UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA IDEA …Tata ćeostati da brani kuću. Ali, Mirko bi viševolio da i tata ide sa njima. Pa neka neprijatelji uzmu sve Mirkove igračke,samo

0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVOIDEA

1

SADRŽAJ

Uvod 2

Djevojčica Maja 3

To nije moj rat 5

Kada bih ponovno mogla odgajati svoje dijete 6

Šta je “Najbolji interes djeteta”? 7

Prava žena 8

Prava osoba sa posebnim potrebama 9

Prava manjina 10

Prava na religijsko ispoljavanje 11

Prava na jezik i kulturu 12

Pravo mladih na identitet 13

Pravo na život bez nasilja 14

Prava starijih osoba 15

Prava osoba sa invaliditetom 16

Prava učenika 17

Autorsko pravo 18

Pravo na intelektualnu svojinu 19

Pravo na slobodno okupljanje i ispoljavanje političkih uvjerenja 21

Pravo na jednakost šansi 22

Srednjoškolci o ljudskim pravima 24

Mediji i prava djeteta 25

Međunarodni dan djeteta 26

Stripom da ti kažem 28

Stihom da ti kažem 31

Kviskoteka 32

Uradite sami 33

Umjesto kraja 34

2

Ljudska prava su tema o kojoj iznova i uvijektreba mnogo govoriti. Možda će vam se učinitida je o nekim pravima suvišno govoriti jer seona „podrazumijevaju” ali trebate znati da seništa u vezi sa pravima ne podrazumijeva nitismije podrazumijevati. Zašto? Zato što pravanisu svima podjednako dostupna i zato štouvijek možemo činiti više kako bi ljudska bićasa kojima dijelimo planetu živjeladostojanstveno uživajući ljudska prava koja impripadaju.

Ukoliko vam se učini da je recimo „pravo na život” logično i samorazumljivo,sjetite se dječaka koji tamo negdje daleko ili možda blizu stoji nad tijelomubijenog oca, samo zato jer očevo ime nije ono pravo.

Kada vam se učini da je „sloboda govora” svima podjednako zagarantirana sjetitese svih novinara koji su ubijeni jer su kritizirali režim, jer su željeli dobro svojojzemlji i jer su hrabro pisali protiv nepravde.

Mislite da svi imaju „pravo na život bez nasilja”? Promislite još jednom i pomislitena ženu koju muž tuče svaki dan. On tuče nju. Da nju, onu kojoj se zaklinjao navječnu ljubav i vjernost, onu koja od njegove „ljubavi i vjernosti” ne osjeća tijelojer je plavo od njegovih udaraca. Ili se sjetite onog malog dječaka kojeg su ubilizato jer je bio „neposlušan”. U kakvom je svijetu kazna za dječiji neposluh –smrt? U našem svijetu, dragi čitatelji. U svijetu u kojem od raznih kršenjaljudskih prava okrećemo glavu.

Vrijeme je da prestanemo okretati glavu. Vrijeme je da glavu umjesto zaokretanje iskoristimo za razmišljanje i djelovanje. Vidio si da neko nekoga tučerazmisli svojom glavom i nazovi policiju. Znaš da ona stara nana iz komšiluka nemanovaca da plati grijanje pa svaku zimu dočekuje sa zebnjom u srcu? Javi novinarukoji će javiti ljudima koji će skupiti novac za grijanje. Da, javi. Baš onom novinarukoji se borio da može javno reći da neko blizu nas umire od zime. U XXI stoljeću.I ne zaboravi da ne vrijeđaš novinara koji kaže nešto sa čim se ti ne slažeš.Zahvaljujući tom novinaru imaš slobodu da se ne slažeš. A nekako nam se čini danam slobode sve češće postaju luksuzi…

3

Otkako zna za sebe Maja je prosilana ulici. Sada joj je bilo sedamgodina i već se vrlo vješto provlačilaizmeđu automobila na raskrsnicipružajući ruku putnicima i moleći ihda u njen otvoren dlan ubacekovanicu ili dvije. Jedni bi jeignorisali. Drugi bi joj dali novac.Treći bi galamili na nju. Najgori su

bili treći. Nije joj bilo jasno zašto galame na nju kada nijeučinila ništa loše. Ona je slušala roditelje koji su je naučilikako da prosi i bila je dobro dijete. Odnosno, oni bi jojgovorili da je dobra ako bi donijela dovoljno novaca. A akobi se desilo da ne donese dovoljno novaca Maja bi dobivalabatine. Kažu mama i tata da je batine zaslužila jer nije bilavrijedna, a maja je željela biti vrijedna. Eto baš prije nekidan je čula za magičnu kuću – školu u kojoj ti dobre tete ičike pričaju priče i ti ih pažljivo slušaš i postaneš važnaosoba. To joj je objasnio čika – Šemso. On je nekada davnoživio u istom naselju kao i Maja, ali je bi vrijedan i puno išaou školu i sada radi kao učitelj i rekao joj je da jenajsretniji čovjek na svijetu jer ima djecu koju uči novimstvarima, ženu koju mnogo voli i mali stan koji je zimi uvijektopao. Uh kako mu je Maja zavidjela na toplom stanu… Zatoje Maja odlučila da želi ići u školu pa da i ona sebi kupi stankoji će uvijek biti topao. A kupit će stan i mami i tati isestrama i braći. Niko od njih ne voli školu. Kažu da jeteška. Ali čika-Šemso kaže da nije teška. Uopšte! Međutimkada je Maja rekla mami i tati da želi ići u školu oni su senasmijali i rekli joj da škola nije za nju i da će ona još maloraditi, a onda će imati svoju djecu. Maji se nije sviđao tajplan. Maja je željela da sluša priče. Maja je željela dasazna sve o nekim novim zemljama. Eto, baš joj je prije pardana čika – Šemso pričao o suncu i rekao joj je da se Suncene vrti oko Zemlje nego Zemlja oko Sunca…

Djevojčica Maja

Odgovorimo zajedno na

pitanja

Pročitajte priču sa prijateljima do kraja i odgovorite na pitanja:

Ko je Maja?

Čime se Maja bavi?

Koja su joj prava prekršena?

U tekstu nije navedena

nacionalnost djevojčice. Da li ste zaključili iz teksta

koja je njena nacionalnost?

Kako ste zaključili?

Kako biste vi reagirali da

poznajete neku drugu Maju?

Ono što je gospodin Šemso uradio nema

uporište u zakonu ali ima moralnu osnovu.

Da li biste i vi postupili kao

gospodin Šemso?

Kako zamišljate dalji Majin život?

4

Kao da to može biti. Pa zar nam se ne bi zamantalo ako bi semi vrtjeli oko Sunca? Čika – Šemso je obećao da sve možesaznati u školi, ali… Njoj roditelji nisu dali da ide u školu.Rekli su već da škola nije za nju… Bila je Maja tužna kada jepočela školska godina i kada je viđala djecu sa torbama naramenima. Oni su nosili knjige i učili da čitaju i da pišu i daznaju kako može biti da se Zemlja vrti oko Sunca. Ona sejednom požalila čika-Šemsi da bi baš voljela da uči i nauči.A čika-Šemso? Njemu je Maja bila posebno draga, a on nijeimao svoju djecu. I predložio je Majinim roditeljima daMaja živi sa njim i njegovom ženom. Bit će to usta manje zahraniti a Maji će biti lijepo. Nakon mnogo pregovaranja,molbi i čak prijetnje socijalnom službom, Majini roditelji supristali da djevojčica živi sa Šemsom i njegovom suprugom.Roditelji bi joj i dalje bili roditelji, samo bi Šemso i njegovaZuhra brinuli o Maji.

Ih kako je samo Maja bilasretna kada je došla u mali toplistan. Imala je čitav jedan kutakza sebe, i radni stol i novelutke. I obećala je svečanoroditeljima i čika Šemsi da ćedobro učiti i biti najboljiučenik. I bila je. Najboljaučenica u osnovnoj školi. Đakgeneracije u srednjoj školi. Aupisala je geografiju. Fakultet.

Roditelji su joj rekli da treba da upiše nešto „od čega imahljeba”. Čika-Šemso i teta-Zuhra su joj rekli da upiše onošto će voljeti jer treba da živi život koji će voljeti. Završilaje Maja i fakultet. Sada uči drugu djecu kako i zašto seZemlja okreće oko sunca i uči ih da se puno smiju, vjeruju usebe i rade u životu ono što vole.

Djevojčica Maja

Slikom da ti

kažem

Sva djeca imaju pravo na obitelj. Ako im njihovi

biološki roditelji ne mogu obezbijediti život

dostojan čovjeka, država je dužna da se brine o

njima.

Ponekad brigu o djetetu mogu preuzeti i bake i

djedovi, ali o tome odluku donosi država.

Svako dijete ima pravo na sretno djetinjstvo. Za

djecu nisu obaveze odraslih.

5

Mirko je imao deset godina kada jepočeo rat u njegovoj zemlji. Nijeznao šta je rat. On je znao samo zamir, zato se i zove Mirko. O ratu jegledao samo u filmovima, i tamo suuglavnom ginuli loši ljudi. On nije loš.Nisu loši ni njegovi mama i tata. Nijeloš ni njegov brat. Znači njima seništa loše ne može dogoditi. Ali životnije film, tako su mu rekli roditelji.

On će sa mamom i bratom pobjeći kod ujaka u Njemačku.Tata će ostati da brani kuću. Ali, Mirko bi više volio da itata ide sa njima. Pa neka neprijatelji uzmu sve Mirkoveigračke, samo da puste tatu da ide sa njima…Emini je bilo osam godina kada je počeo rat. Znala je da jerat strašno nešto, ali ona je dobra djevojčica i njoj sesigurno neće ništa dogoditi. Tako je mislila. Onda jeranjena. Rekli su joj da su je ranili neki tamo zli ljudi, kojinisu mi. Oni su svi zli i njih treba mrziti. Bila je teškoranjena pa je sa mamom radi liječenja otišla u Njemačku.Tata je ostao da brani grad, i rekla mu je da sakrije svenjene barbike da ih ne unište granate.Mirko i Emina su u Njemačkoj stanovali jedno blizu drugog,ali se nisu voljeli. Mirko je znao da su Eminini krivi za rat iza to što njegov tata nije s njim. Emina je znala da suMirkovi krivi za rat i za to što je njen tata morao ostati dabrani grad…Ali… Eminu je jedan dan napao pas. Mirko jepritrčao da je odbrani. Trebala je Emini pomoć, a Mirko jejedini mogao da joj pomogne. Nije bio zao. Nije ni Eminabila zla. A njihove mame? Jesu li one bile zle? Nisu. Emininamama je bila sretna da je neko Eminu odbranio od psa, aMirkova mama je bila sretna da je odgojila čovjeka kojisvakome pomaže bez obzira na nacionalnost.A njihovi očevi? Nisu ni oni zli. Oni su samo…

To nije moj rat

Odgovorimo zajedno

Pročitajte tekst do kraja i zajedno sa

prijateljima odgovorite na sljedeća pitanja:

Znate li o kojem se ratu govori u

tekstu?

Kako to da jedan rat može učiniti da

mrzimo ljude, a da ih nismo ni upoznali?

Ko je Mirko?

Ko je Emina?

Šta su Mirko i Emina naučili u ratu?

Kako su se ponašali kada su došli u

Njemačku?

Zašto se nisu voljeli?

Zbog čega je Mirko pomogao Emini?

Kako biste vi završili priču o njihovim

očevima?

6

Kada bih ponovno mogla odgajati svoje dijete, više bihbojala prstima, a manje upirala prstom. Manje bih gaispravljala, a više s njim veze uspostavljala.

Skinula bih pogled sa sata, a višebacala pogled na njega. Pobrinulabih se da manje znam, a da mi višebude stalo. Išla bih na više izleta ipuštala više zmajeva. Prestala bihizigravati ozbiljnost i ozbiljno bihse igrala.

Trčala bih kroz više polja i gledala u više zvijezda. Više bihga grlila, a manje vukla. Rjeđe bih bila stroga, a puno bih muviše toga priznavala. Najprije bih mu gradilasamopouzdanje, a kasnije kuću. Manje bih ga poučavalaljubavi prema moći, a više o moći ljubavi.

Diane Loomans

Izvor:http://mudremisli.net/odgoj-djeteta-mudre-price-mudrosti/#Y7k9Ex3LVH02wkXp.99

Kada bih ponovno mogla odgajati svoje dijete

Odgovorimo zajedno

Pročitajte tekst sa svojim roditeljima i

razgovarajte o tekstu:

O čemu govori autorica teksta?

Zbog čega bi više bojila prstima a manje upirala

prstom?

Je li nam svima potrebno da manje upiremo prstom?

Trebaju li se i roditelji nekada

igrati?

Zbog čega je važnije izgraditi

samopouzdanje kod djeteta nego kuću?

Šta su Mirko i Emina naučili u ratu?

Šta mislite, kakav ćete roditelj biti?

7

Često u medijima čujemo da je neko nešto uradio u „najboljeminteresu” nekoga, ali vrlo često ostaje nejasno šta je najboljiinteres. Osim toga ova konstrukcija od riječi daje dostaprostora i za slobodnu interpretaciju.

Evo recimo ukoliko se razvode roditeljimajka će reći da je najbolji interesdjeteta da bude sa majkom. No, ako ste uulozi oca, reći ćete da je u djetetovomnajboljem interesu biti sa ocem koji sejednako dobro zna brinuti o djetetu kao imajka. Majka voli najviše svoje dijete. Ne,otac ga voli više.

Ipak kada je riječ o sudskim odlukama o interesu djeteta, sudtada ne ocjenjuje ko više voli dijete nego na koji način pokazujei dokazuje svoju ljubav i sud ocjenjuje koje su važne djetetovepotrebe koje moraju biti zadovoljene na najbolji mogući način.

Najbolji interes djeteta nije lako odrediti ali za to postojestručnjaci koji umiju prepoznati sve ono što djetetu treba inačine na koje djetetove potrebe mogu biti zadovoljene.

Najbolji interes djeteta je npr. imati funkcionalnu porodicu ukojoj nema nasilja. Ukoliko se u porodici dešava nasilje najboljiinteres djeteta je da ne bude u toj porodici, odnosno da nebude u kontaktu sa roditeljem koji je nasilan sve dotle dok jenasilan.

Najbolji interes djeteta je,recimo, i da ga roditelji zaštiteod svojih svađa i prepirki, baškao što je najbolji interesdjeteta imati roditelje koji ćezajedno donositi važne odluke odjetetovom životu.

Šta je “Najbolji interes djeteta”?

Riječima da

pojasnimo...

Imaš pravo da te vole tvoji roditelji, biološki ili oni koji su te usvojili.

Imaš pravo biti sretan.

Imaš pravo da sam izabereš svoje zanimanje.

8

Možda će vam zvučati čudno inepotrebno pričati posebno o pravimažena kada svi znaju da postoje ljudskaprava koja su namijenjena svim ljudima.Bilo bi zaista idealno, utopistički kada bito bila i naša realnost. Nažalost, žene idanas spadaju u skupinu koja je i daljediskriminirana i za koju moraju biti

dodatno naglašena prava. Nekako nam se čini da seprečesto misli kako se ljudska prava odnose isključivo namuškarce.

Diskriminacija žena globalni je problem. Usprkospostojanju međunarodnih i državnih pravnih instrumenata,prisutna je u gotovo svim društvima. Zakonska regulativa upogledu ljudskih prava žena u BiH nije loša. Imamo Zakon oravnoporavnosti spolova BiH i potpisali smo mnogointernacionalnih dokumenata. Pa ipak diskriminacija žena jei dalje vrlo aktuelan problem u BiH: porodilje nemaju istaprava u na primjer Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu;žene često dobivaju otkaze nakon porodiljskog odsustva aposlodavci otkaze pravdaju „Tehnološkim viškom”; od ženase prilikom zapošljavanja traže odgovori na lična pitanjapoput „Da li planirate zasnivanje porodice?”, „Da li planirateimati još djece?”, „Da li ćete, i koliko duže, moći ostajati naposlu s obzirom da ste udati i da ste majka?”…

U XXI vijeku zvuči nevjerovatno da mnogi poslodavci radijezapošljavaju muškarce nego žene. Ovo je posebno prisutnou privatnom sektoru u kojem poslodavci isključivozapošljavaju muškarce koji mogu ostajati duže na poslu…

Ovo je samo vrh ledenog brijega kada su prava žena upitanju. A svakako ne smijemo zaboraviti i nasilje čije sužrtve u ogromnoj većini žene. No, o tome nekom drugomprilikom…

Prava žena

Slikom da ti kažem

Žena zaslužuje da bude sretna i voljena.

Žena ima pravo da zasnuje porodicu, ali i

da radi!

Žena treba biti plaćena za isti posao jednako

kao i muškarac!

9

Osobe sa posebnim potrebama, kao i sva drugaljudska bića imaju potrebu da vode život dostojančovjeka, da vole, da ih se voli, da se smiju, druže,putuju i sanjanju i ostvaruju snove. Međutim, zarazliku od većine zdravih ljudi, njima je potrebnapomoć najbližih i njihove zajednice kako bi ostvarilisve ono što žele.

Znaš, ona djevojčica u invalidskimkolicima, koju viđaš svako jutroželi da ima prijatelje. Ne, ona sanjima ne može trčati, ali može sanjima pjevati, pričati, družiti se ičuvati tajne. Pa umjesto da jeznatiželjno gledaš, priđi i upitaj jeda sluša muziku sa tobom. Moždaimate različite muzičke ukuse, pa

ćeš naučiti nešto novo, a možda oboje volite „DeepPurple” pa možete skupa maštati o odlasku nakoncert.

Hej, onaj gluhonijemi dječak, znaš, onaj što ga stalnoviđaš sa mamom? Eh, on mnogo voli da vozi bicikl, aliga vozi samo po naselju jer se mama boji da mu senešto ne desi negdje drugo jer on ne čuje saobraćajkao ti. Šta kažeš? I ti voliš da voziš bicikl? Ni tebi nedaju roditelji da voziš izvan naselja da ti se nešto nebi dogodilo? Idealno! Vozite bicikla skupa. Naučiznakovni jezik. Pišite poruke!

Osobama sa posebnim potrebama je neophodna pomoćzajednice kako bi živjeli životom dostojnim čovjeka.Budi osoba iz zajednice koja im pomaže, recidrugovima da budu kao ti, postanite mala zajednicakoja pomaže, postanite velika zajednica koja pomaže.

Prava osoba sa posebnim potrebama

Slikom da ti kažem

Hej, slobodno otiđi u prirodu sa prijateljem koji ne vidi. Ti

njemu opiši boje, on tebi neka opiše mirise.

Voliš učiti jezike? Zašto ne bi naučila znakovni jezik.

I sjeti se, kada se naljutiš na kompjuter koji ne radi, postoji dječak koji bi dao sve samo da

je dovoljno zdrav da radi za kompjuterom.

10

Ako govorimo o BiH ipravima manjina, situacijaje vrlo specifična. Započetak u BiH postoji 17nacionalnih manjina:Albanci, Crnogorci, Česi,Mađari, Makedonci,Nijemci, Poljaci, Romi,Rumuni, Rusi, Rusini,Slovaci, Slovenci, Turci,Talijani, Ukrajinci i

Jevreji. Oni imaju svoja prava. Ali ne sva. Ukoliko sterecimo Poljak u BiH, sa bh. državljanstvom, nemožete postati predsjednik BiH, ma koliko dobarstručnjak bili ili ma koliko željeli pomoći državi na tojfunkciji. Predsjednik možete biti samo ukoliko steSrbin, Hrvat ili Bošnjak, odnosno pripadnikkonstitutivnog naroda. Tačka!To je jedna specifičnost. Druga specifičnost jeste dau određenom smislu manjinu čine i pripadnicikonstitutivnih naroda koji u određenim područjimaBiH čine manjinu. Na nivou BiH Hrvati su manjina uodnosu na Srbe i Bošnjake. Preostala dvakonstitutivna naroda. Bošnjaci, iako su većina na nivoudržave, manjina su na velikom dijelu teritorije. ASrbi koji imaju i poseban entitet su manjina u 4 od 5najvećih gradova u BiH. Bošnjaci i Hrvati su manjina uRS-u, a Srbi u Federaciji BiH. Premda im je ustavomzagarantiran položaj konstitutivnog naroda u BiH svioni su često žrtve diskriminatornih odluka i politika.Zbog svega ovoga pitanje prava manjina u BiH je vrlokompleksno jer prije pitanja o pravima moramoodgovoriti na pitanje KO SU ZAISTA MANJNE UBOSNI I HERCEGOVINI?Ko je dovoljno hrabar da pokuša dati odgovor napostavljeno pitanje?

Prava manjina

Slikom da ti kažem

Različitosti čine naš život bogatijim i ljepšim!

Zamisli koliko bi bogat bio kada bi u svakoj državi svijeta imao po jednog prijatelja!

Ne dozvoli da se iko ko je u manjini osjeti odbačenim!

11

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava iosnovnih sloboda u članu 9 navodi: Svako ima pravo naslobodu misli, savjesti i vjere: ovo pravo uključujeslobodu da promjeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, samili zajedno sa drugima i javno ili privatno, damanifestira svoju vjeru ili uvjerenje, obredom,propovijedanjem i vršenjem vjerskih dužnosti irituala; Sloboda manifestiranja svoje vjere ili svojihuvjerenja će podlijegati samo onim ograničenjimapredviđenim zakonom i koja su neophodna udemokratskom društvu u interesu javne sigurnosti,zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštiteprava i sloboda drugih.

BiH je ratificirala ovaj dokument što znači da je nasebe preuzela odgovornost da svim svojim građanimaomogući ovo pravo. Dobro zvuči, zar ne?No jesmo li mi zaista slobodni u svojim izborima ikada napravimo izbor jesmo li slobodni živjetislobodno i bez straha u skladu sa svojim izborom?Da? Ne?

To što nam je neko pravo zagarantirano Ustavom ilinekim zakonom, ne znači da automatski i imamo topravo. Nerijetko se za pravo moramo boriti. Tako seza svoju slobodu u BiH trebala boriti advokaticaBošnjakinja koja nosi hidžab jer je VSTV BiHdonijelo odluku da ona (i svi drugi uposlenici suda) nesmiju imati na sebi nikakvo obilježje religije kojuprakticiraju, ali hidžab nije samo simbol, hidžab jestil života. Za svoje pravo se morala boriti i časnasestra koja je željela biti direktorica vrtića. Navodnobi svojim religijskim uvjerenjima ometala uvjerenjadjece… A vi nam odgovorite kako hidžab ugrožavaneutralnost suda i kako odora časne sestre namećenekome neka religijska uvjerenja?

Prava na religijsko ispoljavanje

Slikom da ti kažem

Ne dozvoli da religija bude razlog za rat. Neka religija bude razlog za dijalog i mir!

Isprepletimo ruke pomirenja i naučimo više jedni o

drugima.

Slobodno prakticiraj svoju religiju, ali ne vrijeđaj one

koji ne dijele tvoja uvjerenja!

12

Da je svijet idealan, kao što nije, više jezika i kulturabi značilo više razumijevanja i više dijaloga. Nažalostto nije tako. No, zanemarimo sada malo svijet iosvrnimo se na BiH.

Koji je jezik „pravi”? Koji je jezik najbolji? Srpski,hrvatski ili bosanski? Koje je pismo bolje islužbenije? Latinica ili ћирилица? Čija jehistorija/historija/povijest tačnija? Moja? Tvoja?Naša? Njihova? Ko smo mi? Ko su naši?

Ovo su samo neka od pitanja kojima se bavimo u BiH. Ne

morate živjeti u BiH da biste vidjeli

netrpeljivosti koje postoje. Dovoljno je da krenete na put i vidite

išarane znakove…

I gdje nas ova priča vodi kada su u pitanju ljudskaprava? Vodi nas do Opće deklaracije o pravimačovjeka UN u kojoj je navedeno: „Svako, kao člandruštva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo daostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna pravaneophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svojeličnosti putem državne pomoći i međunarodnesuradnje a u skladu s organizacijom i sredstvimasvake države.”

Budimo malo nepristrasni, razmislimo glavom, umjestosrcem: Imamo li svi na cijelom prostoru BiH kulturnaprava neophodna za naše dostojanstvo?

Prava na jezik i kulturu

Slikom da ti kažem

Za dobru komunikaciju nije važno samo da govorimo istim jezikom nego i da smo zaista

spremi na dijalog.

Što više jezika poznaješ to si spremniji za život, avanture i nova prijateljstva koja možeš

pronaći u svakom kutku planete Zemlje.

13

Mladi kao skupina od 15 do 30 godina sunajraznovrsnija društvena skupina i njihovi problemi,potrebe i društveni položaj se razlikuju od mjesta domjesta, od generacije do generacije. Naravno, mnogeprobleme poput nezaposlenosti mladi dijele u svimdijelovima BiH pa i šire.

Kada govorimo o identitetu tu možemo napisati inekoliko brojeva Debatnih novosti o raspravi na kojitačno mislimo identitet, zbog čega mislimo baš na taji da li mladi koriste pravo na uživanje ličnogidentiteta.

Ovdje ćemo malo razgovarati o pravu mladih da izaberu

identitet koji njima i njihovim potrebama

najviše odgovara. Imaju li oni pravo na to? Ima li svaka mlada osoba pravo

da kaže ovo sam ja ili ovo nisam ja? Ima li

pravo da kaže ne roditeljima ili rodbini ukolikorecimo ne želi da se identificira sa bilo kojomreligijom? Ima li pravo da sam otkrije ono što ga činisretnim i ono sa čime će se identificirati?

Generalno, da, ali… Dolazimo do velikog ali… Ukolikose mlada osoba odluči na neki veliki iskorak u odnosuna ono što se od njega očekuje? Ili ima samo prividnopravo na izbor sve dok bira ono što drugi od njegaočekuju.

Pravo mladih na identitet

Slikom da ti kažem

Budi ono što jesi i dozvoli drugima isto to pravo.

Ne govori ružno onome i o onome ko želi da ima poseban

identitet, koji nije većina.

Upregni svoje male sive ćelije i razmisli ko i kakav

želiš biti.

14

Ne ignorirajući činjenicu da su i muškarci nerijetkožrtve nasilja, u ovom tekstu ćemo malo više govoriti onasilju nad ženama i djecom jer statistički podaciukazuju na to da su ove dvije skupine više izloženenasilju.

Prema nekim svjetskim statistikama 75% su većešanse da žena bude žrtva nasilja svoga partnera iliosobe koju poznaje nego potpunog stranca na ulici.Ovo je jedna vrlo zabrinjavajuća statistika. Akouzmemo za primjer fizičko nasilje, navedenastatistika znači da je veća šansa da ženu udari osobakojoj vjeruje i koja bi je trebala zaštititi nego osobakoju prvi put susreće na ulici i za koju biste pomislilida je od te osobe potrebna zaštita. Ovdje na djeluimamo ne samo fizičko nasilje nego i osjećaj izdajekoji se rađa kod zlostavljanih žena jer njihov tjelesniintegritet narušava osoba koju ona voli i koja joj sezaklela na vjernost i vječnu ljubav.

Djeca su na sličan način izloženanasilju i za njih je daleko veća šansada nasilje nad njima čine roditelji kojibi ih trebali bezuslovno voljeti negoobični stranac na ulici. Da, roditeljikoji ih uče da ne vjeruju strancima, ihnerijetko svojim postupcima uče da ne

vjeruju ni roditeljima i da u konačnici postanu nasilniprema svojoj djeci.

Kako zaustaviti nasilje i svakome dati priliku da živiživotom u kojem nema nasilja? Tako što ćemoreagirati na nasilje i tako što ćemo pomoći komšinicikoju tuče muž i dječaku kojeg je mama izudarala jerje uprljao svoje hlače. Da, mi smo rješenje problema!

Pravo na život bez nasilja Naučimo zajedno

Konvencija Vijeća Europeo sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u

obitelji

Svrha ove Konvencije jest:a. zaštititi žene od svih

oblika nasilja te spriječiti, progoniti i ukloniti nasilje nad

ženama i nasilje u obitelji;b. pridonijeti suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i

promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca, uključujući

i osnaživanje žena;c. izraditi sveobuhvatni okvir, politike i mjere za

zaštitu i pomoć svim žrtvamanasilja nad ženama i nasilja u

obitelji;d. promicati međunarodnu suradnju radi suzbijanja

nasilja nad ženama i nasilja uobitelji;

e. pružiti potporu i pomoć organizacijama i tijelima nadležnim za provedbu

zakona učinkovitom suradnjom radi usvajanja sveobuhvatnog pristupa

suzbijanju nasiljanad ženama i nasilja u

obitelji.

15

Zašto baš prava starijih osoba? Nije valjda da su i starije osobe

marginalizirana i ugrožena grupa? Nažalost jesu. Koliko ste se samo puta, dok ste išli u školu javnim

gradskim prevozom, žalili na broj penzionera koji koriste prevoz u isto vrijeme kada i vi? Mnogo puta, zar

ne? Osim toga, šta oni imaju zauzimati mjesta tako rano kada

imaju čitav dan pred sobom i nemaju nigdjezakasniti? Je li tako? E pa, nije tako. Oni imaju istopravo da koriste javni gradski prevoz koji je, velikimdijelom i, finansiran iz njihovih plata dok su radili.Oni bi, realno gledajući, a s obzirom na poreze kojesu plaćali, trebali imati daleko više prava nego im mipriznajemo. Zato ćemo navesti samo par ideja kakobismo našim starijim olakšali dane u starosti:

1. Povećati socijalne usluge (npr. Pomaganje i pomoću kući za starije osobe) i njihovu dostupnost usvim dijelovima zemlje

2. Ubrzati procedure dobivanja penzije3. Starijima bez ikakvih primanja, obezbijediti

redovna primanja4. Organizirati lokalne akcije pomaganja starijim

osobama iz susjedstva5. Za slučaj izdržavanja zatvorske kazne

obezbijediti im uslove prilagođene njihovimgodinama

Slobodno nastavite listu!

Prava starijih osoba Moja baka

Ako sretneš moju baku, negdje samu na sokaku,

ti joj priđi srca laka, kao da je tvoja baka.

Pomozi joj, mali druže, jer je noge slabo služe,

a i oči teško vide, pa mi baka slabo ide.

Prepoznat ćeš moju baku, i po hodu i koraku,

i po bijeloj sijedoj kosi, i po štapu što ga nosi.

Kroz roj kola i auta, prevedi je preko puta,

da u vrevi bučnog grada, moja baka ne nastrada.

A kad baka dođe kući, sretno će joj srce tući, o tebi će, sva u sreći,

mnogo lijepa meni reći.

Ratko Zvrko

16

Uh, reći ćete, pa zar postoji još jedna kategorija ljudi za koje je

potrebno naglašavati ljudska prava? A mi ćemo reći da sve dok postoji ijedan čovjek na planeti

kojem su uskraćena ljudska prava trebaju postojati posebne kategorije ljudskih prava.

One su ustvari iste ali i nisu, nego su dodatnonaglašene, jer nažalost moramo dodatno naglasitiprava osoba sa invaliditetom.

Premda različiti zakoni u BiH reguliraju oblastzaštite prava osoba sa invaliditetom, nerijetko sedešava da se prava ovih osoba ne poštuju. U oblastizapošljavanja su najočigledniji primjeri. Iakopozitivni pravni propisi u BiH reguliraju obavezuzapošljavanja osoba sa invaliditetom, poslodavciuvijek traže načine kako da eskiviraju ove obaveze.Ponekad nam se čini da će poslodavac radije platitinemalu kaznu nego što će zaposliti osobu koja nemaiste fizičke mogućnosti kao neke zdrave osobe.

U ovom slučaju mi se zalažemo za diskriminaciju. Zapozitivnu diskriminaciju, to jeste! Dakle, apsolutnomislimo da osobe sa invaliditetom trebaju imatiprednost u zapošljavanju jer na taj način vraćamo dioduga za sve nepravde koje im društvo nanosi i za svepoteškoće sa kojima se suočavaju. Ih, reći ćete, a štaje sa vašim radim mjestom, vi ćete brže i bolje neštouraditi, vi ćete bez ičije pomoći nešto uraditi, vićete… Ali ko je vama dao pravo da uskratite nekomeko nije odgovoran za poteškoću koju ima, pravo daživi život dostojan čovjeka?

Prava osoba sa invaliditetomUN Konvencija o pravima osoba sa

invaliditetom

Član 1.SVRHA

Svrha ove Konvencije je unaprjeđenje, zaštita i

osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i osnovnih

sloboda osoba s invaliditetom, i unaprjeđivanje

poštivanja njihovog urođenog dostojanstva. Osobe s

invaliditetom uključujući osobe sa dugotrajnim fizičkim, mentalnim,

intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima, koje u

interakciji s različitim barijerama mogu

ometati njihovo puno i djelotvorno sudjelovanje u

društvu ravnopravno s ostalim članovima tog

društva.

Više možete pročitati na:http://www.mhrr.gov.ba/PDF

/Konvencija_bos.pdf

17

Ana: Joj! Stvarno nisamspremila geografiju, asigurno će me pitati!Enisa: Ali zar nisi dobiladanas ocjenu iz usmenogodgovora iz biologije ihemije?

Ana: Jesam, ali kakve to veze ima?Enisa: Pa ima itekakve veze. Tokom jednog nastavnogdana možeš biti ocijenjena putem usmenogprovjeravanja znanja najviše iz dva nastavnapredmeta. Ovo sam baš jučer pročitala na Zvaničnomweb portalu osnovnih i srednjih škola KantonaSarajevo.Ana: Baš ti hvala. To ću reći profesorici, samo temolim da mi ponoviš pa da zapišem.

Ahmed: Razrednice, Saša je u bolnici i njegova mamami je rekla da će biti u bolnici barem još mjesecdana. A meni je on pisao poruku da je zabrinut da ćepropustiti nastavu i da će pasti razred.

Razrednica: Dragi Ahmede, dobroje da se brineš za svoga druga, jasam o tome već razgovarala saSašinom mamom. Saša će dobitipotrebno obrazovanje u bolnici, adirektorica i ja idemo sutra uposjetu kod Saše da vidimo kakomi iz škole možemo pomoći Saši danastavi obrazovanje i da nam štoprije ozdravi.

Ahmed: Baš ste me obradovali razrednice. Mogu li ija sa vama u posjetu.Razrednica: Naravno da možeš Ahmede, samo prijenego kreneš sa nama, provjeri sa svojim roditeljimada li je u redu da ideš u posjetu.

Prava učenika Pojasnimo zajedno

Tvoja obaveza je da poštuješ svoje nastavnike.

Tvoje pravo je da pitaš sve što ti nije jasno. Ne zaboravi

da dizanjem ruke zatražiš riječ.

Obaveza nastavnika je da ti objasni sve što ti nije jasno i

da poštuje zakon i školske pravilnike.

18

Kako stari dobri debatni običaj nalaže prije negozapočnemo pisanje teksta, definirajmo pojmove:Autorsko djelo je generalno individualna tvorevina izoblasti književnosti, muzike, filma, kompjuterskogsoftvera, arhitekture, nauke i umjetnosti bez obzirana vrstu, način i oblik izražavanja.Autor je fizičko lice koje je stvorilo djelo bez obzirana to da li se radi o malom djetetu u vrtiću koje crtasunce, kuću i roditelje, inženjeru arhitekture kojiprojektira novu zgradu pozorišta ili samoukom slikarukoji radi na svom slikarskom djelu. Autor djela nemora uvijek biti jedno lice, to može biti i više licakoja zajednički stvaraju autorsko djelo.Ove smo definicije preuzeli od Instituta zaintelektualno vlasništvo BiH.Ne ulazeći u zakonske propise i zakonski okvir kojiregulira ovu oblast, bilo nam je zanimljivo čitati otome da i dijete u vrtiću postaje autor i da trebapoštivati i njegova autorska prava. (Naravno, znamoda su roditelji zakonski zastupnici djeteta donjegovog punoljetstva). Tako, sljedeći put kadabudete crtali ili pisali imajte na umu da ste vi autortog djela i da samo vi polažete apsolutno pravo naupotrebu toga djela.

Vaše nacrtano sunce je samo vaše dok vi ne kažete

drugačije. Vaša zgrada napravljena od prazne

kutije šibica je samo vaša. Vaša pjesma koju ste

posvetili onom slatkom dečku iz VI-3 razreda je

samo vaša i u školskom časopisu može biti objavljenasamo ako vi to dopustite, i gle još jednog čuda, nikovaše stihove ne može predstaviti kao svoje. Ako toučini, onda krši zakon.

Autorsko pravo Pojasnimo zajedno

Nacrtaj, oboji i napravi sve što želiš, i ti si autor.

Ako nešto napraviš sa prijateljem to je vaše

zajedničko autorsko djelo.

I što je najvažnije, uživaj u svome stvaralaštvu i ne

dozvoli nikome da ti oduzme radost umjetničkog

stvaranja.

19

Intelektualna svojina je širi pojam od autorskog prava i ona obuhvata i

autorsko pravo. Jednostavna definicija kaže da intelektualna

svojina obuhvata autorsko pravo i pravo industrijske svojine. O autorskom pravu smo

govorili ispred, a pravo industrijske svojine,

čini nam se, vrlo rijetko se spominje u javnosti. O ovom pravu puno više znaju samo stručnjaci.

Šta je pravo industrijske svojine?

Prava industrijske svojine čine:

-pronalazačko pravo (patenti, korisni modeli, topografije integrisanihkola, nove biljne sorte,

know-how)-pravo znakova

razlikovanja (žigovi, imena porekla i

geografske oznake, industrijski dizajn,

poslovno ime) -pravo konkurencije (suzbijanje nelojalne

konkurencije).(https://autorskaagencija.com/srp/pitanja/?conid=3

5)

Pravo na intelektualnu svojinuZašto ljudi viču kad su ljuti? - poučna

priča

Jednom je jedan stari mudrac, zatekao svoje

učenike kako se žestoko prepiru i viču jedni na druge. Njegovom pojavom rasprava je utihnula, a on je iskoristio

priliku da ih nauči jednu važnu životnu lekciju.

Upitao ih je: - “Zašto ljudi viču kad su ljuti?”

Učenici su razmišljali neko vrijeme, dok jedan ne

odgovori: - “Zato što izgube strpljenje - to je razlog”.“Ali, zašto bi vikao ako je

osoba pokraj tebe?” - upita učitelj.

- “Zar nije moguće govoriti tiho i lagano?”

Učenici su još neko vreme davali odgovore, ali nijedan

nije zadovoljio učitelja.Naposljetku je objasnio: -

“Kada su dvije osobe u svađi, njihova se srca jako udalje… Zato moraju vikati jedno na drugoga, kako bi njihov krik premostio udaljenost i kako bi se mogli čuti. Što su ljudi ljući, glasnije moraju vikati

jer je udaljenost među njima sve veća.

20

Zaštita intelektualne svojine zasnovana je na jednombroju principa usmjerenih na osiguranje poželjnogbalansa između privatnih i javnih interesa, isključivihprava i slobodne konkurencije.

Suština prava intelektualne svojine

nije u tome da ona daju pozitivna vlasnička

prava na kreacije uma. Suština je da je to

jedna vrsta preventivnog prava koje se odnosi na određene

tržišne aktivnosti drugih lica radi

sprečavanja neovlaštene komercijalizacije kreacija uma bez

saglasnosti vlasnika prava.

Važan međunarodni dokument koji se bavi pitanjemIndustrijske svojine jeste Pariska konvencija kojaje ratificirana više puta i čiji puni tekst možete naćina sljedećem linku:

https://www.ipr.gov.ba/upload/documents/dokumenti_podstranice/pravna-regulativa/bosanski/Me%C4%91unarodne_konvencije_i_ugovori_kojih_je_BiH_%C4%8Dlanica/pariska_konvencija_bos.pdf

Pravo na intelektualnu svojinuZašto ljudi viču kad su ljuti? - poučna

priča

Zatim je učitelj pitao: - “Što se dogodi kada se dvije

osobe zaljube?Ne viču jedno na drugo, već govore tiho i nježno. Zašto? Njihova srca su veoma blizu.

Udaljenost među njima je veoma mala.

A šta se dogodi kada se još više zaljube? Ne govore. Samo šapuću i još se više zbližuju u svojoj ljubavi…

Konačno, ne trebaju više ni šapat. Samo se gledaju i to je sve. Takve su dvije osobe

koje se vole.”

Onda je rekao: - “Kada se svađate, nemojte dozvoliti da

se vaša srca udalje, ne izgovarajte riječi koje bi vas mogle još više udaljiti jer će doći dan kada će udaljenost biti tako velika i nikad više

neće biti puta nazad.”

21

Ovo je još jedno pravo koje nam se može učinitipodrazumijevajućim, ali nije. Ustvari, koliko smoistraživali niti jedno pravo se nigdje nepodrazumijeva. Čak ni pravo na život.

Kada govorimo o pravu na slobodno okupljanje prijesvega mislimo na MIRNO okupljanje jer dakako danasilna okupljanja nisu dozvoljena. Međutim vrločesto, pod izgovorom sprečavanja nereda, vlastizabranjuju okupljanja građana i na taj način kršenjihova ljudska prava. Svakako apsolutna zabrana nijedobra ali nije dobra ni apsolutna sloboda. Za svakookupljanje bi trebali znati ko je organizator kao irazloge okupljanja. U Sarajevu i dijelovimaFederacije BiH su se 2014. godine dogodili nasilniprotesti u kojima su uništene zgrade političkihinstitucija i izuzev nekoliko pojedinaca niko nijeodgovarao jer „nisu postojali organizatori”, premda sudemonstranti imali skupe transparente koje očito„niko nije finansirao”… Epilog: uništene zgrade izajednička imovina, ozlijeđeni policajci. A sjećate lise Plenuma u Sarajevu? Mi ga se ne sjećamo jer očitoni njega niko nije organizirao…

Kada govorimo o udruživanju ni tu ne postojiapsolutna sloboda ali svakako da treba podržati nekaograničenja. Naime nije dozvoljeno udruživanje saciljem promoviranja fašizma. Barem otvorenog…

Pravo na slobodno okupljanje i ispoljavanje političkih uvjerenja

Kako reagirati na uvrede

Jedan čovjek je javno vrijeđao jednog mudraca : -

Ti si bezbožnik ! Ti si pijanica ! Lopov!

On se kao odgovor tim uvredama samo nasmiješio.

Jedan kicoš obučen u najbolje odijelo posmatrao je

tu scenu pa mu reče:- Kako možete tolerirati tako

nešto? Zar vas ne bole te njegove riječi?

On se ponovo nasmiješio i reče: - Idemo kod mene,

želim da vam darujem nešto.Kicoš ga je pratio do

prašnjave drvene sobe . Mudri čovjek je upalio

svjetlo i počeo da pretura po ormaru , gdje je pronašao

potpuno bezvrijedan dronjavi kaput. On ga baci na kicoša i kaza mu: - Probajte , to c ́e

vam sigurno odgovarati.Kicoš je uzeo kaput ,

pogledao u njega i ogorčeno rekao: - Šta će mi ove

prljave krpe? Ja sam dobro obučen, vi ste sigurno ludi ! -

I bacio mu kaput nazad .- Vidiš , - mudrac reče , - vi ne želite da prihvatite ove prljave krpe . Slično tome , ja nisam želio da prihvatim

te prljave riječi koje je čovjek uputio meni.

22

Admira je sjedila na klupi. Opet je sjedila sama na klupi

ispred škole. I dok su se njene

kolege iz razreda družile,

ona je čitala knjigu. Ona nije

pripadala sa njima. Oni su joj

dali nadimak „Romkinjica”. Ali nije to bio nadimak iz ljubavi ili nekedobronamjerne šale. Taj su joj nadimak dali nakon štoih je razrednica naružila kada je čula da je zovuCigančura. Admira nije vidjela razliku u nadimcima.Oba su značila mnogo predrasuda i mržnje. Admira seu prvom razredu srednje pokušala uklopiti u novusredinu. Sada je četvrti razred i već davno jeodsutala od pokušaja da se uklopi. Na ekskurziju nećeići zato jer ne želi, a ne zato jer nema novaca, kakoostali vole reći. U čitavoj školi samo je razrednarazumije. Razredna ju je uvijek gurala naprijed. ZbogAdmire se razredna i svađala sa kolegama jer jemislila da joj daju niže ocjene od onih koje jezaslužila. I jesu. Kada je trebala dobiti četiri izteške pismene iz fizike dobila je tri. Kada je reklaprofesoru da je pogriješio u ocjenjivanju vikao je nanju i rekao joj da laže i da je ista kao i „Svi oni…”.Jasno je bilo Admiri ko su „svi oni”. Dugo je vremenaželjala biti neko drugi. Zamišljala je da jeBošnjakinja, ili Srpkinja, uh ili možda Hrvatica. Mislilaje da bi joj bilo bolje tako. A onda je shvatila damržnja nema veze sa njom nego sa onima koji mrze.Kada je to shvatila Admira je sa ponosom govorila osvom romskom porijeklu.

.

Pravo na jednakost šansi Priče o bezuslovnojljubavi

Davno sam radila kao volonter u bolnici. Tada sam njegovala jednu djevojčicu, koja je bolovala od teške

bolesti. Jedina šansa za njen oporavak bila je transfuzija krvi od njenog petogodišnjeg starijeg brata, pošto je on preživio istu bolest i čudom

se oporavio. On je tako u svojoj krvi imao potrebna

antitijela da se bore sa ovom bolešću. Dakle, doktor je

dječaku objasnio situaciju i upitao ga, da li je voljan da daš krv svojoj sestri. On je oklijevao samo na trenutak ,

a zatim je mali dječak duboko uzdahnuo i rekao:

"Da, ja c ́u to uraditi, spasit ću život svojoj sestri".

Tokom transfuzije njegova sestra je ležala u krevetu do njega. Dječak je gledao sa

osmjehom na licu, ali postepeno je njegovo lice

postajalo sve bljeđe i bljeđe i osmjeh je nestao. On je upitao ljekara drhtavim glasom: "Da li c ́u početi

odmah da umirem?"Mali dječak je mislio da c ́eon morati dati da svu svoju krv da spase život svojoj

voljenoj sestri.

23

Ona i danas sjedi sama na klupi ali je čekaju brojneavanture. Zahvaljujući razrednici dobila je stipendijuda nastavi studij u inostranstvu. Studirat će engleskijezik i književnost. Jezici su joj uvijek bili jačastrana. Išli su joj dobro i francuski i njemački. Bilo jevrijeme da uđe u školu, u svoj, uskoro, bivši razred.Da li će joj nedostajati kolege? Ne baš. Nisu bilidobri prema njoj. Moguće da će joj nedostajatimladost i činjenica da nikada nije imala pravuprijateljicu. Ili prijatelja. Osim razredne.Ušla je u razred, sjela u svoju klupu u kojoj je sjedilasama već četiri godine. U razred je ušla razrednaiako nije bio predviđen njen čas. Ušla je i svimaobznanila da je Admira dobila stipendiju za odlazak uLondon i tražila je da joj razred čestita. Dobila jemlake čestitke. Razredna je znala da nisu bile iskreneali je održala govor o radu, redu i disciplini. I o tomekoliko je važno biti vrijedan kao Admira. Admiri jebilo i neprijatno, ali je bila i ponosna na sebe.Napokon su se isplatile sve one neprospavane noći isuze koje je prolila kada su je skoro svi iz škole zvalipogrdnim imenima. Kada je razredna završila, jednaučenica, Jelena, je prokomentirala da je Admira svedobila na pladnju zato što je Romkinja. Razredna jehtjela nešto reći ali je Admira zamolila za riječ irekla sljedeće: „Ja želim zahvaliti svima vama kojiste me isključili iz razreda i učinili da se osjećamusamljenom u prostoriji punoj ljudi. Zahvaljujući vamaja nisam imala drugog izbora osim da učim. Hvala vamza svaku zabavu koju ste organizirali bez mene.Tokom zabava ja sam učila. I čitala knjige. Hvala vami za svaku uvredu koju ste mi uputili. One su meučinile jakom. Ja vam želim sve najbolje u životu inadam se da vam nikada niko neće nešto dati ‘”napladnju’”na način na koji sam ja to dobila. Ne, dragimoji, nemamo jednake šanse, imamo samo slobodnuvolju kako da sve životne poteškoće prevaziđemo.”

Pravo na jednakost šansi Priče o bezuslovnojljubavi

Djevojčica je ukrašavala malu kutijicu sa zlatnim

omotnim papirom da je stavi pod jelku. Kada je otac saznao da je djevojčica

potrošila puno novca za rolnu ovog skupocjenog papira,

naljutio se i kaznio je.Međutim, sljedećeg jutra

djevojčica je donijela poklon za svog oca. "Ovo je za tebe, tata," rekla je ona . Kada je otvorio kutiju i vidio da je prazna, ponovo se naljutio.

"Zar ne znaš, da kada nekome daš poklon, trebalo bi da nešto bude u njemu?”

ozbiljno reče .Djevojčica je pogledala svog

oca sa suzama u očima. "Tata, ali poklon nije prazan, ispunjen sa mojim poljupcima,

za tebe". Otac je bio zapanjen. Osjećao se tako

neprijatno da je samo čvrsto zagrlio svoju kćerku i zamolio

je za oproštaj.Dugi niz godina svog života čovjek je držao tu zlatnu kutiju pored kreveta. Kad

god se osjećao tužno i slomljeno on bi otvorio kutiju

i mislio o ljubavi koju je njegova kćerka smjestila tu.

To bi mu uvijek popravilo raspoloženje.

24

Ivan: „Jao ljudi jeste meni bila dosadna lekcija oljudskim pravima koju smo danas imali iz demokratije.Prespavao sam čitav čas.”Selma: „Ma nije lekcija dosadna nego nastavnica nezna kako da je učini zanimljivom…”Tarik: „Meni nije bilo do života kada smo pričali opravu na život. Ništa nisam razumio.”Jelica: „Ja sam o ljudskim pravima učila na debatnojsekciji i super sam ih razumjela. Predlažem dakrenete sa mnom na debatnu sekciju pa da vidite očemu govorim.”Svi: „Nemamo šta izgubiti. Kontrolni je za dva dana.Idemo.”

--- Nakon debatne sekcije ---

Selma: „Bilo je super. Trebamjoš malo da naučim i mislim damogu dobiti peticu izkontrolnog.”Ivan: „Baš je bilo zanimljivo.Ja sam taman naučio da pravona život nije neprikosnoveno,

odnosno da u određenim državama možete bitiosuđeni na smrt ako niste poštovali zakon.”Jelica: „Da, ali je važno da uvijek kažemo daoduzimanje života mora biti tačno određeno zakonomi ne smije biti proizvoljno.”Tarik: „Meni je bilo super kada smo govorili o pravuna slobodu govora i da ova sloboda prestaje ondakada počinje govor mržnje.”Ivan: „Mislim da je najvažniji princip kod ljudskihprava da moje pravo prestaje tamo gdje počinjepravo neke druge osobe. Odnosno da svojim pravomne smijemo ugrožavati pravo nekog drugog…”Selma: „Baš tako. Ja nikada ne želim ugroziti tuđepravo”Svi: „Ni mi!”

Srednjoškolci o ljudskim pravima

Prihvati sebe

Jednom je, kažu bio jedan kralj koji je mogao da priča sa

biljkama, izašao je tako jednog dana u svoju baštu i vidio kako mu blijedi i umire svo cvijeće,

žbunje i drveće. Prišao je hrastu i upitao ga zašto blijedi i umire, a on mu je odgovorio da

je to zato što je tužan jer nikada neće biti visok kao bor. Bor je pak umirao od želje da daje grožđe kao vinova loza. A vinova loza je umirala jer nije mogla procvjetati kao ruža.

Ubrzo dok je išao kroz baštu i razgovarao sa biljkama našao je jedan predivan cvijet, potpuno

zdrav i svjež, silno mu se obradovao. Kada ga je upitao

zašto on nije tužan kada baš sve biljke u bašti jesu, dobio je

sljedeći od govor: - Mislim da je to prirodno, jer kad ste me

posadili, cilj vam je bio da vam uljepšam baštu, da lijepo

mirišem i razveselim vas. Da ste željeli, hrast, grožđe ili ružu vi bi ih posadili. Tako da mislim da ne mogu biti ništa drugo nego ono što jesam i pokušati da

razvijem svoje najbolje kvalitete.

Pogledaj sebe. Možeš biti samo to što jesi. Nemoguće je da postaneš neko drugi. Imaš izbor, možeš se radovati i

„cvjetati“ onakav kakav jesi ili možeš da blijediš i tuguješ ako

ne prihvatiš sebe.

25

Marko: „Hej Ivane, jesi ličuo da su Lejlu napali nekirazbojnici i oteli joj mobitel.Sad je u bolnici jer ju jejedan od razbojnika jakoudario. Pala je na pod i dobilapotres mozga.”

Ivan: „Nisam! Odakle ti to znaš?!”Marko: „Čitao sam jutros na onom popularnomportalu procitaj.ba, a i vidio sam u današnjim dnevnimnovinama ‘Papir’”Ivan: „Pa kako znaš da se radi o Lejli koju mipoznajemo.”Marko: „Svi podaci su pisali. I ime i prezime, i kolikogodina ima, tačno mjesto gdje se desilo, i čak jepisala i tačna klinika u kojoj je smještena ali sam tozaboravio.”Ivan: „To je grozno. Pa ona je, kao i mi, maloljetna imediji ne bi smjeli objavljivati ove podatke o njoj.Ugrožena joj je i privatnost ali i bezbjednost jer jerazbojnici sada mogu opet pronaći i u najmanju rukuzaprijetiti joj da nikome ne oda njihov identitet!”Marko: „Ma ja to znam, ali kako bismo znali o čemu ikome se radi. Kako bismo znali da recimo trebamoposjetiti Lejlu u bolnici.”Ivan: „Pa ako nam njeni roditelji ne kažu, vjerovatnoimaju razlog, moguće da ne žele da ugroze istragu, ilijednostavno ne žele ugroziti njenu bezbijednost.Mislim da je njeno pravo na privatnost ovdje isprednašeg prava da budemo informirani.”Marko: „Kada to tako kažeš, apsolutno se slažem stobom. Mislim da ću da pišem i portalu i dnevnimnovostima da su napravili prekršaj. Nadam se da ćebarem u budućnosti prestati da prave ovakvepropuste.”Ivan: „I ja ću isto uraditi. A pitat ćemo Lejlineroditelje da li je možemo posjetiti u bolnici.”

Mediji i prava djeteta

Ombudsmani o poštivanju ljudskih

prava djece u medijima

Na osnovu žalbi građana, ali i kontinuiranog praćenja izvještavanja medija o

aktualnim događanjima u društvu, posebno kada su u

pitanju djeca, Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i

Hercegovine zapažaju da je i dalje prisutna praksa

izvještavanja medija o slučajevima nasilja nad djecom

na način koji ne osigurava zaštitu njihovog identiteta i prava. Ombudsmeni posebno izražavaju zabrinutost zbog

posljednjeg slučaja vršnjačkog nasilja u Banjoj Luci

(maloljetnicu pretukle četiri vršnjakinje). ''Prema

saznanjima Ombudsmena, nadležne institucije su

povodom konkretnog slučaja reagirale i poduzimaju radnje u skladu sa svojim ovlastima i

nadležnostima. Međutim, snimak događaja se nalazi na

brojnim medijskim portalima i društvenim mrežama, što

dovodi do dodatne traumatizacije žrtve nasilja i

ugrožavanja prava na privatnost”, upozorava se u

priopćenju. https://www.bljesak.info/lifes

tyle/obitelj/ombudsmeni-upozorili-na-krsenje-prava-djece-u-medijima/216150

26

U novembru se obilježava Međunarodni dan djeteta sciljem ukazivanja na nužnost brige o djeci i maloljetnicima,zaštiti djece od zloupotrebe, nasilja i diskriminacije.Konvencija o pravima djeteta ističe ključne aspekte brigeo djeci.Ističe da se odrasli moraju brinuti o djeci. No je li totako? U prošlom ratu u BiH djeca nisu bila ni na koji načinzaštićena. Nažalost, mnogo ih je poginulo od geleragranata i, što je još monstruoznije, od snajperskog metka.Njegovo veličanstvo dijete nije bilo sveto. Dječiji tekzačeti život nije značio ništa.Neko je gledao dijete kroz nišan i pucao u njega. Oduzeomu život. Od Konvencije nije ostalo ništa. Samo malehumke u cijeloj BiH.Prošao je rat, a nakon toga su djeca počela učiti mrziti ibiti nasilnici. Nekima od njih život njihovih vršnjakapodjednako nije značio ništa kao ni onim starijim u ratu. Ugodinama poslije rata sve češće smo svjedočili surovimobračunima među djecom.Među tinejdžerima. I danas svjedočimo. Pitamo se odakletoliko netrpeljivosti među njima. Mi ih tome naučili,gospodo. Nisu sami od sebe. Djeca koja žive u mržnji,netrpeljivosti, huškanju i stalnom zazivanju nekog novograta rade samo ono što vide. Imitiraju odrasle kojima sezbog brutalnosti dive.Sjećam se razgovora s dvojicom dječaka od desetakgodina. Pitala sam ih ko im je uzor. Uglas su mi dali imejednog kriminalca. Pitala sam ih zašto, a njihov odgovor jeglasio: "Zato što svaki put u novinama ima nove tenisice,nove naočale i skupi motor". Nisu im, dakle, ovuoduševljenost udahnule kompjuterske igrice, kako čestovolimo reći sklanjajući odgovornost od sebe, nego mi,odrasli. Mi koji objavljujemo tekstove o kriminalcima kaouzoritim građanima čije fotografije zauzimaju naslovnicenovina i čiji prljavi posao postaje predmetom divljenja. Udječijim igricama uvijek postoji barem jedan pozitivan likkoji pobijedi, a nažalost u svijetu oko naše djece takvihjunaka nema.

Međunarodni dan djeteta

Deca su ukras sveta

Nema sveta ni planeteGde ne može stići dete,

Jer sve dečje staze vodeOd igre do slobode.

Cveće je ukras bašteLeptir je ukras cveta,

A deca puna mašteDeca su

Ukras sveta...

Lepe pesme tihe tajneSve ljubavi važne sjajne,Neka planu nek' se rode

Od igre do slobode.

Cveće je ukras bašteLeptir je ukras cveta,

A deca puna masteDeca su

Ukras sveta.

(Minja Subota)

27

Oko sebe vidimo i sveviše djece, tek pukedjece, prijestupnika,koje odrasli koriste zapomoć u pljačkama.Vidimo sve više djeceizbačene na ulicu jer onjima nema brige. Lošese ponašaju u školi. Štaučiniti? Brzo im sniziti

ocjenu iz vladanja, izbaciti iz svih školskih sekcija ikonačno ubaciti ih u naručje kriminalcima na ulici. Unjihovom životu su tada novi idoli koji ih objeručkeprihvataju i zloupotrebljavaju njihovo djetinjstvo.

Koliko puta smo samo prošli pored djece koja prose.Musave, čupave i nerijetko prljave djece kojoj rado damokoju paru vjerujući da smo uradili dobro djelo i zaslužilinagradu negdje drugdje. No je li to baš tako? Ili smo,zapravo, saučesnici najgoreg oblika zloupotrebe djece?Saučesnici smo u zločinu i ništa više od tog. Nema tudobrog djela. To dijete se neće najesti, dobiti novu odjećuili obuću, nego će novac dati onima koji su ih izbacili naulicu da prose. Koji su zloupotrijebili njihovu čednost ionemogućili im život zaštićen od zloupotrebe.

Stoga, svaki dan kad prođemo pored jednog djeteta, miprolazimo pored nas samih koji smo nekad bili djeca idjece koja će nekad biti mi. A kakvi smo to mi koji sepronalazimo u djeci?

IZVOR:

http://avaz.ba/vijesti/kolumne/325333/njegovo-velicanstvo-dijete

Međunarodni dan djeteta

Kako se sanja?

Treba nešto da se usniali kako?

Treba da se usni takoda ne bude baš ovako i

onako,već da bude i ovako i

onako.

Ako treba da se usni,onda - tako.

Kad kraičak levog oka sjaj zalije,

kad kraičak desnog oka bol zalije,

kad kraičak levog uha dah zalije,

kad kraičak desnog uha smeh zalije,

ne pitaj se ni: šta li je,ni: čemu je,ni: da li je?

Uzmi malo sna u šakui protrljaj oči svoje.

I odjednom znaćeš: to je.

Koje?Moje ili tvoje?

Ne benavi, svete plavi,ko da moje nije tvoje,ko da tvoje nije moje.

(Miroslav Mika Antić)

28

Stripom da ti kažem

Riječima da

pojasnimo...

Jednom su mirni stanovnici Zemlje pitali jednog veoma moćnog

čarobnjaka da zaustavi sve ratove i

krvoproliće na planeti.- To je jednostavno, -rekao je on. - Ja ću

uništiti svo oružje na Zemlji, i niko neće biti

u stanju da se bori.- To bi bilo odlično! -

uzviknuše ljudi.Čarobnjak je

upotrijebio svoju magiju i to bi urađeno,

nije više bilo oružja.Bio je mir na planeti, a većina onih koji su bili skloni da se bore, nisu

mogli da pronađu oružje.

Kada su konačno shvatili da je oružje

zauvijek nestalo, oni su napravili koplja od mladih stabala, i

ponovo započeli da povređuju jedni druge.

29

Stripom da ti kažem

Riječima da

pojasnimo...

Kada je čarobnjak čuo tako loše vijesti, on je

rekao:- Ne brinite. Ja ću uništiti svo mlado

drveće, pa ovi nasilnici neće biti u stanju da se bore. Poslije dva ili tri

dana bezuspješne potrage za mladim

stablima, pogodnih za izradu kopalja, buntovni ljudi počeli su da sijeku veliko drveće, kako bi od

njih napravili palice, krvoproliće je ponovo

počelo. Čarobnjak uništi svo veliko drveće, ali su ljudi počeli da izrađuju

noževe i mačeve od metala. On je uništio sav metal na planeti, a onda su oni počeli da bacaju

kamenice jedni na druge. Bilo je potrebno uništiti i kamenje, smatrao je čarobnjak. Tada su se

pobunili ljudi koji su zagovarali mir: - Svo

drveće je nestalo, nema metala ni kamena. Kako

da živimo, šta da jedemo? Ljudi će uskoro umirati i bez borbe. Ne, ovo je pogrešno rešenje problema! - zavapiše oni

.

30

Zdrava demokratija zahtijeva časno društvo. Trebali bismobiti časni, darežljivi, tolerantni i puni međusobnoguvažavanja.

Charles W. Pickering

Stripom da ti kažem

Riječima da

pojasnimo...

Čarobnjak je bio zbunjen:- Ne znam kako

da riješimo ovaj problem. Ljudi su pali u očajanje, nisu znali šta da rade. A onda se iz

gomile, jedan pametan dječak obratio

čarobnjaku. „Znam šta treba da uradite. Neka se ljudi osjećaju onako kako drugi vide njihove postupke. Ako je jedna

osoba povrijedila nekoga, neka osjeća tu istu bol, a

ako on donosi radost drugom, neka osjeća tu istu radost. Dakle, nikonikoga neće povrijediti, jer će odmah osjetiti

njegovu bol, i morat će da prestane.”

Svi ljudi su bili zadivljeni veličinom dječakove

ideje, a čarobnjak je odmah proveo njegovu

zamisao. Vratio je također svo drveće,

kamenje i metal, pa čak i oružje.

Od toga dana, niko na planeti nije pokušao da povrijedi svog bližnjeg.

Ljudi su počeli da pomažu jedni drugima i

nastavili da žive u harmoniji i radosti.

31

REKLI SU:

STIHOM DA TI KAŽEMRiječima da

pojasnimo...

Budi razlog za nečiji osmijeh, a nikako za

tugu.

Djeca su vojska najjača!

Nikad nemoj zaboraviti da ostaneš dijete.

rve suze djeteta su molbe, ako ih ne spriječitepostat će naredbe.

azborito je znati da su djeca naši sutrašnji suci.

ko postavite dijete pred TV da gleda loš program,televiziji neće biti ništa ali bi dijete moglo

da postane još gore.

jeruj, nikad ne umire onaj čovjek koji za sobomostavi djecu.

ko riješite sve probleme svoje djece, ona nećeimati druge probleme sem vas.

jeca i satovi se ne smiju neprekidno navijati.Treba ih pustiti i da idu.

er, kad se otac i majka između sebe ne ljube i nepoštuju, od koga će djeca naučiti da se ljube i

poštuju?

čovjek postaje najbliži sebi kad postigne onakvuozbiljnost koju ima dijete kad se igra.

ijela mudrost nije u batinama. Jer! Djeca nisubiftek koji treba tući da bi omekšao.

na kraju da ne zaboravimo svi:Čuvaj me od mudrosti koja ne plače, filozofijekoja se ne smije i veličine koja se ne klanjapred djecom!

32

KVISKOTEKA

Riječima da

pojasnimo...

U tabeli pored se nalaze pitanja na koja

možeš pronaći odgovore u ovim

Debatnim novostima. Stvarno nije teško.

Pokušaj sam/sama ili zamoli prijatelje da ti

pomognu i naučite nešto zajedno.

BONUS PITANJE: Znaš li zašto se

kviskoteka tako zove?

PITANJA

1. O kojim pravima žena smo govorili?

2. Šta mislite o pravu na jezik i kulturu?

3.Šta je za tebe pravo na život bez nasilja?

4. Šta misliš, imamo li svi jednako pravo na život?

5. Imamo li svi jednake šanse u životu?

6. Imaju li učenici prava?

7. Šta je pravo na mirno okupljanje?

8. Koja je razlika između autorskog prava i prava na intelektualnu svojinu?

9. Kada se obilježava Međunarodni dan djeteta?

10. O čemu govori pjesma u ovom izdanjuDebatnih novosti?

11. Koja su prava starijih osoba?

12. Koji je tvoj stav o ljudskim pravima općenito?

13. Poštuju li mediji prava djeteta?

14. Objasni svoj odgovor na prethodno pitanje!

15. Da možeš mijenjati svijet šta bi mijenjao?

33

Ova radionica je namijenjena osnovnoškolcima isrednjoškolcima, a cilj radionice je podučiti učesnikurazumijevanju potreba osoba drugačijih od nas.

Na početku radionice voditelj dijeli svim učesnicimazatvorene koverte u kojima se nalaze papiri različitih boja.Učesnici vade papire i staju u grupe prema bojama koje sudobili. Njihov zadatak je da zajedno kreiraju svoju listuprava, ali ne kao listu poznatih prava nego ono što bi onivoljeli imati kao pravo. Npr:- Pravo na jednu besplatnu čokoladu dnevno- Pravo na besplatan Internet- Pravo da imam mačku za kućnog ljubimca- Pravo da svaki dan pojedem hamburger- Pravo da imam biciklNakon što ovo urade, učesnici razmjenjuju ideje koje sustavili i zatim se prave grupe osoba koje su tražile iste ilislične stvari i zatim oni formiraju grupe. Tada dolazi domiješanja različitih boja papira jer neko ko je imao crvenipapir je mogao tražiti pravo na besplatan Internet, kao ineko ko ima plavi papir.

Na ovaj način se želi pokazati da nam interesi mogu bitirazličiti i da možemo pripadati različitim etničkimskupinama ali da imamo slične ciljeve za koje se borimo.

URADI SAM

Ala je lep ovaj svet

Ala je lepOvaj svet,

Onde potok,Ovde cvet;Tamo njiva,Ovde sad,Eno sunce,Evo hlad!

Tamo Dunav,Zlata pun,

Onde trava,Ovde žbun,

Slavuj pesmomLjulja lug.

Ja ga slušamI moj drug.

(Jovan Jovanović Zmaj)

34

Dragi naši čitatelji,

Došli smo do kraja još jednog izdanja Debatnih novosti koje

su posvećene poštivanju ljudskih prava. Nadamo se da

ste, čitajući ove novosti, uspjeli saznati nešto novo, i da ćete sve ono što ste naučili rado

podijeliti sa drugima. Dok smo kreirali ovo izdanje, i mi smo mnogo toga naučili, i mi smo saznali nešto novo, i svečano

obećavamo da ćemo nastaviti da govorimo o ljudskim pravima. Zašto? Zato što za rješenje

problema kršenja ljudskih prava nije dovoljna jedna, dvije, tri publikacije, ili jedna, dvije, tri

debate, nije dovoljno, ali jeste dobra osnova. Do kadatrebamo govoriti o ljudskim pravima? Pa… Sve dok postojiijedna osoba kojoj su ugrožena ljudska prava ili koja smatrada su joj ugrožena ljudska prava, ne smijemo prestatizagovarati za poštivanje ljudskih prava.

Možda ćete reći da ako neko samo smatra da mu se kršeljudska prava, a ona se krše, to nije problem… Ali jeste. Toje znak da se osoba ne osjeća bezbijedno u demokratskomdruštvu. To znači da osoba ima neki strah, opravdan ili ne,važno je da pomognemo toj osobi. Njene pritužbe nesmijemo olako odbaciti nego trebamo učiniti sve kako bi seosoba osjećala bezbijedno i kako bi postala građanin kojiima povjerenje u državne institucije. To je ono što namatreba. Povjerenje. I u državne institucije ali i u jednih udruge.

UMJESTO KRAJA

Riječima da pojasnimo...

Deca se ne prave od mame

i ne prave se od rode.Ne veruj.

To su priče.

Prave se od gotovih beba

da sama na sebe liče.

Da tegle svoje suzei dušei ponosi zube.

I sama sebe da lažu.I sama zbog sebe

ogrube.

I da su nežna zbog sebe

I sama zbog sebe sama.

Deca su sebi i rodai sebi i tata i mama.

I sve se dalje ređakao na vodi krugovi:deca su sama sebi

i snovi i srećai drugovi.

I sama sebi sve otmu.I sebi sve podare.

I kao igračka sebeod jedne bezazlene

bebenaprave,

ili pokvare.(Miroslav Mika Antić)

35

Debatne novosti Naše priče za sve IIINovembar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka [email protected]

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts