-
2013.Petak, 03. 05. predstava za škole
Umjetnička organizacija Scena; izvodi: Ivo Gregurević
Petak, 03. 05. u 20.00 sati - Dom Kulture
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija
Subota, 04. 05. u 10.30 sati, Salon namještaja SANIZLOŽBA
GLUMACA
11.30 sati, Trg E. KvaternikaBOK MOTO-ALKA
18.00 sati, Bjelovarsko kazalište
Glumačka družina Histrion, izvodi Boris Svrtan
u 20.00 sati, Dom kulture
ogledna predstava glumačke radionice
Nedjelja 05. 05. u 12 sati, Školsko-sportska dvoranaRUKOMETNI
BOK TURNIR
20.00 sati, Dom kulture
GDK Gavella
Ponedjeljak, 06. 05., u 20.00 sati - Dom kulture
Satiričko kazalište Kerempuh
Utorak, 07. 05. u 20 sati, Dom kulture
Kazalište Knap
Srijeda, 08. 05. u 20.00 sati, Dom kulture
Teatar Rugantino
Četvrtak, 09. 05. u 18.00 sati, Bjelovarsko kazalište
Ecija Ojdanić
20.00 sati, Dom kulture
Liberdance
Petak, 10. 05. u 20.00 sati, Dom kulture
HNK u Varaždinu i Kazalište Planet Art
22.00 sata, KLUB
uglazbljuje V.I.S. Fino Wino
Subota, 11. 05. u 20.00 sati, Dom kulture
Bjelovarsko kazalište
Nedjelja, 12. 05. u 20.00 sati, Bjelovarsko kazalište
svečana premijera, Bjelovarsko kazalište
ŽIVOT MOŽE BITI LIJEP
ČISTO LUDILO
MOJ SLUČAJ
24 HOUR PLAY (24 SATA DO GLUME)
FINE MRTVE DJEVOJKE
NE IGRAJ NA ENGLEZE
GLUMICE I TO
TERAPIJA
BOBOČKA ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza
KIDS IN THE PLAY / DJECA U IGRI
PRIČAJ MI O GORKOME
BAKHO I ERATO - HRVATSKO PJESNIŠTVO O VINU
ZBOGOM PAMETI
MEDEJA
PRODAJA ULAZNICA OD 25.4.2013.NA KIOSKU BOK-a
BJELOVARSKI ODJECI KAZALIŠTA
BJELOVARod 3. do 12. 5. 2013.
-
Subota, 04.05. u 20.00 satiDOM KULTURE
Pet pisaca napisati će kratke priče u Bjelovaru! U roku od 24
sata. Glumci ce naučiti tekst u roku od 24 sata. Filmski redatelji
Snježana Tribuson, Lukas Nola, Antonio Nuić, Vlatka Vorkapić i
Kristijan Milić od tih će tekstova napraviti predstave - u 24 sata.
Unutar 24 sata publika će prvi put vidjeti što su kreirali
umjetnici koji imaju samo 24 sata da stvore pet predstava. Jedini
slučaj kada je u kazalištu improvizacija tijekom izvedbe
dozvoljena, a mijenjanje teksta poželjno, a nerijetko se dogodi i
zapinjanje- što publika jedva dočeka! 24 hour play!
2. .. .
HOUR PLAYFILMSKI REDATELJI U KAZALIŠTU
Petak, 03.05. predstava za škole
OG
LE
DN
A P
RE
DS
TA
VA
GL
UM
AČ
KE
RA
DIO
NIC
E
-
va unikatna komedija događa se u frizerskom salonu „Čisto
ludilo“ i ispunjena je spontanim, Oiskričavim humorom. Uvijek je
tijesno vezana za
grad u kojem se događa, lokalne prilike i ljude, a sve što se u
njoj upotrebljava stvarno je i autentično. Originalna američka
predstava proglašena je više puta najboljom predstavom godine, ušla
je u anale svjetskoga humora, a svojevremeno je uvrštena i u
Guinessovu knjigu rekorda kao predstava s najdužim neprekinutim
igranjem na svijetu. Tekst je preveden na deset jezika, doživio je
42 različite postave u Sjedinjenim Američkim državama, a igrao se,
među ostalim i u Barceloni, Rimu, Parizu, Madridu, Budimpešti,
Buenos Airesu, Rejkjaviku,
Redateljica: Nina KleflinUloge:Anton Toni Britvić – Vid
BalogBarbara Mardešić – Nina Kaić MadićEduard Laurenčić – Igor
Mešin / Damir PoljičakInspektor Nikola Obrvan – Damir
LončarInspektor Saša Buneta – Saša BunetaGospođa Shubert – Jasna
Palić Picukarić
Zagrebačko gradsko kazališteKomedija
redstava „Moj slučaj“ obuhvaća zgode odrastanja Vlade Gotovca,
pune sjetnog humora, njegovu Pcijeloživonu borbu za raznolikost
nasuprot
ograničavanju i ujednačavanju u svim sferama života, monstruozno
nepravedni montirani proces, apsurdan pakao jugoslavenskih kazamata
i , konačno, beskompromisnu analizu naše suvremenosti, koja
duhovitim i iskrenim pogledom skromnog promatrača Vlade Gotovca,
dobiva sasvim novu dimenziju.
U trenutku kad drastično i zabrinjavajuće nedostaje duha u našoj
javnosti i politici koja je beznadno ukopana u
MOJ SLUČAJ
Tel Avivu, Melbourneu, Johanesburgu i Seulu. U svijetu postoji i
fun club obožavatelja ove predstave, koji putuju po cijelom svijetu
kako bi pogledali svaku novu produkciju. Ubojstvo gazdarice, slavne
gospođe Izabele koja je živjela iznad frizerskog salona za žene i
muškarce „Čisto ludilo“ istražuje inspektor koji ispituje sve koji
su u tom trenutku bili u blizini. Tako upoznajemo živopisnog
frizera i njegovu otkačenu pomoćnicu, damu iz visokog društva i
tajanstvenog trgovca antikvitetima, mračnog gospodina Laurenčića.
Osim duhovitih i britkih dijaloga, predstava se u nekim dijelovima
i improvizira pa uključuje reference na stvarne i aktualne
događaje.
lijeve i desne rovove, ovo živo sjećanje na Vladu Gotovca može
biti poziv na elementarnu moralnost, na ljudsku odgovornost, na
uljuđenost, zagubljenu plemenitost i hrabrost koja se potvrđuje u
svakodnevnoj ljubavi prema bližnjima i daljnjima, prema potrebitima
i onim posve nepotrebnima. Samo čovjek koji je doista iskusio sav
cinizam svijeta na svojim plećima, može nam otvoriti oči, naučiti
nas ponovno skromnosti i ohrabriti nas u činjenju Dobra.
Boris Svrtan
Izbor tekstova: Čedo PricaDramatizirao, režirao i igra: Boris
Svrtan
monodrama
Petak, 03. 05. u 20 satiDOM KULTURE
Subota, 04. 05. u 18 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE
Glumačka družina Histrion
-
udeći po tekstu Ne igraj na Engleze, Vladimir Đurđević (1977.)
ima sve preduvjete da postane autor prepoznatljivog i specifičnog
rukopisa među našim najmlađim dramatičarima. Konkretno, to znači da
se, Sbarem u ovom slučaju, spomenuti rukopis ukazuje kao originalna
kombinacija realističkog (što god to značilo)
prosedea i različitih elemenata iz ironičnog i tragikomičnog
spektra. U središtu Đurđevićevog, samo prividno, „lakog” zapleta,
nalaze se trojica urbanih tridesetogodišnjaka, „zaglavljenih” već
negdje na prvim životnim krivinama – ili zbog inferiornosti prema
zaposlenoj supruzi (Paun), ili zbog nemogućnosti da se dokaže kroz
površne seksualne avanture (Piksi), ili pak neodoljivog nagona da,
koristeći kao „masku” nevine šale, ponižava vlastite prijatelje
(Bule). Međutim, isto toliko bitan protagonist drame Ne igraj na
Engleze – protagonist koji se istovremeno nalazi i u njima, ali i
izvan njih – jest jedan od suštinskih zloduha ljudske prirode:
strast prema kockanju, točnije klađenju.
Satiričko kazalište KerempuhAutor: Vladimir ĐurđevićPrijevod
teksta: Dora DelbiancoRežija: Vinko Brešan/Željka UdovičićUloge:
Paun – 35 godina, nezaposlen, dobro udan, kvocijent inteligencije
dvoznamenkast, strastven kladioničar – Hrvoje KečkešBule – 35
godina, nezaposlen, inteligentan, ali beskoristan i naizgled
ravnodušan, strastven kladioničar – Borko PerićPiksi – 35 godina,
doktor hitne pomoći, ženskaroš, slabić i, naravno, strastven
kladioničar – Tarik Filipović/René Bitorajac
NE IGRAJ NA ENGLEZE
deset godina nakon premijere filma, "Fine mrtve djevojke"
ukazuju se ne samo kao jedan od prvih Inaslova suvremene hrvatske
kinematografije, već i
kao još uvijek točna dijagnoza lica i naličja "hrvatskog danas",
s mnogim njegovim (našim) "-fobijama", "-ginijama", i "-izmima".
Komornost ovoga filma pak, njegova sabitost, snažni likovi i
arhetipski sukobi što ih oni sa sobom donose, primakle su ga
pozornici. Pritom je koscenarist filma, Mate Matišić, jedan od
najznačajnijih suvremenih hrvatskih dramatičara, a ni Dalibor
Matanić nije bez iskustva rada u teatru (u riječkom HNK Ivana pl.
Zajca trenutno je na repertoaru "Sjajno mjesto za nesreću" Damira
Karakaša i Nine Mitrović, u Matanićevoj režiji), pri čemu je njegov
sjajan osjećaj za rad s glumcima filmska konstanta, a točnost u
Autor: Mate Matišić, Redatelj: Dalibor MatanićIgraju: IVA,
studentica: Ivana RoščićMARIJA, studentica: Nataša Janjić Lokas
OLGA: Biserka Ipša; BLAŽ: Darko MilasDANIEL, mladić u najboljim
godinama: Živko AnočićLIDIJA: Nela KocsisSUSJED LASIĆ, ratni
veteran: Franjo DijakGOSPOĐA LASIĆ: Ana KvrgićDOKTOR PERIĆ,
ginekolog: Filip ŠovagovićIVICA: Janko RakošNEPOZNATI MUŠKARAC, tj.
ANTE: Nenad Cvetko INSPEKTOR: Sven Medvešek ; DALIBOR: Đorđe
Kukuljica
fine mrtve djevojkeGDK Gavella
detektiranju društvenih problema i spremnost da se s njima suoči
neupitnost. "Fine mrtve djevojke" u kazalištu "Gavella" ne žele,
ali ni mogu, biti preslik filma, već punokrvna kazališna predstava,
koja će film koristiti tek kao polazišnu točku za ispitivanje
stanja u kojem se kao društvo nalazimo. Priča o dvije studentice,
zaljubljene lezbijke, koje unajmljuju stan u kući pored zagrebačkog
Zapadnog kolodvora, želeći si osigurati mirni kutak i privatnost,
počinje kao melodrama, da bi se postepeno pretvorila u tragediju,
sa svim posljedicama što ih ova nužno donosi, svojom se tematikom i
pristupom smještajući negdje na pola puta između Almodovara i
Fassbindera, dvojice filmaša itekako bliskih kazalištu...
Nedjelja, 05. 05. u 20 satiDOM KULTURE
Ponedjeljak, 06. 05. u 20 satiDOM KULTURE
-
astala na osnovu britkog teksta mladog dramskog pisca Jordana
Cvetanovića, predstava „Terapija” redateljice Maje Šimić na
neuobičajen crnohumoran način razotkriva čitav jedan svijet ljudi
pored kojih Nprolazite svakog dana, a i ne znate što se krije iza
njihovih lica, pogleda, odjeće. U Terapiji ćete čuti sve ono
što ste nekada pomislili o ljudima, a niste se usudili ni sa kim
podijeliti. Čuti ćete možda i ono što nikada niste ni mogli
pomisliti o ljudima. Jer ova predstava otkriva više nego što treba.
Ono što upijaju zidovi u tarapeutskim ordinacijama nudit će vam se
kao na pladnju. Zato dođite na Terapiju.
Autor: Jordan CvetanovićRežija: Maja ŠimićIgraju: Gordana
Gadžić, Siniša Popović i Luka Dragić
Teatar Rugantino Terapija
ezaposlene, mlade i pune entuzijazma, četiri glumice odlučile su
preuzeti stvari u svoje ruke! NBilo im je dosta čekanja da ih netko
primijeti,
zavoli, zaposli, proglasi mladim nadama ili nešto treće. Zato su
odlučile napraviti predstavu. Za to su školovane! I to ne bilo
kakvu predstavu! Bit će to duhovita uspješnica o njima samima, o
sjaju i bijedi glumačkoga posla, o nepodnošljivoj težini mladog
života. Budimo realni, odlučile su napraviti hit! Međutim, odlučiti
je jedno, a napraviti – drugo. Spremajući predstavu, moraju se
obračunati jedna s drugom, s muškarcima, Glumištem i drugim
svakojakim fantastičnim pojavama u kazalištu i stvarnom životu. Ali
nikako da se svaka od njih obračuna sama sa sobom.Je li moguće
ostvariti veliku kazališnu uspješnicu kad vas usput ostavi dečko,
ako sumnjate u
Redatelj: Ivana Horvat, Petra Kurtela, Amanda Prenkaj, Dunja
Fajdić Dramaturg: Ivana Horvat, Petra Kurtela, Amanda Prenkaj,
Dunja Fajdić Trajanje: 90 min. Glume: Ivana Horvat, Petra Kurtela,
Amanda Prenkaj, Dunja Fajdić
Kazalište KNAP & Umjetnička organizacija "Kravice"
GLUMICE I TO
NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2012.Nagrada za ekstremna kazališna
postignuća
dodjeljuje se Dunji Fajdić, Ivani Horvat, Petri Kurteli i Amandi
Prenkaj za glumu, režiju, dramaturgiju, kostimografiju i
scenografiju u predstavi "Glumice i to" Dunje Fajdić u izvedbi
Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba u suradnji s
umjetničkom organizacijom
Kravice iz Zagreba.
izbor životnog poziva, ako svi očekuju da se skrasite i rađate,
ako mrzite kolege jer su smušeni, ulizice, control-freakovi ili
sveznalice, ako vam se svijet u kojem živimo - gadi?!Zbog takvih
životnih nepogoda, nismo sigurni hoće li djevojke uspjeti u svom
naumu da naprave novu HIT predstavu. Jesu li dovoljno jake da
izdrže pritisak okoline?Možda samo uspiju shvatiti da je najvažnija
stvar na svijetu pravo prijateljstvo koje nas grije i nasmijava čak
i kad nam isključe struju i plin, kad nam ne lajkaju statuse, kad
nas ne otkrije Pedro Almodovar, kad nas drugi ne razumiju, kad nam
se čini da živimo u krivom prostoru i vremenu...
Utorak, 07. 05. u 20 satiDOM KULTURE
Srijeda, 08. 05. u 20 satiDOM KULTURE
-
ramu "Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza" po
romanu Miroslava Krleže D"Povratak Filipa Latinovicza" (1932.)
napisala je
Ana Tonković Dolenčić. Ulogu Bobočke, te fatalne Krležine
literarne persone utjelovljuje Ecija Ojdanić, osnivačica kazališta
Moruzgva i jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica koja se dosad
dva puta okušala u Krležinim dramama i to kao Melita u "Ledi" i kao
Anka u "Kraljevu". Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih
ženskih lica, a kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno
krivudao od građanskog luksuza s početka dvadesetog stoljeća do
siromaštva u blatu sela Kostanjevca, Krleža opisuje advokate
kockare, ministre u ostavci, banke u propasti, ekscentrične
znanstvenike i neurotične slikare. Mračni akordi kapitalizma u
kojem se ljudi koriste, a stvari vole, u kojem se pije, puši i
laže, ekspresionistički su okvir za Bobočkine introspekcije. U tim
se intimnim prepričavanjima razotkrivanju suptilne note Bobočkine
duše zarobljene u lijepom ženskom tijelu. Neke od tih nota koje
sačinjavaju Bobočkinu duhovnu i mentalnu simfoniju zvuče komično,
neke tragično, neke melodramatično, neke
Režija: Ivan Leo LemoVideo/glazba: konceptualni video umjetnik i
skladateljWillem MiličevićKostimografija: Mirjana ZagorecIgra:
Ecija Ojdanić
Kazalište Moruzgva
Bobočka ili drugih sto stranica
Filipa Latinovicza
Autor i koreograf: Anton LachkyIzvođači: Sara Barbieri, Larisa
Navojec, Ivana Pavlović, Luka ŠvajdaGlazba: Giuseppe Verdi, Gaetano
Donizetti, Franz von Suppe, J. S. BachMajstor rasvjete: Mario
VnučecUmjetnički voditelj: Liberdance / Rajko PavlićDizajn: Martina
GranićFotografija: Iva Korenčić
Liberdance
KIDS IN THE PLAY / DJECA U IGRI
mitski, neke povijesno, a neke zvuče kao da smo ih baš mi
mislili, ali nikad ih ne bismo uspjeli tako vješto reći i osjetiti
kao Ksenija Radajeva zvana Bobočka za koju svi govore da je
nimfomanka što dodatno pojačava njezin prezir prema svemu
malograđanskom, licemjernom i sputavajućem. Možda baš zbog
preciznih literarnih oštrica kojima Krleža reže čovjeka i
čovječanstvo tumačeći njegovu vječnu anatomiju, možda baš zbog
kronične aktualnosti njegovih dijagnoza, učenici i studenti kroz
lektiru, tri desetljeća nakon Krležine smrti, pronalaze lekciju i
inspiraciju koja im može jako pomoći u ovim vremenima inflacije
paklenog šunda. Režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj
Moruzgvinih uspješnica "Gola u kavezu" i "Heidi" koje već nekoliko
sezona pune kazališta u zemlji, ali i u inozemstvu. Predstava
"Bobočka ili drugih sto strana Filipa Latinovicza" prilika je
prvenstveno za srednjoškolsku publiku, ali i za sve kazališne
sladokusce da pogledaju taj kultni roman iz drugog rakursa te da se
upute na uzbudljivi rafting kroz kanjone rečenica našeg najvećeg
pisca. Osim toga, kazalište Moruzgva ovom predstavom obilježava
osamdeset godina od kad je "Povratak Filipa Latinovicza"
napisan.
Četvrtak, 09. 05. u 18 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE
Četvrtak, 09. 05. u 20 satiDOM KULTURE
-
bilješci autorica Mani Gotovac je zapisala: "Kada je
predstavljena moja prva prozna knjiga Fališ mi, zima, proljeće u
Profilovoj knjižari, kazališni prijatelji su primijetili: - Pa to
ti je za teatar. Hoćeš li adaptirati? - Ne Upada mi ni na kraj
pameti. Dosta mi je teatra, zauvijek mi je dosta teatra, odgovorila
sam.
Godinu dana kasnije našla sam se kao član žirija na festivalu
Zlatni lav u Umagu. Među brojnim predstavama bila je na programu i
Ljepotica iz Leenanea iz Varaždina. Odmah me sa scene zapahnula
pojava dvoje mladih glumaca. Ona i On. Nisam ih prepoznala, činilo
se kao da ne znam tko su, ni kako se zovu. „To su dobri glumci.“ –
šapnula sam Sibili. Ali nije se radilo o tome. Ne o tome. Oni su se
usuđivali riskirati na sceni kao da im život ovisi jedno o drugome.
Oni su bili par. Odgovarali su njih dvoje jedan drugome, mogli bi
biti zajedno i u životu. Zamišljala sam ih kako na sceni upadaju u
erotično polje gdje je teško sačuvati živu glavu. I kako godinama
čeznu jedan za drugim i kada se ne vide i kada ih nema. Vidjela sam
da su u žudnji, i u onim malobrojnim prizorima, baš kao i u
trenucima života, kada su stvarno zajedno. Podsjećali su me na
Gorkoga i mene. "
PRIČAJ MI O GORKOME
DRAMATURGIJA I KREATIVNO PUTOVANJE.
ok uobličava konture vlastite osobnosti, svaki izvođač otkriva
jedinstveni govor tijela. Naše istraživanje će ići što je moguće
više u takvom smjeru da se postigne iznimna originalnost pokreta i
ravnoteža između Dvirtuoznosti i preciznosti. Lik "heroja" je jedan
od koncepata koji će usmjeravati istraživanje. To je temeljna
tema od koje će se odbijati druge semantičke mogućnosti koje će
biti stvorene kroz materijal kojeg izvođači postupno stvaraju.
Epska atmosfera će voditi rad u studiju kao način da se na sceni
otkrije fascinantna snaga ove skupine ljudi u pokretu. Raskošnost
ove osnovne teme ponovo zvuči kao jeka u tijelu, u obliku
koreografije za skupinu, solo i duet, orkestrirane iz početnih
susreta. Kroz njihov odnos s "drugim" identitet svakog izvođača
može izaći na površinu u dinamičnoj opoziciji ili u skladu.
Situacije koje je koreograf osmislio će služiti kao početne točke
za razvoj kratkih priča, na pola puta između čistog narativnog i
fizičkog izričaja. Poput priče koja se stalno mijenja, ove brojne
scene tkaju platno na kojem će ples razviti svoju punu snagu.
Ansambl slobodnog plesa "Liberdance" osnovan je 1979. godine. U
radu ansambla prevladavaju dvije komponente: plesno-edukativna i
umjetničko-stvaralačka. Od samog početka ansambl se opredjeljuje za
stručno-pedagošku orijentaciju svoje plesno-edukativne djelatnosti,
te je oformio respektabilan stručno-pedagoški kadar koji velikom
broju plesača pruža mogućnost plesnog usavršavanja i eventualne
profesionalne afirmacije. U sklopu toga, ansambl organizira već
tradicionalnu "Ljetnu plesnu radionicu" u suradnji s Istarskim
narodnim kazalištem odnosno Međunarodnim kazališnim festivalom u
Puli, te uz financijsku pomoć Gradskog ureda za kulturu grada
Zagreba.
PROJEKTI: "In The Mood" 1988., "Tri tempa" 1991., "Corazon de
Tango" 1992., "Epizode" 1996., "Surimi" 1997., "Stade Sunce čudo
gledajući" 1999., "Ready, Steady, Go..." 2000., "Misli" 2002.,
"Give Me a Break" 2003., "Nema boljeg businessa od show businessa"
2005., "Domesticus vulgaris" 2005., "Koncert za Dangubu i
Zgubidana" 2006., "Plasoland" 2007., "Etnounlimited ili Suze i krv"
2008., Kazalište sjena: "Karneval životinja", "Slike sa izložbe",
2009., "Koncert za jednog stand-up plesača" 2010., "Prostor
decollage", "All work No play", 2011. MANJI PROJEKTI: "Just dance",
"Ćuj Sejo", "Samo samba" 2006., "Move" 2008., "Sound tissue between
us" 2009., "Osam koraka kroz ludilo" 2011.
NAGRADE: Nagrada Gradskog ureda za kulturu 2000. godine za
najbolju predstavu "Stade sunce čudo gledajući", nominacija za
Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu, "Domesticus
vulgaris" 2007., Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju
koreografiju "Koncert za Dangubu i Zgubidana" 2008., "Etnounlimited
ili Suze i krv" najbolja predstava od strane publike na Tjednu
suvremenog plesa u Zagrebu 2009. godine
Prema autobiografskom romanu FALIŠ MI,prva i druga knjigaTekst:
Mani Gotovac Režija: Mani Gotovac, Lela Margitić, Hana Hegedušić,
Robert PlemićGlume:Hana Hegedušić kao mlada ManiLela Margitić kao
ostarjela ManiRobert Plemić kao Gorki
HNK Varaždin iKazalište Planet Art
Petak, 10. 05. u 20 satiDOM KULTURE
-
Potaknuto zbirkom pjesama “BAKHO I ERATO-”Vino u hrvatskoj
pjesmi koju je prikupio Zvonko Benašić.Hrvatske pučke pjesme i
umjetničke pjesmotvorine o vinu. Bog vina i veselja,te božica
pjesništva i ljubavi. Vino kao Božji dar, plod hrvatske zemlje i
truda ljudi (kao sastavnim dijelom života) svjedoči i ova stoljetna
pjesnička ostavština našeg naroda. To mi je bila najveća
inspiracija i poticaj kao skladatelja da uglazbim ove divne pjesme
(njihova životnost i sveobuhvatnost). Ove pjesme ne samo da
svjedoče o našoj kulturi života (i skladu sa prirodom) nego nas i
obvezuju odgovornom ponašanju spram bogate zemje i kulture koju su
nam ostavili naši preci,kao što i mi moramo ostaviti pokoljenjima
što dolaze.
Popis pjesama: BERBA-Oktavijan Malenić, BILIKUM I BUKARA-Tin
Ujević, ČAŠA-Gustav Krklec, JEMATVA-Ante Tresić PavičićJESENJA
SMRT-A.B.Šimić, KAD SMO SE TU ZIŠLI-Tito Brezovački, LOZA-Miroslav
Krleža, NAPITNICA BUDUĆNOSTI-August ŠenoaNAŠA PJESMA-Luka Perković,
MOJA VILA-Ante Benešić, POMPEJANSKA SLIČICA-Vladimir Vidrić,
POSVETA-Josip Kozarac, PUTNIČKA PJESMA-Ivo Andrić, SAMOĆA I
VINO-Vladimir Čerina, SLAVA GUNDRUMU- Ante Benešić, SVE PIJE- Ante
Benešić, U SPOMEN SERGEJU JESENJINU-Dobriša Cesarić, U ZDRAVLJE
TEBI-Hugo Badalić, VINO I JA-Dragutin Tadijanović, VINOGRAD-Vilko
Gabarić, KAD PIPA STANE-narodna, MEĐIMURSKA-Nikola Pavić…
Autor glazbe: Ivan Koprivčević V.I.S. FINO WINO su: glas i
el.gitara-Ivan Koprivčević prateći vokal i kl.gitara - Slaven
Bandur prateći vokal i bas - Spomenko Gazda klavijature - Rastko
Gligorović bubnjevi - Jadran Mladinov
Fino Wino
v.i.s.
Prema grčkoj mitologiji Medeja je kći kralja Ejeta iz Kolhide,
nećakinja čarobnice Kirke, unuka boga sunca Helija, a kasnije
supruga junaka Jazona s kojom je imao dvoje djece. Jazon ostavlja
Medeju kada mu Kreont, kralj Korinta, ponudi svoju kćer Glauku.
Priča o Medeji je već stoljećima aktualna i šokantna priča o ženi i
njezinom braku, ponosu, strasti i osveti.
Ivan, učitelj u mirovini, unatoč svojim visokim godinama je živa
duha i oštra jezika. Njegovi pokušaji da izađe iz dosadne
kolotečine često rezultiraju skandalom koji, poput požara, dotakne
sve stanare zgrade.Možda je najvažnije to što je Ivan za dvije
godine, koliko je proboravio u Domu za starije osobe, shvatio da
život nije vrijedan življenja ako se čovjek dobro ne zabavlja. Zbog
toga je uvijek u potrazi za nekakvom zanimacijom koja će mu
uljepšati posljednje godine života. Nije potrebno naglašavati da
njegove kćeri očajavaju zbog toga. Tek na kraju shvatimo da je
Ivan, unatoč živosti koja vlada oko njega, jako osamljen i tužan i
teško se snalazi u životu bez svoje pokojne supruge Marte.
Medeja
EuripidRedatelji: Marko Dragičević i Nikolina MarinićIgraju:
Antonija Prka, Matej Mikulandra, Ivana Stari, Ana Malčić, Željko
Futač, Igor Dončević; Amanda Nikles, Viktorija Žanić, Ines Meštrić,
Ivančica FutačGlazba: Zayn - MedeiaTon i rasvjeta: Ivan
IlekovićKostimografija: Marijana HanževačkiScenografija: Mirko
BenkusOrganizacija: Margareta Maja Fabičević
Tekst: Ružica Gašperov (Adio, pameti)Redateljica: Margareta Maja
FabičevićIgraju: Milan Markovinović, Margareta Maja Fabičević,
Ivana Cikoja, Josipa Stjepić, Silvana Medač, Milan Marković, Romana
Farkaš, Martina Begović, Davor Belobrajdić, Tomislav
CugScenografija: Mirko BenkusLikovno rješenje: Dubravko AdamovićTon
i rasvjeta: Dražen SpevecKostimografija: Marijana Hanževački
Zbogom, pameti
premijera
Petak, 10. 05. u 22 sataKLUB
Subota, 11. 05. u 20 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE
Nedjelja, 12. 05. u 20 satiBJELOVARSKO KAZALIŠTE
V.I.S. Fino Wino
Bjelovarsko kazalište
Bjelovarsko kazalište