduju ameridki dogadaii,
pabi se mu5karac za siijede6u sezonu mogao opisa-kao 5to je to bilo uobidajeno zadnjihdesetak godina, ve6 sasvim druga-d{je videnje svljeta krpica. Stil ovogpro[e6abi se mogao oPisati kao mo-
d.ernizirani siil AudreY HePburn,uz da5ak meko6e i lepr5avosti. Boje
su pomalo izb[edene, meke i roman-tidne. Zena za sl{jededu sezonuje ot-
mjena i Sarmantna domadica, Poma-lo nalik Pepeljugi koja se uvede pre-
tvara u princezu. O$e6a za ovo Pro-lje6e je Zenstvena i nostal$idna aglavna okosnica, bila bi Prada kojaje svoje modele uvijek vi{ela na tajnadin. Pradini modeli za ovu sezo-
nu u$lavnom su obojeni zemljanimbojama, smedomlbeZ dokje asseso-
ar u jaklm kontrastnlm bojama- tir-kiznoj i narandastoj a to cjelokup-
ti kao 'ameridki borac za Pravdu''MiSidavi heroj Amerike je odgovorza sezonu prolje6e 2OO4., bio on bo-
rac u Iraku, guverner Schwarzene-ger ili kauboj Bush. Ta inspirac{jase nije moglaviqieti samo na revua-
ma u New Yorku ve6 i na nedavnoodrZanom modnom tjednu u Mila-nu, gdje sujedni modeli nosili cargohlade (D&G), drugi odjela kao SPi-
jun OO7 (F,oberto Cavalli), a tredipokazivali bicepse u uskim maJica-
ma bez rukava (BCBG). Stoga se
ovog prolje6a moderni mu5karcimogu slobodno PrePustiti svojimdjedadkim ma5tarenjima 1 snovi-ma da postanu kauboji, JamesBond ili Schwarzeneger.
Monopoll,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 33/40
iiifiiiiilliiirlili
jI*il ",,,i.ff. t,,,,i :
Modni dodaci za ovo pro[ie6e
Zaovo profiece najbitniji su raznovrsni mod.ni de-talji (remeqje, torbice, cipele, SeBiri i nakit), kojiomogucavaju 5to osobn{ji izgled i izgradnju vlasti-tog stila. Ako Zelite biti u trendu slijedede sezone,obavezno nabavite tirolski slamnati Se5irid slidanPradinom- izgleda cooL a moZe se najlak5e i najjef-tinlje nabaviti. Zanimljj.vi assesoar osmislio je iKarl Lagerfeld za Chanel. Inspiraciju je pronaBao
u Rubikonovoj kocki. To su torbice samo kao prola-zni modni detalj za ovu sezonu a bez kojeg se moZepreZivjeti. Za mu5karce, modni dodaci su obave-zno tamne sundane naodale pogodne za BpijunaZua u ruci aktovka. Usprkos svoj mojoJ vjeri u dizaj-nere, ono Bto je na krqju vaZno jest individualizira-ni osobni ukus. Iako bismo svi rado nosili te skupekrpice, mnogima to financjjske mogudnosti ne do-pu5ta,ju. Ipak, nemojte se uhvatiti u zamku i kopi-rati originale jer niSta ne moZe izgledati tako do-bro kao originai. Stoga, radije smislite nesto pot-puno svoje i osobno, u demu iete i s dime 6ete se po-nositi Setajuii gradom, jer posjedujete unikat.
Na kraju, Jedna stvar je sigurna, a to je da sutrendi Pradini Se5iri6i i baremJedna lepr5ava suk-nja must za slijede6u sezonu i treba,ju postati glav-ni odJevni predmeti u svakoj garderobi.
ffiffi'*%ffiffiffiffi. ffiE
ili:'.1.!#'
oNo sTo fEDEI*
avremeni dovek, zarobljen urbanim nadinom iivota, op-tere6en stresovima i razrim bolestima, zatrovanom i ne-prirodnom ishranom, podinje da shvata smisao i potre-
bu teiesnog veibanja i pravilne ishrane. Samo ... dobijamo for-mulu za duZi, zdraviji i uspeSniji Zivot.
Fored mno5tva najrazli-citijih informacija sa kojima nas "bombarduje" potro5adkodru5tvo, desto ne znamo pravi smisao pravilne ishrane. Kojisu glavni sastojci hrane, kakavje njihov uticaj na nas organizam i koje su posledice? Pitanja kao Sto su kojom fizidkom ak-tivno5du da se bavimo, na koji nadin da treniramo, koliko ce-sto i sl. nas dovode u nedoumicu. Da bismo otklonili neke odovih nejasnoca i na5 Zivot udinili zdravijim i kvalitetnijim, mo-ramo znati vi5e o ishrani, o sastojcima koje unosimo u naS or-gantzam.
Ishrana je najvaZniji spoljni cinilac koji uslovljava na5ezdravlje, utide na radnu sposobnost i duZinu ljudskog Zivota.Zadatak hrane je veoma sloZen: ona treba da pruZi oganizmumaterijal za rast i izgradnju ielija. Energiju, koja je potrebnateiu za vrSenje telesnog i umnog rada, sastojke koji ce organi-zam zaitititi od eventualnog oboljenja. Na mnogo mesta jeved redeno: ne treba samo jesti, vec se treba kvalitetno hrani-ti! Osnovne sastojke hrane: proteine, ugljene hidrate, masti,minerale, vitamine i vodu, treba unositi u odgovarajudim koli-dinama, medusobnim proporc[jama i iz odgovarajucih namir-nica.
b
!,,i:' i.]l
Marija Dore5i6(dopisnik iz Hrvatske)
Monopollist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 34/40
Proteini (protos na grdkom znadipr-
vi, najvaZniji) ili kako se kod nasjoS nazi-
vaju belandevine, su osnovne gradivne
materije organizma. Ranije su se sve ma-terije koje po svojim osobilama lide na
belance jajeta ubrajale u ovtt skupinu.
eovedji organizam ih ne koristi u obliku
u kom se nalazeu hrani, vec ih najpre va-
renjem razlaZe na jednostavnije sastojke
- aminokiseline. Od ukupnog broja od
20 aminokiselina, osam je esencijalnih,
ito znadi da organizam ne moZe da ih
sinteti5e sam. Potrebe za rlkna se zado-
voljavaju ishranom i to uglavnom protei-
nima Zivotinjskog porekla, koji imaju vi-
soku biolo5ku vrednost.
Belandevine su, posle vode, najveci
sastavni deo naSeg tela i cine osnoYu
svih Zivih celija. Mi5i6i, koZa, kosa - sva
teiesna tkiva, sastavljena su od proteina.
Kako se sva ova tkiva u toku svakodnev-
nih Zivotnih procesa tro5e, to za njihovu
obnol'u i rastenje, proteini predstavljaju
neophodan i nezamenjljiv materijal.
Osim toga oni igraju zna(ajnu ulogu u
preno5enju vode u organizmu i stvara-
nju zaltitnih materija u sludaju obolje-
nja. Hrana se u na5em telu razlaZe oksi-
dacijom (koja podseca na sagorevanje).
Toplotu koja se pri sagorevanju osloba-
tla merimo kalorijama. Jedan gram pro-teina daje 4.7, a gram masti 9.3 kalorije.
U skladu s tim i proteini mogu posluZiti
i kao izvor energije i toplote, mada je to
sa ekonomske i fiziolo5ke strane nepo-
Zeljno.
Glavni izvori proteina Zivotinjskog
porekla su meso, riba, jaja, mleko, mled'
ni proizvodi (sir, kajmak...) i dr. Od bilj-
nih proizvoda: (bra5no, hleb, testa),
krompir, mahunarke... Uzima se da je
dnevna potreba odraslih, zdravih osoba
I gram proteina na 1 kilogram telesne te-
Zine. Smatra, se medutim, da su za pra-
vilnu ishranu dece, koja rastu, potrebne
vece kolidine blandevina - do 3 gramana I kilogram telesne teZine. Pojadano
uno5enje proteina je potrebno i ienama
u posebnim fiziolo5kim stanjima (trud-
noca i dojenje), bolesnim ljudima, reko-
valescentima i sportistima.
Ugljeni hidrati predstavljaju osnov-
ni izvor energije za normainu aktivnost
organizma. Postoje tri vrste ugljenih hi-
drata: monosaharidi, disaharidi i polisa-
haridi. Monosaharidi su prosti Seceri i di'
ne ih: glikoza (groZdani Secer), fruktoza
(vocni Seier) i galakoza. U disaharide se
ubrajaju: saharoza (beli Seier), laktoza
(mlecni Seier) i maltoza. VeCi broj mole-
kula monosaharida formira polisahari
de - sloZeni Seieri. Razlikujemo biljne
(skrob i celuloza) i Zivotinjske (gliko-
gen). Svi ovi ugljeni hidrati se mnogo br-
i,e varc nego masti i belandevine . Izuze'
tak od ovogaje ceiuloza, koju organizam
ne moZe nzgradili, te je stoga ne moZe
ni koristiti kao energetski materijal. Nje-
na veoma vaZna uloga se sastoji u reguli-
sanju rada na5ih creva i procesa vare-
nja.
Ugljeni hidrati se nalaze kako u bilj-
nim tako i Zivotinjskim namirnicama, adovek ih najviSe unosi hlebom, krompi-
rom, voiem i 5e6erom. NajvaZniji ugUe-
ni hidrat biljnog porekla je skrob. Spada
medu najra5irenije materije u bijnom sve-
tu. To je, kako smo vec reki, polisaharid,
sloZeni ugljeni hidrat koji telo ne moZe
koristiti u onom obliku u kom se javlja u
prirodi. On mora prethodno da bude u
procesima varenja razlolen na prost 5e-
cer - glikozu, pa Ea tek onda orgalizam
moZe iskoristiti. Sto se tide kolidine
ugljenih hidrata, koju dovek treba da
unese hranom, ona zavisi od teZine po-
sla. Jedan gram ugljenih hidrata osloba-
da 4.1 kalorije. Prosedna dnevna potre-
ba se krece izmedu 400 - 500 grama. Po-
znaloje da se za potrebe baznog metabo-
lizma. tro5i u toku 24 dasa oko 1600 ka-
lorlja.Zaobavljanje bilo kakvog rada, or-
ganizmu ce biti potrebno vi5e kalorija
od ovog iznosa. Stoje posao intenzivniji
i duiegtrajatja, to ce biti potrebno vi5e
snage, te stoga i vi5e ugljenih hidrata.
Uloga Masti u organizmu je vi5estru-
ka.U na5oj ishrani masti predstavljaju
dragocen izvor telesne toplote i energije.
U biljkama se nalaze kao rezervni mate-
rijal, u klicama semenki i masnim piodo-
vima (maslinama, otasima), dok su u Zi-
votinjskom svetu sadrZene u tkivu Zivoti-
nja. Karakteristidno je za masti da se to-
pe na razliiitim temperaturama zavisno
od vrste. te se u skladu s tim dele na ted-ne i dvrste. One koje su vec pri sobnim
temperaturama tedne, nazivaju se ulji-
ma.
Treba napomenuti da se masti stva-
raju i iz ugljenih hidrata, i to u sludaju
ako ih dovek unosi u preteranoj kolidini.
taj vi5ak ugljenih hidrata se pretvara u
mast. Ove potkoZne naslage spredavaju
suviSno ispu5tanje toplote, Stite telo od
pritisaka, a proteine od preteranog troSe-
nja. Masti igraju ulogu rezervne hrane u
telu. Kada se ne uzimaju dovoljne kolidi-
ne hrane, neophodne za normalno funk-
cionisanje organizma, rezerve masti po-
dinju da se tro5e. Pored svoje energetske
uloge (1g masti = 9.3 kcal), one blago-
tvorno deluju na zidove krvnih sudova,
povecavajuci njihovu elastidnost i pred-
stavljajujedinu sredinu u kojoj se neki vi-
tamini mogu rastvoriti (A, D, E i K).Potrebe organizmazamastim se kre-
6u oko 60 grama dnevno, i svako preko-
merno ili smanjeno unoSenje moZe biti
Stetno. Ako dovek uzima viSe masti nego
Sto mu je potrebno, ona ie se gomilati u
kasnim celijama potkoZnog tktva, izazi'
vajudi gojaznost, dok ce proZimanje unu-traSnjih organa fietre, srca i dr.) masti-
ma slabiti njihove funkcije. Njihovo ne-
dovoljno unoienje dovodi do slabljenja
otpornosti tela na razne vrste infekcija i
bolesti.
U sledecem broju: minerali, vitami-
ni, voda i njihova uloga i znadaj u naSoj
ishrani i zdravom Zivotu.
I*i$il
Monopoll,ist
Milan Vukovid
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 35/40
,irililll.ll,
...t:i:i;l;.1,.1..ii.:;i'.,,..,...,.:,::'.,":,,. ', I ,,. , "
ir,ffi&}ff*$\Cfi$ ,'f,xflg
ve zime na Kopaoniku odriano je
drugo po redu "RBK" snoubord
takmicenje od E do I februara u
organizaciji "Extreme Summit Team" i
UUF'.
[lobra atmosfera, jaka doza adre-
nalina i zvuci sa razglasa, bili su dovoljni
da zabava pocne u snoubord parku na
stazi "Karaman Greben". 0ve godine tak-
micanje je privuklo i udesnike iz Sloveni-
je, dok su Grci i Makedonci zakasnili,
zbog problema na granicnom prelazu sa
Kosovom.
Takmicarisu imaliprilike da poka-
iu svoje virtuozne trikove u dve izuzetno
teike i opasne discipline [rail i big air).
Prvog dana odrianoje takmidenje u big
air disciplini ili prevedeno u skokovima.
Za skokove se prijavilo 46 takmidara, ali
svega 25 je skupilo hrabrosti da pokaie
dta ume. 0d toga 16 je uSlo u polufinale,
a samo 0 u finale. Finalisti su imali pravo
na hi skoka, od kojih se najbolji bodovao.
Glavni sudrja bio je Zeljko Milanovic, uz
asistenciji.
Uroia Finca za skokove i Luke Pan-
tera za rejl disciplinu. Prvog dana vre-
menske nrilike iile su na ruku ucesnici-
ma, dok je drugog dana duvao jak vetar.
Pored toga i magla se spustila. Nezgodni
vremenski uslovi nisu ni najmanje pokole-
bali takmicare, vei su hrabro na vidljivo-
sti od svega par metara,izvodili trikove
na rejlu [nagelenderima]. Za rejl discipli-
nu prijavilose 11 takmicara, odtogajeje-
dan odustao tako da je u kvalifikactjama
ucestvovalo 10, a u finaleje otiSlo 5 tak-
micara. Inace u parku je ukupno bilo 7
rejlova i funbox. Svaki takmicar je imao
na raspolaganju da bira tri gelendera, na
kojima ce izvesti trik. Na samom kraju fi-
nalisti su imali nrilike da izvedu hard
corn trik na gelenderima. Uz sampanjac i
hip hop grupu Bad copy, koja je pevala
svoje hitove u foajeu hotela "Putnik",
proglaieni su pobednici snoubord takmi-
cenja, Nagradni fond je iznosio; za prvo
mesto trista evra, za drugo dvesta i tre-
de mesto sto pedeset evra u ukupnom po-
retku. A specijalna nagrada za hard corn
trik na gelenderu je "F0RUM" snoubord
daska. Najbolja takmicarka u - ienskoj
konkurenciji JE dobila 'IEENYUS" da-
sku. Sve nagrade su odneli Slovenci. 0vo-
struki pobednik je Mateu Petek, koji je
ujedno bio glavni favorit takmicenja. 0n
je pobednik u ukupnom plasmanu, a uz to
odneo je nagradu i za hard corn trik. U
skokovima izveo je trik 900 stepeni sa
grebom. 0d rejlova se odlucio za zeleni,
veliki rainbow rail funbox i crni streit ge-
lender. Petek je jedini koji je skupio hra-
brosti da hard corn trik izvede na kink[iz-
lomljeniJrejlu.Martin Martinec bio
je
dru-gi u ukupnom poretku ijedini finalista ko-
ji je odustao od hard corn trika, zbog me-
niskusa u desnom kolenu. Trece mesto u
ukupnom poretku odneo je Tomi [)rame-
iuric. 0n je u skokovima izveo under flip
trik. Kao hard corn trik izveoje bord sla-
jd 270 stepeni na funbox-u. Anjea Turkje
odnela pobedu u ienskoj konkurenciji,na
5ta je uticao splet ne(srecnihJ okolnosti.
Naime, obe nale takmiiarke su u skoko-
vima zadobile povrede. Milica Gluvajic je
ffi-#
povredila ruku, a druga takmicarka Kata-
rina Batuta povredila je ligamente na no-
zi. Anja je "ni kriva ni duina" ispala naj-
bolja medu takmicarkama. Vuk Mijano-
vic portparol "ESTiUF" je istakao da je u
odnosu na proslogodiSnje takmicenje na-
pravljen ogroman pomak, 'Kao prvo ove
godine organizovali smo medunarodno
takmicenje. Specificnost ovog takmice-
nja ogleda se u tome 5to su po prvi put
na naiim prostorima rail i big airdiscipli-
ne organizovane po svetskim standardi-
ma. Takode ove godine smo u park done-
li tri nova rejla: kink, veliki rainbow i fun-box. Mislim da nas od ove godine vise ni-
ko ne moie dovesti u vezu sa amateri-
zmom. Takmicari su pravi profesionalci,
velikog iskustva. U to su nas uverili dok
su izvodili nimalo naivne trikove.'
Rastali smo se od Kooaonika i
snowbord-a sa samo jednom miSlju... [lo
sledede godine...
MonopolList
MrWolf
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 36/40
+il;,
'
i..",1,.lit
tJ ouoj rubrici iete se,upoznauati sa programima ekskurziia" ,
Sekcije zn turizam S(JBG-a,, u oiganizaciii turisti&ih agenciia
Robinson i Atlanlic. 1iai brol1e rezeruisan za ,Kraliicu
ekskurzijao,ttiiuajte!.''...'''''':''
a sakupljanje svih mediteranskih bisera, bile bi
potrebne godine i godine, i nikada ne bismo bili si-
gurni da smo svuda zavirili i sve obi5li. 0vog puta
najsiajnifi biseri Mediteranaimaju prednost. Potragu za
zanosnim mirisom Mediterana i sakupljanje bisera po-
diniemo u Italiii.
Za po&tak pronalazimo duboko skriveni medite-
ranski biser, najsf ajniji biserJadrana,gradu kome ande-
1i padaju sa neba - Veneciju. VoZnjom Vaporetom kana-
1om Grande prolazi se ispod mosta Rialta i stiZemo do
najslavnijeg venecijanskog t rgaP iazzaSanMarco. Sa tr-
ga prekrasan pogled na pudinu ukraiava Santa Maria
della Salute... Trg San Marco je okruZen istoimenom Ba-
zilikom, slavnom Lodetom i Sansovinovom Bibliote-
kom. U vreme Mletadke Republike, podignuta je jedna
o d na j ve 1 el e p n ijih p a\ata, p o znata kao Du Z d e va. Tr g d a-
nas krase i restorani,zami5l j eni za skupa zadovolj stva
bogatih posetilaca, duvaju uspomenu na Getea, Vagne-
ra,Mocafia,ZorZ Sandovu ,aiznovije istorije na Kenedi-
jeve, ElizabetTejlor. Palate su ukra5avaii takvi umetnici
kao 5to su Ticijan, Tintoreto, Dordone i drugi. Simbol Ve-
necije je i devet vekova star zvonik sa satom koji arap-
skim brojkama pokazuje minute, a rimskim sate na
obalicadasovnika. Na prvoj terasi Bazilike na Trgu sv.
Marka, nalaze se detiri bronzana konja, koje su Belini,
Karavado i drugi slikali navednim remek-delimavene-
cijanske 5kole. Ovi konfi su preZiveli antidku epohu, anekada su krasili atinski Akropoli i Hipodrom u Kon-
stantinopolju. Preneti su tu kada se Rimska imperija
preselila na istok. Sest vekova kasnije, Napoleon ih je
preneo uPariz, a1i kako pravdanalaie,onisu danas ta-
mo gde im je imesto, na prvoj terasi Baziiike.
Drugi biser nale mediteranske ogrlice je Verona,
grad ljubavi i inspiracija mnogih umetnika. Sekspir ie
radnju svoje najpoznatije drame smestio u ovai grad.
Obilazak Verone podinjemo saJulijinom kuiom. Ispred
Kada ovo budete citali, prezentacija naiih ekskurzija ceproci. I ove godine, u [)ream team-u je i Travel Maqazin,
koji ce nagradivati posetioce prezentacija pretplatama,
Zlatni delfin Sekcije za turizam ce srecno$ dobitnika-cu
nagraditi poklonom. Svi putnici koji se prrjave i putuju sa
Studentskom Unrjom postaju clanovi Kluba Zlatnog 0elfi:
na, a uz p0m0c definske kartice,orqanizatori putovanja
agencije Robinson i Atlantic ce obezbediti popuste na svoje
redovne programe.
Mudro izaberite i lepo se provedite!
MonopoIL,ist
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 37/40
!!!it!!iti!!!!!i
:i::::i::i:titrj': ut::1::::::::::t:i tii I.
kude se nalazi njen spomenik i fontana ljubav-
nihLelja, pored koje nijedan putnik nije pro5ao,
adanije ubacio novdii zasre6t. NakonJulijine
kuie, preporuduje se Setnja prostranim trgovi-
maBrai Erba, koji oslikavaju opuSteni na(ini.i-
votaltalijana,do duvene Arene. Ovaj impresivni
amf ite atar je najo fuv anije zdan j e i z r i m s ko g do -ba u celoj Italiji.
Sledeia stanica 0v0g putovanja je Azurna
obala.U Kanu oseiamo miris Mediterana na 5e-
tali5tu Kroaze ta. Na Kr oazeti dominira velelen-
no zdanje filmske palate. u kome se odrZauu^ii-
ski filmski festival. Na putu dalje, zastajemo da
bismo se pro5etali engleskim Setaii5tem u Nici,
popili esspreso u mnogobrojnim kafeima na tr-
gu Monsen, i da bismo upamtiii tu azurnu boju
Mediterana. Vede provodimo u KneZeviniMona-
ko u obilasku kneZeve palateiluke La Lakonda-
min. Putnicimaprolaznicima se omoguiava da
u jednoj od mnogobrojnih kockarnica oprobaju
sreiu sa Black Jack-om . Za razliku od prethod-
nih godina, ove godine se duZe zadri,avamo na
Azurnoj obali, tako da&mozakorailtii u naj-
miri5ljaviji gr adi( u juZnoj Provansi, Grasse, i,omirisatiu parfimerije Fragonard i Galimare.
Spanske bisere podinjemo da skuplja-
mo u Figerasu. U ovom gradu je roden Sal-
vadorDali,najpoznatijiumetnikkojipo- stide iz ovih krajeva. Figeras je nadalekosvetski poznat po muzeju posveienom
ovom umetniku. Nakon Figuerasa, sle-
deh stanica naSeg puta ie Ljoret de
Mar, grad-hotel nedaleko od Barselone. [.i
U Lloret de Maru je sve podredeno upo- fulznavanju turista sa Spanskom tradici-
jom tako da su najposeienijl restorani sa
nacionalnom kuhinjom i zavodljimplesadi-
cama i plesa(ima flamenga.
Najsjajniii Spanski biser MediteranajeBar-
selona. U svetu arhitekture, Barselonaje plzn -
takao zaduibinaAntoniia Gaudija. Gaudi fe bio
najp oznatlji arh it ekta ovo g me dit er an sko g g ra-
da.Zgrade i parkovi, koje je on projektovao, po-
nos su svih Spanaca. Kao 5to je op5te poznato u
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 38/40
i";+tll
! ! ! ! . i , ll l: j: :, :,1. f
t,.,..
svetu svih umetnosti ,naibolja dela su stvorena pre dkraiiivotaumetnika. Ga-
udijevo posiednje delo je crkva Sagrada|amilija, koja se vidi iz svih kvartova
Barselone. Ovakatedralatrebalo je da ima osamnaest kupola koie predstavlia-
ju dvanaest apostola, detiri evandelista, Bogorodicu, a naiviSa kupolaielreba-
1o da predstavlja Isusa Hrista. Nesreian kraiiivotaovog umetnika, ostavlo je
ovo zdanje nedovr5eno. Naime, njegov Zivot je okondan tako Sto gaie zgazio
tramvaj i njemu u spomen, tramvaiiu Barseloni od tada vi5e ne saobraiaiu'Njegovi sledbenici pokusavaju da nastave rad nasagrada Familiii.Rad tesko
ide, jer je Gaudi svoje projekte driaotglavi i gradio napamet. Sujeverni Span-
ci veruju da ie onog trenutka kada se zavrilgradniacrkve nastupiti smak sve-
Ia,tako da ie ova impresivna gradevina ostati nedovr5ena.
Pored Gaudij evih gradevina treba otiii i videti Arenu, a ako sr e(a dozv o'
li, odgledati borbu sa bikovima, osetiti strast Spanacazaovimsportom. Mi-
ris mediterana se oseia kroz Setniu duvenim Setalistem Ramblas, na diiem
je podetku spomenik posveien Kolumbu, anakraiuje katalonski trg. Vidi-
kovac Barselone je brdo MonZuik, na kome ie i Olimpijski stadion. Pored sta-
diona Espanjola, tu je i impresivna Nacionalna palata. Sa Monluika se vidi
cela Barselon akao nadlanu, i oseia se energija nedovriene - Sagrada Fami-
lije. Na obali Mediteranatreba posetiti Akvariium, koji posedule i najrede
svetske vrste.
Uz veliki uzdah,penjemo se na avion, iale1iSto ne leti sporo poput gale-
ba, i stizemo kuii. Oporavak od delfinske infekciie Mirisom Mediterana tra-
ie... Sreian out!
^rNlKola L0l0vlC
MonopolList
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 39/40
JEDINO ZVANICNO
APSOTVENTSKO VECT
TRADICIONATNO MUZIKA
Amadeus bendAteksandra Radovii bend
Trubaii
ti Restoran JEZER0$, (komplet veiera,p pide dobrodoitice)
lil
#ilr
:.::
fi
1700 ain
IZNENADENJE VECERIKancelarija SUEF-a (preko puta kluba)
Najbolji Sarajevski (evap
u gradu !!!
Posjetite nas,ne€ete s€ prGvapiti !
Cevabdiinica
DPop Lukina 17
Zeleni Venac
olf/6u86,46
7/30/2019 Univerzitetski casopis MONOPOLIST Ekonomski fakultet mart 2004 broj 31
http://slidepdf.com/reader/full/univerzitetski-casopis-monopolist-ekonomski-fakultet-mart-2004-broj-31 40/40