Ugrozene vrste i mjere zastite

• CRVENE I CRNE KNJIGE

OPSTANAK MNOGIH BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH VRSTA DANAS JE UGROŽEN, MNOGE SE NALAZE PRED IŠČEZAVANJEM, A VELIKI BROJ JE ZAUVIJEK NESTAO.

UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE


• PRVI I VEOMA ZNAČAJAN KORAK U OSTVARIVANJU ZAŠTITE JESTE EVIDENTIRANJE UGROŽENIH VRSTA FLORE I FAUNE. TOME SLUŽE TAKOZVANE CRVENE KNJIGE.


• CRVENE KNJIGE PREDSTAVLJAJU NAUČNO-STRUČNE PUBLIKACIJE U KOJIMA SU NAVEDENE SVE VRSTE ORGANIZAMA KOJE PODLEŽU ZAŠTITI PREMA MEĐUNARODNOJ KLASIFIKACIJI STEPENA UGROŽENOSTI.


TO SU: • VRSTE PRED

ISTREBLJENJEM; • VRSTE U OPASNOSTI

OD ISTREBLJENJA; • RANJIVE (OSJETLJIVE

VRSTE); • RIJETKE VRSTE.


• RIJETKE I UGROŽENE VRSTE SU ZAŠTIĆENE ZAKONOM. PROGLAŠAVANJEM NJIHOVIH STANIŠTA ZA STROGE PRIRODNE REZERVATE, PREDSTAVLJA NAJEFIKASNIJI NAČIN ZAŠTITE UGROŽENIH VRSTA.

• NAJSLOŽENIJI, ALI I NAJOBUHVATNIJI OBLIK ZAŠTITE PRIRODE SU NACIONALNI PARKOVI, U ČIJEM SE OKVIRU NALAZI VEĆI BROJ REZERVATA.


• U SVIJETU JE TAKOĐE FORMIRANA I CRNA KNJIGA U KOJOJ JE POPIS VIŠE HILJADA VRSTA BILJAKA I ŽIVOTINJA KOJE JE ČOVEK, NAŽALOST, UNIŠTIO.

KATEGORIJA KRITIČNO UGROŽENE U JADRANSKOM MORU

(VELIČINA POPULACIJE SMANJENE ZA OKO 80 POSTO)

• PAS LJUDOŽDER ILI VELIKA BIJELA AJKULA (CARHARODON CARHARIAS), MAKO

AJKULA, JESETRA TUPONOSKA (JADRANSKA)

• VELIKA BIJELA AJKULA

• MAKO AJKULA

JADRANSKA JESETRA

ACIPENSER NACCARRIIDO 2 M, TEŽINA 25 KG

KATEGORIJA UGROŽENE (VELIČINA POPULACIJE SMANJENE ZA OKO 50 POSTO):

• RAŽA VOLINA (DIPTURUS BATIS),

• PAS PRASE(OXYNOTUS CENTRINA )

PAS BUTOR (GALEORHINUS GALEUS )

SKLAT SIVAC

(Squatina squatina)

SKLAT ŽUTAC(SQUATINA OCULATA)

KIRNJA (Epinephelus marginatus)

MORSKI KONJIĆ(Hippocampus guttulatus)

KATEGORIJA OSJETLJIVE POPULACIJE (VRSTE KOJIMA JE POPULACIJA SMANJENA ZA NAJAMNJE 20 % I POSTOJI

TENDENCIJA DALJNJEG SMANJENJA)

RAŽA KAMENICA

(Raja clavata) •

PSINA ZMIJOZUBA(Carcharias taurus)

KAVALA (Sciaena umbra )

PSINA GOLEMA(Cetorhinus maximus)

• DUGA OKO 12 METARA

RAŽA KLINKA(Dipturus oxyrinchus)

SMOKVA

(Labrus mixtus)

VRANA(Labrus merula)

CIPOL GLAVAŠMugil cephalus

MURINA(Gymnotorax unicolor)


SISARI

DOBRI DELFINI (TURSIOPS

TRUNCATUS).

MORSKI SISAR KOJI JE STALNO NASTANJEN U

JADRANU.

•

SREDOZEMNA MEDVJEDICA (MONACHUS MONACHUS)

• • MORSKE MEDVJEDICE JEDINE SU FOKE KOJE ŽIVE U TOPLIM MORIMA. NAZIVAJU JE JOŠ I MORSKIM MEDVJEDOM I MORSKIM ČOVJEKOM.

• MORSKA MEDVJEDICA JE JEDNA OD NAJVEĆIH VRSTA FOKA NA SVIJETU SA DUŽINOM IZMEĐU 2 I 3 METRA A PROSJEČNOM TEŽINOM OD 250 KG.

SREDOZEMNA MEDVJEDICA (MONACHUS MONACHUS)

• IMA TUPASTU NJUŠKU NA ELEGANTNOJ GLAVI KOJOM DOMINIRAJU OGROMNE OČI. KOŽA JOJ JE PREKRIVENA SJAJNOM DLAKOM KOJA JE SIVO MRKE BOJE NA LEĐIMA I NEŠTO SVJETLIJA NA PODRUČJU STOMAKA.

• SREDOZEMNIH MEDVJEDICA PREOSTALO JE SVEGA 400 PRIMJERAKA NASELJENIH U ZABAČENIM DIJELOVIMA SREDNJEG I ISTOČNOG SREDOZEMLJA. ŽIVE SAME ILI U MALIM SKUPINAMA.

OBIČNI DELFIN (DELPHINUS DELPHIS)

PLAVI KIT

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/14/Image-Blue_Whale_and_Hector_Dolphine_Colored.jpg

PLAVI KIT

• ŽENKE RAĐAJU NA POČETKU ZIME NA SVAKE DVE DO TRI GODINE POSLE TRUDNOĆE KOJA TRAJE 10-12 MESECI.

• MLADUNČE TEŽI OKO 2.5 TONE I DUGO JE 7 METARA. KADA PRESTANE DA SISA, POSLE ŠEST MJESECI, MLADUNČE UDVOSTRUČUJE SVOJU DUŽINU.

PLAVI KIT

• POLNA ZRELOST MUŽJAKA DOSTIŽE SE SA 8-10 GODINA, KADA SU ONI VEĆ DUGAČKI OKO 20 METARA.

• ŽENKE SU POLNO ZRELE VEĆ SA PET GODINA, KADA SU DUGAČKE 21 METAR.

PLAVI KIT

• NAUČNICI PROCJENJUJU DA PLAVI KITOVI MOGU DA POŽIVE NAJMANJE 80 GODINA.

• MEĐUTIM, NAJDUGOVJEČNIJA JEDINKA KOJA JE BILA PRAĆENA (DO 1998. GODINE) JE DOŽIVJELA 40 GODINA. ŽIVJELA JE SJEVERO-ISTOČNOM PACIFIKU.

PLAVI KIT

• JEDINI PRIRODNI NEPRIJATELJ PLAVIH KITOVA JE KIT UBICA. ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA ČAK 25% POPULACIJE ODRASLIH PLAVIH KITOVA IMAJU OŽILJKE OD NAPADA KITOVA UBICA. STOPA SMRTNOSTI OD TAKVIH NAPADA JE NEPOZNATA.

PLAVI KIT

• VEOMA SU RETKI SLUČAJEVI NASUKAVANJA PLAVIH KITOVA. MEĐUTIM, AKO DO NASUKAVANJA IPAK DOĐE, ONO POSTANE VRLO BRZO JAVNI DOGAĐAJ. 1920. GODINE, PRONAĐEN JE PLAVI KIT NASUKAN KOD OSTRVA LEVIS U ŠKOTSKOJ. BIO JE POGOĐEN U GLAVU OD STRANE KITOLOVACA, ALI HARPUN NIJE USPIO DA EKSPLODIRA

PLAVI KIT

• OTKAKO JE LOV NA KITOVE ZABRANJEN, NIJE USTANOVLJENO DA LI JE SVJETSKA POPULACIJA PLAVIH KITOVA STABILNA ILI JE U PORASTU. NA ANTARKTIKU, PROCENJUJE SE DA SE ZA 7.3% POVEĆAVA BROJNOST POPULACIJE SVAKE GODINE. PRETPOSTAVLJA DA SU ISLANDSKE I KALIFORNIJSKE POPULACIJE TAKOĐE U PORASTU.

PLAVI KIT

• BROJNOST CELOKUPNE SVETSKE POPULACIJE PLAVIH KITOVA SE PROCENJUJE NA IZMEĐU 5000 I 12.000 JEDINKI (2002. GODINE), MEĐUTIM POSTOJI VELIKA NEIZVESNOST U PROCENAMA U MNOGIM OBLASTIMA. PREMA IUCN CRVENOJ LISTI, PLAVI KIT JE UGROŽENA VRSTA, I TO JE BIO OTKADA JE TA LISTA PRVI PUT SASTAVLJENA.

PLAVI KIT• NAJVEĆA POZNATA

POPULACIJA SE NALAZI U SEVEROISTOČNOM PACIFIKU (OD ALJASKE DO KOSTA RIKE) I BROJI OKO 2,000 PLAVIH KITOVA. NAJČEŠĆE SU VIĐENI LJETI OKO KALIFORNIJE. PONEKAD SE OVA POPULACIJA PROTEŽE PREKO SJEVEROZAPADNOG PACIFIKA; ZABILJEŽENI SU RIJETKI SUSRETI NA PROSTORU IZMEĐU KAMČATKE I KRAJNJIH SJEVERNIH DELOVA JAPANA.

PLAVI KIT

• NAJDUŽI KITOVI IKADA IZMJERENI SU BILE DVIJE ŽENKE OD PO 33.6 I 33.3 METARA. MEĐUTIM, NAJDUŽI KIT IZMJEREN OD STRANE NAUČNIKA IZ AMERIČKE NACIONALNE LABORATORIJE ZA MORSKE SISARE JE BIO DUG 29.9 METARA - OTPRILIKE ISTE DUŽINE KAO AVION BOING 737.

• SRCE JE VELIČINE OMANJEG AUTOMOBILA I NAJVEĆE JE OD SVIH OSTALIH ŽIVOTINJA. LJUDSKA BEBA BI MOGLA DA SE UVUČE U AORTU PLAVOG KITA KOJA IMA 23 CM U PREČNIKU.

PLAVI KIT• JEZIK PLAVOG KITA JE

VELIČINE MANJEG SLONA I 50-AK LJUDI MOŽE DA STANE U NJEGOVA USTA. ALI, DIMENZIJE GRKLJANA PLAVOG KITA SU TOLIKO MALE DA NE MOŽE DA PROGUTA OBJEKAT ŠIRI OD LOPTE ZA PLAŽU.

PLAVI KIT• TOKOM PRVIH SEDAM

MESECI ŽIVOTA, MLADUNČE PLAVOG KITA POPIJE OKO 400 LITARA MLIJEKA SVAKOG DANA. NA SVAKA 24 ČASA, MLADUNČAD SE UGOJE OKO 90 KILOGRAMA.

PLAVI KIT

• NA SAMOM ROĐENJU TEŽE I DO 2700 KG, KOLIKA JE TEŽINA ODRASLOG NILSKOG KONJA. ŽIVOTINJE DUGE DO 27 METARA SU TEŠKE IZMEĐU 150 DO 170 TONA. NAJTEŽI KIT JE BILA ŽENKA KOJA JE TEŽILA 177 TONA.

MORSKE KORNJAČE

• U JADRANU SU ZABILJEŽENE TRI VRSTE MORSKIH KORNJAČA: GLAVATA ŽELVA (CARETTA CARETTA), ZELENA ŽELVA (CHELONIA MYDAS) I SEDMOPRUGA USMINJAČA (DERMOCHELYS CORIACEA).

GLAVATA ŽELVA

ZELENA ŽELVA

SEDMOPRUGA USMINJAČA

MORSKE KORNJAČE

• MORSKE KORNJAČE VELIKOM BRZINOM NESTAJU IZ SVOJIH VJEKOVNIH STANIŠTA NAJVIŠE ZBOG KRIVOLOVA A ZATIM I ZBOG ZAGAĐENJA.

• ZNAČAJAN BROJ STRADA U RIBARSKIM MREŽAMA. ČAK ŠEST OD SEDAM PODVRSTA MORSKIH KORNJAČA SMATRA SE KRITIČNO UGROŽENIM.

ŠKOLJKAŠI I PUŽEVI

• TRITONOVA TRUBA (CHARONIA TRITONIS SEGUENZA), PRUGASTA MITRA (MITRA ZONATA), PUŽ BAČVAŠ (TONNA GALEA) I PRSTAC (LITHOPHAGA LITHOPHAGA) UGROŽENI SU ŠKOLJKAŠI I PUŽEVI JADRANA.

PUŽ BAČVAŠ

GORGONIJE

• GORGONIJE NIJEDNA OD PET VRSTA GORGONIJA, KOLIKO IH ŽIVI U JADRANU, NIJE ZAKONOM ZAŠTIĆENA. OD TIH KOLONIJA ŽARNJAKA NAJUGROŽENIJI JE CRVENI KORAL (CORALLIUM RUBRUM) KOJI SE VADI ZA IZRADU NAKITA.

MORSKA TRAVA

• POSIDONIJA LIVADE MORSKE CVJETNICE POSIDONIJE (POSIDONIA OCEANICA) NAJZNAČAJNIJE SU ŽIVOTNE ZAJEDNICE U PRIOBALNOM DIJELU SREDOZEMLJA.

• U OVIM “PLUĆIMA MORA”ŽIVI OKO 20 % POZNATIH VRSTA.

MORSKA TRAVA

• POSIDONIA OCEANICA – NEPTUNOVA TRAVA PRIPADA KLASI MONOKOTILEDONA I TO JE NAJRASPROSTRANJENIJA BILJKA SREDOZEMNOG MORA. MOŽE SE NAĆI OD 1m DO 40m DUBINE NA PJEŠČANOM, RASPADNOM (DETRITUSNI) A PONEKAD I NA KAMENITOM DNU.

MORSKA TRAVA

• LISTOVI SU DUGI, ŽILICE (NERVATURA) PARALELNA 5-8 LISTOVA JE SPOJENO U KRUPNOM, PUZEĆEM RIZOMU (ILI DELIMIČNO USPRAVLJENOM). BLAGO POLEGLI LISTOVI MOGU BITI OD SVJETLO ZELENE BOJE, KADA SU MLADI PREKO TAMNO ZELENO PA DO TAMNE (KOD STARIJIH LISTOVA).

• KOLONIJA POSIDONIJE MOŽE DA POKRIVA I PO NEKOLIKO STOTINA KVADRATNIH METARA A LISTOVI MOGU DA DOSTIGNU I DO 140 cm U DUŽINU I OD 7-11 mm U ŠIRINU.

MORSKA TRAVA• ZNAČAJ POSIDONIJE JE

OGROMAN.

• TO JE JEDNA OD NAJVAŽNIJIH BILJAKA SREDOZEMNOG MORA.

• S OBZIROM DA 1 m2 DNA KOJE POKRIVA POSIDONIJA SVOJIM LIŠĆEM FORMIRA POVRŠINU OD OKO 40 m2 OVA BILJKA ČINI PRAVU OAZU ZA MNOGE BILJNE I ŽIVOTINJSKE VRSTE KOJE SE OVDE RAĐAJU, RASTU, RAZMNOŽAVAJU I HRANE.

• TAKOĐE NA SAMO 1 m2 DNA POD POSIDONIJOM PROIZVODI SE SVAKOG DANA OKO 14 LITARA KISEONIKA.

• S OBZIROM DA NEKE KOLONIJE POSIDONIJE U BOKI POKRIVAJU I PO VIŠE STOTINA METARA, LAKO JE IZRAČUNATI KOLIKO KISEONIKA SVAKOG DANA ONE PROIZVEDU.

MORSKA TRAVA

• OVA VRSTA ZAPRAVO NIJE ALGA JER IMA SVE KARAKTERISTIKE MORSKE BILJKE: LIST, KOREN PA CAK I CVET I PLOD I SJEME.

• NE VIĐA SE ČESTO DA CVJETA, JER ZAHTJEVA MALO TOPLIJE MORE TAKO DA JE TA POJAVA ČEŠCA U TOPLIJIM TJ. JUŽNIJIM DELOVIMA MEDITERANA GDE SE TOKOM LJETA, NA PLAŽAMA MOŽE I NAĆI SEME KOJE ZBOG SVOJE BOJE I OBLIKA (MRKA BOJA I OVALNA FORMA) JOŠ ZOVU I MORSKE MASLINE.

MORSKA TRAVA

• I PORED TOGA ŠTO CVJETA I DAJE SEME, GLAVNI NAČIN RAZMNOŽAVANJA OVE VRSTE JE IPAK VEGETATIVNIM PUTEM TJ. RIZOMIMA. NA TAJ NAČIN OSVAJA DNO KOJE JOJ POGODUJE ZA RAST A SVE DO DUBINE DOKLE SUNČEVA SVETLOST DOPIRE U TOJ MJERI KOJA JOJ OMOGUĆAVA ŽIVOT I RAZVOJ.

MORSKA TRAVA

• U JESEN, STARIJE LIŠĆE, VEC PRILIČNO POTAMNJELO, PADA I LAGANO USTUPA MESTO NOVIM IZDANCIMA TJ. LISTOVIMA.

• GODINE 1984. GREŠKOM JE U SREDOZEMLJE UŠLA TROPSKA ZELENA ALGA CAULERPA TAXIFOLIA KOJA JE ZA KRATKO VREME NA MNOGIM MESTIMA POTISNULA POSIDONIU.

PERISKA

• PERISKA (PINNA NOBILIS) JE ZAKONOM ZASTICENA

MJERE ZAŠTITEMJERE ZAŠTITE SU ZAKONODAVNE, INSPEKCIJSKE I

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE AKTIVNOSTI.

POTREBAN JE MONITORING-STALNO PRAĆENJE SITUACIJE KOLIKI JE STEPEN ZAGAĐENOSTI, KAKO NAPREDUJE ŠIRENJE UNESENIH ŠTETNIH VRSTA, KOJOM BRZINOM NESTAJU UGROŽENE VRSTE,

U TOM SMISLU VELIKI JE ZNAČAJ FORMIRANJA EKOLOŠKIH PATROLA I CENTRA ZA PRIKUPLJANJE SVIH INFORMACIJA.

DA PONOVIMO...• PITANJA

1. U KOJIM KNJIGAMA SE NAVODE UGROŽENE VRSTE?

2. NAVEDI NEKE UGROŽENE SISARE!

• ODGOVORI:

1. U CRVENOJ KNJIZI.

2. SREDOZEMNA MEDVJEDICA, DOBRI DELFIN, PLAVI KIT

PITANJA

1. ŠTA UGROŽAVA POSIDONIJU?

2. KOJE SU ŽIVOTINJE UPISANE U CRNU KNJIGU?

• ODGOVORI

1. UNESENA ALGA CAULERPA

2. IZUMRLE

Ugrozene vrste i mjere zastite

Education