-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
385
UNIVERZALNI FIZI^KI KONSTANTI
Konstanta Oznaka i vrednost
Zemjino zabrzuvawe 2sm 81,9=g gravitaciona konstanta -2-1311
skgm 1067,6 −⋅=γ normalen atmosferski pritisok Pa 101325=p
Avogadrov broj -123 mol 10023,6 ⋅=AN molaren volumen na idealen gas
pri normalni uslovi
molm 4,22 3=mV
univerzalna gasna konstanta KJmol 314,8 -1=R Bolcmanova
konstanta KJ 1038,1 23 ⋅⋅= −k Faradeev broj -17 molC 1065,9 ⋅⋅=F
apsolutna dielektri~na konstanta na vakuumot
mF 1086,8 120−⋅=ε
elektri~en polne` na elektronot C 106,1 19−⋅=e masa na
elektronot kg 101,9 31−⋅=em masa na protonot kg 10672,1 27−⋅=pm
masa na neutronot kg 10675,1 27−⋅=nm unificirana edinica za masa kg
1067,1 27−⋅=u magnetna konstanta -17
0 mH 104 ⋅⋅=−πµ
brzina na svetlinata vo vakuum sm 103 8⋅=c Plankova konstanta sJ
1067,6 34 ⋅⋅= −h [tefan-Bolcmanova konstanta -1-4-28 sKJm 1067,5
−⋅=σ Ridbergova konstanta -17 m 10097,1 ⋅=R radius na Zemjata km
6371=ZR masa na Zemjata kg 1098,5 24⋅=ZM
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
386
GUSTINA NA NEKOI SUPSTANCII
1. CVRSTI TELA PRI STANDARDNI USLOVI
Supstancija ( )3mkgρ Supstancija ( )3mkgρ aluminium 3107,2 ⋅
mangan 3105,8 ⋅ bakar 3109,8 ⋅ mesing 3105,8 ⋅ bizmut 3108,9 ⋅
nikel 3109,8 ⋅ volfram 3103,19 ⋅ olovo 3104,11 ⋅ germanium 31032,5
⋅ platina 3105,21 ⋅ grafit 3101,2 ⋅ srebro 3105,10 ⋅ dijamant
3105,3 ⋅ staklo 3105,2 ⋅ `elezo 31087,7 ⋅ ~elik 3108,7 ⋅ zlato
3103,19 ⋅ cink 3101,7 ⋅ konstantan 3109,8 ⋅ kalaj 3103,7 ⋅
2. TE^NOSTI PRI STANDARDNI USLOVI
Supstancija ( )3mkgρ Supstancija ( )3mkgρ anilin 31002,1 ⋅ eter
3107,0 ⋅ benzin 3107,0 ⋅ `iva 3106,13 ⋅ benzol 3109,0 ⋅ kerozin
3108,0 ⋅ voda 3100,1 ⋅ maslo 31092,0 ⋅ glicerin 31026,1 ⋅
nitrobenzol 3102,1 ⋅ etil alkohol 31079,0 ⋅ petrolej 3108,0 ⋅
3. GASOVI PRI STANDARDNI USLOVI
Supstancija ( )3mkgρ Supstancija ( )3mkgρ azot 25,1 kislorod
43,1 argon 78,1 kripton 74,3 vozduh 29,1 ksenon 85,5 vodorod 09,0
helium 18,0
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
387
SPECIFI^EN TOPLINSKI KAPACITET NA NEKOI SUPSTANCII
1. CVRSTI TELA
Supstancija ( )KJkg-1c Supstancija ( )KJkg-1c aluminium 2108,9 ⋅
nikel 2106,4 ⋅ bakar 2108,3 ⋅ olovo 2102,1 ⋅ beton 2108,8 ⋅ parafin
2102,3 ⋅ drvo 2107,2 ⋅ pesok 2107,9 ⋅ `elezo 2106,4 ⋅ platina
21022,1 ⋅ zlato 21025.1 ⋅ srebro 2105,2 ⋅ kalaj 2105,2 ⋅ staklo
2104,8 ⋅ mraz 2101,2 ⋅ cement 2100,8 ⋅ mesing 2108,3 ⋅ cink 2105,5
⋅
2.TE^NOSTI
Supstancija ( )KJkg-1c Supstancija ( )KJkg-1c voda 21018,4 ⋅
kerozin 2101,2 ⋅ glicerin 21043,2 ⋅ mazut 2102 ⋅ etil alkohol
21043,2 ⋅ maslo 2101,2 ⋅ `iva 2105,1 ⋅ te~no `elezo 2103,8 ⋅
TEMPERATURA NA VRIEWE NA NEKOI SUPSTANCII
Supstancija )K(T
benzin 423 voda 373
vozduh 81 eter 308 `elezo 3323
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
388
KOEFICIENT NA LINEARNO [IREWE
NA CVRSTI SUPSTANCII
Supstancija )(K -1α Supstancija )(K -1α aluminium 5103,2 −⋅
bakar 5107,1 −⋅ beton 6100,10 −⋅ volfram 6100,4 −⋅ `elezo 5102,1 −⋅
zlato 5104,1 −⋅ mesing 5109,1 −⋅ nikel 5103,1 −⋅ olovo 5109,2 −⋅
platina 6100,9 −⋅ pleksiglas 4100,1 −⋅ cink 5109,2 −⋅ staklo 6100,9
−⋅ ~elik 5102,1 −⋅
KOEFICIENT NA VOLUMENSKO
[IREWE NA TE^NOSTI
Supstancija )(K -1β Supstancija )(K -1β aceton 3102,1 −⋅ benzin
3100,1 −⋅ voda pri C105 o− 5103,5 −⋅ etilalkohol 3106,1 −⋅ pri
C2010 o− 4105,1 −⋅ `iva 4108,1 −⋅ pri C4020 o− 41002,3 −⋅ kerozin
4100,1 −⋅ pri C6040 o− 41058,4 −⋅ nafta 3100,1 −⋅ pri C8060 o−
41087,5 −⋅ ma{insko maslo 4100,6 −⋅ pri C10080 o− 41002,7 −⋅
glicerin 4100,5 −⋅
KOEFICIENT NA POVR[INSKI NAPON
Supstancija )mN(α Supstancija )mN(α aceton 024,0 krv 060,0 voda
720,0 maslo 033,0 `iva 470,0 te~no olovo 526,0 benzin 029,0 alkohol
024,0 glicerin 590,0 azotna kiselina 059,0 kerozin 024,0 sulfurna
kiselina 057,0 te~en aluminium 024,0 te~no zlato 102,1
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
389
SPECIFI^EN ELEKTRI^EN OTPOR
NA NEKOI METALI
Metal )m( ⋅Ωρ Metal )m( ⋅Ωρ aluminium 8107,2 −⋅ bakar 8107,1 −⋅
volfram 8103,5 −⋅ `elezo 8109,9 −⋅ `iva 8105,9 −⋅ zlato 8102,2 −⋅
konstantan 7107,4 −⋅ nikel 8103,7 −⋅ nikelin 7102,4 −⋅ cink 8100,6
−⋅ olovo 7101,2 −⋅ platina 8101,1 −⋅
TEMPERATUREN KOEFICIENT NA OTPOROT ZA NEKOI METALI
Metal )(K -1α Metal )(K -1α
aluminium 3103 −⋅ bakar 31025,4 −⋅ volfram 3105 −⋅ `elezo 3106
−⋅ `iva 4109 −⋅ zlato 3109,3 −⋅ konstantan 5102 −⋅ nikel 4101 −⋅
nikelin 4101 −⋅ cink 3104 −⋅ olovo 3104 −⋅ platina 3109,3 −⋅
INDEKS NA PREKR[UVAWE
NA SVETLINATA
Supstancija n Supstancija n anilin 59,1 kamena sol 54,1 aceton
36,1 kvarc 54,1 benzol 50,1 kron staklo 50,1 voda 33,1 maslo 52,1
vozduh 00,1 mraz 31,1 glicerin 47,1 pleksiglas 50,1 etil alkohol
36,1 flint staklo 7,1
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
390
MOLARNA MASA NA NEKOI GASOVI
Gas Hemiska
formula )molkg(M
azot 2N 0,028016
vodorod 2H 002016,0
vozduh - 0,028970 etan 62HC 0,03070
kislorod 2O 0,03200
ksenon Xe 0,13130 neon Ne 0,02018 radon Rn 0,22200 hlor Cl
0,07091
IZLEZNA RABOTA NA ELEKTRONITE
KAJ NEKOI METALI
Metal )eV(A Metal )eV(A
bakar 47,4 molibden 2,4 volfram 5,4 nikel 0,5 `elezo 7,4 platina
3,6 `iva 5,4 rubidium 1,2 zlato 7,4 srebro 7,4 kalium 0,2 tantal
1,4 litium 4,2 cezium 9,1 natrium 3,2 cink 0,4
TEMPERATURNI SKALI
Temperaturna
skala po~etna to~ka
krajna to~ka
vrednost na C1o vo ovaa skala
Celziusova C0o C100o -
Reomirova R0o R80o R 54C1 oo = Farenhajtova F32o F212o F 59C1 oo
= Kelvinova C)K(-273,15 0 o - 1KC1 =o
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
391
PREFIKSI
Ime Oznaka Vrednost Ime Oznaka Vrednost
deci d -110 deka da 110 centi c -210 hekto h 210 mili m -310
kilo k 310 mikro µ -610 mega M 610 nano n -910 giga G 910 piko p
-1210 tera T 1210 femto f -1510 peta P 1510 ato a -1810 eksa E
1810
GR^KA AZBUKA
Bukva Oznaka Bukva Oznaka
alfa α Α ni ν Ν beta β Β ksi ξ Ξ gama γ Γ omikron ο Ο delta δ ∆
pi π Π epsilon ε Ε ro ρ Ρ zeta ζ Ζ sigma σ Σ eta η Η tau τ Τ teta θ
Θ ipsilon υ Υ jota ι Ι fi ϕ Φ kapa κ Κ hi χ Χ lambda λ Λ psi ψ Ψ mi
µ Μ omega ω Ω
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
392
TRIGONOMETRISKI FUNKCII OD OSTAR AGOL
αAC
B
a c
b
β
Sl.1
c
a
AB
BC ==αsin , c
b
AB
AC ==βsin (1)
c
b
AB
AC ==αcos , c
a
AB
BC ==βcos (2)
b
a
AC
BC ==αtg , a
b
BC
AC ===α
αtg
1ctg (3)
a
b
BC
AC ==βtg , b
a
BC
AC ===β
βtg
1ctg (4)
Vo narednata tabela se dadeni vrednostite na trigonomet-riskite
funkciii za nekoi karakteristi~ni agli:
Agol α αsin αcos αtg αctg )rad 0(0o 0 1 0 ∞+
)rad 6(30 πo 21 23 33 3 )rad 4(45 πo 22 22 1 1
)rad 3(60 πo 23 21 3 33 )rad 2(90 πo 1 0 ∞+ 0
)rad (180 πo 0 1− 0 ∞−
)rad 23(270 πo 1− 0 ∞− 0
)rad 2(360 πo 0 1 0 ∞+
Tabela 1
Na sl.1 e prika`an pra-voagolen triagolnik ABC so strani a , b i
c i agli α i β , pri {to praviot agol e vo temeto C . Se definiraat
slednite trigonometriski fun-kcii od ostrite agli α i β :
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
393
ADICIONI FORMULI
1cossin 22 =+ αα 1ctgtg =⋅ αα
( ) βαβαβα sincoscossinsin ±=± ( ) βαβαβα sinsincoscoscos
m=±
( )βα
βαβαtgtg1
tgtgtg
⋅±=±
m
( )αβ
βαβαctgtgc
1ctgctgctg
±±⋅=±
αα
2ctg1
1sin
+=
αα
2tg1
1cos
+=
ααα cossin22sin = ααα 22 sincos2cos −=
ααα2tg1
2tg2tg
−=
ααα
2ctg
1ctgctg2
2 −=
2cos
2sin2sinsin
βαβαβα −+=+
2cos
2sin2sinsin
βαβαβα +−=−
2cos
2cos2coscos
βαβαβα −+=+
2sin
2sin2coscos
βαβαβα −+−=−
( )βα
βαβαcoscos
sintgtg
⋅±=±
( )βα
βαβαsinsin
sinctgctg
⋅±±=±
2
cos1
2sin
αα −=
2
cos1
2cos
αα +=
2
2cos1cos2
αα +=
2
2cos1sin2
αα −=
( ) ( )βαβαβα +−−= coscossinsin2 ( ) ( )βαβαβα ++−=
coscoscoscos2 n
( ) ( )βαβαβα ++−= sinsincossin2
Konstanti Pribli`ni formuli (pri 1
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
394
KVADRATNA RAVENKA
Op{tata forma na kvadratnata ravenka ima oblik:
02 =++ cbxax kade {to a , b i c se konstanti. Veli~inata:
acbD 42 −= se narekuva diskriminanta na kvadratanata ravenka,
pri {to: - ako 0=D ravenkata ima edno edinstveno re{enie:
a
bx
20−=
- ako 0>D ravenkata ima dva realni koreni (re{enija):
a
acbbx
2
4221
−±−=
-ako 0a (“polna ~a{a” ) i svrtena so otvorot nadolu koga 0
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
395
DOBITNICI NA NOBELOVATA NAGRADA ZA FIZIKA
1901-2005
1901 Vilhelm Konrad Rendgen (Wilhelm Conrad Röntgen) za
otkrivawe na Rendgenskite zraci. 1902 Henrik Anton Lorenc (Hendrik
Antoon Lorentz) i Piter Zeman (Pieter Zeeman) za istra`uvawe na
vlijanieto na magnetnoto pole vrz radijacionite pojavi. 1903 Antoan
Henri Bekerel (Antoine Henri Becquerel) za otkrivawe na
radioaktivnosta, Pjer Kiri (Pierre Curie) i Marija Sklodovska Kiri
(Marie Sklodowska Curie) za ispituvawe na radijacionite pojavi koi
gi otkril profesorot Bekerel. 1904 Lord Xon Vilijam Strut Rejli
(Lord John William Strutt Rayleigh) za istra`uvawe na gustinata na
najva`nite gasovi i otkrivawe na argonot. 1905 Filip Eduad Anton
Lenard (Philipp Eduard Anton Lenard) za ispituvawe na katodnite
zraci. 1906 Ser Xozef Xon Tompson (Sir Joseph John Thompson) za
teoretskite i eksperimentalnite istra`uvawa na elektri~nata
sprovodlivost niz gasovite. 1907 Albert Abraham Majkelson (Albert
Abraham Michelson) za konstrukcija na precizni opti~ki instrumenti
so ~ija {to pomo{ se vr{eni precizni spektroskopski i metrolo{ki
merewa. 1908 Gabriel Lipman (Gabriel Lippmann) za metodot na
fotografska reprodukcija na boi zasnovan na pojavata
interferencija. 1909 Xulelmo Markoni (Guglielmo Marconi) i Karl
Ferdi- nand Braun (Carl Ferdinand Braun) za pridones vo razvojot na
bez`i~nata telegrafija.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
396
1910 Johan Diderik Van der Vaals (Johannes Diderik Van Der
Waals) za ravenkata na sostojba na gasovite i te~nostite. 1911
Vilhelm Vin (Wilhelm Wien) za otkritija vo vrska so zakonite za
toplinsko zra~ewe. 1912 Nils Gustav Dalen (Nils Gustaf Dalén) za
otkrivawe na avtomatski regulatori za gasni akumulatori. 1913 Hajke
Kamerling Ones (Heike Kamerlingh-Onnes) za ispituvawe na
povedenieto na materijalite pri niski temperaturi, {to ovozmo`ilo
dobivawe na te~niot helium. 1914 Maks fon Laue (Max von Laue) za
otkrivawe na difrakcijata na rendgenskite zraci kaj kristali. 1915
Ser Vilijam Henri Breg (Sir William Henry Bragg) i Ser Vilijam
Lorens Breg (Sir William Lawrence Bragg) za analiza na kristalnite
strukturi so pomo{ na rendgenski zraci. 1916 Nobelova nagrada za
fizika ne e dodelena. 1917 ^arls Glover Barkla (Charles Glover
Barkla) za otkrivawe na karakteristi~nite rendgenski zraci. 1918
Maks Karl Ernst Ludvig Plank (Max Karl Ernst Planck) za otkrivawe
na fotonite. 1919 Johan [tark (Johannes Stark) za otkrivawe na
Dopleroviot efekt kaj kanalskite zraci i cepeweto na spektralnite
linii vo prisustvo na elektri~no pole. 1920 [arl Eduard Galam
(Charles Edouard Guillaume) za vr{ewe precizni merewa vo fizikata
so ~ija {to pomo{ se otkrivani defekti vo leguri na nikel. 1921
Albert Ajn{tajn (Albert Einstein) za zaslugi vo teoretskata fizika,
a posebno za objasnuvawe na fotoelektri~niot efekt.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
397
1922 Nils Bor (Niels Bohr) za ispituvawe na strukturata na
atomite i zra~eweto koe {to poteknuva od niv. 1923 Robert Endrjus
Miliken (Robert Andrews Millikan) za raboti vo vrska so
elementarnoto koli~estvo elektri- ~estvo i fotoelektri~niot efekt.
1924 Karl Man Xorx Zigban (Karl Manne Georg Siegbahn) za
istra`uvawa i otkritija vo oblasta na spektroskopijata na
rendgenskite zraci. 1925 Xejms Frank (James Franck) i Gustav Herc
(Gustav Hertz) za otkrivawe na zakonitosti pri sudiri na elektroni
so atomi. 1926 @an Batist Peren (Jean Baptiste Perrin) za raboti od
oblasta na diskontinuiranosta na materijata i otkrivawe na
sedimentacionata ramnote`a. 1927 Artur Holi Kompton (Arthur Holly
Compton) za otkrivawe na Komptonoviot efekt (promena na branovata
dol`ina na elektronot pri sudir so te{ko jadro). 1928 Ser Oven
Vilans Ri~ardson (Sir Owen Willans Richardson) za raboti vo oblasta
na termo-jonskite pojavi i otkrivawe na Ri~ardson-Da{manoviot
zakon. 1929 Princ Luj-Viktor de Brolji (Prince Louis-Victor de
Broglie) za otkrivawe na branovata priroda na elektronot. 1930 Ser
^andrasekar Venkata Raman (Sir Chandrasekhara Venkata Raman) za
raboti vo oblasta na rasejuvawe na svetlinata i otkrivawe na
Ramanoviot efekt. 1931 Nobelova nagrada za fizika ne e dodelena.
1932 Verner Hajzenberg (Werner Heisenberg) za sozdavawe na
kvantnata mehanika. 1933 Ervin [redinger (Erwin Schrödinger) i Pol
Adrien Moris Dirak (Paul Adrien Maurice Dirac) za teoretski
otkritija vo oblasta na atomskata teorija.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
398
1934 Nobelova nagrada za fizika ne e dodelena. 1935 Ser Xejms
^edvik (Sir James Chadwick) za otkrivawe na neutronot. 1936 Viktor
Franc Hes (Victor Franz Hess) za otkrivawe na kosmi~kite zraci i
Karl Dejvid Anderson (Carl David Anderson) za otkrivawe pozitronot.
1937 Klinton Xozef Dejvison (Clinton Joseph Davisson) i Ser Xorx
Pexit Tomson (George Paget Thomson) za eksperimentalno otkrivawe na
difrakcijata na elektroni od kristali. 1938 Enriko Fermi (Enrico
Fermi) za doka`uvawe na postoeweto na novi radioaktivni elementi
sozdadeni preku ozra~uvawe so neutroni, kako i za otkrivawe
nuklearni reakcii predizvikani so bavni neutroni. 1939 Ernest
Orlando Lorens (Ernest Orlando lawrence) za otkrivawe i razvoj na
ciklotronot, posebno za rezultatite postignati so nego vo vrska so
ve{ta~kite radioaktivni elementi. 1940-1942 Nobelova nagrada za
fizika ne e dodelena. 1943 Oto [tern (Otto Stern) za pridones vo
razvojot na metodite koi koristat molekularni snopovi i za
otkrivawe na magnetniot moment na protonot. 1944 Isidor Isak Rabi
(Isidor Issac Rabi) za otkrivawe na metodot za snimawe na
magnetnite karakteristiki na atomskoto jadro. 1945 Volfgang Pauli
(Wolfgang Pauli) za formulirawe na principot na isklu~uvawe, poznat
kako princip na Pauli. 1946 Persi Vilijams Brixman (Percy Williams
Bridgman) za konstrukcija na aparatura za postignuvawe ekstremno
visoki pritisoci, kako i za niza otkritja postignati so taa
aparatura vo fizikata na visoki pritisoci.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
399
1947 Ser Edvard Viktor Eplton (Sir Edward Victor Appleton) za
istra`uvawa na visokite sloevi od atmosferata i otkrivawe na
Epltonoviot sloj. 1948 Lord Patrik Mejnard Stjuart Bleket (Lord
Patrick Maynard Stuart Blackett) za razvoj na metodite na
ispituvawa so pomo{ na Vilsonova komora vo oblasta na nuklearnata
fizika i kosmi~koto zra~ewe. 1949 Hideki Jukava (Hideki Yukawa) za
teoretskite istra`uvawa vo poleto na nuklearnite sili i
predviduvawe na postoeweto na mezonot. 1950 Sesil Frenk Pauel
(Cecil Frank Powell) za razvoj na fotografskite metodi za
ispituvawe na nuklearnite procesi i otkritija povrzani za mezonite,
napraveni so pomo{ na ovie metodi. 1951 Ser Xon Daglas Kokroft (Sir
John Douglas Cockcroft) i Ernest Tomas Sinton Volton (Ernest Thomas
Sinton Walton) za raboti od oblasta na ve{ta~kata transmu- tacija
na atomski jadra so pomo{ na zabrzani ~estici. 1952 Feliks Bloh
(Felix Bloch) i Edvard Mils Parsel (Edward Mills Purcell) za razvoj
na novi metodi za merewe na nuklearnite magnetni momenti i
otkritija povrzani za niv. 1953 Fric (Frederik) Zernike (Fritz
(Frederick) Zernike) za otkrivawe na fazno-kontrasten mikroskop.
1954 Maks Born (Max Born) za fundamentalni istra`uvawa vo oblasta
na kvantnata mehanika, posebno za statisti~koto tolkuvawe na
branovata funkcija i Volter Bote (Walter Bothe) za sozdavawe na
koincidentniot metod i otkritija napraveni so negova pomo{. 1955
Vilis Juxin Lemb (Willis Eugene Lamb) za otkritija vo vrska so
finata struktura na spektrite na vodorodniot atom i Polikarp Ku{
(Polykarp Kusch) za precizno opredeluvawe na magnetniot moment na
elektronot.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
400
1956 Vilijam [okli (William Shockley), Xon Bardin (John Bardeen)
i Volter Hauzer Braten (Walter Houser Brattain) za prou~uvawe na
poluprovodnicite i otkrivawe na tranzistorskiot efekt. 1957 ^en
Ning Jang (Chen Ning Yang) i Cung-dao Li (Tsung-dao Lee) za
istra`uvawa povrzani so zakonite za parnost vo fizikata na
elementarnite ~esti~ki. 1958 Pavel Alekseevi~ ^erenkov (Pavel
Alekseevi~ ^erenkov), Ilja Mihajlovi~ Frank (IlÝa MihaŸlovi~ Frank)
i Igor Evgewevi~ Tam (Igor EvgenŸevi~ Tam) za otkrivawe i
objasnuvawe na efektot na ^erenkov. 1959 Emilio Xino Segre (Emilio
Gino Segré) i Oven ^emberlen (Owen Chamberlain) za otkrivawe na
antiprotonot. 1960 Donald A. Glejzer (Donald A. Glaser) za
otkrivawe na komorata so meur~iwa. 1961 Robert Hof{tater (Robert
Hofstadter) za istra`uvawa povrzani so rasejuvawe na elektronite od
atomskite jadra, {to ovozmo`ilo prou~uvawe na strukturata na
nukleonite i Rudolf Ludvig Mesbauer (Rudolf Ludwig Mössbauer) za
istra`uvawa povrzani so rezonantnata apsorpcija na gama zracite i
otkrivaweto na efektot na Mesbauer. 1962 Lav Davidovi~ Landau (Lev
Davidovi~ Landau) za mnogu zna~ajni teorii od oblasta na fizikata
na kondenziranata materija, posebno teorii za te~niot helium. 1963
Juxin P. Viwer (Eugene P. Wigner) za pridones kon teoriite za
atomskoto jadro i elementarnite ~esti~ki, posebno preku otkrivawe i
primena na osnovniot princip na simetrija, Marija Gepert-Maer
(Maria Goeppert-Mayer) i J. Hans D. Jensen (Y. Hans D. Yensen) za
otkritija vo vrska so strukturata na atomskoto jadro.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
401
1964 ^arls H. Tauns (Charles H. Townes), Nikolaj Genadievi~
Basov (NikolaŸ Genadievi~ Basov) i Aleksandar Mihajlovi~ Prohorov
(Aleksandr MihaŸlovi~ Prohorov) za otkritija vo poleto na kvantnata
elektronika, koi dovedoa do konstrukcija na oscilatori i zasiluva~i
zasnovani na lasersko- maserski principi. 1965 Sin-Itiro Tomonaga
(Sin-ItiroTomonaga), Xulijan [vin- ger (Julian Schwinger) i Ri~ard
P. Fejnman (Richard P. Feynman) za fundamentalni istra`uvawa vo
kvantnata elektrodinamika, so mnogu va`ni posledici za fizikata na
elementarnite ~esti~ki. 1966 Alfred Kastler (Alfreed Kastler) za
otkrivawe i razvoj na opti~ki metodi za ispituvawe na rezonantni
pojavi vo atomite. 1967 Hans Albreht Bete (Hans Albrecht Bethe) za
pridones kon teorijata na nuklearnite reakcii, posebno za negovite
otkritija vo vrska so proizvodstvoto na energija vo yvezdite. 1968
Luis V. Alvarez (Luis W. Alvarez) za pridonesi vo fizikata na
elementarni ~esti~ki, posebno za otkrivawe na golem broj rezonantni
sostojbi preku koristewe na vodorodna komora so meur~iwa. 1969
Mjurej Gelman (Murray Gell-Mann) za pridonesi kon klasifikacijata
na elementarnite ~esti~ki i nivnite interakcii. 1970 Hans Alfen
(Hannes Alfvén) za otkritija vo oblasta na magnetnata hidrodinamika
i pridonesi vo fizikata na plazma i Luis Nil (Louis Néel) za
otkritija vo vrska so feromagnetizmot i anti-feromagnetizmot koi
pridone- soa za zna~ajni otkritija vo fizikata na cvrsto telo. 1971
Denis Gabor (Dennis Gabor) za otkrivawe i razvoj na holografijata.
1972 Xon Bardin (John Bardeen), Leon N. Kuper (Leon N. Cooper) i X.
Robert [rifer (J. Robert Schrieffer) za
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
402
zaedni~ki razvoj na teorijata za supersprovodlivost, nare~ena
BCS- teorija. 1973 Leo Esaki (Leo Esaki), Ajvar @aver (Ivar
Giaever) i Brajan D. Xozefson (Brian D. Josephson) za teoretsko
pretska`uvawe na karakteristikite na superstruite niz tunelski
barieri, a posebno za pojavata poznata kako Xozefsonov efekt. 1974
Ser Martin Rajl (Sir Martin Ryle) i Entoni Hjui{ (Antony Hewish) za
istra`uvawa vo astrofizikata-Rajl za tehnikata na aperturna
sinteza, a Hjui{ za svojata uloga vo otkrivaweto na pulsarite. 1975
Age Bor (Aage Bohr), Ben Motelson (Ben Mottelson) i Xejms Rejnvoter
(James Rainwater) za otkrivawe na vrskata pome|u kolektivnoto
dvi`ewe i dvi`eweto na ~esti~kite vo atomskoto jadro, na koja {to
zasnovale teorija za strukturata na atomskoto jadro. 1976 Barton
Rihter (Burton Richter) i Semjuel K. K. Ting (Samuel C.C Ting) za
otkrivawe na te{ki elementarni ~esti~ki (J/Ψ-mezonot). 1977 Filip
V. Anderson (Philip W. Anderson), Ser Nevil F. Mot (Sir Nevill F.
Mott) i Xon H. van Vlek (John H. van Vleck) za fundamentalni
teoretski istra`uvawa na elektronskata struktura na magnetni i
nesredeni sistemi. 1978 Pjotr Leonidovi~ Kapica (PŸotr Leonidovi~
Kapica) za otkritija i istra`uvawa vo oblasta na fizikata na niski
temperaturi, Arno A. Penzijas (Arno A. Penzias) i Robert V. Vilson
(Robert W. Wilson ) za otkrivawe na kosmi~koto mikrobranovo
pozadinsko zra~ewe. 1979 [eldon L. Gle{ou (Sheldon L. Gleshow),
Abdus Salam (Abdus Salam) i Stiven Vajnberg (Stiven Weinberg) za
sozdavawe na teorijata koja {to gi obedinuva slabite i
elektromagnetnite zaemnodejstva pome|u elementarnite ~esti~ki,
vklu~uvaj}i ja i pretpostavkata za postoewe slabi neutralni
strui.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
403
1980 Xejms V. Kronin (James W. Cronin) i Val L. Fi~ (Val L.
Fitch) za otkrivawe na naru{uvaweto na osnovniot princip na
simetrija pri raspa|aweto na neutralniot K- mezon. 1981 Nikolas
Bluembergen (Nicolaas Bloembergen), Artur L. [avlov (Arthur L.
Schawlow) i Kaj M. Zigban (Kai M. Siegbahn) za pridones vo razvojot
na elektronskata mikroskopija. 1982 Kenet X. Vilson (Kenneth G.
Wilson) za pridonesi vo oblasta na teorijata na fazni premini,
konkretno teorijata na kriti~ni pojavi. 1983 Subramanjan
^andrasekar (Subramanyan Chandrasekhar) za teoretsko prou~uvawe na
fizi~ki procesi zna~ajni za opredeluvawe na strukturata i
evolucijata na yvezdite i Vilijam A. Fauler (William A. Fowler) za
teoretski i eksperimentalni ispituvawa na nuklearni reakcii
zna~ajni za sozdavawe na hemiski elementi vo vsele- nata. 1984
Karlo Rubija (Carlo Rubbia) i Simon Van der Meer (Simon Van Der
Meer) za otkrivawe na W i Z-~esti~kite prenosnici na slaboto
zaemnodejstvo i sozdavawe na obedinetata teorija na slabo
zaemnodejstvo. 1985 Klaus fon Klicing (Klaus von Klitzing) za
otkrivawe na kvantniot Holov efekt. 1986 Ernst Ruska (Ernst Ruska)
za fundamentalen pridones vo elektronskata optika i konstrukcija na
prviot elektronski mikroskop i evolucijata na yvezdite, Gerd Bining
(Gerd Bining) i Hajnrih Rorer (Heinrich Rorer) za konstrukcija na
skenira~kiot-tunelira~ki mikro- skop. 1987 Georg Bednorc (Geotg
Bednorz) i Aleksandar Miler (Alexander Müller) i za otkrivawe na
supersprovodnost kaj nekoi kerami~ki materijali. 1988 Leon M.
Lederman (Leon M. Ledermann.), Melvin [varc (Melvin Schwartz) i Xek
[tajnberger (Jack Steinberger) za
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
404
metodot na neutrinski snopovi i potvrduvawe na dubletnata
struktura na leptonite preku otkrivawe na mionskoto neutrino. 1989
Norman F. Remzi (Norman F. Ramsey) za otkrivawe na metodot na
razdvoeni oscilatorni poliwa i negovata primena vo vodorodniot
MASER i ostanatite atomski ~asovnici, Hans G. Demelt (Hans G.
Dehmelt) i Volfgang Pol (Wolfgang Paul) za razvoj na tehnikata na
jonska stapica. 1990 Xerom I. Fridman (Jerome I. Friedman), Henri
V. Kendal (Henry W. Kendall) i Ri~ard E. Tejlor (Richard E. Taylor)
za ispituvawa na neelasti~noto rasejuvawe na elektro- nite od
protoni i vrzani neutroni, zna~ajni za razvoj na modelot na
kvarkovi vo fizikata na elementarnite ~esti~ki. 1991 Pjer-@il de
Gen (Pierre-Gilles De Gennes) za otkrivawe na mo`nosta metodite
razvieni za ispituvawe na sredenosta vo ednostavni sistemi da bidat
voop{teni i za poslo`eni formi na materijata, posebno za te~nite
kristali i polimerite. 1992 @or` [arpak (Georges Charpak) za
otkrivawe i razvoj na detektori na ~esti~ki, posebno za
proporcionalnite komori so pove}e vlakna (multiwire propotional
chamber). 1993 Rasel A. Hals (Russell A. Hulse) i Xozef Tejlor Pom-
ladiot (Joseph Taylor Jr.) za otkrivawe na novi vidovi pulsari
(otkritie koe ovozmo`ilo novi ispituvawa na gravitacijata). 1994
Bertram N. Brokhaus (Bertram N. Brockhouse) za razvoj na
neutronskata spektroskopija i Kliford G. [ul (Clifford G. Shull) za
razvoj na tehnikata na neutronska difrak- cija. 1995 Martin L. Perl
(Martin L. Perl) za otkrivawe na leptonite i Frederik Rejns
(Frederick Reines) za detekcija na tau-neutrinata.
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
405
1996 Dejvid M. Li (David M. Lee), Daglas D. O{erov (Douglas D.
Osheroff) i Robert Ri~ardson (Robert Richardson) za otkrivawe na
superfluidnosta vo helium-3. 1997 Stiven ^u (Stiven Chu), Klod
Koen-Tanuxi (Claude Cohen- Tannoudji) i Vilijam D. Filips (William
D. Phillips) za razvoj na metodite na lasersko ladewe i zarobuvawe
atomi. 1998 Robert B. Laflin (Robert B. Laughlin), Horst L. [termer
(Horst L. Störmer) i Daniel K. Cu (Daniel K. Tsui) za otkri- vawe
na novi formi na kvantni te~nosti. 1999 @erard Hoft (Gerardus’t
Hooft) i Martin J. G. Veltman (Martinus J. G. Veltman) za
prou~uvawe na kvantnata struktura na elektroslabata interakcija.
2000 @ores I. Alferov (Zhores I. Alferov), Herbert Kremer (Herbert
Kröemer) za razvoj na polusprovodni~ki hetero- strukturi koristeni
vo opto-elektronikata i Xek S. Kilbi (Jack S. Kilby) za pridones vo
otkrivaweto na integralnite kola. 2001 Erik A. Kornel (Eric A.
Cornell), Volfgang Keterle (Wolfgang Ketterle) i Karl E. Viman
(Carl E. Wieman) za realizirawe na Boze-Ajn{tajnovata kondenzacija
kaj razredeni gasovi na alkalnite metali i za prvi fundamentalni
ispituvawa na Boze-Ajn{tajnoviot kondenzat. 2002 Rejmond Dejvis
Pomladiot (Raymond Davis Jr), Masato{i Ko{iba (Masatoshi Koshiba)
za isklu~itelni pridonesi vo astrofizikata, posebno za detekcija na
son~evite neutrina i Rikardo Xakoni (Riccardo Giacconi) za isklu-
~itelni pridonesi vo astrofizikata, posebno za otkrivawe na
kosmi~ki izvori na rendgenski zraci. 2003 Aleksej A. Abrikosov
(AlekseŸ A. Abrikosov), Vitalij Ginzburg (VitalŸ GinzburgÝ) i
Entoni L. Lexet (Anthony L. Leggett) za pridonesi kon teoriite za
super- sprovodnost i superfluidnost. 2004 Dejvid J. Gros (David J.
Gross), H. Dejvid Policer (H. David Politzer) i Frenk Vil~ek (Frank
Wilczek) za otkri-
-
Zbirka zada~i od fizika DODATOK 2
_____________________________________________________________________________________
406
vawe na asimptotskata sloboda vo teorijata na silni
zaemnodejstva. 2005 Rej J. Glauber (Ray J. Glauber) za pridones kon
kvantnata teorija za opti~ka koherencija, Xon L. Hol (John L. Hall)
i Teodor V. Hen~ (Theodor W. Hänch) za pridones kon razvojot na
lasersko-precesiona spektroskopija.