unipu.hr brosura low-2... · 2020. 2. 13. · Rojnića (Medulin, 1908. – Pula, 1981.) Knjižnica je od 1951. godine primala obvezni primjeraka tiska s područja Hrvatske, a od 1958.

Sveučilišna knjižnica u Puli Adresa: Herkulov prolaz 1, 52100 Pula

Telefon: ++385 (0)52 213 888 Telefax: (052) 214 603E-mail: [email protected]

Mrežna adresa: http://www.skpu.hrOsnivač: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Radno vrijeme: radnim danom 8 - 20, subotom 8 - 13

70 godinau službi znanosti, obrazovanja

i očuvanja kulturne baštine (1949. – 2019.)

Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Izdavač: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišna knjižnica

Za izdavača: prof. dr. sc. Alfio Barbieri

Autori tekstova: Tijana Barbić-Domazet, Bruno Dobrić, Aleksandar Ćatić, Damjana Frančić, Tea Grujić, Ivan Kraljević, Ester Krznarić, Ruža Šutalo, Loris Šorc, Vanessa Toić

Uredništvo: Bruno Dobrić, Nives Franić, Tea Grujić

Prijevod sažetka na talijanski: prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić

Fotografije: Đani Celija, Igor Zirojević, Josip Vretenar, Sergio Gobbo

Grafičko oblikovanje i prijelom: Slaven Legović

Tisak: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Na koricama: karta Istre iz izolara S. Pinargentija iz 16. stoljeća

ISBN 978-953-8278-33-4

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Puli pod brojem 150329058.

Sadržaj:

Riječ Rektora ....................................................................................................................................................... 4

Predgovor ..............................................................................................................................................................5

Povijest Knjižnice i knjižničnog fonda (1949. – 1994.) ..................................................................................7

Djelatnost Knjižnice ......................................................................................................................................... 15

Knjižnični fond, zbirke, spomen-sobe i ostavštine..................................................................................... 17

Sveučilišna knjižnica u sklopu Sveučilišta u Rijeci (1994. – 2006.)...........................................................25

Knjižnica kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (od 2006.) .......................................................26

Prilozi....................................................................................................................................................................35

6

Riječ Rektora

Sveučilišna knjižnica u Puli danas djeluje u sastavu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od njegovog osnivanja 2006. godine, kao potpora nastavnom, znanstvenom i stručnom radu ove najveće visokoobrazovne institucije u Istri. Time dopunjuje svoju djelatnost matične regionalne knjižnice koja, bogatstvom knjižnog fonda kao najveća knjižnica u Istri, pruža usluge brojnim ustanovama, pravnim osobama i korisnicima diljem Istre i šire.

No, početak njezinog djelovanja seže daleko u poslijeratno razdoblje davne 1949. godine te je ove godine zaokru-žila svojih sedam desetljeća kontinuiranog rada u različitim organizacijskim ustrojstvima, pod drugim imenima, ali uvijek svesrdno ulažući napore u zadovoljavanje kulturoloških potreba građana, svih generacija, stručnjaka, akademske zajednice, ustanova i gospodarskih subjekata, svih prijatelja i ljubitelja knjige.

Skrovita u tihom kutku tik iznad gradske vreve, tih je minulih desetljeća primala u svoje okrilje sve one željne blagodati mirnog utočišta znanja i promišljanja, poput otočića sa škrinjicama blaga, prepunima bogate kulturne baštine koju pomno njeguje i čuva za buduće generacije.

Naizgled nezapaženo, iako u samom središtu grada i na još nekoliko lokacija, Sveučilišna knjižnica dala je Puli i Istri biljeg bez kojeg ne bi danas bile iste ni pulske vizure, ni istarski dosezi u knjižničnoj djelatnosti i kulturi. Postupno je mijenjala i razvijala komunikaciju s javnošću, prodirala u sve brojnije segmente društvenog i kulturnog života te sve raznovrsnijim programima, utkala je svoje aktivnosti u svakidašnje tijekove zajednice u svom bližem i daljem okružju, svjedočeći povijesnim zbivanjima, prilagođavajući se novim društvenim potrebama, digitaliza-cijom, suvremenim tehnologijama, koliko god da joj je skromna materijalna osnova djelovanja to omogućavala.

Uz širu općedruštvenu funkciju, priznajemo da je u svojim njedrima krila i one davne školske uspomene, mirisima pisanih tragova mudrosti, pozivala prisjećanja duboko u djetinjstva nekad razigranih školaraca, danas vrsnih znalaca i stručnjaka, ali i svih onih koji su od malih nogu bili i ostali vjerni knjizi, podani obzorjima koja se otvaraju svima željnima putovanja u tom beskraju svijeta knjiga…

Rektorprof. dr. sc. Alfio Barbieri

7

Predgovor

Ovom publikacijom koja izlazi u povodu 70. obljetnice rada Sveučilišne knjižnice želimo ukratko predstaviti javnosti najvažnija zbivanja iz povijesti ove ustanove u rečenom razdoblju, pojedine zbirke po kojima je ona prepoznatljiva u Hrvatskoj i susjednim zemljama, te pojedine uspješne programe i projekte koje je ostva-rila – najčešće u suradnji s drugim ustanovama i udrugama – uz potporu Ministarstva kulture RH, Istarske županije, Grada Pule i sponzora.

Sveučilišna knjižnica (ranije Naučna biblioteka) čuva baštinu koja je starija od 70 godina njezine povijesti – jer ona nastavlja stopedesetgodišnju tradiciju prikupljanja, čuvanja i prenošenja na buduće naraštaje pisane kulturne i znanstvene baštine koju je prikupljalo i sačuvalo više od tri generacije osnivača, darovatelja, podupiratelja i knjižničara knjižnica čije je fondove ova knjižnica naslijedila: Carske i kraljevske Mornaričke knjižnice (K. u. k. Marine-Bibliothek, osnovana 1802. g. u Veneciji), Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca provinciale dell’Istria), knjižnice pulskog Mornaričkog kasina (Marine-Kasino Bibliothek), Gradske knjiž-nice (Biblioteca Civica), kao i ostavštine – rukopise, partiture, knjige – pojedinih istaknutih Istrana (Pietra Kandlera, Carla De Franceschija, Tomasa Lucianija, Pietra Stancovicha, Antonija Smareglie, Mije Mirkovića, Eduarda Čalića, Matka Rojnića, Slavka Zlatića i drugih.

Ovom prigodom izražavamo zahvalnost prethodnim vlasnicima Knjižnice – Općini Pula, odnosno Gradu Puli (koji je to bio od 1961. do 1994. godine) i Sveučilištu u Rijeci (od 1994. do 2006. g.). Zahvaljujemo bivšim i sadašnjim rektorima, prorektorima i članovima Senata našeg matičnog Sveučilišta – Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli – koji su tijekom posljednjih trinaest godina bili pouzdana potpora Knjižnici u organizaciji pružanja usluga studentima i nastavnicima Sveučilišta. Zahvaljujemo Istarskoj županiji koja kontinuirano sudjeluje u financiranju djelatnosti Knjižnice od interesa za našu županiju te Ministarstvu kulture RH i Gradu Puli koji financiraju pojedine projekte i programe Knjižnice. Hvala ustanovama, udrugama i pojednicima koji su svojom suradnjom s Knjižnicom pomogli realizaciju pojedinih programa.

S posebnom se zahvalnošću sjećamo prvih knjižničara i knjižničarki iz Sveučilišne knjižnice u Zagrebu (danas Nacionalne i sveučilišne knjižnice) koji su prve četiri godine rada Knjižnice (1950. – 1953.) kao v.d. rukovodi-telja Knjižnice postavili temelje Naučnoj biblioteci i poslijeratnom knjižničarstvu u Istri: Šime Jurića, Vjere Bendiš i Vere Bonifačić kao i knjižničara Zlatka Vincea, također i nekadašnjeg ravnatelja Sveučilišne knjižnice u Zagrebu Matka Rojnića i drugih ravnatelja i djelatnika te ustanove koji su podupirali djelatnost Knjižnice i pomagali pri osposobljavanju njezinih stručnih djelatnika. Zahvaljujemo kolegicama i kolegama sveučilišnih, znanstvenih, narodnih i drugih vrsta knjižnica na dugogodišnjoj suradnji.

Ubrzo nakon osnivanja Naučna biblioteka je postala matična ustanova za sve knjižnice na području Istre te je pomogla osnivanje i razvoj drugih knjižnica u Puli i cijeloj Istri i stručno osposobljavanje knjižničara koji su radili u njima. Pored toga, skrbila je o baštinskim knjižnicama i zbirkama u pojedinim ustanovama (poglavito muzejima i samostanima) u Istri i pomagala je njihovo uređenje u svrhu omogućavanja korištenja njihove knjižnične građe.

8

Nakon što je postala sveučilišnom knjižnicom s primarnom zadaćom pružanja potpore znanstvenom, nastavnom i stručnom djelovanju svoje matične ustanove Knjižnica je ostala otvorenom za sve koji teže za znanjem, vjerna tradiciji knjižnica, za koje je znameniti njemački filozof Leibniz – koji je izvjesno vrijeme radio kao knjižničar – rekao da su: „...riznice, ali ne riznice koje svoja vrata strašljivo zatvaraju pred pohlepnim rukama, nego riznice koje širokom rukom dijele svoje blago, jer tim se više obogaćuju, što se više iz njih crpi.“

Slijedeći tu plemenitu zadaću, vjerujemo da će Sveučilišna knjižnica i nadalje – kao i tijekom prethodnih 70 godina – „širokom rukom dijeliti svoje blago“ koje je baštinila od prethodnih generacija.

voditelj Sveučilišne knjižnicedr. sc. Bruno Dobrić, knjižničarski savjetnik

9

Povijest Knjižnice i knjižničnog fonda (1949. – 1994.)

Knjižnica je osnovana krajem 1949. godine u Puli u gospodarski i društveno (pogotovo demografski) teškim povijesnim okolnostima – četiri i pol godine nakon završetka Drugog svjetskog rata krajem kojega je u save-zničkim bombardiranjima srušena gotovo trećina zgrada u gradu i dvije godine nakon iseljavanja (egzodusa) najvećeg dijela talijanskoga stanovništva iz grada.1 U vrijeme osnivanja Naučne biblioteke Pula je imala oko 19 000 stanovnika, a velika većina njih doselila je u grad na samom kraju 1940-ih.

Kulturnu i obrazovnu važnost ove knjižnice za Pulu i cijelu Istru moguće je sagledati tek ako se ima u vidu da je to najstarija sačuvana javna knjižnica u Istri s većim brojem knjiga na hrvatskom jeziku.2

U srpnju 1949. Ministarstvo kulture Narodne republike Hrvatske (u nastavku: NRH) i Komitet za naučne ustanove, Sveučilište i visoke škole – Odjel za naučne ustanove NRH (u nastavku: Komitet) dogovorili su da se iz fonda pulske knjižnice Biblioteca Cittadina del C. P. Cittadino di Pola (Gradska knjižnica Narodnog odbora građana Pule) – što je nakon prestanka angloameričke uprave u jesen 1947. g. bio naziv za bivšu Pokrajinsku knjižnicu Istre (Biblioteca provinciale dell’Istria) – izdvoji posudbeni fond knjiga koji će postati sastavni dio fonda nove Gradske posudbene knjižnice (Biblioteca Cittadina /circolante/).3 Preostali dio knjiga znanstvenog karaktera trebao je postati sastavni dio fonda nove knjižnice Biblioteca Culturale Cittadina di Pola koja će biti pod neposrednom nadležnošću Komiteta.4 Nakon toga je Komitet 21. prosinca 1949. godine donio Rješenje o osnivanju Naučne biblioteke u Puli i preuzeo je obvezu njezina financiranja iz republičkog proračuna.

U spomenutom Rješenju navedene su dvije osnovne zadaće ove ustanove: pomaganje znanstvenog rada i prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru.5 Te su zadaće ostale do danas prioriteti njezina djelovanja. Slijedom prve navedene zadaće, ova ustanova od 1979. godine obavlja sveučilišnu funkciju, a 2006. godine uključena je u novoosnovano Sveučilište Jurja Dobrile u Puli kao jedna od njegovih sastavnica; slijedom druge zadaće nastao je bogati fond Zavičajne zbirke Histrica.

1 U jesen 1947. godine, nakon priključenja Pule Hrvatskoj (u SFR Jugoslaviji), nakon završetka angloameričke uprave, oko 27 000 stanovnika Pule optiralo je za talijansko državljanstvo i iselilo u Italiju.2 Godine 1920. fašisti su spalili Javnu pučku knjižnicu – prvu hrvatsku javnu knjižnicu u Puli (osnovanu 1909.) – zajedno sa zgradom Narodnog doma u kojemu je bila smještena. 3 Odlukom Narodnog odbora općine Pula 1957. godine osnovana je Općinska knjižnica i čitaonica Pula (danas Gradska knjižnica i čitaonica Pula) kao posudbena knjižnica. Početni fond od 3600 knjiga dobila je od Naučne biblioteke u Puli.4 „Podjela knjižnog fonda Biblioteca Cittadina di Pola (Gradska knjižnica Pule)“ (Pula, No. 42512-VII-1949.). Arhiv Sveučilišne knjižnice u Puli (u nastavku: Arhiv SKPU).5 „Osniva se Naučna biblioteka u Puli sa zadatkom da pomaže naučni rad, a napose da prikuplja i obrađuje bibliotekarsku građu koja se odnosi na Istru.“ Rješenje o osnivanju Naučne biblioteke u Puli, Zagreb, 21. 12. 1949. Rješenje je potpisao predsjednik spomenutog Komiteta dr. M. Protega. (Prijepis Rješenja čuva se u arhivi Sveučilišne knjižnice u Puli).

10

Rješenjem o osnivanju ovoj ustanovi je kao „početni knjižni fond“6 dodijeljen fond Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca provinciale dell’Istria) s oko 43 000 svezaka knjiga i periodike. Budući da u Puli u vrijeme osnutka Knjižnice nije bilo školavanih knjižničara, temeljem rješenja spomenutog Komiteta izdanog 27. 12. 1949., knjiž-ničar Sveučilišne knjižnice u Zagrebu (kasnije Nacionalne i sveučilišne knjižnice) Šime Jurić (Sinj, 1915. – Zagreb, 2004.) upućen je privremeno na rad u Naučnu biblioteku „da do daljnjega vrši dužnost njezinog privremenog rukovodioca“ sa zadaćom organiziranja djelatnosti novoosnovane knjižnice. Njegovim dolaskom u Pulu u siječnju 1950. Knjižnica je započela s radom. Jurić je na toj dužnosti ostao do 1. 10. 1950., nakon čega je odlukom Mini-starstva za nauku i kulturu NRH na istu funkciju – također privremeno – postavljena knjižničarka Sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vjera Bendiš (Škaljari, Boka kotorska, 1917. – Zagreb, 2015.) do 1954. g., a nakon nje Vera Bonifačić (Pula, 1918. – Zagreb, 1985.) od 1952. do 1953. godine. 7 U ožujku 1954. Gradski narodni odbor u Puli imenovao je Vitomira Ujčića (Pazin, 1910. – Pula, 1999.) direktorom Knjižnice (na toj je funkciji ostao do 1966.).

Zbog nepovoljnih povijesnih okolnosti nakon Prvog svjetskog rata8 (1918. – 1945.) prilikom osnutka Naučna biblioteka je imala tek desetak knjiga na hrvatskom jeziku, a uz to u gradu nije bilo školovanog knjižničara koji bi znao hrvatski jezik. Pored toga, pripadnici hrvatske etničke zajednice koji su nakon 1918. školovani u talijan-skim školama uglavnom nisu znali hrvatski. U pogledu spomenutih knjiga i knjižničara ova je ustanova počela od nule. Stoga su u početku kupnjom i darovima nabavljane uglavnom knjige na hrvatskom jeziku. Nabavu knjiga, uvez oštećenih knjiga, plaće zaposlenika i materijalne troškove ustanove financirao je republički Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu. Pored novih knjiga, v. d. ravnatelja Šime Jurić iz antikvarijata je nabavljao stare hrvatske knjige9 (npr. rijetke knjige kao što su rječnici hrvatskog jezika J. Mikalje (1649.), A. Jambrešića (1742.), I. Belostenca (1740.) i drugih jezikoslovaca). Zauzimanjem direktora Sveučilišne knjižnice u Zagrebu Matka Rojnića (Medulin, 1908. – Pula, 1981.) Knjižnica je od 1951. godine primala obvezni primjeraka tiska s područja Hrvatske, a od 1958. stekla je zakonsko pravo na obvezni primjerak.

Godine 1954. Knjižnica je imala oko 50 000 svezaka knjiga i oko 20 000 neobrađenih knjiga pristiglih početkom 1950-ih iz raznih ustanova u Istri – iz knjižnica bivših talijanski srednjih škola,10 državnih ustanova Kraljevine Italije koje su nakon Drugog svjetskog rata podržavljene, kao i iz pojedinih crkvenih ustanova kojima je nakon

6 „Početni knjižni fond za spomenutu biblioteku sačinjavati će knjige bivše Pokrajinske biblioteke u Puli koje će preostati nakon što komisija imenovana po ministru prosvjete NRH i Komiteta za naučne ustanove, Sveučilište i visoke škole izluči knjige posudbenog karaktera.“ Rješenje o osnivanju Naučne biblioteke u Puli. Navedeno izlučivanje knjiga posudbenog karaktera bilo je namijenjeno Gradskoj posudbenoj knjižnici; provedeno je nakon revizije fonda knjižnice 1953. ili 1954. g.7 Do 1954. službeni pečat Knjižnice imao je dvojezični tekst: „Naučna biblioteka / Biblioteca scientifica“.8 Nakon pripojenja Istre Kraljevini Italiji pod fašističkom vlašću uslijedila je prisilna talijanizacija pripadnika hrvatskog i slovenskog naroda u Istri, zatvaranje ne-talijanskih škola i zabrana hrvatskog tiska.9 U prvom tromjesečju 1950. nabavljeno je oko 500 knjiga na hrvatskom jeziku, uz obrazloženje bibliotekara Š. Jurića „da se nastoji sistematski upotpuniti prazninu u starijoj hrvatskoj znanstvenoj i beletrističkoj literaturi.“ Težište nabavki bilo je na publikacijama koje govore o Istri. Izvještaj o radu, Pula 28.4.1950. Arhiv SKPU. U 1950. g. kupljeno je 1784 knjiga. Zamijenjana su stakla na prozorima koji su razbijeni pri ratnom bombardiranju Pule (četiri godine ranije). Na kraju godine v.d. upravitelja izvještava da bi trebalo pretipkati kataložne listiće „ali nema ni listića ni urednog pisaćeg stroja.“10 U pojedinim knjižnicama zatečene su i knjige na njemačkom jeziku iz njemačkih srednjih škola koje su bile ukinute nakon talijanskog zaposjedanja Istre 1918. godine.

11

rata država zaplijenila imovinu.11 Knjižnica nije imala dovoljno školovanih knjižničara za obradu fonda knjiga koji se na taj način sve više nagomilavao.12 Pored poslova u Knjižnici, Vjera Bendiš je na zahtjev Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NRH obilazila i nadzirala rad knjižnica u Rovinju, Poreču i drugim istarskim gradovima.

Prvih godina je broj korisnika Knjižnice bio mali, pa 1954. godine knjižničar (kasnije poznati jezikoslovac) Zlatko Vince (1922. – 1994.) u članku objavljenom u tjedniku Glas Istre sa žaljenjem primjećuje da „...još uvijek za bibliotekom premalo interesa pokazuju naši ljudi u Puli“.13 Broj korisnika Knjižnice postupno je rastao: 1950. godine bilo je 355, a 1951. 787 upisanih korisnika. Do 1954. u ustanovi su radila tri do četiri zaposlenika, od kojih je samo jedan bio bibliotekar („bibliotekar-rukovodilac“), a 1956. bilo je sedam zaposlenika – od toga tri bibliotekara. Zbog nedostatka zaposlenika prvih deset godina radilo se samo u jednoj smjeni.

Početkom 1960-ih godina U Puli se osnivaju prve dvije visokoškolske ustanove - Viša ekonomska škola (osnovana 1960. g.) i Pedagoška akademija (osnovana 1961. g.), pa Knjižnicu koristi sve veći broj studenata i nastavnika.

Godine 1961. vlasništvo i osnivačka prava prenijeta su na Općinu Pula.

Budući da je Knjižnica prilikom osnivanja preuzela fond Pokrajinske knjižnice Istre, koja se od 1930. nalazila u zgradi bivše njemačke državne gimnazije (Slika 1) (danas sjedište Arheološkog muzeja Istre), Knjižnica je do 1968. dijelila tu zgradu s Arheološkim muzejom Istre. Bila je smještena na prvom katu iste zgrade (Slika 2), no budući da se stalnim pristizanjem obveznog primjerka14 i knjiga izlučenih iz talijanskih školskih knjižnica (pretežito na talijanskom jeziku)15 i drugih ustanova u Istri povećavalo opterećenje podova i zidova, 1959. godine komisija inženjera upozorila je na mogućnost „katastrofalnih posljedica od urušavanja stropova i zidova zgrade“, zbog čega je 1961. g. inspekcija rada na temelju stručnog nalaza zabranila rad i zadržavanje u prostorijama Knjižnice. Od 1961. do 1964. godine Knjižnica je bila zatvorena za korisnike. Tone Peruško je 1963. godine javno apelirao – u članku naslovljenom „Mrtvi kapitali u Puli“ objavljenom u časopisu Riječka revija – da se pronađe zgrada za smještaj bogatog knjižničnog fonda Knjižnice koji je bez korisnika bio „mrtvi kapital“.16

11 Npr. temeljem sudske odluke nacionaliziran je fond stare knjižnice bivšega benediktinskog samostana u Dajli s oko 4000 svezaka knjiga. Nakon osamostaljenja Hrvatske knjige su najvećim dijelom vraćene Porečkoj i Pulskoj biskupiji.12 Do 1953. bio je zaposlen samo jedan „bibliotekar-rukovodilac“ koji je bio privremeno upućen iz Sveučilišne knjižnice u Zagrebu13 Glas Istre, 18.V.1954.14 Obveza nakladnika, tiskara ili autora da predaju jedan ili više primjeraka svojih publikacija središnjoj knjižnici (obično nacionalnoj) ili većemu broju knjižnica. God. 1960. putem obveznog primjerka u Knjižnicu je pristiglo 6700 knjiga, a kupljeno ih je 200. Izvještaj o radu u 1960., Pula 30.3.1961. Arhiv SKPU.15 Npr. 1950.g. Knjižnica je preuzela 3313 knjiga iz Učiteljske škole u Puli, 264 knjiga iz Talijanske gimnazije u Rovinju, 3500 knjiga iz Hrvatske gimnazije u Puli i 5210 knjiga iz pulskog Circola (talijanskog kulturnog doma). God. 1954. u Knjižnici više nije bilo prostora za smještaj knjiga. Glas Istre, 18. 5. 1954.16 „Pula (…) mora imati (veliku – op. B.D.) Naučnu biblioteku (…). Ne samo zato što je ta biblioteka izrasla i rasla za vrijeme Austrije i za vrijeme Italije, nego i zato što je takva ustanova neophodan instrumenat za obrazovanje i stručnih i naučnih kadrova, kojih istarski Hrvati nisu ni za vrijeme Austrije ni za vrijeme Italije mogli imati, a koji su potrebni kao nasušni kruh baš ovome kraju, koji je ipak, bar po svom graničnom položaju, u izuzetnom položaju.“ Peruško, Tone, Mrtvi kapitali u Puli“, u: Riječka revija, br. 5/1963.

12

Slika 1. Zgrada njemačke Državne gimnazije u kojoj je od osnutka do 1968. g. bila smještena Naučna biblioteka ( fotografija ateljea De Jongh Frères iz 1902. godine iz zbirke fotografija Sveučilišne knjižnice)

13

Slika 2. Čitaonica na prvom katu zgrade bivše njemačke Državne gimnazije (1960-ih godina)

Godine 1964. Pokrajinska knjižnica preseljena je u tzv. „vanjsko spremište“ u susjednoj zgradi – bivšoj školskoj sportskoj dvorani, čime je taj dio fonda ponovno bio na raspolaganju korisnicima. Konačno je 1968. g. – kada je direktor ustanove bio Miho Debeljuh – Knjižnica preseljena u zgradu koja je sagrađena 1908. kao državna realka na njemačkom jeziku (Slika 3). Adaptacija zgrade, koju su financirali republička vlada i Općina Pula uz potporu brodogradilišta Uljanik i drugih pulskih poduzeća (Elektroistra, 3. januar i dr.) trajala je dvije godine. Ukupna površina raspoloživog prostora je oko 1500 m², što se vrlo brzo nakon preseljenja pokazalo nedovoljnim za smještaj cjelokupnog fonda. Kad je 1975. godine u Pulu iz Beča vraćeno oko 20 000 svezaka bivše Mornaričke knjižnice (K. u. k. Marine-Bibliothek), zbog nedostatka prostora u glavnoj zgradi za njezin smještaj u „vanjskom spremištu“ je izgrađena međukatna konstrukcija na koju je smješten taj fond.

Nakon preseljenja ustanova je imala 12 zaposlenika (od toga tri bibliotekara i dva pomoćna bibliotekara). Broj upisanih članova je rastao: 1968. bilo ih je 497 (76 studenata, 52 nastavnika i 283 učenika srednjih škola starijih od 16 godina), 1969. bilo je 717 upisanih članova, 1971. njih 937, a 1974. bilo ih je 1500. Godine 1974. bilo je 14 zaposlenika, no s korisnicima se još uvijek radilo samo u jednoj smjeni.

Tijekom 1970-ih za stručno označivanje knjižnične građe počinje se koristiti Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) i započinje se s izradom predmetnog kataloga.

14

Slika 3. Sveučilišna knjižnica (snimio I. Zirojević)

Godine 1988. u Knjižnici se počinje uvoditi nove komunikacijske tehnologije.17 Nabavljena su računala putem kojih se započelo obrađivati tekući priliv građe čime je stvorena bibliografska baza koja je 2003. povezana u mrežu hrvatskih knjižnica, s mogućnošću pretraživanja putem interneta.

Povijest knjižničnog fonda ove ustanove najprikladnije se može prikazati kao povijest pojedinih knjižnica iz kojih potječe građa koja je u nju uključena.

1. Pokrajinska knjižnica Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria) osnovana je 1930. godine u Puli objedinje-njem fondova Pokrajinske knjižnice Istre iz Poreča (vidi 2.), Općinske knjižnice (Biblioteca comunale, vidi 3.) i Istarskog društvo za arheologiju i domovinsku povijest (Società istriana di archeologia e storia patria, vidi 4.), čiji su vlasnici formirali konzorcij. Začetnik njezina osnivanja bio je talijanski političar Francesco Salata (1876. – 1944.), a prvi ravnatelj bio je povjesničar Camillo De Franceschi (1868. – 1953.). Fond je povećavan

17 Prelazak na rad s računalima organizirao je ravnatelj Boro Stipanović.

15

kupnjom, poklonima i razmjenom. Godine 1937. Knjižnica je imala 41 096 sv. i bila je knjižnica općeznan-stvenog karaktera, s posebnim naglaskom na povijesne znanosti, osobito na povijest Istre. Knjige su bile pretežito na talijanskom, manjim dijelom i na latinskom jeziku, a oko 4000 sv. knjiga na njemačkom i na drugim jezicima preuzeto je iz knjižnice Mornaričkog kasina (Marine-Kasino – Bibliothek, vidi 5.). Nabavljeno je samo desetak knjiga na hrvatskom jeziku. Većina raritetnih knjiga koje su danas sačuvane potječu iz ove knjižnice. Godine 1943., kada je prestala djelovati, imala je oko 18 000 naslova knjiga i časopisa. Između 1943. i 1947. dio fonda odnesen je u Italiju.

2. Pokrajinska knjižnica Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria) osnovana je 1861. u Poreču, pri Pokrajin-skom odboru Istre (Giunta Provinciale dell’Istria), putem donacija pojedinih uglednih obitelji iz Istre. Posebno su važne donacije obitelji Kandler (rukopisi arheologa i konzervatora Pietra Kandlera (1805. – 1872.) i donacije rukopisa Carla Combija (1827. – 1874.) i Tomasa Lucianija (1818. – 1894.). Prilikom uključenja u istoimenu knjižnicu u Puli 1930. g. imala je 19 295 sv. knjiga i periodike, uglavnom povijesnog i pravnog karaktera. Stekla je pravo primanja svih publikacija koje su objavljene u Istri.

3. Općinska knjižnica (Biblioteca Comunale) osnovana je u Puli 1903. poklonima uglednih pulskih obitelji. Ispočetka je sadržavala pretežito beletristiku, no budući da je (do 1929.) bila sjedinjena s Općinskim arhe-ološkim muzejom (Museo archeologico comunale), ubrzo je obogaćena djelima s područja arheologije. Iako je to bila javna knjižnica koju je financirala pulska općina, nisu nabavljane knjige na hrvatskom jeziku za pripadnike manjinske hrvatske etničke skupine. U vrijeme kada je uključena u Pokrajinsku knjižnicu Istre u Puli imala je 10 233 sveska.

4. Knjižnica Istarskog društva za arheologiju i domovinsku povijest (Società istriana di archeologia e storia patria), osnovana 1884. u Poreču, uglavnom je sadržavala povijesna djela. Pri uključenju u pulsku Pokrajinsku knjižnicu Istre imala je 3277 sv., pretežito znanstvenih časopisa koji su pristizali razmjenom za poznati časopis Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria koji ovo društvo izdaje od 1884. godine.

5. Dio fonda nekadašnje knjižnice Mornaričkog kasina (Marine-Kasino – Bibliothek) (4269 sv. knjiga) uključen je 1930-ih godina u fond Pokrajinske knjižnice. Mornarički kasino osnovan je u Puli 1870. g.; djelovao je kao zatvoreni klub, namijenjen isključivo časnicima i građanskim osobama zaposlenim u c. i kr. (austrougarskoj) Mornarici. Knjižnica je uglavnom sadržavala beletristiku, pretežito na njemačkom jeziku te na drugim svjetskim jezicima – manjim dijelom i na hrvatskom jeziku. Do propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918. g. imala je oko 25 000 sv. knjiga. U Sveučilišnoj knjižnici u Puli sačuvano je oko 3000 sv. knjiga iz ove knjižnice.

6. Mornarička knjižnica (K. u. k. Marine-Bibliothek), odnosno Knjižnica carske i kraljevske Mornarice) osnovana je 1802. godine u Veneciji, pri vrhovnom zapovjedništvu austrijske Ratne mornarice. Njezino osnivanje potaknuo je nadvojvoda Karlo (1771. – 1847.), ministar mornarice i rata, poklanjanjem 20 sv. znanstvenih djela u svrhu utemeljenja knjižnice austrijske Ratne mornarice. Pridružili su mu se časnici koji su više godina ustupali dio svojih plaća za knjižnicu, a kasnije je država (Habsburška Monarhija) preuzela

16

njezino financiranje. Od samoga osnutka to je bila središnja znanstvena i stručna knjižnica namijenjena potrebama Mornarice, a sadržavala je knjige i periodiku s područja pomorstva.

Šezdesetih godina 19. st. Pula se izgrađuje kao glavna ratna luka carske i kraljevske (c.i kr.) Ratne mornarice, pa je 1865/66. ovdje preseljena i ova knjižnica. Djelovala je unutar znanstvenih i stručnih ustanova c. i kr. Mornarice – Hidrografskog zavoda (1869. – 1885.) i Mornaričko-tehničkog odbora (1885. – 1918.). Krajem 1918. g. imala je 18 472 naslova knjiga i periodike.

Godine 1918. Pulu je zaposjela talijanska vojska, koja je preuzela ovu knjižnicu (dio fonda odnesen u Italiju). Godine 1944. njemačka vojska je vlakom odvezla cijeli fond Mornaričke knjižnice na područje Češke; odatle je 1949. – 1950. g. preseljena u Ratni arhiv u Beču.

Godine 1975. veći dio sačuvanog fonda (oko 20 000 sv.) vraćen je u Pulu kao poklon Republike Austrije i dodi-jeljen je Sveučilišnoj knjižnici. Manji dio fonda (oko 11 000 sv.) ostao je u knjižnici Austrijskog državnog arhiva u Beču. God. 1992. registrirana je – kao posebna zbirka Sveučilišne knjižnice – kao spomenik kulture Republike Hrvatske. Konačno je godine 1996. ova zbirka preseljena u Dom hrvatskih oružanih snaga (zgrada nekadašnjeg Mornaričkog kasina, sagrađena 1913. g.), gdje je 1997. ponovno otvorena za javnost (Slika 4.).

dr. sc. Bruno Dobrić, knjižničarski savjetnik

17

Slika 4. Mornarička knjižnica na prvom katu Doma hrvatskih branitelja (snimio I. Zirojević)

Djelatnost Knjižnice

Osnovna djelatnost Knjižnice je određena Zakonom o knjižnicama i pokriva nabavu, stručnu obradu, čuvanje, zaštitu te davanje na korištenje knjižnične građe. Sveučilišna funkcija sastoji se u prikupljanju i osigurava-nju maksimalne dostupnosti građi potrebnoj u visokoškolskoj nastavi i znanstvenoistraživačkom radu na Sveučilištu.U Odjelu obrade građe pristigle knjige i periodika se tehnički i stručno obrađuju. Knjižni fond se neprekidno povećava i trenutno broji 337 114 bibliotečnih jedinica. Manji dio fonda priskrbljuje se darom i kupnjom, a glavnina se dobiva obveznim primjerkom (obuhvaća sve publikacije u Hrvatskoj koje pristižu posredstvom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu). Građa se obrađuje prema nacionalnim i međunarodnim knjižničnim standardima, a obuhvaća formalnu i sadržajnu obradu te klasifikaciju. Formalna obrada, neophodna za identifikaciju publikacije, obuhvaća inventarizaciju i katalogizaciju, dok sadržajna obrada uključuje predmetno označivanje predmetnicama, sažecima, kazalima i ključnim riječima.

18

Knjižnica koristi integrirani knjižnično-informacijski softver CROLIST. Ovlašteni redaktor (katalogizator) redigira zapise Skupnog kataloga knjižnica pulskog Sveučilišta.Sveučilišna knjižnica, kao dio knjižničnog sustava RH, zadužena je za izradu CIP zapisa (Cataloguing in Publication – katalogizacija u publikaciji), tj. preliminarnih, skraćenih zapisa koji omogućuju nakladnicima (u našem slučaju Istarske županije) promptnu vidljivost novih izdanja, a knjižničarima sustavnu i ujednačenu obradu nove građe. U Knjižnici se godišnje izradi oko dvjesto takvih zapisa. Pored toga, izdavačima časopisa i zbornika pružaju se usluge klasifikacije stručnih radova.Zahvaljujući uključenosti Knjižnice u CARNET (hrvatsku akademsku mrežu) korisnici mogu besplatno pretra-živati internet na devet osobnih računala.

Knjižnica obavlja međuknjižničnu razmjenu s knjižnicama u Hrvatskoj i – posredstvom Nacionalne i sveu-čilišne knjižnice u Zagrebu – u drugim zemljama.

Korisnicima su na raspolaganju dvije čitaonice s ukupno 60 mjesta: velika (50 mjesta), i mala (12 mjesta). U njima se koristi građa koja se ne daje na korištenje izvan ustanove. U Knjižnici je izloženo dvadesetak slika koje su poklonili pulski umjetnici, članovi HDLU Istre, a posebno je dragocjen veliki zidni prikaz povijesti Pule koji je 1990. g. izradila Gradska likovna radionica iz Pule u suradnji s međunarodnom slikarskom grupom Vaisseau iz Geneve.

Matična služba

Matična služba za knjižnice na području Istre započela je s radom 1961. godine. Kao rezultat obilaska istarskih knjižnica, nastao je popis građe u specijalnim, muzejskim, spomeničkim i samostanskim knjižnicama. U tom se razdoblju koordinirala nabava strane literature, stvarao se središnji katalog stručnih publikacija za Istru, organizirala se stručna edukacija za istarske knjižničare, pripravnička praksa te mentorstvo za stjecanje knjiž-ničnih klasifikacija.18 U skladu s matičnom funkcijom, djelatnici Knjižnice pružali su stručnu pomoć knjižnicama u Istri, organizirali su popisivanje cinquecentina (knjiga iz XVI. st.) na području Istre19 i napravili reviziju kjnižničnog fonda Franje-vačkog samostana u Pazinu (u 2001. g.) i spomeničkih knjižnica u zavičajnim muzejima u Rovinju (Stancoviciana) i u Poreču. Prema Rješenju o utvrđivanju mreže matičnih knjižnica u RH služba je razdvojena 1995. godine na onu za specijalne i visokoškolske. Od tada Matična služba za narodne i školske knjižnice djeluje u sastavu Gradske knjižnice u Puli, a knjižničarima iz specijalnih knjižnica i dalje su stručnu pomoć pružali knjižničari iz Sveučilišne knjižnice. Godine 2001. Knjižnica je izgubila status matične knjižnice.20

18 Bibliotekarka Eti Kalčić (1940. – 1998.) bila je prva voditeljica poslova koji su vezani za matičnost na području Istre (1986. – 1987.).19 Knjižnica je 2014. g. objavila knjigu Katalog knjiga iz XVI. stoljeća (cinquecentina) u knjižnicama, muzejima i franjevačkim samostanima u hrvatskom dijelu Istre.20 Matična služba je u ograničenom obimu (za spomeničke i specijalne knjižnice) djelovala od 2011. do 2019. godine.

19

Zaštita knjižničnog fonda

Jedna od temeljnih zadaća Knjižnice je trajna zaštita spomeničkog fonda (zbirke Mornarička knjižnica, Zavičajne zbirke Histrica i obveznog primjerka. Organiziranjem knjigovežnice 1995. g. u Knjižnici je značajno poboljšana zaštita knjižne građe, a nabavkom najnužnijih strojeva i zapošljavanjem knjigoveže stvoreni su uvjeti za njezinu trajnu zaštitu. Programe zaštite fonda Mornaričke knjižnice već niz godina financira Ministarstvo kulture, uz potporu Istarske županije i Grada Pule. Pored toga, zaštićuje se i građa drugih knjižnica i ustanova iz Istre.

U rujnu 2000. Knjižnica je bila domaćin održavanja međunarodnog tečaja za restauraciju materijala od papira, kojega je organizirao Ured UNESCO-a iz Venecije i Istituto per la Tutela delle Opere Grafiche e Visive (ITOG) iz Venecije.

Knjižnični fond, zbirke, spomen-sobe i ostavštine

Fond Knjižnice sastoji se od staroga fonda pulske Mornaričke knjižnice (K. u. k. Marine-Bibliothek) i Pokrajinska knjižnica Istre (Biblioteca provinciale dell’Istria), novoga fonda (koji je pristigao u Knjižnicu od 1949. do danas) i posebnih zbirki. U nastavku će – nakon kratkog pregleda cjelokupnog fonda Knjižnice – biti zasebno opisani spomenuti fondovi i zbirke. Knjižnica (s ograncima) ima 371 391 svezaka knjiga, 7788 naslova časopisa i 2042 naslova novina. Veći dio fonda je na hrvatskom jeziku, a ima i oko 50 000 svezaka djela na talijanskom jeziku, oko 14 000 svezaka djela na njemačkom jeziku (od toga je 3615 svezaka periodike) i manji broj knjiga na engleskom, latin-skom i drugim jezicima. Njemačka vlada je 1995. poklonila oko 500 svezaka novih knjiga (uglavnom leksikona i znanstvenih djela) objavljenih u Njemačkoj.Inkunabule i stare knjige iz 16. – 19. stoljeća smještene su u Zbirci starih i rijetkih knjiga i rukopisa i u Morna-ričkoj knjižnici. Biblioteka posjeduje četiri inkunabule, 155 svezaka knjiga iz 16. st., 49 svezaka iz 17. st. i oko 300 svezaka iz 18. stoljeća.

Knjižnični fondFormirano je nekoliko zbirki, a Knjižnica je posebno prepoznatljiva u Hrvatskoj i izvan naše zemlje po Zavičajnoj zbirci Histrica i Mornaričkoj knjižnici.Mornarička knjižnica (K. u. k. Marine-Bibliothek) (registrirani spomenik kulture Republike Hrvatske) sadrži 6757 naslova u 20 371 svezaka (od toga knjiga: 6392 naslova u 13 716 svezaka; časopisa, godišnjaka i novina: 365 naslova u 6655 svezaka). Riječ je isključivo o znanstvenim i stručnim publikacijama znanstvenih društava i ustanova iz gotovo cijelog svijeta (najviše iz Europe, ali i iz SAD-a, Rusije, Japana, Južne Amerike) koje su objav-ljene do 1918. godine. Prema sadržaju, zastupljene su publikacije o pomorstvu i znanosti koje se primjenjuju u pomorstvu: prirodoslovlje, matematika, zemljopis, tehničke i vojne znanosti, ali i humanističke znanosti (osobito povijest i jezikoslovlje). Oko 60% fonda je na njemačkom jeziku, oko 15% na francuskom, oko 15% na engleskom, oko 7% na talijanskom, a oko 3% je na ostalim jezicima (latinskom, španjolskom, švedskom, danskom, portugalskom, mađarskom, ruskom i dr.; desetak svezaka je na hrvatskom jeziku). Iz 16. stoljeća su

20

tri knjige, iz 17. stoljeća deset knjiga, oko 150 knjiga je iz 18. st; najstarija knjiga: Orationi militari (Venezia, 1585.) (Slika 5.). Kao raritete ističemo tri rukopisa, Enciklopediju francuskih enciklopedista (iz 1781/82.), dvjestotinjak rječnika, brojne putopise i knjige objavljene u Puli.U Puli je austrougarska Mornarica (K. u. k. Marine) (koje je ovo bila glavna ratna luka) do 1918. objavila oko sto naslova (oko 200 svezaka) knjiga i periodike na njemačkom jeziku. Od pulskih periodika izdvajamo mjesečnik Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens (Priopćenja s područja znanosti o moru, 1873. – 1914.), Jahrbuch der meteorologischen und erdmagnetischen Beobachtungen (Godišnjak meteoroloških i zemljomagnetskih promatranja, 1896. – 1917.) i Almanach für die k. u. k. Kriegs-Marine (Godišnjak carske i kraljevske Mornarice, 1876. – 1918.).

Slika 5. R. Nannini: Orationi militari (Venezia, 1585.)

Pokrajinska knjižnica Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria) (Slika 6.) sadrži oko 30 000 svezaka knjiga i časo-pisa. Oko 90% publikacija je na talijanskom jeziku. Najviše su zastupljene humanističke i društvene znanosti (posebno povijest i politika), djela s područja uprave i prava te beletristika. Na njemačkom jeziku je oko 3000 sv., a manji dio je na engleskom i francuskom jeziku.

21

Najveći broj beletristika na stranim jezicima (izuzev talijanskog) preuzet je iz knjižnice Mornaričkog kasina (Marine-Kasino-Bibliothek).

Slika 6. Biblioteca Provinciale dell’Istria (snimio I. Zirojević)

Nova građa (pristigla u knjižnicu nakon 1949.): većina publikacija je na hrvatskom jeziku, a manji dio je na talijanskom, engleskom, i na njemačkom jeziku. Oko 1,3% knjiga je iz 19. stoljeća, a ostatak je iz 20. stoljeća

Periodika broji 3200 svezaka novina i oko 120 000 svezaka časopisa, pretežito na hrvatskom i talijanskom, manjim dijelom i na njemačkom i engleskom jeziku.

Posebne zbirke

Zbirka starih i rijetkih knjiga i rukopisa sadrži oko 200 svezaka knjiga (inkunabule, knjige iz 16. i 17. stoljeća, Croaticu objavljenu do 1850., rijetke knjige iz kasnijeg razdoblja, kao i rukopise i korespondenciju značajnih Istrana iz 19. stoljeća (Pietro Kandler, Carlo De Franceschi, Tomaso Luciani, Pietro Stancovich, Giovanni Dalla Zonca). Najstarije knjige uglavnom su objavljene u Italiji, na latinskom i talijanskom jeziku, a manjim

22

dijelom na području Njemačke, Švicarske i Francuske. Najveći dio fonda Zbirke nastao je izdvajanjem iz fonda Pokrajinske knjižnice Istre. Ima četiri inkunabule tiskane u Veneciji (tri na latinskom i jedna na grčkom jeziku). Iz 16. stoljeća je 155 svezaka knjiga, najvećim dijelom objavljenih u Italiji. Najstarija inkunabula: Biblia (Venecija 1483.) (Slika 7.). Najstariji kodeks na pergameni je Translatio Corporis Beate Euphemie, iz druge polovine 15. stoljeća (Slika 8.) (pretisak s prijevodom objavljen je 2000. godine).

Ističemo i rijetki jadranski izolar iz 16. stoljeća: Isole che sono da Venetia e nella Dalmazia (Venezia, 1573.).

Slika 7. Biblia, Venecija, 1483. (snimio S. Gobbo)

23

Slika 8. Translatio Corporis Beate Euphemie ‒ kodeks na pergameni iz druge polovine 15. stoljeća

24

Zavičajna zbirka Histrica sadrži djela o Istri, djela autora iz Istre i djela koja su objavljena u Istri. Početni dio fonda Zbirke nastao je izdvajanjem iz fonda Pokrajinske knjižnice 1950-ih godina. Zbirka sadrži oko 20 000 svezaka monografija, oko 2200 sv. časopisa i 384 naslova novina. Oko 80% fonda čine publikacije s područja humanističkih i društvenih znanosti, posebno povijesna građa (oko 35% fonda). Publikacije objavljene do 1945. g. pretežito su na talijanskom jeziku (budući da je Istra od 1918. do 1943. godine bila u sastavu Kraljevine Italije), a manjim dijelom na hrvatskom i na njemačkom jeziku, dok je većina kjižnične građe koja je objavljena nakon 1947. (kada je Istra priključena Hrvatskoj) na hrvatskom jeziku. Iz 16. stoljeća je oko 100 naslova knjiga. Između ovih ističemo 27 naslova (u 34 sveska) tzv. flacijana – djela Matije Vlačića Ilirika (Mathias Flacius Illyricus, 1520. – 1575.), rođenog u Labinu, koji je u Njemačkoj djelovao kao istaknuti reformator, npr. Clavis Scripturae sacrae (Basel 1580. – 1581.) (Slika 10.) i velika povijest crkve Ecclesiastica historia (Basel 1562. - 1574.) (Slika 9.).

Slika 9. Ecclesiastica historia (Basel 1562. – 1574.) (snimo S. Gobbo)Slika 10. Vlačić Ilirik, M., Clavis Scripturae Sacrae (Basel 1580. – 1581.) (snimio J. Vretenar)

Glazbena zbirka utemeljena je 1996. godine, iako notni zapisi i gramofonske ploče pristižu obveznim primjerkom od 1959. godine. Sadrži oko 1400 svezaka notnih publikacija i fonoteku s više od 2500 zvučnih zapisa, pretežito klasične glazbe (CD-ovi, LP-ovi, glazbene kazete) i referentne publikacije (glazbene enciklopedije, leksikone i rječnike). Među raritetima ističemo tri sveska autografa partiture opere Nozze Istriane (Istarska svadba) (Slika 11.) istarskog skladatelja Antonija Smareglie iz 1895. g. i treće izdanje pjesmarice Cithara Octochorda (zbornika crkvenih napjeva na kajkavskom narječju) iz 1757. Cilj zbirke je prikupljanje, pohrana i davanje na korištenje rukopisa, publikacija i audiozapisa istaknutih glazbenika, među kojima su i istarski: Antonio Smareglia (1854. – 1929.), Andrea Antico da Montona (Andrije Motovunjanina, 1480. – 1539.), Gabriello Puliti (1575. – 1640.), Ivan Matetić Ronjgov (1880 – 1960.), Matko Brajša – Rašan (1859. – 1934.), Tihomil Vidošić (1902. – 1973.), Luigi Dallapicola (1904. – 1975.), Luigi Donorà (Vodnjan, 1935.), Nello Milotti (1927. – 2011.), Slavko Zlatić (1910. – 1993.), Đeni Dekleva Radaković (Pazin, 1949.) i dr.

25

Slika 11. Autograf partiture opere Nozze Istriane (Istarska svadba)

Grafička zbirka sadrži umjetničku građu, odnosno izvorna umjetnička djela, i slikovno-dokumentarnu građu. Umjetničku građu čine grafičke mape istarskih likovnih umjetnika, pojedinačni grafički listovi te slike, crteži, akvareli i ostala djela, a slikovno-reproduktivnu 541 svezak tiskanih grafičkih mapa (od toga je na njemačkom oko 290 sv., a ostalo je na talijanskom), katalozi, plakati, razglednice, letci, kalendari, fotografije i druga građa. U svim vrstama građe izdvaja se građa o Istri za zbirku Histrica, npr. oko 200 primjeraka starih razglednica Pule i okolice (od čega je oko 70 primjeraka iz 19., a ostali dio je iz prve polovine 20. stoljeća). Zbirka plakata broji 9953 jedinice građe i obuhvaća razdoblje od kasnih 1940-ih godina pa do danas; jedino skupina političkih plakata svojim najstarijim dijelom seže u polovinu 19. stoljeća prateći razdoblje austrougarske vladavine do kraja Prvog svjetskog rata.

Zbirka zemljopisnih karata i atlasa ima 821 jedinicu građe, podijeljenu na stariju kartografsku građu i karte Istre i okolice, rukopisnu kartografsku građu; planove, katastarske karte i projekte; suvremenu kartografsku produkciju; brošure i turističke vodiče te atlase i priručnu literaturu. Osobitu vrijednost predstavljaju tri izolara (knjige s kartografskim prikazima otoka i priobalja) koja uključuju i istočnu obalu Jadrana B. Bordonea, S. Pinargentija i G. Rosaccia iz 16. stoljeća, kartografski prikaz mletačko-austrijske granice u Istri iz 1756. g. (Slika 12.) te karte Istre J. Homanna iz 18. st. i A. Cappellarija iz 1793. godine. Iz 18. i 19. st. sačuvan je i manji broj planova gradova u Istri te veduta i planova grada Pule.

26

Među kartografskim materijalom nalazi se i manji broj katastarskih karata kao i veći broj vojnih, topograf-skih, pomorskih karata i atlasa od austrougarskog razdoblja do danas. Izdvojit ćemo projekt izgradnje c. i kr. Pomorskog arsenala u Puli iz 1851. godine.

Slika 12. Crtež s ucrtanom mletačko-austrijskom granicom u Istri od mjesta gdje granica ulazi u Rašku dragu do uvale Stupova iz 1756. (snimila Tanja Draškić Savić)

Spomen-soba Antonija Smareglie, koja od 2004. djeluje pri Sveučilišnoj knjižnici u Puli, uređena je u skladateljevoj rodnoj kući u Puli, uz potporu Grade Pule, Istarske županije i talijanske Regije Veneto. Izloženu dokumentarnu građu o A. Smaregli (autografi partitura, pisma, fotografije, crteži i slike maestra, skice kostimografije, plakati, glazbene snimke) poklonila su skladateljeva djeca Silvia i Silvano Smareglia 1990. godine (popis ostavštine na adresi: http://skpu.unipu.hr/smareglia/). Pojedini umjetnici darovali su svoje radove posvećene Smaregli, npr. slikar G. Mocenni i drugi. Grad Pula financira programe koncerata (u suradnji s pulskom Muzičkom akademijom) i izložbi u Spomen-sobi te obrade i predstavljanja javnosti skladateljeve ostavštine. Knjižnica je objavila jednu monografiju o Smaregli, jedan zbornik radova te brošuru (na hrv., tal., engl. i njem. jeziku).

27

Ostavštine

Knjižnica je tijekom dugogodišnjeg djelovanja došla u posjed više privatnih zbirki, od kojih su neke darovane, a neke otkupljene. Podatke o njima zatičemo u inventarnim knjigama, a tek rijetke su praćene dokumentacijom o načinu ulaska u Knjižnicu. Neke od njih, naslijeđene su u sklopu fonda Pokrajinske knjižnice Istre. Ostale se mogu podijeliti u dvije skupine: one koje su uključene u ostatak fonda (neke od njih nabavljene su kupnjom), kakve su ostavštine Tone Peruška, Matka i Ante Rojnića, dr. Mirka Vratovića, Stjepana Ivezića te one koje su po ugovoru zadržane kao zasebna cjelina: ostavštine Antonija Smareglie, Mije Mirkovića, Eduarda Čalića i Zvane Črnje. Ove potonje sadrže i osobne predmete, fotografije i dr. inventar te su pohranjene zasebno.

Ostavština dr. Eduarda Čalića

U skladu sa željom pokojnog dr. Čalića, njegova udovica Elke Marie-Čalić je 2004. godine poklonila njegove knjige Sveučilišnoj knjižnici, koja je 14. listopada 2010. – na stogodišnjicu njegova rođenja – donaciju otvorila javnosti (mrežna stranica ostavštine dostupna je na adresi: http://skpu.unipu.hr/eduard-calic/

Memorijalna zbirka sadrži 784 znanstvene i publicističke knjige na više svjetskih jezika koje se bave istraži-vanjem nacizma, fašizma, antisemitizma, Holokausta te uzroka i posljedica Drugog svjetskog rata. Darovano je i dvjestotinjak dokumentarnih fotografija dokumenata iz njemačkih arhiva i muzeja.

Ostavština Mije Mirkovića

Godine 1978. Knjižnica je dobila donaciju dijela ostavštine Mije Mirkovića – Mate Balote, 2009. g. u Knjižnici je otvorena njegova spomen-soba. Ostavština se sastoji od 4166 sv. knjiga i periodike, te originalnog inventara iz njegove radne sobe (pet polica i dva ormara za knjige, radnog stola, pet manjih slika, starog radioprijemnika, krletke i nekoliko manjih predmeta uporabnog pribora). Detaljnije na adresi: https://skpu.unipu.hr/zbirke/mijo-mirkovic

Sveučilišna knjižnica u sklopu Sveučilišta u Rijeci (1994. – 2006.)

Godine 1979. Knjižnica je udružena u Sveučilište u Rijeci, a 1994., na temelju Zakona o visokim učilištima, ovo je sveučilište postalo njezinim vlasnikom i osnivačem. U skladu s time, 1995. dodijeljen joj je sadašnji naziv. Do 2006. bila je središnja knjižnica ustanova Sveučilišta u Rijeci koje djeluju u Puli. Tijekom tog razdoblja Knjižnica je dobivala doktorske disertacije i magistarske radove obranjene na tom sveučilištu. Godine 2002. riječko Sveučilište je sredstvima nadležnog ministarstva financiralo ugradnju pokretnih zatvorenih knjižničnih regala (kompaktusa) u spremištu, čime je privremeno riješen problem nedostatka prostora.

Izdavačka djelatnost, predavanja, izložbe, predstavljanja knjiga i drugi programi

Knjižnica je do danas samostalno objavila 11 knjiga, koje uglavnom obrađuju kulturnu prošlost Istre i Pule (povijest čitalačkih udruga, te publicističke i umjetničke djelatnosti), povijesne teme (povijest pomorstva i brodarstva u Istri) i književnost.

28

Od godine 1987. do 1990. Knjižnica je bila nakladnik časopisa Istra, a od 1996. do 1998. zajedno s Istarskim ogrankom Društva hrvatskih književnika izdavala je časopis Nova Istra (od 1999. godine nadalje nakladnik je Istarski ogranak DHK).

Knjižnica redovito priređuje različite kulturne programe: izložbe21, predavanja, predstavljanja knjiga. Pojedini programi realizirani su u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom iz Zagreba, Goethe-institutom iz Zagreba, Uredom UNESCO-a iz Venecije i drugih ustanova i sponzora.

Projekt Društva bibliotekara Istre Zelena knjižnica od 2011. godine se velikim dijelom odvija u Sveučilišnoj knjižnici.22

U prvom desetljeću 2000-ih Knjižnica je surađivala s lokalnom TV Novom na pripremama i realizaciji emisije Istra nekad i danas.23

Knjižnica kao sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (od 2006.)

Sveučilišna knjižnica djeluje u sastavu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od njegovog osnivanja 2006. godine, kao potpora nastavnom, znanstvenom i stručnom radu ove najveće visokoobrazovne institucije u Istri.

Pored toga, Istarska županija i Grad Pula sudjeluju u financiranju pojedinih djelatnosti i programa Knjižnice. Knjižnica je prvenstveno na raspolaganju studentima i nastavnicima Sveučilišta, ali i građanima Pule i cijele Istre.

Sveučilišna knjižnica organizira, čuva i pruža pristup informacijskim izvorima koji podržavaju programe studiranja za sve tri razine sveučilišnih studija (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studiji) i znan-stvenog rada na Sveučilištu. Pri obavljanju te zadaće Knjižnica se povezuje s drugim knjižničnim sveučilišnim sustavima u Hrvatskoj.

Godišnje pristiže u Knjižnicu oko 7000 sv. knjiga i periodika. Od toga oko 76% dolazi putem obveznog primjerka, 15% darovima, a tek oko 9% kupnjom.

Knjižnica godišnje ima oko 1800 upisanih članova, od čega su 80% studenti, 5% učenici, 5% profesori i 10% ostali korisnici. Što se tiče korisničke potražnje, u 90% slučajeva riječ je o stručnoj literaturi iz svih područja znanosti, najčešće iz područja povijesti, kroatistike, ekonomije i turizma, predškolskog odgoja i primarnog obrazovanja.

21 Od 1998. do 2001. Knjižnica je s Društvom Viribus unitis iz Pule priredila šest izložbi u Hrvatskoj i Sloveniji (Piran, Kobarid) i objavila tri kataloga izložbi (s tekstovima na hrvatskom i njemačkom, odnosno na talijanskom i slovenskom jeziku) kojima je javnosti predstavljen bogati fond Mornaričke knjižnice i Pula kao glavna ratna luka Habsburške Monarhije. 22 Cilj projekta je putem knjižnica i knjižničarskih društava predavanjima, filmskim projekcijama, tribinama i promocijama knjiga širiti svijest o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša.23 Djelatnici Knjižnice iz starih su novina odabirali vijesti iz Istre od kraja 19. do prve polovine 20. st. Godine 2012. u suradnji s Istarskim povijesnim društvom projekt je nastavljen (http://ipd-ssi.hr/?p=3685).

29

Knjižnica je organizacijski podijeljena u Odjel obrade knjižnične građe (obuhvaća djelatnosti vezane za nabavu i akcesiju, opći fond knjiga, periodiku i zbirke) i Posudbeni i informacijski odjel (uključuje referalnu djelat-nost i kataloge, posudbu i rad u čitaonici). Godine 2009. osnovan je Odjel nabave knjižnične građe, a 2018. ustanovi je priključen Ured za izdavačku djelatnost Sveučilišta. U Knjižnici (s ograncima) ima 26 zaposlenih; od toga je 11 diplomiranih knjižničara (od kojih su troje viši knjižničari), jedan knjižničarski savjetnik (doktor informacijskih znanosti) i jedan sistemski inženjer.

Ogranci Knjižnice koji djeluju na pojedinim sastavnicama Sveučilišta

Knjižnica Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković

Slika 13. Knjižnica Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković

Knjižnica je osnovana 1960. godine usporedo s početkom rada Više ekonomske škole Dr. Mijo Mirković u Puli, a s vremenom se razvija u knjižnicu koja danas kao ogranak Sveučilišne knjižnice svojim knjižnim fondom odgovara potrebama nastavnika i studenata današnjeg Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković.

Korisnici u novom moderno opremljenom prostoru veličine 82 m², u kojem su od 2008. godine, imaju na raspolaganju čitaonicu s 11 računala te 20 čitaoničkih mjesta. Također, unutar Knjižnice se nalazi i čitaonica za tihi rad i učenje.

30

Ukupan knjižni fond čini 15 500 knjižnih jedinica, 271 naslov periodike, 4600 završnih i diplomskih radova, 597 jedinica AV-građe, 260 magistarskih, specijalističkih i doktorskih radova. Veći dio knjižnog fonda nabavlja se kupnjom iz vlastitih financijskih sredstava, a ostatak stiže poklonima i razmjenom.

Knjižnica je u funkciji obrazovne i znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta kojoj su stoga prilagođene nabava, obrada i cirkulacija knjiga, časopisa i ostale knjižnične građe iz područja ekonomskih i srodnih znanosti, a namijenjena je zajednici od oko 2000 korisnika (knjižnica ima 1583 korisnika). Osim studentima i nastavni-cima Fakulteta ekonomije i turizma, Knjižnica pruža usluge i svim zainteresiranim znanstvenicima i studen-tima s drugih sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, kao i široj društvenoj zajednici. Pored toga, Knjižnica kontinuirano razvija i unapređuje međuknjižničnu razmjenu i posudbu, kako u zemlji tako i u inozemstvu, s ciljem unapređivanja knjižničarstva i uvođenja novih medija u rad te bržeg pristupa stručnim i znanstvenim informacijama.

Knjižnica je otvorena za korisnike od 8.00 do 18.00 sati od ponedjeljka do petka. Uz jednog zaposlenog diplo-miranog knjižničara, osigurana je i studentska pomoć.

Knjižnica Filozofskog fakulteta, Muzičke akademije i Fakulteta za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije

Osnivanjem Pedagoške akademije u Puli 1961./1962. otvara se i Knjižnica koja je kroz narednih šezdeset godina doživjela značajne promjene. Danas je Knjižnica ogranak Sveučilišne knjižnice, a opslužuje tri fakulteta: Filo-zofski fakultet, Muzičku akademiju i Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije.

Knjižnica je smještena u prizemlju zgrade Filozofskog fakulteta, a sastoji se od dvije prostorije: informacijskog odjela i čitaonice. Informacijski prostor zauzima 70 m² i 410 metara polica, a drvena galerija i unutrašnje stubi-šte daju joj jedinstven izgled. U čitaonici od 60 m² kao legat se čuva bogata donacija pok. prof., skladatelja i dirigenta Slavka Zlatića. Čitaonica ima 43 sjedeća mjesta i tri računala za studente. Knjižnica ima 731 korisnika.

Fond Knjižnice je, prema svojoj temeljnoj namjeni, usko vezan uz fakultetske studijske grupe. Unutar aktivnog fonda izdvojena ja zavičajna zbirka Histrica te fondovi vezani uz glazbu, talijanistiku, japanistiku i anglistiku. Knjižni fond sadrži 21 800 svezaka knjiga, 210 naslova domaćih časopisa i 72 naslova inozemnih časopisa, 1151 svezak audiograđe (ploče, kasete, CD-ovi) i 1663 ocjenskih radova. Knjižnica pruža pristup elektroničkim izvorima informacija, poput institucijskog repozitorija i online baza podataka.

31

Slika 14. Knjižnica Filozofskog fakulteta, Muzičke akademije i Fakulteta za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije

U Knjižnici je zaposlena diplomirana knjižničarka, uz povremenu ispomoć studenta-demonstratora. Knjižnica je otvorena radnim danom od 8.00 do 15.00, dok je poslijepodnevni rad organiziran dva puta tjedno.

Knjižnica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

Knjižnica je smještena prizemno u prostoru od 45 m². S radom je započela 2002. godine, kao knjižnica Visoke učiteljske škole, a 2005. službeno je prijavljena u Upisnik knjižnica u sustavu Ministarstva kulture. Iako je reor-ganizacijom knjižnica unutar Sveučilišta ova knjižnica postala ogranak Sveučilišne knjižnice, ostala je vezana i prvenstveno usmjerena na matični Fakultet, koji je, s godinama mijenjajući nazive, ušao u sastav novonastalog Sveučilišta u Puli 2007. godine.

Kao što je i matična institucija nastala izdvajanjem iz Filozofskog fakulteta tako je i Knjižnica svoj osnovni fond naslijedila iz knjižnice tog fakulteta. Knjižnica je usredotočena na praćenje znanstveno-nastavne djelatnosti danas Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti pa s obzirom na to i gradi svoj fond. Tako je u najvećoj mjeri zastupljena građa iz područja pedagogije i psihologije, a odmah potom su nastavni materijali. S obzirom na interdisciplinar-nost učiteljskog i odgajateljskog poziva, Knjižnica sadrži i građu iz filozofije, lingvistike, književnosti, umjetnosti, prirodnih znanosti, povijesti, kineziologije i geografije u mjeri potrebnoj za navedene studije. Značajan dio građe

32

je na talijanskom jeziku, na kojem se odvija dio studijskog programa, te na engleskom jeziku. Ukupan fond čini preko 8000 knjižnih jedinica, 136 naslova periodike, a Knjižnica čuva i zbirku diplomskih i završnih radova koji se od 2015. godine pohranjuju i u repozitoriju Sveučilišta. Knjižnicu koriste 653 korisnika.

U Knjižnici postoji osam radnih mjesta za korisnike od kojih su dva opremljena računalom, a korisnicima je omogućeno i korištenje čitaonice u neposrednoj blizini Knjižnice. S ciljem da se korisnicima omogući što veća dostupnost Knjižnice radno je vrijeme od 8.00 do 18.00 sati. Kako bi to bilo moguće, uz jednog zaposlenog diplomiranog knjižničara, u popodnevnim sati je kao ispomoć angažiran i jedan student.

Slika 15. Knjižnica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

Bibliometrijske analize

Bibliometrijske analize na Sveučilištu preduvjet su izbora u znanstveno i/ili nastavno zvanje, kao i prijave proje-kata i sl. Od 2013. godine Knjižnica sudjeluje u prikupljanju podataka o pokazateljima znanstvene produktivnosti, citiranosti znanstvenika i broju njihovih radova u relevantnim svjetskim bazama podataka te izrađuje potvrde o citiranosti i zastupljenosti radova u citatnim bazama, kao i potvrde o indeksiranosti časopisa.

33

Ured za izdavačku djelatnost

U 2018. g. u Knjižnici je organiziran Ured za izdavačku djelatnost u sklopu kojega od iste godine djeluje tiskara Sveučilišta. Izdavačka djelatnost Sveučilišta obuhvaća izdavanje udžbenika, knjiga, monografija, prijevoda knjiga, zbornika radova sa znanstvenih, umjetničkih i stručnih skupova, izvješća s konferencija, kongresa, simpozija i koncerata u organizaciji Sveučilišta i njegovih sastavnica, periodičnih publikacija Sveučilišta kao tiskanih djela, mrežnih publikacija, kompaktnih diskova, videozapisa i tonskih zapisa, nosača zvuka, partitura kao i drugih oblika izdanja.

U tiskari Sveučilišta, koja je započela s radom u akademskoj godini 2018./2019., do danas je tiskano 15 publi-kacija u 1043 primjerka.

Digitalni repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile

Sveučilišna knjižnica jedan je od sudionika zajedničkoga projekta Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitoriji) hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica te Sveučilišnoga računskog centra Zagreb. Godine 2015. u sklopu toga projekta uspostavljen je institucijski repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (dostupan na adresi: https://repozitorij.unipu.hr/), koji bi u budućnosti trebao okupljati i trajno pohranjivati rezultate znanstveno-istraživač-kog, intelektualnog i kreativnog rada na Sveučilištu. Na taj se način povećava vidljivost i citiranost znanstvenih radova djelatnika Sveučilišta, doprinosi se transparentnosti i zaštiti od njihova gubitka, promiče se otvoreni pristup znanstvenim informacijama te potiče i ubrzava dijeljenje informacija u znanstvenoj i akademskoj zajednici.

Trenutno se u repozitoriju Sveučilišta pohranjuju slobodno dostupni digitalni oblici cjelovitih tekstova diplomskih i završnih radova studenata Sveučilišta. Njihov ukupan broj iznosi 2182, od toga 1437 završnih radova (65,4% svih radova) i 745 (33,9%) diplomskih radova.

Suradnja sa Sajmom knjiga u Istri

Godine 2010. uspostavljen je partnerski odnos s Udrugom Sa(n)jam knjige u Istri i utemeljen je program Sanjam knjige u knjižnici čime je knjižničarski program, prisutan od osnutka Sajma kao Vikend knjižničara, postao integralni dio pulskog Sajma knjiga. Tijekom narednih godina osmišljeno je nekoliko programa namijenjenih popularizaciji knjižne baštine i edukaciji učenika i studenata.

Smještaj građe

Stalni problem Knjižnice – nedostatak prostora – privremeno je rješavan 1990-ih godina izgradnjom međukatnih konstrukcija u glavnom spremištu, preseljenjem Mornaričke knjižnice u Dom hrvatskih branitelja (1996. g.), te 2002. g. ugradnjom zatvorenih pokretnih knjižničnih regala u spremištu (čime se znatno uštedio prostor) i iznalaženjem pomoćnih i depozitnih spremišta u bivšim austrougarskim vojnim zgradama u gradu.

Danas Knjižnica raspolaže s ukupno 3465 m² na pet lokacija u gradu (od čega je 1850 m² u glavnoj zgradi), no nedostaje prostor za smještaj knjižnične građe u središnjoj zgradi. U planu je uređenje prostora u bivšoj Mornaričkoj bolnici za ogranke Knjižnice.

34

Rukovoditelji

Ime i prezime Funkcija Trajanje mandata

Šime Jurić v. d. upravitelja 27. 12. 1949. – 14. 8. 1950.

Vjera Bendiš v. d. upravitelja 27. 9. 1950. – 16. 2. 1952.

Vera Bonifačić, r. Mrakovčić v. d. upravitelja 16. 2. 1952. – 1. 8. 1953.

Vitomir Ujčić direktor 1. 9. 1954. – 31. 8. 1996.

Miho Debeljuh direktor 1. 9. 1966. – 28. 2. 1978.

Marija Tikvić v. d. direktora 23. 3. 1978. – 10. 4. 1983.

Marijan Kalčić direktor 11. 4. 1983. – 15. 7. 1986.

Slavica Kapuralin v. d. direktora 25. 9. 1986. – 7. 5. 1987.

Boro Stipanović direktor 18. 5. 1987. – 31. 10. 1990.

Sonja Bulešić direktorica 8. 10. 1990. – 1. 2. 1993.

mr. sc. Bruno Dobrić direktor 1. 9. 1993. – 31. 3. 2008.

mr. sc. Tijana Barbić-Domazet voditeljica 1. 4. 2008. – 16. 4. 2017.

dr. sc. Bruno Dobrić voditelj 17. 4. 2017. –

RUKOVODITELJI I DJELATNICI (OD 1949. DO DANAS):

35

Ime i prezime Godina dolaskaGodina odlaska

Radno mjesto

Odlazak - o Mirovina - m

Alojzije Sučić 1951. 1963. bibliotekar m

Zlatko Vince 1952. 1955. bibliotekar o

Mira Vučić 1953. 1956. knjižničar o

Roman Lukin 1953. 1975. bibliotekar m

Zlatica Lazarić 1954. 1956. knjižničar o

Milovan Posedel 1954. 1956. bibliotekar o

Milica Ujčić 1955. 1966. bibliotekar m

Stana Bubić 1956. 1960. bibliotekar o

Mira Sandri 1959. 1974. knjižničar m

Marija Cetina 1960. 1974. bibliotekar m

Antica Žmak 1960. 1971. bibliotekar m

Boško Vuletić 1962. 1967. bibliotekar o

Marija Tikvić 1967. 1984. knjižničar o

Vladimir Bilić 1967. 2011. knjižničar m

Vladimira Butković 1967. 1983. knjižničar o

Nada Moćan 1969. 2011. bibliotekar m

Slavica Kapuralin 1969. 2012. v. knjižničar m

Eti Kalčić 1973. 1987. bibliotekar o

Marija Pettener-Lorenzin 1975. 1995. bibliotekar o

Gordana Hrvatin-Sloković 1976. 1985. bibliotekar o

Boris Zenzerović 1978. 1979. v. knjižničar o

Damjana Frančić 1982. bibliotekar

Darko Dukovski 1985. 1988. bibliotekar o

Bruno Dobrić 1985. bibliotekar

Hilda Grubić 1986. 1992. bibliotekar o


Radno mjesto


Leonida Poljak 1986. 1987. knjižničar o

Katarina Bassani 1988. 2014. bibliotekar m

Tea Grujić 1987. 1995. bibliotekar o

2009.

Tijana Barbić-Domazet 1988. bibliotekar

Dajna Nežić 1988. 2004. bibliotekar m

Ornela Žerić 1999. pomoćni knjižničar

Loris Šorc 1993. bibliotekar

Andi Pekica 1995. 1996. bibliotekar o

Branko Gulin 1995. 2002. kustos o

Đulijana Ličinić 1995. 2001. muzikolog o

Kalčić Miodrag 1996. 1999. bibliotekar o

Mirjana Milošević 2006. pomoćni knjižničar

Sanja Mejak 1998. pomoćni knjižničar

Ivan Kraljević 2002. bibliotekar

Karin Radetić 2005. bibliotekar o

Nives Franić 2011. bibliotekar

Sonja Brhanić 2012. pomoćni knjižničar

Ruža Šutalo 2012. diplomirani knjižničar

Anita Radošić 2015. 2016. knjižničar o

Ester Krznarić 2015. diplomirani knjižničar

Vanessa Toić 2015. diplomirani knjižničar

Aleksandar Ćatić 2015. diplomirani knjižničar

Luka Tidić 2017. knjižničar

Snježana Pejović Petraček 2017. knjižničar

Zaposlenici knjižničarske struke

36

Zaposlenici – stručni suradnici

Ime i prezime Godina dolaska Godina odlaska Radno mjesto Odlazak Mirovina

Bulešić Sonja 1989. 1994. sistemski inženjer, bibliotekar o

Dalibor Peteh 1991. 1992. sistemski inženjer o

Željko Puzjak 2002. knjigoveža, restaurator

Silvano Janko 1996 sistemski inženjer

Jasna Šetić Stjepanović 2018. stručni suradnik za izdavaštvo

Robert Stanojević 2019. stručni suradnik za izdavaštvo



Andreina Škrinjar 1948. 1962. m

Janja Marcelić 1953. 1958. †

Romualdo Gržinić 1953. 1956. o

Marija Bravar 1954. 1956. o

Erman Lušetić 1955. 1956. o

Roža Jelenić 1955. 1969. m

Mijo Miškić 1956. 1960. m

Anica Zenzerović 1963. 1977. m

Katerina Škofić 1961. 1968. m

Marija Pliško 1967. 1993. m

Viktor Tomičić 1968. 1971. †



Anđela Celija 1969. 1997. m

Ada Boljun 1969. 2009. m

Giorgio Matticchio 1971. 1973. o

Antonija Rabota 1973. 1991. m

Atilio Brozan 1974. 2011. m

Elda Brozan 1976. 2007. o

Meri Babić 1977. 2008. o

Ljubica Vitasović 1983.

Pavica Janjanin 1993. 1996. o

Vesna Fabian 1998.

Sandra Prenc 2008.

Lena Rojnić 2010.

Administrativno i pomoćno osoblje

37

PRILOZI

PUBLIKACIJE KOJE JE OBJAVILA SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U PULI (1962. – 2019.)

I) Samostalna izdanja Knjižnice1. Vitomir Ujčić: Kazališni i kulturno-umjetnički život Pule u periodu od 1870. do 1918. godine, Pula, Naučna

biblioteka, 1962. 2. Vitomir Ujčić: Naša sloga (1870-1915) u istarskom narodnom preporodu: o proslavi stogodišnjice istarskog

narodnog preporoda, Pula, Naučna biblioteka, 1962. 3. Marija Cetina: Giuseppina Martinuzzi: documenti del periodo rivoluzionario 1896-1925., Pula, Naučna

biblioteka, 1970. 4. Fran Radojica Barbalić: Brodarstvo Istre u doba propadanja jedrenjaka i stvaranja parobrodarstva, Pula,

Naučna biblioteka, 197l. 5. Iz riznice Naučne biblioteke u Puli: izbor građe iz 16. i 17. stoljeća pohranjene u Naučnoj biblioteci u Puli

(katalog izložbe), priprema građe i kataloga Eti Kalčić et al., Pula, Naučna biblioteka, 1987.6. Damjana Frančić: Informacije i informacijski sustavi: priručnik za korisnike, Pula, Naučna biblioteka,

1990. (strojopis autogr.)7. Čitaonički i knjižnički pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću: zbornik radova sa znanstvenog skupa, Pazin, 15.

11. 1993., ur. Bruno Dobrić, Pula, Sveučilišna knjižnica, 1996. 8. Walter Wagner - Bruno Dobrić: Mornarička knjižnica: knjižnica austrougarske mornarice – K.u.k.

Marine-Bibliothek, Pula, Sveučilišna knjižnica, 1997. 9. Mornarička knjižnica (K. u. K. Marinebibliothek) i austrijska/austrougarska Mornarica u Puli: zbornik radova

sa međunarodnog znanstvenog skupa u povodu 200. obljetnice osnutka Mornaričke knjižnice (Pula. 4. 10. 2002.), Pula, Sveučilišna knjižnica, 2005. (tekstovi na hrvatskom i njemačkom jeziku)

10. Đulijana Ličinić van Walstijn, Mariarosa Rigotti Longo, Fabio Vidali: Antonio Smareglia (1854-1929), posebno izdanje prigodom otvaranja spomen-sobe Antonia Smareglie, Pula, Sveučilišna knjižnica, 2004. (tekst na hrvatskom i talijanskom jeziku), (tekst na engleskom i njemačkom jeziku) 2006.

11. Paolo Petronio: Antonio Smareglia: život i skladateljski opus, prijevod s talijanskog Vanesa Begić, Vanda Radetić, ur. B. Dobrić, Pula, Sveučilište Jurja Dobrile, Sveučilišna knjižnica, 2013.

12. Katalog knjiga iz XVI. stoljeća (cinquecentina) u knjižnicama, muzejima i franjevačkim samostanima u hrvatskom dijelu Istre, sastavili Bruno Dobrić i Marija Smolica, Pula, Sveučilište Jurja Dobrile, Sveučilišna knjižnica, 2014.

13. Iz fotoalbuma Richarda Schustera: 1914.-1917. = Aus dem Fotoalbum von Richard Schuster = 1914-1917, gl. ur. Andrej Bader; prijevod na njemački D. Brajković, Z. Freivogel, Pula, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišna knjižnica, Arheološki muzej Istre, 2016.

38

II) Izdanja u suradnji s Društvom Viribus unitis Pula

1. Carska i kraljevska Mornarica u Puli / K. u. k. Marine in Pola, Pula, Sveučilišna knjižnica, Društvo Viribus unitis, 1999. (katalog izložbe, tekst na hrvatskorn i njemačkom jeziku).

2. Cesarsko-kraljeva mornarica v Pulju / L’lmperial e Regia Marina a Pola, Pula, Sveučilišna knjižnica, Društvo Viribus unitis, 2000. (katalog izložbe, tekst na slovenskom i talijanskom jeziku).

3. Carski i kraljevski mornarički fotograf Alois Beer (1840-1916): Pulske fotografije, Pula, 2002. (katalog izložbe, tekst na hrvatskom i njemačkom jeziku)

III) Izdanja u sunakladništvu Knjižnice

1. Edicija Istra kroz stoljeća, kolo 8., 9. i 10., Pula, Čakavski sabor, Naučna biblioteka et al., 1989-1990.

2. Hrvatska čitaonička društva u Istri u 19. i početkom 20. stoljeća, priredio B. Dobrić, Pula – Pazin, Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica, 1993.

3. Spomen-knjiga prigodom 125. obljetnice osnutka udruge Čitaonica u Puli, ur. Bruno Dobrić, autori tekstova Bruno Dobrić et al., Pula, Društvo bibliotekara Istre, Sveučilišna knjižnica, Gradska knjižnica i čitaonica Pula, 1998.

39

4. Translatio Corporis Beate Euphemie (kritičko izd., tekst na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku), Pula, Zavičajna naklada Žakan Juri, Sveučilišna knjižnica, Rovinj, Centar za povijesna istraživanja TU, Župni ured, Trst, Famia Ruvignisa, 2000. (knjiga sadrži i faks. izd. rukopisa čiji se izvornik čuva u Sveučilišnoj knjižnici)

5. Conservation of paper material and books in Central and Eastern Europe: National Training Course on Conservation of Library Heritage University of Pula, 18. – 29. 9. 2000., ed. by Cristina Albillos Rodda, Venice, Istituto per la Tutela delle Opere Grafiche e Visive, 2001.

6. Upoznati Antonia Smaregliu: radovi sa znanstvenog skupa održanog 13. 11. 2017. u Milanu, ur. Denia Mazzola Gavazzeni, prijevod s talijanskog Vanesa Begić et al., Pula, Sveučilišna knjižnica, Društvo Smaregliana, 2019.

IV) Knjižnica Nova Istra – izdanja Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika i Sveučilišne knjižnice

1. I ča i što i kaj: iz suvremene hrvatskoistarske lirike, sastavio i priredio Boris Biletić, Pula, 1997.

2. Marija Petener-Lorenzin: Bibliografija Istarskog mozaika (1963-1974), Pula, 1998 .

3. Antun Branko Šimić: Stupore nel mondo / Čudenje u svijetu, priredio i preveo Daniel Načinović, Pula, 1998.

4. Priče iz Istre: hrvatski pripovijedači XX. stoljeća: izbor, priredio Daniel Načinović, Pula, 1999.

V) Serijske publikacije: časopisi za kulturu:

1. Istra, Pula (1987. – 1990.), u suizdavaštvu s nakladnikom Libar od grozda

2. Nova Istra, Pula (1996. – 1999.), u suizdavaštvu s Istarskim ogrankom Društva hrvatskih književnika

VAŽNIJE IZLOŽBE SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE (U POSLJEDNJIH 20 GODINA):

Od izgradnje Kaisera do potonuća Viribus Unitisa: Carska i kraljevska Mornarica (k. u. k. Marine) u Puli od 1850-ih godina do 1918.” (u suradnji s Društvom Viribus unitis – Pula; Pula, Dom hrvatskih branitelja, 1998.

- Carska i kraljevska Mornarica u Puli / L’Impereial e Regia Marina a Pola. Pula, Dom hrvatskih branitelja, 1999. (u suradnji s Društvom Viribus unitis – Pula; Piran, Galerija Hermana Pečariča, 2000.; Kobarid / Caporetto, Kobariški muzej, travanj-listopad 2001.

- Carski i kraljevski mornarički fotograf Alois Beer (1840-1916): pulske fotografije. Pula, Dom hrvatskih branitelja, 2002. (u suradnji s Društvom Viribus unitis – Pula)

- Antonio Smareglia (1854-1929): prigodom 150. obljetnice skladateljeva rođenja i otvaranja spomen-sobe u njegovoj rodnoj kući u Puli (Pula, 5. svibnja 2004) / Antonio Smareglia (1854-1929): In occasione del 150 anniver-sario della nascita del compositore e dell’appertura della sala memoriale nella sua casa nativa (Pola, 5 maggio 2004.); stalni postav / mostra permanente

40

ČESTITKE / AUGURI

Uloga knjižnica u društvu je nemjerljiva, bilo da govorimo o trajnom očuvanju vrijedne građe ili o otkrivanju novih spoznaja. Za knjižnice se, također, može reći da predstavljaju oblik skupnog pamćenja čovječanstva, da utjelovljuju i odražavaju bilo društva kroz vrijeme. Upravo to čini Sveučilišna knjižnica u Puli, koja svoj regionalni značaj potvrđuje već punih sedam desetljeća. Svojim bogatom knjižnom i drugom građom, posebice onom koja se odnosi na Istru, Sveučilišna knjižica baštini naš kulturni identitet i bogatstvo našeg zavičaja. Na tome joj se u ime Istarske županije zahvaljujem te koristim priliku da čestitam 70. obljetnicu postojanja uz želju da i dalje bude ustanova koja će promicati znanost, obrazovanje i književnost.

Fabrizio Radinzamjenik župana koji obnaša dužnost župana

* * *

Čast mi je i zadovoljstvo čestitati 70. godišnjicu osnutka i djelovanja Sveučilišne knjižnice u Puli. Kao riznica znanja i čuvarica naše tradicije i baštine, Sveučilišna knjižnica odgojila je mnoge generacije koje su odrasle uz knjigu i stekle naviku čitanja koja stranicu po stranicu mijenja i cijeli naš svijet, produbljujući poznate vidike i pružajući sve dosegnute odgovore na našu ljudsku znatiželju i potrebu. Podupirući znanstveni rad, Sveučilišna knjižnica sve ove godine njeguje i kulturni identitet šire zajednice i vjerujem kako će i u godi-nama koje su pred nama znati sačuvati prestižni status čuvara i prenositelja sveopćeg znanja svim našim studentima i budućim, nadolazećim generacijama.

Boris Miletićgradonačelnik grada Pule

* * *

Upućujem Vam iskrene čestitke prigodom obilježavanja 70. obljetnice osnutka i djelovanja Sveučilišne knjižnice u Puli.

Sveučilišna knjižnica u Puli i Porečka i Pulska biskupija njeguju dugogodišnju suradnju, posebno na digita-lizaciji i objavljivanju hrvatskih novina Naša sloga, Pučki prijatelj i Gore srca, te se u tom smislu radujemo nastavku suradnje u skrbi za našu zajedničku baštinu.

Dražen Kutleša biskup

Sveučilišna knjižnica u Puli osnovana 1949. godine pod nazivom Naučna biblioteka jedna je od najznačajniji kultur-nih, obrazovnih i znanstvenih institucija na području Istarske županije – Regione Istriana.

41

Od osnutka, a nakon preuzimanja fonda Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca Provinciale dell’Istria), ističemo vrlo uspješno prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru. Zbog veličine i bogatstva fonda, na hrvat-skom i talijanskom jeziku, Sveučilišna knjižnica ima poseban položaj među knjižnicama u Istri.

Za Istarsku županiju – Regione Istriana iznimno je bitna Zavičajna zbirka Histrica koja sadrži djela o Istri, djela autora iz Istre i djela koja su objavljena u Istri.

S obzirom da Knjižnica danas djeluje na pet lokacija, bavi se znanstvenim, obrazovnim i kulturnim djelat-nostima, prikupljanjem donacija te je usmjerena ka korištenju digitalnih medija i tematiziranju zavičajnosti, djelatnicima i korisnicima Sveučilišne knjižnice u Puli čestitamo obljetnicu te vjerujemo kako ćemo daljnjom uspješnom suradnjom omogućiti daljnje bogaćenje knjižničog fonda, osuvremenjivanje načina rada i posebno primjerene prostore.

Vladimir Torbicapročelnik – Assessore

Upravni odjel za kulturu Istarske županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana

* * *

Poštovane kolegice i kolege knjižničari,

svjesni važnosti obljetnice kojoj svjedočite, 70. obljetnici osnutka i djelovanja vaše cijenjene ustanove, s radošću se prisjećamo dugogodišnjih modaliteta suradnje sa Sveučilišnom knjižnicom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Rezimirajući postignuća u prigodi važne obljetnice, hvala Vam što ste se prisjetili ustanova koje su dugogo-dišnjom suradnjom pridonijele razvoju vaše knjižnice.

Prepoznajući i pamteći ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u izobrazbi vaših kolega, jer poznato je kako su naši kolege Šime Jurić, Vjera Bendiš i Vera Bonifačić stručno doprinijeli i sudjelovali u radu vaše Knjižnice, iznova osvješćujemo važnost međusobnog dijaloga između partnerskih ustanova koji se, kao što je poznato, ostvaruje zakonskom obvezom upućivanja obveznog primjerka, dugogodišnjom međuknjiž-ničnom suradnjom, sudjelovanjem u zajedničkim programima digitalizacije (prvenstveno na digitalizaciji novina koje su dostupne na portalu Stare hrvatske novine), intenzivnom suradnjom u pogledu sveučilišne matične djelatnosti knjižnica, radionicama organiziranima u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje, kao i edukacijom učenika iz vaše županije uz stručno vodstvo.

Dugogodišnjim radom na uspostavi i produbljivanju suradnje između dviju ustanova, i sami bivamo boga-tiji iskustvom i znanjem. Čestitamo vam 70. obljetnicu osnutka i djelovanja uz želje što uspješnijeg rada i međusobne uspješne suradnje i nadalje.

dr. sc. Tatijana Petrić, knjižničarska savjetnicaglavna ravnateljica NSK

42

In occasione del 70mo anniversario di fondazione della Biblioteca universitaria di Pola, desidero esprimere un caloroso messaggio di auguri e di ringraziamento per la lunga collaborazione a tutto il personale odierno e passato della biblioteca. Abbiamo sempre cooperato per conservare e divulgare la conoscenza nonché la storia del nostro territorio che ci rende orgogliosi della nostra unicità. Vi giunga l’apprezzamento forte e sincero del Centro di Ricerche Storiche per la professionalità e la dedizione con cui svolgete la professione bibliotecaria.

Con stima e amicizia,dr. sc. Raul Marsetič

il direttore Centro di Ricerche Storiche Rovigno

* * *

Arheološki muzej Istre Sveučilišnoj knjižnici u Puli čestita 70. obljetnicu ustrajnog i posvećenog djelovanja kako na očuvanju i prezentiranju kulturne baštine tako i na sudjelovanju u procesu obrazovanja, ključnoj domeni svakog naprednog društva.

Kao dugogodišnjim susjedima i kao baštinskoj kulturnoj ustanovi čast nam je i zadovoljstvo surađivati u projektima u kojima zajedno ostvarujemo vizije korisne i potrebne našoj zajednici. Naše se ustanove, što su mnoge suradnje i potvrdile, komplementarno nadopunjuju. Ali prije svega treba naglasiti da smo podudarni u podržavanju ideje da se prenosi znanje, kako ono daleko i staro tako i suvremeno, te o tome uvijek nastojimo govoriti našem vremenu, stvarati veze sa svijetom koji nas okružuje i čija potpunost ovisi i o našim doprinosima i otkrićima. U takvom ozračju, neizmjerno je zadovoljstvo objavljivati s vama raznorodne publikacije, organizirati izložbe i pripremati razna predavanja. Ono što pamtimo kao poseban trenutak, koji nas je međusobno čvrsto povezao ali i s našim posjetiteljima, projekti su Pulski putovi knjige i Mediteran stanuje u Puli u okviru kojih je posredovano znanje o našoj građi iz perspektive mladih ljudi, volontera vaše knjižnice, te je time zaokružena priča i o suradnji i o stvaranju novih dinamičnih, živih i autentičnih veza unutar kulturno-didaktičkog konteksta baštinskih ustanova i predodžbe o njima. Promjena komunikacijskog okruženja, s obzirom na nove tehnolo-gije, još nas je više povezala u našem temeljnom radu, brizi o građi, te smo uvjereni da ćemo i dalje nastaviti surađivati, održavati dobre odnose i slaviti nove obljetnice!

Darko Komšo ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli

* * *

Muzej Grada Rovinja-Rovigno – Museo della Città di Rovinj-Rovigno čestitajući 70. obljetnicu Sveučilišnoj knjižnici u Puli prisjeća se brojnih zajedničkih trenutaka. Sveučilišna knjižnica u Puli je naša pet godina starija sestra u koju smo se uvijek mogli pouzdati. Odmah po osnivanju djelatnici tadašnje Naučne knjižnice u Puli posjetili su Rovinj i zauzeli se za očuvanje povijesnih rovinjskih knjižnica koje danas čine dio našega fundusa, ali i fundusa Sveučilišne knjižnice u Puli. To je prije svega ostavština barbanskog kanonika Pietra Stancovicha, koju

43

je sredinom 19. stoljeća oporučno ostavio Gradu Rovinju. Zahvaljujući Stancovichevoj donaciji 1858. otvorena je u Rovinju Gradska knjižnica (Biblioteca Communale). Godine 1954. osnovan je Muzej i tada ste postali i ostali naši najvjerniji suradnici. Prisjetimo se samo nekih nedavnih projekata: revizije zbirke Spomenička knjižnica Stancoviciana 1991., organizacije Mjeseca knjige 1992. posvećenog spomeničkim knjižnicama, izložbe Rariteti spomeničke knjižnice Stancoviciane, te knjige Katalog knjiga iz XVI. stoljeća (cinquetina) 2014. godine. Tijekom 2017. surađivali smo na digitalizaciji starih novina koje su objavljivane u Rovinju, a 2018. na organizaciji izložbe Otisci utisaka - Impressioni impresse. Čestitkama se pridružuje i naš osnivač Grad Rovinj-Rovigno.

Hvala i sretno!Tajana Ujčić, v. d. ravnateljica

Muzej Grada Rovinja-Rovigno - Museo della Città di Rovinj-Rovigno.

* * *

Proslava obljetnica prigoda su za spomen na povijesne događaje, na utemeljenje institucija, uspjehe i ostvarenja pojedinih osoba kao i za sumiranje poslovnih rezultata.

Pa dopustite i meni kratko prisjećanje. Suradnja konzervatora i Sveučilišne knjižnice provodi se od trenutka njihova osnivanja, pedesetih godina prošlog stoljeća, te se nastavlja u drugačijim uvjetima od 2000. godine kada se osniva samostalna služba Konzervatorskog odjela za Istarsku županiju sa sjedištem u Puli.

Bliska suradnja pridonijela je razvoju i realizaciji važnih projekata, među kojima ističemo mikrofilmiranje i zaštitu starih pulskih i istarskih novina (1845. – 1947.), fonda Mornaričke knjižnice i Zavičajne zbirke Histrica (1802. – 1918.), restauriranje nekoliko svezaka zbirke starih knjiga i rukopisa te drugih projekata.

Sveučilišna knjižnica može se ponositi svojom povijesnom misijom koja, osim sakupljanja publikacija potrebnih u nastavi Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, obuhvaća i stvaranje značajne zavičajne zbirke.

Rastući i mijenjajući se kroz desetljeća, Sveučilišta knjižica u Puli preuzela je značajne zbirke raznih ustanova, udruga, znanstvenika i intelektualaca iz našeg područja, obogaćujući iz godine u godinu svoj knjižni fond.

Stoga, povodom proslave 70. godišnjice osnutka i djelovanja Sveučilišne knjižnice u Puli čestitamo ovaj značajan jubilej uz želju za daljnjim nastavkom dobre suradnje.

Pročelnica mr. sc. Lorella Limoncin Toth i djelatnici Konzervatorski odjel u Puli

* * *

La Società artistico-culturale “Lino Mariani”, fiera e felice dei 70 anni di ininterrotta esistenza della Biblio-teca Universitaria, già Scientifica, di Pola, è contenta di poter far pervenire il proprio messaggio di auguri a un’istituzione alla quale la legano numerosi momenti di imprese comuni e piacevoli memorie. Nell’arco degli

44

anni abbiamo avuto più volta occasione di collaborare, su vari fronti, ma sopra ogni cosa ci siamo impegnati “viribus unitis” a tenere viva la memoria di Antonio Smareglia e insieme, convinti e motivati, siamo riusciti a far riscoprire e apprezzare il genio del grande Maestro.

Volenterosi di continuare la collaborazione con la Vostra Istituzione, cogliamo ancora una volta l’occasione per far pervenire a tutto il personale e a tutti gli utenti della Biblioteca Universitaria di Pola i nostri più sinceri auguri in occasione del 70° anniversario. Ad maiora!

La dirigenza e gli attivisti della SAC “Lino Mariani”

* * *

Iskrene čestitke Sveučilišnoj knjižnici u Puli, u povodu 70. obljetnice osnutka i djelovanja. U tom su periodu realizirani brojni programi naših dviju ustanova kroz međuinstitucionalnu suradnju, a na obostrano zadovolj-stvo. Radujemo se nastavku suradnje i ubuduće.

Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell’ Istria

* * *

U zgradu današnje Sveučilišne knjižnice dolazila sam čak i u vrijeme kad knjižnica, formalno, još nije bila otvorena za javnost. Naime, imala sam „zlatni ključić“: pokojnu gospođu Seku, zaboravila sam joj prezime, koja je znala iskopati i dati mi, na povjerenje, sve što bih zatražila. Bila sam mlada i hiperambiciozna gimnazi-jalka, te sam tražila – svašta. Knjižnica se tada zvala Naučna biblioteka. Njezina me naučnost/znanstvenost, autohtona i autentična, u profesionalnom smislu „markirala“ za cijeli život.

Desetljećima, dok sam god živjela u Puli, takozvana profesorska čitaonica sadašnje Sveučilišne knjižnice bila je moja najekskluzivnija pulska destinacija. Danas, nakon duge sveučilišne i znanstvene karijere – karijera, kako to, u ovim našim uvjetima, bizarno zvuči! – pouzdano znam da je sve počelo upravo tu. Za onim stolovima u profesorskoj čitaonici, pod onim lampama sa zelenim sjenilima, uz nesebičnu podršku dragih i nadasve kompe-tentnih ljudi koji su, poput drage gospođe Seke, uvijek bili pri ruci, uvijek znali što se gdje može naći, uvijek činili neusporedivo više nego je „propisano“ administrativnim opisima i popisima radnih obveza…

Današnja Sveučilišna knjižnica u Puli bila je i ostala mojom „prvom knjižnicom“. Ona je, prosto, moja Alma mater!

Da, na svome skopskom radnom stolu imam jednu tešku lampu sa zelenim staklenim sjenilom: prije desetak godina sam je kupila na zagrebačkom Britancu, na nedjeljnom sajmu antikviteta. Neodoljivo je nalikovala onima iz pulske Sveučilišne!

prof. dr. Jelena Lužina, teatrologinja

45

Premda se danas riznicu znanja, koliko čujemo i vidimo, i ne poistovjećuje sa zgradom, stalažama, trezorima i sl. (već

unipu.hr brosura low-2... · 2020. 2. 13. · Rojnića (Medulin, 1908. – Pula, 1981.) Knjižnica je od 1951. godine primala obvezni primjeraka tiska s područja Hrvatske, a od 1958.

Documents