UKAZ O POSTAVLjENjU NA DUŢNOST IZVANREDNOG I OPUNOMOĆENOG AMBASADORA CRNE GORE U REPUBLICI TURSKOJ I Postavlja se Periša Kastratović na duţnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Turskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Ankari. II Ministar vanjskih poslova izvršiće ovaj ukaz. III Ovaj ukaz stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom listu Crne Gore". Broj: 01-1461/2 Podgorica, 13. septembra 2019. godine Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, s.r. Na osnovu člana 95 tačka 6 Ustava Crne Gore, Predsjednik Crne Gore donosi
57
Embed
UKAZ O POSTAVLjENjU NA DUŢNOST IZVANREDNOG I …dopuna.ingpro.rs/1GLASILA/CG53-2019.pdf · prevoz putnika i/ili tereta, kao ni za pozicioniranje, odnosno prelet vazduhoplova; OHWRYH
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
UKAZ
O POSTAVLjENjU NA DUŢNOST
IZVANREDNOG I OPUNOMOĆENOG AMBASADORA CRNE GORE U
REPUBLICI TURSKOJ
I
Postavlja se Periša Kastratović na duţnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne
Gore u Republici Turskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Ankari.
II
Ministar vanjskih poslova izvršiće ovaj ukaz.
III
Ovaj ukaz stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom listu Crne
Gore".
Broj: 01-1461/2
Podgorica, 13. septembra 2019. godine
Predsjednik Crne Gore,
Milo Đukanović, s.r.
Na osnovu člana 95 tačka 6 Ustava Crne Gore, Predsjednik Crne Gore donosi
UKAZ
O POSTAVLjENjU NA DUŢNOST
IZVANREDNOG I OPUNOMOĆENOG AMBASADORA CRNE GORE -STALNOG
PREDSTAVNIKA - ŠEFA STALNE MISIJE CRNE GORE PRI SAVJETU EVROPE
I
Postavlja se Zoran Janković na duţnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne
Gore - stalnog predstavnika - šefa Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope, na rezidentnoj
osnovi, sa sjedištem u Strazburu.
II
Ministar vanjskih poslova izvršiće ovaj ukaz.
III
Ovaj ukaz stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenom listu" Crne
Gore.
Broj: 01-1298/3
Podgorica, 13. septembra 2019. godine
Predsjednik Crne Gore,
Milo Đukanović, s.r.
Na osnovu člana 95 tačka 6 Ustava Crne Gore, Predsjednik Crne Gore donosi
Crne Gore, na sjednici od 1. avgusta 2019.godine, donijela je
UREDBU
O POVJERAVANjU DIJELA POSLOVA IZ NADLEŢNOSTI MINISTARSTVA
ODRŢIVOG RAZVOJA I TURIZMA GLAVNOM GRADU PODGORICA
Član 1
Poslovi drţavne uprave iz nadleţnosti Ministarstva odrţivog razvoja i turizma, koji se
odnose na raspisivanje i sprovoĎenje javnih konkursa za izradu idejnih arhitektonskih rješenja
za potrebe Glavnog grada Podgorica (u daljem tekstu: Glavni grad), povjeravaju se Glavnom
gradu.
Član 2
Finansijska sredstva za vršenje poslova iz člana 1 ove uredbe, obezbjeĎuju se iz budţeta
Glavnog grada.
Član 3
Organizaciju vršenja povjerenih poslova, broj i strukturu izvršilaca, utvrĎuje nadleţni
organ Glavnog grada.
Član 4
Poslovi iz člana 1 ove uredbe, povjeravaju se na period od četiri mjeseca, od dana stupanja
na snagu uredbe.
Član 5
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom listu Crne
Gore"
Broj: 07-3600
Podgorica, 1. avgusta 2019.godine
Vlada Crne Gore
Predsjednik,
Duško Marković, s.r.
Na osnovu člana 37 Zakona o drţavnoj upravi ("Sluţbeni list CG", broj 78/18), Vlada
30/12 i 30/17), Vlada Crne Gore, na sjednici od 5. septembra 2019. godine, donijela je
ОDLUKU
O NAĈINU OBRAĈUNA TERMINALNE NAKNADE ZA KORIŠĆENjE USLUGA U
VAZDUŠNOJ PLOVIDBI
Član 1
Ovom odlukom propisuje se način obračuna terminalne naknade za korišćenje usluga u
vazdušnoj plovidbi, koju plaća pravno ili fizičko lice koje vrši operacije vazduhoplovom (u
daljem tekstu: operator vazduhoplova) pruţaocu usluga u vazdušnoj plovidbi za
vazduhoplove koji polijeću sa ili slijeću na Aerodrom Podgorica (LYPG) i Aerodrom Tivat
(LYTV) i iznos dijela naknade koji je prihod Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
Član 2
Za obračun terminalne naknade iz člana 1 ove odluke, polijetanje i slijetanje vazduhoplova
smatraju se jednim letom.
Obračun terminalne naknade vrši se prilikom polijetanja vazduhoplova.
Član 3
Terminalna naknada za jedan let je proizvod visine jedinice naknade i broja jedinica
terminalnih usluga za taj let, i obračunava po formuli: R = t x p, pri čemu je R – terminalna
naknada, t – visina jedinice naknade i p – broj jedinica terminalnih usluga.
Član 4
Visina jedinice naknade (t) iz člana 3 ove odluke iznosi:
za vazduhoplove čija je maksimalna certifikovana masa na polijetanju (MTOW) manja
od deset metričkih tona – 135 eura,
za vazduhoplove čija je maksimalna certifikovana masa na polijetanju (MTOW) deset i
više metričkih tona – 260 eura.
Član 5
Jedinica terminalne usluge je faktor mase vazduhoplova za koji se vrši obračun terminalne
naknade.
Faktor mase, izraţen kao broj sa dvije decimale, predstavlјa količnik dobijen dijelјenjem
maksimalne certifikovane mase vazduhoplova na polijetanju u metričkim tonama, koja je
navedena u uvjerenju o plovidbenosti ili ekvivalentnom dokumentu, koji podnosi operator
vazduhoplova, sa brojem 50 i stepenovanjem dobijenog količnika eksponentom 0,7.
p = (MTOW / 50)0,7
Član 6
U slučaju da maksimalna certifikovana masa vazduhoplova na polijetanju iz člana 5 stav 2
ove odluke nije poznata za odreĎivanje faktora mase koristi se maksimalna masa
vazduhoplova istog tipa.
Ako vazduhoplov ima više maksimalnih certifikovanih masa na polijetanju za odreĎivanje
faktora mase koristi se najveća maksimalna certifikovana masa.
Na osnovu člana 112 stav 7 Zakona o vazdušnom saobraćaju („Sluţbeni list CG“, br.
Član 7
Operator vazduhoplova koji koristi dva ili više vazduhoplova koji su različite verzije istog
tipa, za svaki vazduhoplov tog tipa koristi se prosjek maksimalnih masa na polijetanju svih
vazduhoplova tog tipa.
Obračunavanje faktora mase po tipu vazduhoplova i po operatoru vazduhoplova, vrši se
najmanje jednom godišnje.
Član 8
Terminalna naknada ne plaća se za:
letove koji se obavljaju vazduhoplovima čija je maksimalna certifikovana masa na
polijetanju manja od dvije metričke tone;
letove koji se obavljaju u svrhu traganja i spašavanja koje je odobrio nadleţni organ;
letove koji se obavljaju isključivo radi prevoza vladajućih monarha i članova njihovih
uţih porodica, šefova drţava, predsjednika vlada i ministara, koji su u sluţbenoj misiji, ako je
u planu leta naznačeno;
vojne letove koje obavljaju vojni vazduhoplovi Crne Gore, kao i vojni letovi koje
obavljaju vojni vazduhoplovi drugih drţava na osnovu meĎunarodnih ugovora;
letove carinskih organa i policije;
humanitarne letove odobrene od strane nadleţnog organa;
letove za potrebe obuke koji se izvode isključivo u području letnih informacija kojem
pripada crnogorski vazdušni prostor (FIR Beograd) i isključivo radi sticanja dozvole ili
ovlašćenja članova letačke posade, ako je to naznačeno u planu leta, i ne smiju da sluţe za
prevoz putnika i/ili tereta, kao ni za pozicioniranje, odnosno prelet vazduhoplova;
letove koji se obavljuju isključivo u svrhu provjere opreme koja se koristi ili se
namjerava koristiti kao zemaljska navigaciona oprema, isključujući pozicionirajuće letove;
letove koji se obavljuju isključivo prema pravilima vizuelnog letenja (VFR).
Član 9
Dio terminalne naknade iz člana 1 ove odluke u iznosu od 10% prihod je Agencije za
civilno vazduhoplovstvo.
Član 10
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju da vaţe Odluka o visini naknade za
korišćenje usluga obezbjeĎenja vazdušnog saobraćaja u oblasti terminalnih kontrola letenja
(„Sluţbeni list RCG“, broj 65/06) i Pravilnik o visini naknade po osnovu učešća u raspodjeli
prihoda od terminalnih naknada („Sluţbeni list CG”, broj 2/12).
Član 11
Оva odluka stupa na snagu danom objavljivanja u „Sluţbenom listu Crne Gore“.
Broj: 07-3792
Podgorica, 5. septembar 2019. godine
Vlada Crne Gore
Predsjednik,
Duško Marković, s.r.
člana 17 Uredbe o Vladi Crne Gore (“Sluţbeni list CG”, broj 80/08), Vlada Crne Gore na
sjednici od 11. jula 2019. godine, donijela je
O D L U K U
O DAVANjU KONCESIJE NA OSNOVU ENERGETSKE DOZVOLE ZA
IZGRADNjU MALE HIDROELEKTRANE „ŠTITSKA“ NA DIJELU VODOTOKA
ŠTITSKE RIJEKE
1. Daje se koncesija privrednom društvu „Hidroenergija Andrijevica“ doo iz Andrijevice
(u daljem tekstu: koncesionar) za izgradnju male hidroelektrane „Štitska“ na dijelu vodotoka
Štitske rijeke izmeĎu kota 1505 mnm i 1055 mnm u KO Kute, Opština Andrijevica na osnovu
energetske dozvole.
2. Koncesija iz tačke 1 ove odluke daje se na period od 30 godina, uz koncesionu naknadu
koja iznosi 6,1% od planirane godišnje proizvodnje električne energije, a ukoliko je godišnja
proizvodnja električne energije veća od planirane, koncesiona naknada iznosi 6,1% od
godišnje proizvodnje električne energije.
3. Prava i obaveze izmeĎu Vlade Crne Gore, kao koncedenta, i koncesionara, kao i bliţi
revitalizacije i predaje male hidroelektrane „Štitska“ utvrdiće se Ugovorom o koncesiji na
osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane „Štitska“ na dijelu vodotoka
Štitske rijeke (u daljem tekstu: Ugovor).
4. Ugovor će se zaključiti u roku od 15 dana, od dana stupanja na snagu ove odluke.
5. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom listu Crne
Gore“.
Broj: 07-3079
Podgorica, 11. jula 2019. godine
Vlada Crne Gore
Predsjednik,
Duško Marković, s.r.
Na osnovu člana 78 stav 5 Zakona o energetici („Sluţbeni list CG“, br. 5/16 i 51/17) i
3
O D L U K U O IZRADI DETALJNOG URBANISTIĈKOG PLANA „INDUSTRIJSKA ZONA ZELENI“,
OPŠTINA ROŢAJE
Član 1
Pristupa se izradi Detaljnog urbanističkog plana „Industrijska zona Zeleni“, opština Rožaje (u daljem tekstu: DUP).
Član 2 Površina zahvata za koji se planira izrada DUP-a je cca 119,17 ha.
Član 3 Za DUP radiće se Strateška procjena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o
strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu ("Službeni list RCG", broj 80/05 i "Službeni list CG", br. 59/11 i 52/16).
Član 4
Finansijska sredstva potrebna za izradu DUP-a, obezbijediće se iz Budžeta Crne Gore, sa pozicije organa državne uprave nadležnog za održivi razvoj i turizam u iznosu od 9.000,00 eura.
Član 5
Rok za izradu DUP-a je šest mjeseci od dana zaključivanja ugovora sa rukovodiocem izrade.
Član 6
DUP se izraĎuje na osnovu Programskog zadatka, koji je sastavni dio ove odluke.
Član 7 Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”. Broj: 07-3597 Podgorica, 1. avgusta 2019. godine
Vlada Crne Gore
Predsjednik, Duško Marković, s.r.
Na osnovu člana 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list CG”, br. 64/17, 44/18 i 63/18), Vlada Crne Gore, na sjednici od 1. avgusta 2019. godine, donijela je
4
PROGRAMSKI ZADATAK
ZA IZRADU DETALJNOG URBANISTIĈKOG PLANA "INDUSTRIJSKA ZONA ZELENI", ROŢAJE
I. UVODNE NAPOMENE U cilju realizacije Zaključka Vlade Crne Gore, sa sjednice od 14. marta 2019. godine, broj 07-1147, Ministarstvo održivog razvoja i turizma pristupa izradi Detaljnog urbanističkog plana „Industrijska zona Zeleni“, opština Rožaje. Cilj izrade Detaljnog urbanističkog plana "Industrijska zona Zeleni", opština Rožaje (u daljem tekstu: DUP) je da se stvore planski preduslovi za razvoj uz adekvatnu infrastrukturnu opremljenost prostora.
Pravni osnov za izradu i donošenje DUP-a koji se nalazi u zahvatu Prostorno
urbanističkog plana opštine Rožaje, sadržan je u članu 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list CG", br. 64/17, 44/18 i 63/18) kojim je propisano da se do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore primjenjuju važeći planski dokumenti donijeti do stupanja na snagu ovog zakona odnosno do roka iz člana 217 ovog zakona.
Državni i lokalni planski dokumenti predviĎeni Zakonom o ureĎenju prostora i
izgradnji objekata ("Službeni list CG", br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14) mogu se, do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, izraĎivati odnosno mijenjati po postupku propisanom ovim zakonom.
Programski zadatak za izradu DUP-a izraĎuje se u skladu sa članom 25 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, budući da je isti sastavni dio Odluke o izradi planskog dokumenta. II. OBUHVAT I GRANICE PLANA
Orijentacioni obuhvat DUP-a je 119.17 ha i dat je na slici broj 1.
5
Slika br.1: Orijentacioni obuhvat DUP-a III. USLOVI I SMJERNICE PLANSKOG DOKUMENTA VIŠEG REDA I RAZVOJNIH
STRATEGIJA
U postupku izrade DUP-a treba obezbijediti sljedeći planerski pristup:
- sagledavanje ulaznih podataka iz Prostorno urbanističkog plana Opštine Rožaje (»Službeni list CG - Opštinski propisi«, br. 31/12 i 2/17) i druge dokumentacije sa državnog i lokalnog nivoa (razvojna dokumenta, master planovi, studije);
- analizu i ocjenu postojeće planske i studijske dokumentacije; - analizu uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto; - analizu i ocjenu postojećeg stanja (prirodni, stvoreni i planski uslovi); - ekonomsko demografskom analizom dati ocjenu tržišnih i demografskih trendova i
posljedica na izgradnju, infrastrukturu, komunalne objekte, javne funkcije i slično; - sagledavanje mogućnosti realizacije investicionih ideja vlasnika i korisnika prostora u
odnosu na opredjeljenja planova višeg reda i potencijale i ograničenja konkretne lokacije.
IV. PRINCIPI, VIZIJA I CILJEVI PLANIRANJA, KORIŠĆENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE PROSTORA
Vizija razvoja prostora u obuhvatu DUP-a treba da prati viziju razvoja sjevernog
regiona, koji kao važan prostorni, ekonomski i društveni resurs Crne Gore, treba da se usmjereno i kontrolisano razvija, koristeći na održiv način svoje prirodne, kulturne i stvorene potencijale.
U daljem razvoju moraju se poštovati evropski standardi i vrijednosti i uspostaviti
pravila za kvalitetnu regulaciju i upravljanje prostorom.
Osnovni cilj koji treba da se postigne je stvaranje planskih preduslova za razvoj uz adekvatnu infrastrukturnu opremljenost prostora.
6
. V. KONCEPTUALNI OKVIR PLANIRANJA, KORIŠĆENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
PLANSKOG PODRUĈJA SA STRUKTUROM OSNOVNIH NAMJENA POVRŠINA I
KORIŠĆENJA ZEMLJIŠTA
Konceptualnim okvirom ureĎenja prostora potrebno je obuhvatiti i razraditi sljedeće: Sadrţaji u prostoru i mjere zaštite
Kroz izradu DUP-a potrebno je planirati sljedeće:
- lokaciju i uslove za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u skladu sa smjernicama PUP-a;
- lokaciju Biznis zone koja je površine od 22ha na kojoj je potrebno planirati lokaciju i uslove za Gradsku toplanu površine cca 5ha, a ostali dio zone planirati za razvoj većeg broja različitih i kompatibilnih privrednih djelatnosti;
- predvidjeti lokaciu za izgradnju asfaltne baze na katastarskim parcelama br. 1375 i 1377, u površini od 2,0 - 2,5 ha;
- lokaciju za izgradnju transfer stanice sa reciklažnim dvorištem na katastarskim parcelama br. 1375, 1377 i 1378, u površini od 1,2 - 1,5ha;
- predvidjeti revitalizaciju postojećih industrijskih objektata u zahvatu Plana; - u zahvatu Plana neophodno je detaljno razraditi i lokalitete na kojima se javljaju
bespravni objekti, odnosno definisati i lokacije za izgradnju tj. uraditi reviziju granica postojećih naselja;
- definisati rezervne zone proširenja postojećih naselja, kao i industrijskih kapaciteta; - neophodno je infrastrukturno obezbijediti cjelokupan plan posebno dio Biznis zone
uvažavajući odnos postojećih i planiranih saobraćajnica; - jasno definisati zelene i zaštitne zone u Planu; - jasno definisati zone zaštite riječnih korita u zahvatu Plana, a njihovu regulaciju
predstaviti u grafičkom dijelu Plana; i - razmatrati ostale zahtjeve zainteresovanih korisnika u saradnji sa Opštinom Rožaje.
U planiranju sadržaja neophodno je poštovati smjernice date kroz PUP Opštine
Rožaje, kao i one definisane Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima ("Službeni list CG", br. 24/10 i 33/14). Saobraćajna i tehniĉka infrastruktura
Planiranje potrebne tehničke infrastrukture treba bazirati na prethodno provjerenim mogućnostima postojećih mreža i njihovog korišćenja za sadržaje planirane ovim DUP-a, vodeći računa o uslovima zaštite životne sredine.
Planirati propisno dimenzionisane elektro, hidrotehničke i telekomunikacione instalacije, te savremenu funkcionalnu mrežu u objektima i za potrebe ukupnog zahvata, u skladu sa propisima.
Planirati funkcionalnu hidrantsku mrežu i protivpožarni sistem, te javnu rasvjetu.
7
Svu infrastrukturu rješavati u svemu poštujući rješenja iz planova višeg reda i uz usaglašavanje sa uslovima koje propišu nadležni organi, institucije i preduzeća.
Potrebno je uraditi procjenu potrebnih ulaganja na opremanju graĎevinskog zemljišta ponaosob za svaku vrstu tehničke infrastrukture.
Uzimajući u obzir buduće namjene prostora potrebno je da infrastruktura zadovolji
posebne standarde i ponudi savremena tehnološka rješenja. Pejzaţna arhitektura
Prilikom planiranja zelenih površina izvršiti podjelu po kategorijama zelenila. Slobodne, zelene površine obogatiti biljnim vrstama karakterističnim za predmetno područje i lokalne klimatske uslove.
Izmjenama i dopunama DUP-a treba predvidjeti: - maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg vitalnog i funkcionalnog zelenila u
nova urbanistička rješenja; - karakteristične elemente parterne arhitekture i mobilijara u skladu sa tradicionalnim
rješenjima; - uspostavljanje optimalnog odnosa izmeĎu izgraĎenih i slobodnih zelenih površina; - usklaĎivanje ukupne količine zelenih površina sa brojem korisnika; - funkcionalno zoniranje slobodnih površina; - povezivanje planiranih zelenih površina u jedinstven sistem sa posebnim odnosom
prema neposrednom okruženju; - linijsko zelenilo duž svih javnih komunikacija; - usklaĎivanje kompozicionog rješenja sa namjenom (kategorijom) zelenih površina; - potrebno je koristiti vrste otporne na ekološke uslove sredine i usklaĎene sa
kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima. Smjernice i uslove u vezi navedenog neophodno je pribaviti od institucija nadležnih za poslove zaštite prirode i životne sredine. Nivelacija, regulacija i parcelacija
Za početak izrade DUP-a neophodno je obezbjeĎivanje kvalitetnih geodetskih i katastarskih podloga. Plan raditi u digitalnom obliku.
Kod rješavanja nivelacije i regulacije obezbijediti potrebne elemente koji garantuju najpovoljnije funkcionisanje unutar prostora. Koristiti povoljnosti koje u ovom smislu pruža konfiguracija terena.
Grafički prilog sa parcelacijom uraditi na ažurnoj geodetskoj podlozi. Isti mora sadržati tjemena planiranih saobraćajnica, kao i sve druge analitičke podatke neophodne za prenošenje plana na teren.
Grafički prikaz urbanističkih parcela mora biti dat na svim grafičkim prilozima plana
sa jasno definisanim granicama urbanističke parcele. Uslovi za izgradnju objekata i ureĊenje prostora
8
DUP, shodno zakonskim odredbama, mora da sadrže:
- urbanističko-tehničke uslove za izgradnju objekata i ureĎenje prostora (vrsta objekta, visina objekta, najveći broj spratova, veličina urbanističke parcele...);
- indekse izgraĎenosti i zauzetosti; - nivelaciona i regulaciona rješenja; - graĎevinske i regulacione linije; - trase infrastrukturnih mreža i saobraćajnica i smjernice za izgradnju infrastrukturnih i
komunalnih objekata; - tačke priključivanja na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte; - smjernice urbanističkog, arhitektonskog i pejzažnog oblikovanja prostora i sl. Ekonomsko demografska analiza i ekonomsko trţišna projekcija i faze realizacije
Posebnom ekonomskom analizom treba:
- dati procjenu ekonomskih i tržišnih trendova koji su od posebnog značaja za odabir planiranog rješenja;
- dati obrazloženje odabira optimalnog (planom predviĎenog) rješenja; - obezbijediti planersko dokazivanje ekonomske i tržišne opravdanosti planskog
rješenja; - dati rezime ključnih ekonomskih i socijalnih pitanja i uticaja koji proističu iz različitih
scenarija izgradnje (uticaj na ekonomske pokazatelje – zaposlenost i direktne javne prihode uzrokovane ovom investicijom);
- utvrditi potencijalna ograničenja za predloženu izgradnju, potencijalna osjetljiva socio-ekonomska pitanja i prilike koje se ukazuju, kao što je očuvanje i/ili unapreĎenje zaštićenih lokacija;
- procjeniti investicionu vrijednost objekata, naročito vrijednost infrastrukturnih rješenja i opremanja graĎevinskog zemljišta, te ekonomsko-finansijske implikacije i društvenu korisnost potencijala koji proizilaze iz predmetnog plana.
Izradom DUP-a potrebno je sagledati faze realizacije pri čemu naročito treba voditi
računa da se na osnovu tržišnih uslova cjeline mogu odvojeno realizovati, pa samim tim treba i da budu regulaciono definisane. Predložene faze realizacije obavezno bazirati i na ekonomskim pokazateljima. VI. METODOLOGIJA
Prilikom izrade DUP-a pridržavati se metodologije definisane Pravilnikom o metodologiji izrade planskog dokumenta i bližem načinu organizacije prethodnog učešća javnosti ("Službeni list CG", broj 88/17).
VII. SADRŢAJ PLANSKOG DOKUMENTA
Obim i nivo obrade DUP-a treba dati tako da se u potpunosti primjene odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Paralelno sa izradom DUP-a predviĎena je i izrada strateške procjene uticaja plana na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu ("Službeni list RCG", broj 80/05 i "Službeni list CG", br. 59/11 i 52/16), čije elemente treba ugraditi u plan.
9
DUP se izraĎuju na kartama razmjere 1:10.000; 1:5.000 i topografsko - katastarskim planovima razmjere 1:2.500 i 1:1.000.
DUP, po utvrĎenim fazama i za definisane segmente, treba da budu uraĎene i prezentovane u analognom i digitalnom formatu. Digitalni oblik – za tekstualni dio u standardu Microsoft Word i PDF formatu, a grafički u standardu Auto Cad i GIS fromatu.
DUP se izraĎuju na kartama, topografsko-katastarskim planovima i katastrima vodova u digitalnoj formi i georeferenciranim ortofoto podlogama, a prezentiraju na kartama i topografsko-katastarskim planovima u analognoj formi izraĎenim na papirnoj podlozi i isti moraju biti identični po sadržaju.
Analogne i digitalne forme geodetsko-katastarskih planova moraju biti ovjerene od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra.
VIII. OBAVEZE RUKOVODIOCA I STRUĈNOG TIMA ZA IZRADU PLANA
Rukovodilac izrade DUP-a će nadležnom Ministarstvu, dostaviti na uvid, odnosno stručnu ocjenu u skladu sa Zakonom, faze: Koncept plana, Nacrt plana i Predlog plana, u skladu sa Pravilnikom o metodologiji izrade planskog dokumenta i bližem načinu organizacije prethodnog učešća javnosti.
Rukovodilac izrade će, saglasno Zakonu, dostaviti Nacrt DUP-a Ministarstvu kako bi se u zakonskom postupku sprovela procedura njegovog utvrĎivanja.
Rukovodilac izrade je dužan da u Predlog DUP-a, a nakon sprovedenog postupka
javne rasprave i stručne ocjene, ugradi sve prijedloge i mišljenja nadležnih organa. Predlog DUP-a će rukovodilac izrade dostaviti Ministarstvu, kako bi se u
zakonskom postupku sprovela procedura donošenja ovog planskog dokumenta. Po usvajanju plana, rukovodilac izrade će Ministarstvu predati konačnu verziju
DUP-a u adekvatnoj formi koja je definisana Pravilnikom o načinu potpisivanja, ovjeravanja, dostavljanja, arhiviranja i čuvanja planskog dokumenta ("Službeni list CG", br. 76/17 i 73/18).
Na osnovu ĉlana 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list CG”, br. 64/17, 44/18 i 63/18), Vlada Crne Gore, na sjednici od 1. avgusta 2019. godine, donijela je
O D L U K U O IZRADI IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO-URBANISTIĈKOG PLANA OPŠTINE
NIKŠIĆ
Ĉlan 1
Pristupa se izradi Izmjena i dopuna Prostorno- urbanistiĉkog plana opštine Nikšić („Službeni list CG - Opštinski propisi", br. 16/15 i 19/16) (u daljem tekstu: Izmjene i dopune PUP-a).
Izmjene i dopune PUP-a predstavljaju planski osnov za korišćenje potencijala, održivi razvoj, oĉuvanje, zaštitu i unaprijeĊivanje podruĉja iz stava 1 ovog ĉlana.
Ĉlan 2 Izmjene i dopune PUP-a rade se u dijelu Generalne urbanistiĉke razrade i to za opštinsko središte - gradsko podruĉje Nikšića sa prigradskim naseljima ukupne površine 7.316 ha. U granicama zahvata Generalne urbanistiĉke razrade su katastarske opštine: dio KO Vir, dio KO Rastovac, dio KO Miloĉani, dio KO Brezovik, dio KO Glibavac, KO Mokra Njiva, KO Koĉani, dio KO Stubica, dio KO Krnjaĉa, dio KO Štedim, KO Nikšić, dio KO Rubeža, dio KO Ozrinići, KO Kliĉevo, KO Straševina.
Ĉlan 3 Finansijska sredstva potrebna za izradu Izmjena i dopuna PUP-a, obezbijediće se
iz Budžeta Crne Gore, sa pozicije organa državne uprave nadležnog za održivi razvoj i turizam u iznosu od 10.000,00 eura.
Ĉlan 4
Rok za izradu Izmjena i dopuna PUP-a je šest mjeseci od dana zakljuĉivanja ugovora sa rukovodiocem izrade.
Ĉlan 5 Izmjene i dopune PUP-a se izraĊuju na osnovu Programskog zadatka, koji je sastavni dio ove odluke.
Ĉlan 6
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”. Broj: 07-3601 Podgorica, 1. avgusta 2019. godine
Vlada Crne Gore Predsjednik,
Duško Marković, s.r.
PROGRAMSKI ZADATAK
ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO-URBANISTIĈKOG PLANA OPŠTINE NIKŠIĆ
I. UVODNE NAPOMENE
Usvajanjem Prostorno- urbanistiĉkog plana opštine Nikšić, zajedno sa planom Generalne urbanistiĉke razrade („Službeni list CG - opštinski propisi", br. 16/15 i 19/16), prevaziĊeni su i riješeni mnogobrojni problemi u opštini Nikšić koji su nastali usled nedostatka adekvatne prostorno planske dokumentacije, imajući u vidu da je prethodni PUP bio iz 1986. godine.
U postplanskom periodu realizovan je znaĉajan broj projekata, usvojeno više detaljnih planova i lokalnih studija lokacija, koji su potvrdili konceptualno dobro postavljen i osmišljen predlog Prostorno-urbanistiĉkog plana.
U meĊuvremenu su se pojavili odreĊeni investicioni interesi graĊana kao i javni interes Opštine u dijelu infrastrukturnih projekata, što je i razlog podnošenja inicijative za reviziju postojećeg Prostorno-urbanistiĉkog plana opštine, u dijelu Generalne urbanistiĉke razrade, a sve u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list CG” br. 64/17, 44/18 i 63/18).
Pravni osnov za izradu i donošenje Izmjena i dopuna Prostorno-urbanistiĉkog plana opštine Nikšić (u daljem tekstu: Izmjene i dopune PUP-a) sadržan je u ĉlanu 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim je propisano da se državni i lokalni planski dokumenti predviĊeni Zakonom o ureĊenju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list CG", br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14) mogu, do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, izraĊivati odnosno mijenjati po postupku propisanom ovim zakonom.
Izmjene i dopune PUP-a predstavljaju osnov za utvrĊivanje politike razvoja, ureĊenja i korišćenja prostora i definisanje strategija, planova i programa razvoja opštine, ukljuĉujući i politike za njihovu realizaciju. Tekuća pitanja i tekući problemi ukazuju na potrebu definisanja prostorne osnove budućeg razvoja, bazirane na principima održivog razvoja, savremenim naĉelima i standardima organizacije i korišćenja prostora, kao i integralnom posmatranju i planiranju razvoja, zaštite životne sredine, zaštite prirodne i kulturno - istorijske baštine i izgradnje u prostoru.
Programski zadatak za izradu Izmjena i dopuna PUP-a izraĊuje se u skladu sa ĉlanom 25 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, budući da je isti sastavni dio Odluke o izradi planskog dokumenta.
II. OBUHVAT I GRANICE PROSTORNO – URBANISTIĈKOG PLANA OPŠTINE NIKŠIĆ
Izmjene i dopune PUP-a rade se u dijelu Generalne urbanistiĉke razrade i to za opštinsko središte - gradsko podruĉje Nikšića sa prigradskim naseljima ukupne površine 7.316 ha. Obuhvata djelove naselja Vir, Rastovac, Miloĉani, Rastovac, Brezovik, Stuba, Crnodoli, RiĊani, Nikšić, Laz, Ozrinići i naselje Zavrh. Podruĉje je u obuhvatu 20 mjesnih zajednica: Mjesne zajednice Uzdomir, Ćemenci, Rastoci, Grudska Mahala, Bistrica, Rudo
Polje, Centar I, Centar II, Trebjesa, Stara Varoš, Mrkošnica, Straševina i dijelove MZ Ozrinići, Kliĉevo, Humci, Dragova Luka, Tović, Vidrovan, Koĉani, Poljica.
U granicama zahvata GUR-a su katastarske opštine: dio KO Vir, dio KO Rastovac, dio KO Miloĉani, dio KO Brezovik, dio KO Glibavac, KO Mokra Njiva, KO Koĉani, dio KO Stubica, dio KO Krnjaĉa, dio KO Štedim, KO Nikšić, dio KO Rubeža, dio KO Ozrinići, KO Kliĉevo, KO Straševina.
Slika br.1: Obuhvat izrade PUP-a Opštine Nikšić
III. USLOVI I SMJERNICE PLANSKOG DOKUMENTA VIŠEG REDA I RAZVOJNIH STRATEGIJA
Prilikom izrade Izmjena i dopuna PUP-a potrebno je voditi se uslovima i smjernicama iz sljedećih planskih i strateških dokumenata:
- Prostorni plan Crne Gore do 2020. ("Službeni list CG", br. 24/08 i 44/12); - Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore do 2030. godine; - Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine; - Državni plan upravljanja otpadom u Crnog Gori za period 2015-2020. godine; - Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore. Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine, (NSOR) predstavlja dugoroĉnu razvojnu strategiju Crne Gore kojom se definišu rješenja za održivo upravljanje sa ĉetiri grupe nacionalnih resursa: ljudskim, društvenim, prirodnim i ekonomskim, kao prioritet ukupnog održivog razvoja crnogorskog društva.
Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine, prepoznala je jezera kod Nikšića kao posebno pogodne zone za razvoj „resort destination“, autentiĉnog turistiĉkog objekta, koji najĉešće raspolaže sa 1, 2 ili 3 istaknute specijalne ponude i, osim toga, mnoštvom aktivnosti na polju zabave i staranja o gostu. On posjeduje restoran specijaliteta, sve više MICE-sadržaja, spa i velnes sadržaje i sl.
Takođe, pri izradi planskog dokumenta potrebno je imati u vidu i međunarodne sporazume i konvencije, i to:
- Konvencija UN (Rio) o biološkom diverzitetu, - Konvencija o vrstama koje migriraju - Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama, - Pariska konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, - Evropska konvencija o zaštiti arheološkog nasleĊa, - Konvencija za zaštitu arhitektonskog nasleĊa Evrope, - Aarhus konvencija o pristupu informacijama, uĉešću javnosti u donošenju odluka i pristup pravosuĊu u oblasti životne sredine, - Espoo konvencija o prekograniĉnom uticaju, - Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama - Konvencija Savjeta Evrope o vrijednosti kulturnog nasljeĊa za društvo, - Sporazum o formiranju energetske zajednice, - Ostala relevantna regulativa UN i EU koja se odnosi na odrzivi razvoj, zivotnu sredinu i kvalitet zivota. - Direktiva o staništima, 1992. (Direktiva Savjeta 92/43/EEC),
Izmjene i dopune PUP-a treba izraĊivati u skladu sa propisima kojima se ureĊuje oblast životne sredine, kulturnih dobara, zagaĊenja vazduha, buke, voda, otpada, zemljišta, energetike, putne infrastrukture, turizma, državnog premjera i katastra nepokretnosti i dr.
IV. PRINCIPI, VIZIJA I CILJEVI PLANIRANJA, KORIŠĆENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Prostor, kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore, je osnova za cjelokupni razvoj države, jaĉanje suštinske osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i oĉuvanje raznolikosti predjela i biodiverziteta. Regionalne posebnosti su osnova za postizanje lokalnog, regionalnog i meĊunarodnog identiteta Crne Gore.
Strateško opredjeljenje Crne Gore je da racionalno i održivo koristi svoje prirodne i stvorene resurse i da se razvija kao ekološka država, u skladu sa ustavnim odreĊenjem, kroz: primjenu principa održivog razvoja; nastavak tranzicijskih reformi; ukljuĉenje Crne Gore u evropske integrativne tokove i Evropsku uniju i potpunije korišćenje raznih oblika domaće i strane institucionalne i ekspertske pomoći i savjeta; širenje meĊunarodne ekonomske i druge razmjene; brži i održivi rast ekonomije; unapreĊenje socijalnog razvoja i socijalne kohezije; razvijanje razliĉitih oblika društvene komunikacije i interakcije; oĉuvanje i razvijanje kulturnog (etniĉkog, vjerskog, rodnog i dr.) identiteta i raznolikosti; blagovremenu izrada i donošenje nedostajućih strateških dokumenata.
Vizija razvoja prostora Opštine Nikšić prati viziju razvoja središnjeg regiona, koji, kao važan prostorni, ekonomski i društveni resurs Crne Gore, treba da se usmjereno i kontrolisano razvija, koristeći na održiv naĉin svoje prirodne, kulturne i stvorene potencijale. U daljem razvoju moraju se poštovati evropski standardi i vrijednosti i uspostaviti pravila za kvalitetnu regulaciju i upravljanje prostorom.
Pri planiranju na detaljnijem planskom nivou važno je poštovati pravila i režime zaštite prostora i životne sredine. Zaštita kulturnog nasljeĊa mora se definisati kroz mjere u planskom dokumentu i Studiju zaštite kulturnih dobara za potrebe izrade PUP-a opštine Nikšić. Time će se obezbijediti kulturni i prirodni identitet destinacije i adekvatno mjesto u integraciji vrijednih prostornih regija u okruženju.
Preduslov ravnomjernog, kvalitetnog i dugoroĉno održivog razvoja je i razvoj i unapreĊenje saobraćaja i ukupne infrastrukture.
Strateške postavke ovog plana treba da posluže kao osnov za korišćenje i ureĊenje prostora na detaljnijem planskom nivou, u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Ostvarivanjem planskog koncepta, treba obezbijediti: racionalno korišćenje prostora za urbanizaciju, kontrolu i ograniĉavanje intenzivnijeg širenja urbanih podruĉja; racionalno korišćenje prirodnih resursa i uravnotežena i razumna eksploatacija mineralnih sirovina uz primjenu propisanih mjera prostorne i ekološke zaštite; podsticanje obnovljivih resursa; održivi razvoj obalnog podruĉja primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim podruĉjem kao opšteg interesa Crne Gore; pokretanje znaĉajnijeg ekonomskog razvoja. Interese lokalne zajednice treba uskladiti sa državnim interesima, a naroĉito u oblastima upravljanja i zaštite životne sredine, prirodne i kulturne baštine, razvoja privrednih aktivnosti, a posebno razvoja turizma i definisanja infrastrukturnih projekata i upravljanja infrastrukturnim sistemima.
Opšti ciljevi izrade Izmjena i dopuna PUP-a su: - ubrzati ekonomski rast i razvoj i smanjiti regionalnu nerazvijenost;
- modernizovati postojeću i izgraditi novu infrastrukturu (putnu mrežu, gradske ulice, vodovode, kanalizacione sisteme, elektroenergetiku, TK infrastrukturu…);
- smanjiti siromaštvo, obezbijediti jednakost u pristupu uslugama i resursima; - osigurati efikasnu kontrolu i smanjenje zagaĊenosti (posebno voda) i održivo
upravljanje prirodnim resursima (posebno šumom, poljoprivrednim i planinskim zemljištem);
- poboljšati sistem upravljanja prostorom; - unaprijediti uĉešće javnosti u procesu planiranja. Posebni ciljevi se odnose na sektore, a posebno: - ĉuvanje životne sredine i okoline kao osnovnog, globalnog i strateškog resursa, koji
lokalnoj zajednici daje prednost u odnosu na okruženje; - meĊunarodnu saradnju u izradi programa i projekata na naĉelima održivog razvoja; - transparentnu primjenu i tumaĉenje razvojnih interesa države na lokalnom nivou; - ubrzan ekonomski razvoj lokalne privrede; - demobilizaciju i revitalizaciju izgraĊenih privrednih kapaciteta; - afirmaciju i razvoj ruralnog podruĉja.
V. KONCEPTUALNI OKVIR PLANIRANJA, KORIŠĆENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PLANSKOG PODRUĈJA SA STRUKTUROM OSNOVNIH NAMJENA POVRŠINA I KORIŠĆENJA ZEMLJIŠTA
Plansko rješenje Izmjena i dopuna PUP-a potrebno je u svemu uskladiti sa planskim dokumentima i strategijama relevantnim za predmetno podruĉje, te dati smjernice za unaprijeĊenje istih i dalju plansku razradu podruĉja.
Potrebno je analizirati planove višeg reda i definisati glavne pravce razvoja za podruĉje opštine Nikšić, sa posebnim osvrtom na:
- Infrastrukturno opremanje prostora Nikšića kroz korišćenje raspoloživih kapaciteta ne samo Opštine Nikšić već i kontaktnog podruĉja.
- ruralni razvoj - izjednaĉavanje uslova života (i ulaganja) u ruralnom (prvenstveno planinskom) zaleĊu sa uslovima života u gradskog zoni; osiguravanje uslova za revitalizaciju kvalitetnih objekata uz oĉuvanje graditeljskog nasljeĊa; donošenje podsticajnih mjera za razvoj turizma na seoskim imanjima; sprjeĉavanje daljeg propadanja sela i stvaranje preduslova za obnovu i revitalizaciju
- stanovništvo - potrebno je izvršiti detaljniju analizu stanovovništva (ne samo demografsko kretanje) u smislu stvaranja prave slike realnih potreba korisnika prostora u domenu relevantnom za proces planiranja budućeg razvoja svih naselja i regiona u cjelini
- zdravstvo i školstvo – ostvariti planske preduslove za buduću kvalitetnu organizaciju zdravstvene i obrazovne djelatnosti
- Zaštita prirode – neophodno je definisanje lokaliteta na kojima su evidentirane zaštićene biljne i životinjske vrste, definisanje zona izuzetnih vizura, ambijentalnih cjelina, rezervata prirode, kroz planski akt ih zaštititi od gradnje i dati smjernice za njihovu zaštitu.
Izmjenama i dopunama PUP-a neophodno je dati precizne smjernice za arhitektonsko oblikovanje objekata u skladu sa lokacijom, okruženjem, kulturno - istorijskim naslijeĊem i namjenom objekata. Treba definisati elemente za: obnovu starih tradicionalnih kuća, rekonstrukciju starih kućišta izgradnju novih kuća u gabaritima starih, izgradnju novih kuća u tradicionalnom maniru te izgradnju novih kuća u duhu novog vremena, kao i smjernice za arhitektonske pristupe obnovi, rekonstrukciji i izgradnji kuća, odnos prema postojećem graditeljskom fondu i arhitektonski tretman tehniĉke infrastrukture i objekata.
U cilju nalaženja mogućnosti za spreĉavanje daljeg propadanja sela i sagledavanja pravaca koji bi se iskoristili za ponovni razvoj naselja treba predložiti koncept prostorne organizacije, obnove i revitalizacije sela zajedno sa pripadajućim poljoprivrednim površinama. Potrebno je definisati odredjene mjere koje se mogu sprovoditi pojedinaĉno (nivo parcele i kuće) ili zajedno za sva naselja, odnosno treba propisati mogućnost direktnog izdavanja UTU za obnovu, rekonstrukciju i novu izgradnju na osnovu smjernica za zone tradicionalne seoske izgradnje i zone nove izgradnje.
kom oblikovanju prostora i unaprijeĊenju identiteta pojedinih zona i prostora u cjelini, klimatskim promjenama, kao i adaptivnim, fleksibilnim i integralnim instrumentima za arhitektonsko oblikovanje planiranih sadržaja. Prostor planira
ko - arhitektonsku cjelinu, a istovremeno budu u skladu sa okruženjem.
Potrebno je posebno prostor urediti na naĉin da se upotpuni prodorima zelenih koridora, drvoreda, trgova, skverova, urbanih džepova, kao i blokovskog zelenila. Osnovni ciljevi u vezi sa zaštitom biodiverziteta treba da se odnose na obezbjeĊenje zadovoljavajućeg i kontrolisanog korišćenja prirodnih potencijala i oĉuvanja ekosistema.
VI. METODOLOGIJA
Prilikom izrade Izmjena i dopuna PUP-a potrebno je pridržavati se metodologije definisane Pravilnikom o metodologiji izrade planskog dokumenta i bližem naĉinu organizacije prethodnog uĉešća javnosti ("Službeni list CG", broj 88/17).
VII. SADRŢAJ PLANSKOG DOKUMENTA
Obim i nivo obrade Izmjena i dopuna PUP-a treba dati tako da se u potpunosti primjene odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Izmjene i dopune PUP-a izraĊuje se na kartama razmjere 1:25.000; 1:10.000; 1:5.000 i topografsko - katastarskim planovima razmjere 1:2.500.
Plan, po utvrĊenim fazama i za definisane segmente, treba da bude uraĊen i prezentovan u analognom i digitalnom formatu. Digitalni oblik – za tekstualni dio u standardu Microsoft Word i PDF formatu, a grafiĉki u standardu Auto Cad i GIS fromatu.
Plan se izraĊuje na kartama, topografsko-katastarskim planovima i katastrima vodova u digitalnoj formi i georeferenciranim ortofoto podlogama, a prezentira na kartama i topografsko-katastarskim planovima u analognoj formi izraĊenim na papirnoj podlozi i isti moraju biti identiĉni po sadržaju.
Analogne i digitalne forme geodetsko-katastarskih planova moraju biti ovjerene od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra.
VIII. OBAVEZE RUKOVODIOCA IZRADE PLANA
Rukovodilac izrade Izmjena i dopuna PUP-a će nadležnom Ministarstvu, dostaviti na uvid, odnosno struĉnu ocjenu u skladu sa Zakonom, sljedeće faze: - Koncept plana; - Nacrt plana; i - Predlog plana. Rukovodilac izrade će na osnovu sintezne ocjene postojećeg stanja, prostorno planske i studijske dokumentacije, ocjene iskazanih zahtjeva i potreba zainteresovane javnosti i organa za tehniĉke uslove, ocjene prirodnih uslova za razvoj, a naroĉito u dijelu mogućnosti korišćenja prostora i pogodnost terena za gradnju i analize mogućnosti za usmjeravanje daljeg prostornog razvoja u planskom periodu, kao i zahtjeva za utvrĊivanje podruĉja od posebnog znaĉaja i/ili podruĉja sa posebnim režimom zaštite, izraditi koncept plana, saglasno Pravilniku o metodologiji izrade planskog dokumenta i bližem naĉinu organizacije prethodnog uĉešća javnosti.
Rukovodilac izrade će, saglasno Zakonu, dostaviti Nacrt Izmjena i dopuna PUP-a Ministarstvu kako bi se u zakonskom postupku sprovela procedura utvrĊivanja Nacrta Plana.
Rukovodilac izrade je dužan da u Predlog Izmjena i dopuna PUP-a, a nakon sprovedenog postupka i struĉne ocjene i javne rasprave, ugradi sve prijedloge i mišljenja nadležnih organa.
Predlog Izmjena i dopuna PUP-a će rukovodilac izrade dostaviti Ministarstvu, kako bi se u zakonskom postupku sprovela procedura donošenja ovog planskog dokumenta.
Po usvajanju Plana, rukovodilac izrade će Ministarstvu predati konaĉnu verziju Plana u adekvatnoj formi koja je definisana Pravilnikom o naĉinu potpisivanja, ovjeravanja, dostavljanja, arhiviranja i ĉuvanja planskog dokumenta ("Službeni list CG", br. 76/17 i 73/18).
O D L U K U
O BROJU STUDENATA ZA UPIS NA POSTDIPLOMSKE SPECIJALISTIČKE
STUDIJSKE PROGRAME
UNIVERZITETA CRNE GORE ZA STUDIJSKU 2019/2020. GODINU
KOJI SE FINANSIRAJU IZ BUDŽETA CRNE GORE
Član 1
Ovom odlukom određuje se broj studenata za upis na postdiplomske specijalističke
studijske programe Univerziteta Crne Gore za studijsku 2019/2020. godinu koji se finansiraju iz
Budžeta Crne Gore.
Naziv organizacione jedinice
Univerziteta Crne Gore / Studijskog programa
Budžet
1. ARHITEKTONSKI FAKULTET 35
Arhitektura – Projektantski 25
Arhitektura – Urbanistički 10
2. BIOTEHNIČKI FAKULTET 70
Voćarstvo i vinogradarstvo 20
Ratarstvo i povrtarstvo 15
Zaštita bilja 15
Stočarstvo 20
Rasadničarstvo 0
Kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje 0
3. EKONOMSKI FAKULTET 0
Menadžment 0
4. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET 200
Energetika i automatika 100
Elektronika, telekomunikacije i računari 100
Primijenjeno računarstvo 0
5. FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI 10
Režija 5
Produkcija 5
Na osnovu člana 65 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/14, 47/15,
40/16, 42/17, 71/17, 55/18, 03/19 i 47/19), na prijedlog Upravnog odbora Univerziteta Crne
Gore, broj: 02-209/1 od 11. jula 2019. godine, Vlada Crne Gore, na sjednici od 12. septembra
2019. godine, donijela je
Gluma 0
Dramaturgija 0
6. FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI 24
Slikarstvo 7
Vajarstvo 5
Grafika 5
Grafički dizajn 7
7. FAKULTET POLITIČKIH NAUKA 80
Politikologija 20
Socijalna politika i socijalni rad 20
Međunarodni odnosi 20
Novinarstvo 20
Evropske studije 0
8. POMORSKI FAKULTET 40
Pomorske nauke 20
Menadžment u pomorstvu 20
9. FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE 40
Fizička kultura 40
Sport i fitnes 0
Sportski menadžment 0
10. FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO 35
Turizam 20
Hotelijerstvo 15
11. FILOLOŠKI FAKULTET 170
Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti 20
Srpski jezik i južnoslovenske književnosti 20
Engleski jezik i književnost – Prosvjetno-pedagoški 40
Engleski jezik i književnost – Književno prevođenje 10
Italijanski jezik i književnost 20
Ruski jezik i književnost 20
Francuski jezik i književnost 20
Njemački jezik i književnost 20
Prevodilaštvo – Modul engleski jezik 0
Prevodilaštvo – Modul engleski i ruski jezik 0
Prevodilaštvo – Modul engleski i francuski jezik 0
12. FILOZOFSKI FAKULTET 155
Sociologija 25
Istorija 30
Predškolsko vaspitanje 40
Pedagogija 20
Geografija 20
Psihologija 20
13. GRAĐEVINSKI FAKULTET 60
Građevinarstvo – Konstruktivni 20
Građevinarstvo – Hidrotehnički 10
Građevinarstvo – Saobraćajni 10
Građevinarstvo – Menadžment i tehnologija građenja 10