Doc.Dr.Slobodan Stanii
1. Ugovor o prodaji
Ugovor o prodaji je dvostrano obavezni ugovor kojim se jedna
ugovorna strana (prodavac) obavezuje da e drugoj ugovornoj strani
(kupcu) predati odreenu stvar ili pribaviti neko pravo, a kupac se
obavezuje da e prodavcu platiti cijenu. Ugovor o prodaji je pravni
osnov (iustus titulus) za prenos prava svojine, ali je za sticanje
prava vlasnitva na predmetu kupoprodaje potreban i nain sticanja
(modus aquirendi). Nain sticanja svojine kod ugovora o prodaji je
predaja predmeta ugovora koja se obavlja na vie naina, u zavisnosti
od toga da li je predmet prodaje pokretna ili nepokretna stvar ili
pak pravo. Ukoliko je predmet prodaje pokretna stvar, nain sticanja
svojine na pokretnoj stvari je predaja stvari traditio. Ako je
predmet prodaje nekretnina, nain sticanja je upis u zemljine
knjige. Ako je predmet prodaje potraivanje, nain sticanja je
notifikacija (obavjetenje), a ako su predmet prodaje vrijednosni
papiri, nain sticanja je predaja same hartije od vrijednosti.
Osobine ugovora o prodaji Ugovor o prodaji je konsensualan
ugovor jer se smatra zakljuenim u trenutku kada prodavac i kupac
postignu saglasnost o bitnim sastojcima ugovora: predmetu i cijeni.
Za nastanak ugovora nije bitna predaja predmeta ugovora, ve ona
predstavlja samo akt izvrenja ugovora- Ugovor o prodaji je
neformalan ugovor jer se za njegovu punovanost ne trai nikakva
forma , izuzev u sluaju ugovora o prodaji nepokretnosti. Dakle, ako
je rije o ugovoru o prodaji nepokretnosti, za punovanost ugovora se
zahtjeva pismena forma koja ima karakter forme ad solemnitatem.
Ukoliko ugovor o prodaji nekretnina nije zakljuen u pismenoj formi,
isti ne proizvodi pravno dejstvo. Ugovor o prodaji je dvostrano
obavezan ugovor jer njegovim zakljuenjem nastaju prava i obaveze za
obje ugovorne strane i to tako to obavezi jedne strane odgovra
pravo druge i obratno. Prava i obaveze ugovornih strana su u odnosu
korelacije.
Kod ugovora o prodaji niti jedna ugovorna strana nije duna
ispuniti svoju obavezu, dok druga strana ne ispuni ili nije spremna
da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev ako je to drugo
ugovoreno ili zakonom odreeno ili ako to drugo proistie iz prirode
posla. Ugovor o prodaji je ekvivalentan (komutativan) ugovor, a
rijetko aleatoran ugovor, jer njegovim zakljuenjem ugovarai znaju
svoja prava i obaveze, pa slijedom toga i ta jedna strana treba
dati drugoj kao ekvivalent za ono to je primila. Ugovor o prodaji
se moe zakljuiti i kao aleatoran ugovor (na primjer ugovor o
kupovini budueg godinjeg roda odreene vrste voa- emptio spei) u
kojem sluaju je kupac obavezan isplatiti ugovorenu cijenu bez
obzira koliki je ostvaren stvarni prinos voa u toj godini. Ugovor o
prodaji je kauzalan ugovor jer sadri prepoznatljiv cilj
obavezivanja (kauzu) i to kako sa aspekta prodavca, tako i sa
aspekta kupca. Kauza za prodavca je dobijanje odreene kolinine
novca, a za prodavca sticanje svojine na predmetu koji kupuje.
Rizik propasti ili oteenja predmeta prodaje Ako predmet ugovora
o prodaji propadne usljed sluaja ili vie sile, razlikuju se dvije
situacije u zavisnosti od toga da li je predmet prodaje generika
ili individualno odreena stvar. Ako sluajno ili usljed vie sile,
prije predaje kupcu, propadne individulano odreena stvar, prodavac
se oslobaa svoje obaveze i nije duan kupcu nabaviti drugu stvar. On
nema pravo od kupca traiti isplatu prodajne cijene od kupca, jer se
predmet u trenutku propasti nalazio kod njega, odnosno nije bio
predat kupcu. Ako je usljed sluaja propala ili bude oteena generika
stvar (zamjenljiva stvar), prodavac se ne oslobaa obaveze nego mora
isporuiti drugu stvar iste vrste. Ako je individualno odreena
stvar, prije predaje kupcu, sluajno oteena, kupac moe: ostati kod
ugovora i zahtjevati snienje cijene, ili odustati od ugovora, te
traiti vraanje novca (cijene) od prodavca.
Trenutkom predaje stvari od strane prodavca, rizik sluajne
propasti stvari prelazi sa prodavca na kupca. Tako na primjer u
sluaju prodaje stvari koju treba transportovati od prodavca do
kupca, rizik sluajne propasti stvari ili oteenja prelazi na kupca u
trenutku kada prodavac preda predmet prodaje prevoziocu (pediteru).
Ako prodavac nije uspio stvar predati zbog zakanejnja kupca u
prijemu stvari, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi
na kupca u trenutku kada je kupac doao u zakanjenje. Pravila o
snoenju i prelasku rizika za sluajnu propast stvari su dispozitivne
prirode, tako da se mogu voljom ugovornih strana urediti i na
drugaini nain nego to je navedeno u zakonu.
Bitni elementi ugovora o prodaji su predmet ugovora o prodaji i
cijena. 4.1. Predmet ugovora o prodaji su stvari i prava koja su u
prometu (in commercio). Stvari koje su van prometa (res extra
commercio) kao na primjer, rijeke, parkovi, ulice, ne mogu biti
predmetom ugovora o prodaji. Ako takve stvari ipak budu predmet
ugovora o prodaji, ugovor e biti nitav. Predmet ugovora mogu biti
kako pokretne, tako i nepokretne stvari, individualno odreene
stvari i stvari odreene po rodu, potrone i nepotrone stvari, te
zamjenljive i nezamjenljive stvari. Predmet prodaje mogu biti
stvari koje su u slobodnosm prometu, ali i one ije promet ogranien
i dozvoljen samo uz prethodno pribavljanje odreenih odobrenja i
putem ovlatenih prodava i distributera, kao to je na primjer sluaj
sa prodajom lijekova, oruja i dr. Predmet ugovora o prodaji ne mogu
biti ljudske radnje (injenje, neinjenje). Ljudska radnja moe biti
predmet drugih ugovora, kao na primjer, ugovora o djelu.
Predmet prodaje mora postojati i trenutku zakljuenja ugovora.
Ipak, predmet ugovora o prodaji moe biti i stvar koja ne postoji u
trenutku zakljuenja ugovora, ve e nastati u budunosti, do vremena
izvrenja ugovora. Na primjer ugovor o prodaji maine koja e tek biti
proizvedena, ili pak ugovor o prodaji budueg prinosa itarica. Ako u
asu zakljuenja ugovora o prodaji predmet ugovora nije postojao
odnosno ve je bio propao, takav ugovor ne proizvodi pravno dejstvo.
Predmet prodaje je stvar na kojoj prodavac ima pravo svojine.
Meutim, prodati se moe i tua stvar, jer se ugovorom o prodaji
prodavac moe obavezati kupcu da e mu do odreenog vremena nabaviti i
predati stvar na kojoj trenutno nema vlasnitvo. Predmet ugovora o
prodaji mogu biti i prava i to stvarna obligaciona, autorska i
druga prava. Predmet prodaje ne mogu biti isto lina prava (na
primjer: pravo na izdravanje) ni akcesorna prava prava kao to je
hipoteka.
Cijena je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za stvar koju
od njega kupuje i predstavlja protivvrijednost (ekvivalent) za
kupljenu stvar. To znai da cijena mora biti izraena u novcu kao
ekvivalentnoj vrijednosti za prodatu stvar. Ako ista nebi bila
izraena u novcu, ve u nekoj drugoj stvari kao ekvivalentu, tada se
nebi radilo o ugovoru o prodaji , ve o ugovoru o razmjeni. U sluaju
da se dio daje u novcu, a dio cijene u stvarima, radi se o ugovoru
o prodaji, ako je vei dio cijene dat u novcu, a o ugovoru o
razmjeni , ako je pretean dio cijene dat u stvarima. Ako se za
stvar koja je predmet prodaje nebi dala ekvivalentna cijena, onda
bi se takav ugovor mogao pobijati zbog prekomjernog oteenja ili
zbog toga to je rije o zelenakom ugovoru. Ako se dokae da su
ugovarai upravo eljeli nesrazmjernu cijenu, onda je rije o
mjeovitom ugovoru koji ima elemente ugovora o prodaji i ugovora o
poklonu. Ako jedna strana u ugovoru preda drugoj odreenu stvar kao
naknadu za izvrenu radnju ili uslugu, rije je o mjeovitom ugovoru,
stim da e se u sluaju nedostataka predate stvari primjenivati
pravila ugovora o prodaji kojima se regulie odgovornost za pravne i
materijalne nesdostatke stvari.
Cijena mora biti odreena ili odrediva. Cijenu odreeuju, po
prailu ugovarai, ali to mogu initi i druga lica ili nadleni organi
optim aktom (propisom). Ako je cijena za odreene predmete
propisana, tada kupac duguje propisanu, a ne ugovorenu cijenu, ako
je ugovorena cijena vea od propisane. 5. Obaveze prodavca Prema
ZOO, obaveze prodavca su : predaja stvari (predmeta prodaje) i
odgovornost za pravne i materijalne nedostatke stvari. Predaja
stvari je osnovna obaveza prodavca koja je ujedno i osnovni uslov
za sticanje prava svojine kupca na prodatoj stvari. Naime, ugovor o
prodaji je samo osnov za sticanje svojine na predmetu prodaje, ali
za prenos vlasnitva je potreban i nain sticanja (modus aquirendi)
dakle predaja predmeta prodaje. Prodavac je duan predati kupcu onu
stvar koja je predmnet ugovora u ispranom stanju i zajedno sa
njenim pripatcima.
Meutim , kod ugovora o prodaji , pored predaje stvari prodavc
ima i obavezu da na kupca prenese pravo svojine na predmetu ugovora
o prodaji, odnosno da predajom stvari omogui kupcu da postane
vlasnikom kupljene stvari i to bez ikakvih tereta na toj stvari.
Predmet prodaje se mora predati u onom stanju u kakvom je ugovoreno
da e se predati. Plodovi stvari i to oni civilni (na primejr:
zakupnina, kamata) , kao i oni prirodni (na pr. plodovi biljaka,
ivotinja i sl.) nastali prije predaje stvari kupcu pripadaju
prodavcu, a oni koji su nastali poslije predaje, pripadaju kupcu.
Naini predaje stvari Stvar se moe predati na vie naina tako da
razlikujemo faktiku predaju, simboliku predaju, predaja kratkom
rukom i constitutum possessorium. Faktika predaja (traditio) je
najea i postoji kada se stvar nepsoredno predaje iz ruke u
ruku.
Simbolika predaja (traditio simbolica) postoji kada se sama
stvar ne predaje kupcu neposredno, ve mu se predaju odreeni
predmeti koji simboliziraju sam akt predaje i bez kojih se stvar ne
moe upotrebljavati. To e biti, na primjer sluaj, kada se predaju
kljuevi automobila, stana, predaja teretnice, predaja skladinice i
slino. Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) postoji u sluaju
kada kupac ve od ranije i prije ugovora o prodaji dri u posjedu
kupljenu stvar, ali po nekom drugom pravnom osnovu, kao to je na
primjer ugovor o zakupu, pa je sada, nakon zakljuenja ugovora o
prodaji, nastavlja drati kao vlasnik stvari. Constitutum
possessorium-kada prodavac ne vri predaju stvari kupcu, ve stvar i
nakon to je prodata ostaje u njegovom posjedu, ali po drugom
pravnom osnovu. To e biti sluaj kada je prodavac zakljuio sa kupcem
ugovor o prodaji neke stvari (automobila, TV, stana i sl.) , ali
nakon toga sa njim zakljui u pogledu iste stvari i ugovor o zakupu
ili posluzi, pa stvar nastavi drati po tom drugom pravnom osnovu
(zakup, posluga) , a ne kao vlasnik stvari.
Vrijeme i mjesto predaje stvari
Osnovno je pravilo da je prodavac duan predati stvar kupcu u
vrijeme i na mjestu kako je to predvieno ugovorom.
Ako vrijeme predaje nije ugovorom odreeno, prodavac je duan
izvriti predaju stvari u razumnom roku poslije zakljuenja ugovora s
obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti. Ovim je odstupljeno
od opteg pravila o ispunjenjenju obaveza iz l.314 ZOO kojim je
propisano da povjerilac moe odmah zahtjevati ispunjenje obaveze,
ako rok ispunjenja obaveze nije ugovorom odreen niti se isti moe
odrediti iz okolnosti posla. Ako mjesto predaje nije u ugovoru
odreeno, predaja se vri u mjestu u kojem je prodavac u asu
zakljuenja ugovora imao svoje prebivalite odnosno boravite.
5.2. Odgovornost za materijalne nedostatke Ako isporuena stvar
ima bilo kakve nedostatke, smatra se da prodavac nije ispunio svoju
ugovornu obavezu, a gubi se i cilj (svrha) koji su ugovarai imali
prilikom zakljuenja ugovora o prodaji.
Prodavac e odgovarati za materijalne nedostatke isporuene stvari
ako se kumulativno ispune slijedei uslovi: da postoji materijalni
nedostatak stvari, da je nedostatak stvari skriven, da je
nedostatak postojao u trenutku prelaza rizika sa prodavca na kupca,
da je kupac blagovremeno obavjestio prodavca o postojanju
nedostatka, da ugovorom nije iskljuena odgovornost prodavca za
materijalne nedostatke stvari.
1. Materijalni nedostatak stvari postoji : - ako stvar nema
potrebna svojstva za redovnu upotrebu ili za promet (Ako nije nita
posebno ugovoreno u pogledu kvaliteta stvari, prodavac mora
isporuiti stvar koja je podobna za redovnu upotrebu i promet. Ako
isporui stvar koja nema takva svojstva, odgovara kupcu za
materijalni nedostatak, bez obzira da li je znao ili nije znao za
nedostatak stvari). - ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu
upotrebu, (Ako isporuena stvar nema tano odreeni kvalitet i osobine
koji se izdvaja od stvari za redovnu upotrebu, prodavac e
odgovarati za materijalni neostatak stvari. O svojstvima stvari
potrebnim za naroitu uoptrebu kupac mora prethodno obavjestiti
prodavca).
- ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno
ugovorene, odnosno propisane,
- ako stvar nije jednaka (saobrazna) uzorku ili modelu.
2. Nedostatak stvari je skriven kada ga kupac prilikom kupovine,
prema redovnom toku stvari i s uobiajenom panjom prilikom pregleda
stvari, nije mogao uoiti. 3. Materijalni nedostatak je postojao u
trenutku prelaska rizika kada je postojao u momentu predaje stvari
kupcu odnosno upisa stvari u javne knjige s imena prodavca na ime
kupca. (Rizik sluajne propasti stvari prelazi sa prodavca na kupcu
u trenutku predaje stvari.) 4. Kupac je blagovremeno obavjestio
prodavca o nedostatku, ako je nakon prijema, stvar pregledao i o
vidljivim nedostatcima obavjestio prodavca : - odmah , ako su
pregledu prisutna oba ugovaraa - bez odlaganja, ako je rije o
ugovoru u privredi, - u roku od 8 dana, ako je rije o ugovoru o
prodaji koji nije ugovor u privredi.
Ako se radi o skrivenom nedostatku, kupac je duan o tom
nedostatku obavjestiti prodavca u roku od 8 dana od dana kade je
nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi - bez odlaganja.
Kupac moe isticati prigovor skrivenih nedostataka stvari u roku
od 6 mjeseci od predaje stvari.
Rokovi za stavljanje prigovora za vidljive nedostatke poinju tei
od dana predaje stvari.
Obavjetenje o nedostatku stvari mora sadravati : - opis
nedostatka, - izjavu kupca da ne odobrava isporuku stvari sa
nedostatkom i - poziv prodavcu da pregleda stvar.
5. Odgovornost prodavca nije iskljuena ugovorom ako u ugovor o
prodaji nije unesena klauzula o isljuenju odgovornosti za
materijalne nedostatke stvari. U sluaju postojanja materijalnih
nedostataka kupac ima slijedea prava koja moe koristiti u roku od 1
godine od dana obavjesti o nedostatku: zahtjevati ispunjenje
ugovora, zahtjevati snienje cijene, izjaviti da raskida ugovor,
zahtjevati naknadu tete u svakom od gore navedenih sluajeva. Prva
tri prava, tj. zahtjevati isounjenje ugovora, snienje cijene i
raskinuti ugovor kupac ima pravo da koristi alternativno, a ne
kumulativno. Ipak, kupac prvenstveno ima pravo traiti ispunjenje, a
tek ako prodavac u razumnom roku ne ispuni uredno svoju obavezu,
kupac e se moi sluiti ostalim alternativnim pravima tj. traiti od
prodavca snienje cijene (radi uspostavljanja ekvivalencije
prestacija) ili pak raskid ugovora (ali uz prethodno, ostavljanje
naknadnog primjerenog roka za ispunjenje). Pravo zahtjevati
ispunjenje ugovora u sluaju nedostatka kupac moe vriti tako to e od
prodavca traiti: uklanjanje nedostatka ili predaju druge stvari bez
nedostatka.
Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari je posebna
vrsta solidarne odgovornosti prodavca i proizvoaa tzv.tehnike robe
(maina, motor, aparat) razliita od odgovornosti prodavca za
materijalne nedostatke. Odgovornost prodavca tehnike robe
snabdjevene garantnim listom postoji u dva oblika: kao samostalna
odgovornost prodavca za materijalni nedostatak i kao solidarna
odgovornost sa proizvoaem po osnovu garancije za ispravno
funklcionisanje stvari. Uslovi odgovornosti prodavca ili proizvoaa
za ispravno funkcionisanje prodate stvari su slijedei: da je
prodavca predao kupcu garantni list proizvoaa, da se nedostatak na
stvari pojavio u toku trajanja garantnog roka, da je kupac pravilno
upotrebljavao stvar Prava kupca po osnovu garancije za ispravno
funkcionisanje prodate stvari prema proizvoau se gase nakon proteka
prekluzivnog roka od 1 godine, raunajui isti od dana kada je traio
od proizvoaa popravak ili zamjenu stvari.
Odgovornost za pravne nedostatke (zatita od evikcije) Stvar koja
je predmet ugovora o prodaji mora biti potpuno slobodna od prava
treih lica, tj. stvar koja se prodaje ne smije imati pravne
nedostatke. Pod pravnim nedostatkom se podrazumjeva postojanje na
prodatoj stvari nekog prava treeg lica koje iskljuuje, umanjuje ili
ograniava pravo kupca na toj stvari. Osnovna obaveza prodavca je da
zatiti kupca od pravnog uznemiravanja treih lica, pod uslovom da
kupac u trenutku prodaje nije znao za postojanje pravnih
nedostataka tj. prava treih lica na kupljenoj stvari niti je
pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. Uslovi za zatitu od
evikcije Uznemiravanje kupca se mora zasnivati na nekom pravu treeg
lica, kao na primjer na vlasnitvu treeg lica na prodatoj stvari.
Uznemiravanje kupca od strane treih lica vri se sudskim ili
vansudskim putem, Pravni nedostatak mora postojati prije nego to je
kupac stekao vlasnitvo na stvari. Kupac mora biti savjestan, to
znai da u vrijeme zakljuenja ugovora nije znao niti morao znati za
postojanje pravnih nedostataka stvari, Da je kupac obavjestio
prodavca o pravnom uznemiravanju
Pravne posljedice odgovornosti za pravne nedostatke U sluaju
postojanje evikcije kupac moe traiti otkalanjanje nodostataka,
odnosno uredno ispunejnje ugovora o prodaji. U sluaju potpune
evikcije, kada je tree lice potpuno oduzelo kupljenu stvar od
kupca, ugovor se raskida po samom zakonu. Kupac ima pravo traiti
povrat plaene ciejn i naknadu tete ako ju je pretrpio. U sluaju
djelimine evikcije (umanjenja ili ogranienja prava kupca na
kupljenoj stvari od strane treeg lica), kupac moe zahtjevati od
prodavca snienje cijene ili pak raskinuti ugovor. Pravo kupca po
osnovu pravnih nedostataka se gasi po isteku godine dana od dana
saznanja za postojanje prava treeg lica na kupljenoj stvari. U
sluaju da je tree lice radi ostvarenja svoga prava na stvari
pokrenulo spor, pravo kupca po osnovu pravnih nedostattaka se gasi
tek istekom 6 mjeseci od pravosnano okonanja spora.
6. Obaveze kupca (isplata cijene i preuzimanje stvari) A.
Isplata cijene Kupac je duan platiti cijenu u vrijeme i u mjestu
kako je ugovoreno, a ako nije nita ugovoreno kupac je duan platiti
cijenu odjednom i to prilikom prijema stvari. Izuzetak postoji samo
kod ugovora o prodaji na rate i kod uzastopnih (sukcesivnih)
isporuka. U sluaju zakanejnja sa isplatom cijene kupac duguje
zakonske kamate. Ako prodata stvar daje plodove i druge koristi,
kupac je obavezan plaati kamatu od dana predaje stvari, bez obzira
na dospjelost isplate. Ako mjesto isplate cijene nije ugovoreno,
cijena se plaa u mjestu predaje stvari. B. Preuzimanje stvari je
osnovna obaveza kupca i podrazumjeva niz radnji koje kupac mora u
odreenom roku izvriti da bi prodavac mogao da mu stvar isporui.
Ukoliko kupac ne izvri preuzimanje stvari, dolazi u povjerilaku
docnju, tako da snosi rizik sluajne propasti stvari.
1. Ugovor o prodaji - vrste
Prodaja sa pravom pree kupovine postoji kada se kupac obavee da
u sluaju ponovne ili daljnje prodaje iste stvari (predmeta) o tome
obavjesti prodavca, te da ga ponudi da on (prodavac) kupi stvar pod
istim uslovima pod kojima ju je ponudio treem licu. Pravo pree
kupovine je pravo prodavca da jednostranom izjavom volje dovede do
nastanka ugovora o prodaji i to pod istim uslovima pod kojima je
kupac ponudio prodaju stvrai treem licu. O uslovima zakljuenja
ugovora sa treim licem kupac je duan obavjestiti prodavca kako bi
ovaj mogao odluiti da li se eli koristiti svojim pravom pree
kupovine ili ne. Prodavca moe u roku od mjesec dana od prijema
obavjesti izvjestiti kupca da se eli koristiti svojim pravom pree
kupovine odnosno da za sebe eli da kupi stvar. Nakon proteka
navedenog roka, pravo pree kupovine prestaje. Pravo pree kupovine
moe nastati na osnovu ugovora, zakona ili testamenta.
Pravo pree kupovine nastaje prije svega ugovorom. Pravo pree
kupovine na osnovu zakona postoji na primjer u sluaju kada je
Zakonom o prometu nepokretnosti to pravo konstituisano u korist
Optine, jer je propisano da vlasnik graevinskog zemljita koji
namjerava prodati to zemljite, mora isto ponuditi na prodaji Optini
na ijoj teritoriji se to zemljite nalazi. Testamentom se moe
naloiti nasljednicima da ukoliko ele prodati zemljite koje su
dobili testamentom, isto moraju prethodno ponuditi odreenim licima.
Pravo pree kupovine prestaje po proteku roka od 5 godina od
zakljuenja ugovora.
Kupovina na probu je takav ugovor o prodaji kod kojeg kupac
uzima stvar pod uslovom da je isproba kako bi utvrdio da li ona
odgovara njegovim potrebama. Ako stvar nije predata kupcu u posjed,
postoji obaveza prodavca da kupcu omogui probu stvari. Ako je stvar
po zakljuenju ugovora predata kupcu radi probe u odreenom roku, pa
je on u tom roku ne vrati ili ne izjavi da odustaje od ugovora,
smatra se da je ostao pri ugovoru. Rizik propasti stvari za stvar
koja nije predata kupcu radi probe snosi prodavac, a rizik propasti
stvari koja je predata kupcu, snosi prodavac do trenutka dok kupac
ne izjavi da ostaje kod ugovora ili do ispunjenja zakonskih
pretpostavki za ostanak kupca kod ugovora. Nakon izjave kupca da
ostaje kod ugovora, rizik sluajne propasti stvari snosi kupac, ako
se stvar nalazi kod njega. Prodaja sa specifikacijom postoji kada
se ugovorom daje pravo kupcu da nakon zakljuenja ugovora o prodaji
po pravilu generikih stvari, detaljno precizira svojstva stvari
koju kupuje.
Prodaja sa zadravanjem prava svojine (pactum rezervati dominii)
je takav ugovor kojim prodavac prilikom prodaje odreene pokretne
stvari ugovori sa kupcem zadravanje prava vlasnitva i poslije
predaje stvari kupcu i to sve do momenta dok mu kupac u cjelosti ne
isplati ugovorenu cijenu. Dakle, prodavac ostaje vlasnik stvari sve
do potpune isplate ugovorene prodajne cijene. Prodaja sa obronim
otplatama cijene je takav ugovor kojim se prodavac obavezuje kupcu
predati pokretnu stvar i to prije nego to mu ugovorena cijena bude
potpuno isplaena, a kupac se obavezuje isplatiti ugovorenu cijenu u
odreenim vremenski odreenim razmacima (ratama). Ovaj ugovor se esto
zove i prodaja na kredit. Za punovanost ugovora se trai pismena
forma (ad solemnitatem). Prodavac moe raskinuti ugovor ukoliko
kupac doe u zakanejnje sa poetnom otplatom, ali i poslije toga ako
kupac zakasni sa najmanje dvije uzastopne otplate.
Prodajni nalog je ugovor kojim se obavezuje nalogoprimac da e
odreenu pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac, prodati u
odreenom roku za odreenu cijenu ili da e je u istom roku vratiti
nalogodavcu. Ako nalogoprimac do ugovorenog roka ne proda stvar i
ne preda je nalogodavcu, smatrae se da ju je kupio za sebe.
2. Ugovor o razmjeni
Ugovor o razmjeni (zamjeni) je takav ugovor kojim se svaki
ugovara obavezuje svom saugovarau da e mu predati stvar koja se
razmjenjuje tako da on stekne pravo vlasnitva na toj stvari.
Predmet razmjene mogu biti sve stvari u prometu. Ugovor je po
pravilu neformalan, ali moe biti i formalan, kao na primjer u
sluaju ugovora o razmjeni nekretnina. Kod ugovora o razmjeni za
svakog saugovaraa nastaju prava i obaveze koje iz ugovora o prodaji
nastaju za prodavca. To znai da svaka strana ima obavezu da preda
predmet razmjene drugoj strani, te joj odgovara za materijalne i
pravne nedostatke stvari. Ako se prilikom razmjene daje i dio u
novcu, radi e se o ugovoru o prodaji ako je iznos novca jednak ili
vei od trine vrijednosti stvar, a ako je stvar vee vrijednosti od
novca, radie se o ugovoru o razmjeni. (Paragraf 1055 OGZ).
3. Ugovor o poklonu
Ugovor o poklonu je takav ugovor kojim jedna ugovorna stranaa
(poklonodavac) predaje drugoj ugovornoj strani (poklonoprimcu) u
vlasnitvo odreenu stvar ili imovinsko pravo ili se obavezuje
prenijeti joj vlasnitvo na toj stvari ili pravu bez ikakve
nakanade, a druga strana to sve prihvata. Ugovor o poklonu
podrazumjeva uveanje imovine poklonoprimca na raun imovine
poklonodavca.
Za ugovor o poklonu je obavezna saglasnost ugovornih strana
poklonodavca i poklonoprimca. Za nastanak ugovora o poklonu je
bitna namjera poklonodavca da uvea imovinu poklonoprimca (animus
donandi) i spremnost (volja ) poklonoprimca da primi poklon. Na
ugovor se i danas primjenjuju pravna pravila graanskih zakona i to
na osnovu ovlatenja iz l.4 Zakona o nevanosti pravnih propisa
donesenih prije 06.04.1941 godine i za vrijeme neprijateljske
okupacije.
Osobine ugovora o poklonu Ugovor o poklonu je jednostrano
obavezan i dobroin ugovor , jer se ugovorom obavezuje samo jedno
lice u ugovornosm odnosu a to je poklonodavac. S druge strane,
poklon je dobroin ugovor jer druga strana u ugovoru, poklonoprimac,
nema nikavu kontraobavezu prema poklonodavcu. Ugovor o poklonu je
formalan ugovor to znai da proizvodi pravne uinke samo ako je
zakljuen u odreenoj formi. Prema naem pravu, za ugovor o poklonu se
trai ili pismena ili realna forma. Pismena forma se trai u
sluajevima kada poklonodavac ne preda odmah predmet poklona, nego
kada samo obea predati poklon. Usmeno obeanje poklona stvara samo
prirodnu obligaciju, to znai da pokloprimac nee moi sudskim putem
zahtjvati ispunjenje ugovora. Realna forma ugovora o poklonu se
javlja onda kada poklonodavca istovremeno sa obeanjem poklona, taj
poklon predaje poklonoprimcu. U tom sluaju se ne trai forma.
Ako se radi o poklonu nepokretnosti ugovor o poklonu mora biti
zakljuen u pismenoj formi, a potpisi ugovoraa ovjereni u sudu
odnosno kod notara. Ugovor o poklonu je komutativan ugovor, jer se
u vrijeme zakljuenja ugovora obino zna obaveza poklonodavca. Najee
se zakljuuje s obzirom na linost poklonodavca.
Uslovi za nastanak ugovora o poklonu su: poslovna sposobnost
poklonodavca, postojanje predmeta poklona i namjera da se uini
poklon. Poklonodavac mora biti potpuno poslovno sposobno lice s
izuzetkom da poklon moe uiniti i maloljetnik koji j navrio 15
godina, ako je predmet poklona njegova zarada. Sposobnost se na
zahtjeva na strani poklonoprimca. Poklon mora imati svoj predmet.
Predmet poklona moe biti svaka stvar koja je u prometu, bilo da je
pokretna nepokretna, potrona ili nepotrona, pa ak i budua i tua
stvar.
Ako je savjestan poklonoprimac otuio poklonjenu stvar za
naknadu, obavezan je vlasniku predati tu naknadu , a ako ju je
otuio bez naknade prestaje obaveza savjesnog poklonoprimaca prema
vlasniku stvari. Ako je nesavjestan poklonoprimac otuio poklonjenu
stvar, duan je vratiti vlasniku punu vrijednost otuene stvari, bez
obzira da li je otuenje izvreno teretnim ili besteretnim poslom.
Predmet poklona moe biti i imovinsko pravo i to najee obligaciono
pravo pod uslovom da je prenosivo, a takoe i autorska i pronalazaka
prava. Namjera da se uini poklon (animus donandi) je takoe vaan
uslov za postojanje ugovora o poklonu. Dakle, poklonodavca mora
imati namjeru da poklanjanjem stvari uvea imovinu poklonoprimca, tj
postojati volja da se drugoj ugovornoj strani (poklonoprimcu)
pokloni odreena stvar.
Obaveze i odgovornost poklonodavca Osnovna obaveza poklonodavca
se sastoji u predaji predmeta poklona, ukoliko on nije predat
prilikom zakljuenja ugovora. Prodavac predaje stvar zajedno sa
njenim pripatcima i plodovima. Poklonodavca odgovara za
neispunjenje ili zakanejnje u ispunjenju ugovorne obaveze samo ako
je postupao s umiljajem ili gruboj nepanjio. Poklonodavac ne
odgovara za materijalne i prave nedostatke stvari poklonjene
stvari, ali e poklonoprimac imati prema poklonodavcu pravo na
naknadu tete koju je pretrpio zbog tih nedostatka ako su oni bili
poznati poklonodavcu ili mu nisu mogli ostai nepoznati, a o tome
nije obavjestio poklonoprimca. Raskid , opoziv i pobijanje ugovora
o poklonu Ugovor o poklonu se moe raskinuti saglasnou ugovornih
strana kada djeluje za ubudue. Ugovor o poklonu se moe opozvati
poklonodavca iz slijedeih razloga : nezahvalnosti poklonoprimca,
osiromaenja poklonodavca, razvoda i ponitenja braka.
Opoziv poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimca
(neblagodarnosti) je takvo ponaanje poklonoprimca prema
poklonodavcu koje sadri elemente krivinog djela, i ono koje se
sastoji u grubom vrijeanju i ikaniranje poklonodavca i njegove
najblie rodbine (djece, roditelja, branog druga). Ako poklon nije
predat, poklonodavac moe opozvati poklon jednostranom izjavom
volje, a ako jeste predat, onda podnoenjem tube iji zahtjev e biti
usmjeren na vraanje predmeta poklona. Nakon podnoenja tube
poklonoprimac se smatra nesavjesnim posjednikom predmeta poklona.
Opoziv poklona zbog osiromaenja moe se traiti ako je poslije
uinjenog poklona poklonodavca toliko osiromaio da nema sredstava za
sopstveno izdravanje ili nema sredstava da izdraava lica koja je po
zakonu duan izdravati. Opoziv poklona zbog razvoda ili ponitenja
braka Radi se o opozivu onih poklona koji su brani drugovi uinili
jedan drugom prilikom i povodom braka. Ako se radi o obinim
poklonima manje vrijedosti, isti se ne vraaju.
Pobijanje poklona od strane treih lica a/. Pobijanje ugovora o
poklonu zbog povrede nunog nasljednog dijela imaju nuni nasljednici
i to u vidu zahtjeva za vraanje poklona, pod uslovom da je
vrijednost testamentalnog raspolaganja i poklona vea od raspoloivog
dijela. Prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ako to ne
bude dovoljno za namirenje nunog dijela, vraaju se pokloni. b/.
Pobijanje ugovora o poklonu zbog povrede zakonske obaveze
izdravanja postoji u sluaju kada poklonodavac koji ima zakonsku
obavezu izdravanja odreenih lica, raspolae u vidu poklona svojom
imovinom tako da licima koji imaju pravo na izdravanje uskrati to
pravo. c/. Pobijanje pravnih radnji poklonodavca Poklonodavca ne
moe initi poklone s ciljem da izbjegne svoje dospjele obaveze jer
se smatra da je preduzeo pravnu radnju koja je na tetu povjerioca.
U takvom sluaju povjerilac ima pravo da kod suda pobija takvu
pravnu radnju poklonodavca tj.ugovor o poklonu koji je on sklopio.
Kod poklonodavca mora postojati namjera oteenja povjerilaca. Rok za
podnoenje tube iznosi tri godine od dana preduzimanja pravne radnje
koja se pobija.
3. Ugovor o poklonu - vrste
Ugovor o poklonu s nalogom (donatio sub modo) je takav ugovor o
poklonu koji sadri klauzulu o nalogu ili teretu kojom se zahtjeva
od poklonoprimca da izvri odreenu radnju u korist poklonodavca ili
nekog treeg lica. Ukoliko poklonoprimac ne izvri nalog, a poklon
nije predat, poklonodavac nije duan da preda predmet poklona. Ako
je poklon predat poklonodavac, u sluaju ne postupanja poklonoprimca
po nalogu, moe traiti raskid ugovora o poklonu i vraanje predmeta
poklona. Mjeoviti poklon (negotium mixtum cum donatione) postoji
kada poklonodavca poklanja poklonoprimcu odreenu stvar ili pravo,
ali za uzvrat dobija novac ili drugu vrijednost i to na nain da
razlika izmeu vrijednosti dvije obaveze predstavlja poklon. Tako na
primjer neko poklonja drugom licu stan vrijedan 100.000 KM , a za
uzvrat dobija samo 35.000 KM.
Uzajamni poklon postoji kada se obje ugovorne strane uzajamno
jedna drugoj obavezuju uini poklon. Jedna ugovorna strana se
obavezuje drugoj uiniti poklon pod uslovom da i druga ugovorna
strana njoj uini poklon. Dakle ovdje postoje dva ugovora o poklonu
koja su meusobno uslovljena. Svaka ugovorna strana se u jednom
ugovoru pojavljuje kao poklonodavaa , a u drugom kao poklonoprimac.
Ako su vrijednosti uzajamnih davanja (poklona ) iste , tada nee
postojati ugovor o poklonu, ve ugovor o razmjeni. Dakle, za uzajmni
poklon je bitno da pokloni nisu jednake vrijednosti. Nagradni
poklon je takav ugovor o poklonu kod koga poklonodavac eli
nagraditi konkretno dranje poklonoprimca, pri emu poklonoprimac
prije samog ina poklona nema nikakvo pravo na predmet poklona. To e
biti , na primjer, u sluaju kada poklonodavac obdari (daruje,
nagradi) ljekara zbog posebno dobre njege iskazane prema njemu ili
drugom licu, mada na to nije obavezan. Ugovor o poklonu za sluaj
smrti (donatio mortis causa) je takav ugovor o poklonu koji je
zakljuen pod odlonim uslovom, jer se predaja predmeta poklona odlae
do trenutka smrti poklonodavca. Radi se o formalnom pravnom poslu
(forma javne isprave) koji se nikako ne moe izjednaiti sa ugovorom
o nasljeivanju .
4. Ugovor o zakupu
Ugovor o zakupu je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana
(zakupodavac) obavezuje predati drugoj strani odreenu stvar na
upotrebu, a druga ugovorna strana (zakupac) se obavezuje za to dati
odreenu naknadu (zakupninu). Pod upotrebom se podrazmjeva koritenje
stvari, pribiranje plodova i iskoritavanje stvari. (usus, fructus).
Ugovor o zakupu ne predstavlja pravni osnov (iustus titulus) za
sticanje prava svojine na predmetu zakupa, kao to je to, na
primjer, sluaj sa ugovorom o prodaji ili pak ugovorom o poklonu.
Ekonomska svrha zakupa je u tome da zakupac dobije na upotrebu i
iskoritavanje odreenu stvar koja je predmet zakupa na odreeno
vrijeme i to bez plaanje njegove pune vrijednosti. Na ZOO pod
ugovorom o zakupu podrazumjeva pravo na upotrebu odreene stvari ,
kao i pravo na pribiranje plodova, osim ako nije ugovoreno
drugaije.
Osobine ugovora o zakupu Ugovor o zakupu je dvostrano obavezan
jer njegovim zakljuenjem nastaju obaveze za obje ugovorne strane.
Zakupodavca ima obavezu da preda stvar koja je predmet zakupa, a
zakupac da za to plati zakupninu i to najee u novcu. Ugovor o
zakupu je konsensualan ugovor jer je za njegovo zakljuenje dovoljno
da usgovarai postigli sporazum o bitnim sastojcima ugovora. Ipak,
ugovor o zakupu moe biti i formalan ugovor , ako su strane
ugovrileneku formu ili ako je to zakonom propisano, kao u sluaju
ugovora o zakupu poslovnih prostorija. Ugovor o zakupu je teretan
ugovor jer svaka ugovorna strana je duna dati naknadu ili izvriti
protivinidbu za ono to dobija od druge ugovorne strane. Ugovor o
zakupu je trajan ugovor jer se zakljuuje, po pravilu, na jedan dui
vremenski period u kojem e zakupac moi da stvar upotrebljava i od
iste ubire plodove
Trajanje ugovora o zakupu, po pravilu, odreuju ugovarai. Meutim,
ako oni to ne uine, smatra se da je ugovor o zakupu zakljuen na
neodreeno vrijeme, to znai da moe doi do raskida ugovora ili
izmjene ugovora zbog promjenjenih okolnosti. Kod ugovora o zakupu
je mogue preutno produenje ugovora, a ako trajanje ugovora o zakupu
nije odreeno, ugovorni odnos prestaje otkazom kao vrstom
jednostrane izjave volje. Ugovor o zakupu je imenovan ugovor koji
se esto zakljuuje i ima veliki znaaj u pravnom prometu, to je i bio
razlog da dobije svoje ime i mjesto u gotovo svim graanskim
kodifikacijima, pa i samom ZOO u odredbama l.567-599.
Bitni elementi ugovora o zakupu su: predmet zakupa , zakupnina i
trajanje ugovora o zakupu.
Predmet ugovora o zakupu moe biti stvar ili neko imovinsko
pravo. Predmet zakupa mogu biti i pokretne i nepokretne stvari koje
su, po pravilu, nepotrone i nezamjenljive. Predmet ugovora o zakupu
moe biti stvar koja postoji , ali i budua stvar. Predmet zakupa moe
biti tua stvar, jer se zakupom stie pravo upotrebe (usus,fructus),
a ne vlasnitvo na stvari.
Predmet ugovora o zakupu mora biti: mogu, stvar u prometu (res
in commercio ), odreen ili bar odrediv Predmet zakupa moe biti i
odreeno imovinsko pravo koje je po svojoj prirodi pogodno za
upotrebu. Takvo imovinsko pravo je pravo na licencu. Pravo upotrebe
predmeta zakupa (licence) nastaje momentom zakljuenja ugovora.
Zakupnina je naknada za koritenje predmeta zakupa. Zakupnina se
najee daje u novcu, ali i drugim stvarima. Ako prilikom davanja
neke stvari na upotrebu nebi bila ugovorena zakupnina radilo bi se
o besteretnom (dobroinom) pravnom poslu koji se zove posluga.
Zaskupnina se plaa ili odjednom ili u obrocima (ratama) , to je ei
sluaj.
Trajanje zakupa je znaajan sastojak ugovora o zakupu, jer pravno
dejstvo mogu proizvoditi samo oni ugovori o zakupu kojima se
ispunjava svrha obavezivanja ugovornih strana, dakle, kako zakupca
, tako i zakupodavca. Trajanje zakupa ili vrijeme na koje je
zakljuen ugovor o zakupu je znaajan i iz razloga to ugovor o zakupu
na odreeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je zakljuen.
Ovi ugovori se, pod odreenim (ugovorenim ili zakonskim) uslovima,
mogu preutno produiti. To e biti najee sluaj kada zakupac nastavi
upotrebljavati stvar i nakon isteka ugovora o zakupu, a zakupodavac
se tome ne protivi. U tom sluaju se smatra da je zakljuen novi
ugovor o zakupu, ali na neodreeno vrijeme. Ugovor o zakupu na
neodreeno vrijeme prestaje otkazom.
Obaveze zakupodavca su : - predaja predmeta zakupa tj. stvari sa
svim njenim pripatcima, obaveza odravanja stvari za vrijeme
trajanja zakupa odgovornost zakupodavca za materijalne i pravne
nedostatke stvari
Obaveze zakupca su : da plaa zakupninu, da stvar upotrebljava
prema ugovoru, da vrati predmet zakupa nakon prestanka ugovora
Otuenje predmeta zakupa (zakupljene stvari) Zakupodavac ima
pravo prodati predmet zakupa treem licu. Ako je zakupodavca prodao
predmet zakupa i isti predao predao zakupcu, pribavilac (tree lice)
stupa na mjesto zakupodavca, a prava i obaveze iz zakupnog odnosa
nastaju izmeu treeg lica- pribavioca i zakupca. Zbog toga novi
zakupodavac ne moe od zakupca zahtjevati da mu stvra preda prije
isteka ugovora o zakupu, jer to nebi mogao ni prvobitni
zakupodavac. Ako zakupodavca zakljuio ugovor o zakupu, a zakupcu
nije predao stvar na koritenje, pa potom tu stvar otui treem licu,
bitno je da li je pribavilac stvari (tree lice) znao za postojanje
ugovora o zakupu ili ne. Ako je on znao za postojanje ugvoora o
zakupu odna onstupa na mjesto zakupodavca i ima obavezu da ispuni
ranije zakljueni ugovo o zakupu i to tako to e predati zakupljenu
stvar zakupcu. Ako pak pribavilac nije znao za postojanje ugovora o
zakupu (zani ako je bio savjestan), , tada zakupac nema pravo da
zahtjeva predaju predmeta zakupa od pribavioca, jer se pribavilac
smatra savjesnim sticaocem stvari, a ni od zakupodavca , jer se vie
stvar kod njega ne nalazi. Ipak ima pravo na naknadu tete.
Podzakup postoji kada zakupac svoje pravo koje ima u pogledu
predmeta zakupa (upotreba i iskoritavanje) prenese na neko tree
lice i to samo za vrijeme na koije je zakljuen osnovni ugovor o
zakupu. Zakupac u ovom sluaju dobija poloaj zakupodavca , a tree
lice poloaj podzakupca. Podzakup ne utie na osnovni ugovor o zakupu
zakljuen izmeu zakupca i zakupodavca.
Zakupac moe zakupljenu stvar dati u podzakup, osim u sluaju:
kada je to pravo zakupca zakonom ili ugovorom iskljueno
(zabranjeno), ako bi davanjem stvari u podzakup zakupodavca
pretrpio tetu ili ako je davanje stvari u podzakup uslovljeno
saglasnou zakupodavca
Ugovor o zakupu prestaje: protekom vremena, otkazom, propau
predmeta zakupa, smru ugovaraa Ugovor o zakupu zakljuen na odreeno
vrijeme prestaje protekom roka na koji je zakljuen, a ugovor o
zakupu zakljuen na neodreeno vrijeme prestaje sporazumom ugovaraa
ili otkazom. Otkaz je jednostrana izjava volje kojom jedna ugovorna
strana prekida ugovorni odnos zakljuen na neodreeno vrijeme. Otkaz
ne proizvodi pravno dejstvo njegovim dostavljanjem drugoj strani,
neko je potreban protek odreenog vremena od prijema otkaza do
prestanka zakupnog ugovornog koji se naziva otkazni rok. Po ZOO taj
rok iznosi 8 dana.
Propast stvari Ako stvar koja je data u zakup propadne, tada vie
nema jednog od bitnih elemenata ugovora o zakupu, to ima za
posljedicu da se ugovor o zakupu gasi odnosno prestaje. Ako je
stvar koja predmet zakupa potpuno unitena , zakup prestaje po sili
zakona (ex lege), a ako je stvar unitena djelimino, zakupa ima
pravo izbora: ili raskinuti ugovor o zakupu ili zahtjevati snienje
zakupnine. Smrt jedne ugovorne strane ne dovodi do prestanka
ugovora o zakupu, pa se zakupni odnos nastavlja sa nasljednicima
umrle ugovorne strane. Meutim, zakup moe prestati zbog smrti jedne
ugovorne strane ako je tako ugovoreno, aili ako se to moe zakljuiti
iz same prirode ugovora.
5. Ugovor o zajmu
Ugovor o zajmu je takav ugoor kojim se obavezuje jedna strana
(zajmodavac) da drugoj strani (zajmoprimcu) preda u vlasnitvo
odreeni iznos novca ili odreenu koliinu zamjenljivih stvari, a
druga strana se obavezuje da e nakon izvjesnog vremena vratiti isti
iznos novca ili istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta, uz
naknadu (kamatu) ili bez nje. a/. Osobine ugovora o zajmu Zajam je
konsensualan jer je za njegov nasanak dovoljan konsensus odnosno
saglasnost volja ugoornih strana o bitnim elementima ugovora. Do
donoenja ZOO, zajam je u naem pravu tretiran kao realan ugovor , to
znai da se tada smatralo da je ugovor o zajmu zakljuen tek jedna
strana preda drugoj predmet zajma, a to je bio po pravilu, novac.
Ugovor o zajmu je dvostrano obavezan ugovor jer stvar obaveze za
obje ugovorne strane zajmodavca i zajmoprimca. Obaveza zajmodavca
je da oreda predm zajma, a obaveza zajmoprimca da vrati predmet
zajma nakon izvjesnog vremena, te da plati odreenu naknadu, ako je
rije u zajmu kao teretnom ugovoru.
Ugovor o zajmu moe biti i teretan i dobroin ugovor u zavisnosti
od toga da li je zajmodavca duan da za dati zajam plaa kakvu
naknadu.
Ugovor o zajmu se javlja kao lini ugovor (ugovor intuitu
personae) i ima karakteristike besplatnog zajma u sluaju kada
zajmoprimac vraa istu koliinu novca ili stvari bez naknade, a
zajmodavca daje novac u zajam iz linih i prijateljskih pobuda, jer
eli pomoi zajmoprimcu. Meutim, ee se ugovor o zajmu zakljuuje kao
nelini i teretan ugovor s cilljem ostvarenja naknade za dati
novac.
Ugovor o zajmu je komutativan ugovor jer je u vrijeme zakljuenja
ugovora poznat obim prestacija i meusobni odnos ugovaraa.
Ugovor o zajmu je trajan, samostalan i kauzalan ugovor.
Ugovor o zajmu se razlikuje od ugovora o zakupu jer on
predstavlja osnov za sticanje prava vlasnitva na pozajmljenom
predmetu zajmu (novcu ili stvraima). Predmet zajma je zamjenljiva
stvar, a predmet zakupa , po pravilu nezamjenljiva stvar.
Zajmoprimac vraa istu stvra, iste vrste, koliine i kvaliteta
(generiko vraanje), a zakupac istu stvra (vraanje in species).
Ugovor o zajmu se razlikuje od ugovora o posluzi (posudbi) po tome
to je predmet zajma zamjenljiva stvar, a predmet posluge je
nezamjenljiva stvar. Ugovor o zajmu je osnov sticanja vlasnitva na
pozajmljenoj stvari, a ugovor o posluzi nije osnov sticanja
vlasnitva, tako da poslugoprimac moe vratiti samo istu stvar i to
ba onu koju je dobio na poslugu. Ugovor o zajmu ima mnogo slinosti
sa ugovorima o prodaji, razmjeni i poklonu. jer predstavlja osnov
sticanja vlasnitva na stvari, kao to je sluaj i kod pomenutih
ugovora. Ugovor o zajmu se od pomenutih ugovora razlikuje uparvo po
tome to je zajmprimac duan poslije odreenog vremena vratiti
zajmodavcu predmet zajma.
Vrste ugovora o zajmu Prema predmetu zajma, ugovor o zajmu moe
biti novani i naturalni zajam. Prema ekonomskom kriteriju zajam moe
biti potroni (konzumptivni) i proizvodni (produktivni). Prema tome
da li se za zajam plaa naknada , ugovor o zajmu moe biti teretni i
dobroini. Prema vremenu trajanja, ugovor o zajmu moe biti
kratkoroni (do 5 godina) i dugoroni (preko 5 godina). Ugovor o
kreditu se ipak razlikuje od ugovora o zajmu, jer predmet ugovoora
o kreditu moe biti samo novac, dok predmet zajma mogu pored novca
biti i druge zamjenljive stvari. Ugovor o kreditu je formalan
ugovor, jer mora biti zakljuen u pismenoj formi, to nije sluaj sa
ugovorom o zajmu. Kod ugovora o kreditu, u ulozi zajmodavca se
pojavljuje banka ili druga prvana liac, a kod obinog ugovora o
zajmu , u ulozi zajmodavca mogu biti i fizika lica.
Bitni elementi ili sastojci ugovora o zajmu su predmet zajma i
naknada (kamata) Predmet ugovora o zajmu je, po pravilu, novac,
mada predmetom mogu biti i druge zamjenljive stvari u odreenoj
koliini. U zavisnosti da li je predmet ugovora o zajmu novac ili
odreena koliina zamjenljivih stvari, razlikujemo novani i naturalni
zajam. Kada zajmoprimac primi zajam on postaje vlasnikom tih
stvari, pod uslovom da je savjestan , tj. da ne zna da stvar koja
je predmet zajma nije vlasnitvo zajmodavca. Od tog trenutka on
odgovara i za sluajnu propast predmeta zajma. Ako zajmoprimac u
trenutku predaje stvari zna da je predmet zajma tua stvra, onda je
on nesavjestan posjednik predmeta zajma i na istom ne moe stei
pravo vlasnitva, pa e predmet zajma morati vratiti vlasniku.
Naknada koju zajmopripac plaa za dobijeni zajam zove se kamata.
Kamata se plaa godinje, osim kod zajmova kod kojih obaveza vraanja
dospijeva u kraim rokovima, gdje se kamata vraa istovremeno sa
vraanjem glavnice.
Naknada za ustupanje predmeta zajma (kamata) se po pravilu plaa
u novcu, ali se moe dati i u drugim stvarima. Kamata o kojoj ovdje
govorimo je ugovorena ili ugovorna kamata koju treba razlikovati od
tzv. zatezne odnosno, zakonske kamate. Zatezna kamata je ona koja
se plaa kao jedna vrsta naknade za zakanjenje u ispunjenju neke
novane obaveze, bilo da se radi o ugovornoj ili vanugovornoj
obavezi. Zatezna kamata i njena visina je uvijek propisana zakonom,
kao to je to uinjeno kod nas u l.277 st.1 ZOO i Zakonu o visini
stope zatezne kamate. Trajanje ugovora o zajmu se obino odreuje
ugovorom o zajmu, a ako trajanje nije ugovoreno, tada je rije o
ugovoru o zajmu na neodreeno vrijeme. U sluaju zajma ugovorenog na
neodreeno vrijeme, zajmoprimac je duan vratiti zajam po isteku
primjerenog roka koji mu ostavi zajmodavac, ali koji ne moe biti
krai od 2 mjeseca raunajui rok od dana kada je zajmodavca zatraio
vraanje zajma.
A. Obaveze zajmodavca su :predaja predmeta zajma i odgovornost
za nedostatke predmeta zajma. Predmet zajma Obzirom da je ugovor o
zajmu osnov za sticanje vlasnitva (iustus titulus) na pozajmljenoj
stvari, predaja predmeta zajma je nain sticanja (modus aquirendi)
vlasnitva na predmetu zajma. Predmet zajma se moe predati predajom
stvari iz ruke u ruku (faktika predaja) ili skraenim putem
(tradicio brevi manu) u sluaju kada zajmoprimac od prije dri
predmet zajma u posjedu po nekom drugom pravnom osnovu, ali mu je
sada zajmodavca daje po osnovu ugovora o zajmu. Predaja se moe
izvriti i simbolino , kao na primjer, kada se roba predaje predajom
skladinici ili drugog vrijednosnog papira, usmjesto same stvari.
Predaja zajma se vri u vrijeme i na mjestu kako je ugovoreno, a kao
vrijeme i mjesto nisu ugovoreni, zajmodavac je duan predati stvari
kada to zajmoprimac zatrai, ali nu nevrijeme. Zajmodavac moe odbiti
zahtjev zajmoprimca za predaju stvari zbog loih materijalnih
prilika zajmoprimca, bilo da su iste postojale u vrijeme zakljuenja
ugovora ili da su nastale naknadno.
Odgovornost za materijalne nedostatke
Kao i kod ugovora o prodaji, ugovora o zakupu i nekih drugih
ugovora zajmodavca odgovara i za materijalne nedostatke predate
stvari. Nedostatak mora postojati u vrijeme predaje stvari
zajmoprimcu, a ne u vrijeme zakljuenja ugovora o zajmu.
Ako se radi o zajmu sa naknadom zajmodavca u sluaju materijalnih
nedostataka pozajmljene stvari odgovara zajmoprimcu za svu tetu
koju j ovaj zbog toga pretrpio, bez opbzira da li je znao ili ne za
postojanje nedostatka.
Ako se radi o besplatnom zajmu, zajmodavca odgoavra za
materijalni nedostatak samo ako je za njega znao, a o njemu nije
obavjestio zajmoprimca.
Obaveze zajmoprimca (vraanje zajma i plaanje naknade) 1. Vraanje
predmeta zajma je prva i osnovna obaveza zajmoprimca koju on mora
izvriti nakon proteka vremena na koji je ugovor o zajmu zakljuen.
On je u obavezi da vrati istu vrstu i koliinu pozajmljenih stvari.
Kada je predmet zajma novac, zajmoprimac vraa istu koliinu novca
odnosno isti iznos novca izraen u onom broju novanih jedinica u
kojem ga je primio. Ako su predmet zajma stvari, onda zajmoprimac
vraa istu vrstu, koliinu i kvalitet stvari koje moraju biti
zamjenljive. Radi se o generikim stvarima, koje su odreene po rodu.
Tako, naprimjer, ako je predmet zajma bilo brano srednje kvalitete
u kolini od 100 kg, zajmoprimac je duan da vrati takoe sto kg brana
srednje kvalitete, osim ako nije drugaije ugovoreno. Ako je , na
primjer ugovoreno da se vrati 150 kg brana najbolje kvalitete, radi
se o zajmu, ali ne onom besplatnom, ve napltnom ili zajmu uz
naknadu. Prilikom vraanja zajma u novcu ili stvarima, dunik
(zajmoprimac) jer duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji
obaveza glasi.
Plaanje naknade (kamate) je obaveza zajmoprimca ako se radi o
teretnom zajmu ili zajmu uz naknadu. Naknada se kod ugovora o zajmu
fizikih lica mora ugovoriti, jer se pretpoistavlja da su ugovori o
zajmu izmeu fizikih lica dobroini (bezteretni) ugovori. Nasuprot
prednjem, ako je rije o ugovorima o zajmu u privredi , vai obrnuta
pretpostavka da je rije o teretnim ugovorim i da je kamata
ugovorena.
6. Ugovor o posluzi
Ugovor o posluzi je takav ugovor kojim se obavezuje jedno lice
(poslugodavac) da e predati drugom licu (poslugoprimcu) privremeno
i bez naknade odreenu stvar na koritenje, a poslugoprimac se
obavezuje po proteku toga vremena vratiti poslugodavcu istu stvar.
Ugovor o posluzi se razlikuje od ugovora o zakupu po tome to je
ugovor o posluzi dobroin, a ugovor o zakupu teretan ugovor. Ugovor
o posluzi se razlikuje od ugovora o zajmu po tome to poslugodavac
dobija stvar na poslugu, a ne u vlasnitvo. Zajmoprimac vraa stvari
odreene po rodu, a poslugoprimac istu stvar koja je data u poslugu.
Ugovor o poklonu je slian ugovoru o posluzi, jer su oba ugovora
dobroini pravni poslovi, ali se razlikuju to se na osnovu poklona
stie vlasnitvo, a na osnovu ugovora o posluzi samo pravo koritenja
stvari. Ugovor o posluzi je slian ugovoru o ostavi jer se i
poslugoprimac i ostavoprimac obavezuju nakon isteka ugovora,
vratiti predmet ugovora, dok se razlikuju po tome to ostavoprimac
nema pravo upotrebe stvari.
Osobine ugovora o posluzi Ugovor o posluzi je konsensualan
(nastaje saglasnosu volja) i dvostrano obavezan (obaveza predaje i
vraanja stvari), dobroin (za upotrebu stvari se ne daje naknada) ,
kauzalan (prepoznatljiv je cilj obavezivanja) i trajan ugovor
(koritenje stvari date na poslugu tarje dui vremenski period).
Bitni sastojici ugovora su predmet posluge i vrijeme trajanja
posluge. Predmet posluge je odreena stvar koja mora ispunjavati sve
opte uslove koji se trae da bi ta stvar mogla biti predmetom
pravnog posla, to znai da mora biti u prometu, da stvar mora biti
odreena i postojea stvar, a ne budua stvar. Predmet posluge su
najee nepotrone stvari, kao na primjer alat, ivotinja, automobil i
sl.). Vrijeme trajanja posluge je period na koji je ugovor o
posluzi zakljeen i u kojem poslugoprimac moe da stvar upotrebljava.
Vrijeme trajanja posluge se utvruje ugovorom, tako to e se u
ugovoru navesti da posluga traje do odreenog datuma ili dogaaja i
slino, a ako vrijeme trajanja posluge nije ugovoreno, onda se isto
odreuje prema cilju odnosno svrsi koju stranke htjele ugovorom da
postignu. Ako vriejme posluge nije ugovorom utvreni niti se mmoe
utvrditi prema svrsi ugovora, tada poslugodavac moe zahtjevati
vraanje predmeta u svako doba.
Obaveze poslugodavca Osnovne obaveze poslugodavca su: predaja
stvari, odgovornost za tetu i naknada trokova. Predaja stvari
Poslugodavac i ima prvenstvenu obavezu da preda stvar poslugodacvu
i to u vrijeme i na mjestu kako je ugovoreno, a ako nije ugvoreno,
onda prema prirodi i cilu ugovora. Predaja stvari moe biti faktina
predaja iz ruke u ruku , a i simbolina , kao na primejr predaja
kljueva od automobila. Isto tako mogua je i predaja tzv. kratkom
rukom (traditio brevi manu) u sluaju kada se predmet poslug ve
nalazi kod poslogiprimca po nekom pravnom osnovu (na pr. ugovr o
zakupu), pa sada poslugoprimac nastavlja da koristi stvar , ali ne
na osnovu zakupa, ve posluge. Odgovornost za tetu snosi
poslugodavac i to u sluaju kada predmet posluge nije predao
poslugoprimcu u ugovoreno vrijeme Naknadu trokova vandrednog
odravanja stvari snosi poslugodavac, a redovnih, poslugoprimac.
Obaveze poslugoprimca su: uvanje i upotreba stvari, trokovi
odravanja stvari i vraanje stvari. Poslugoprimac je duan stvar
upotrebljavati sa panjom briljivog i urednog ovjeka i uvati
supstancu stvari koja mu j predata na poslugu. On stoga nee
odgovarati za normalno i uobiajeno troenje stvari koje nastaje
usljed redovne upotrebe stvari. On ne odgovara ni za sluajnu
propast stvari jer nije vlasnik stvari koja je data u poslugu. Bez
saglasnosti poslugodavca, poslugoprimac ne moe stvar dati treem
licu na koritenje. Poslugoprimac je duan da redovno odrava stvar
koja mu je data na upotrebu i to u onom stanju kava mu je predata.
Ako je predmet ugovora ivotinja, tada je poslugoprimac duan u
okviru obaveze odravanja stvari ivotinju redovno hraniti i lijeiti.
Ako poslugoprimac izgubi posuenu stvar duan je nadoknaditi
poslugodavcau njenu vrijednost. Poslugoprimac ima i obaezu da stvar
vrati nakon isteka ugovora o posluzi, a ako vrijeme trajanja
ugovora niej odreeno, onda saglasno cilju zbog kojeg je stvar data
u poslugu. Vraanje stvari se obavlja saglasno ugovoru, a ako nema
odrebe o vremenu i mjetsu vraanje stvar se vraa u mjestu
prebivalita (sjedita) poslugodavca. Prestanak ugovora o posluzi
nastaje otkazom poslugodavca.
7. Ugovor o ostavi
Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi uz naknadu
ili bez naknade stvar od ostavodavca, da stvar uva i da istu vrati
kada to ostavodavac zatrai. Prema ZOO ugovor o ostavi je
konsensualan, a ne realan ugovor jer je ZOO napustio naelo ranijih
graanskih zakona po kojima je ostav bila realan ugovor i prema
kojima je za nastanak ugovora o ostavi bila potrebna predaja
predmeta ostave. Ugovor o ostavi je imenovan ugovor , a moe biti i
jednostrano obavezan ili dvostrano-obavezan ugovor. Ugovor o ostavi
je jednostrano obavezan u sluaju besplatne ostave, dok je u sluaju
ostave sa naknadom , ugovor o ostavi, dvostrano obavezan ugovor.
Ugovor o ostavi je i trajan ugovor jer se po pravilu zakljuuje na
dui vremenski period. Ugovor o ostavi moe biti bezteratan
(besplatna ostava) i teretan ugovor (naplatna ostava).
Ugovor o ostavi se razlikuje od ugovora o prodaji i razmjeni i
poklonu, jer ostavoprimac na temelju navedenog ugovora ne postaje
vlasnikom stvari, ve samo uvar stvari koja je data u ostavu. Ugovor
o ostavi se razlikuje od ugovora o zakupu, posluzi ili zajmu to
ostavoprimac nema pravo da stvar upotrebljava odnosno koristi, ve
obavezu da ostavljenu stvar uva. Bitni elementi ugovora o ostavi su
: predmet ostave (potrone i nepotrone stvari, nezamjenljive stvari
, a rjee i zamjenljive stvari). Imovinska prava ne mogu biti
predmetom ostave. vrijeme trajanja ostave ( ugovor moe biti
zakljuen na odreeno ili na neodreeno vrijeme, stim da ako vrijeme
ostave nije odreeno , ostavoprimac je duan da vrati predmet ostave
im to zakupodavac zatrai). naknada je iznos novca koji je duan
ostavodavac isplatiti ostavoprimcu kod tzv.teretnih ugovora o
ostavi.
Obaveze ostavoprimca su : prijem stvari u ostavu, uvanje stvari
koja mu je predata u ostavu, vraanje stvari na zahtjve ostavodavca
Obaveze ostavodavca su : plaanje ostavoprimcu naknade trokova za
uvanje stvari, plaanje naknade za uvanje stvari u sluaju naplatne
ostave, naknade tete ostavodavcu ako prilikom uvanja stvrai nastupi
teta na stvari ostavodavca Neprava ostava postoji kada su predmet
ostave zamjenljive stvari koje ostavoprimac ima pravo i potroiti,
ali je u tom sluaju duan ostavodavcu vratiti istu koliinu stvari
iste vrste. U ovom sluaju ostavoprimac , izuzetno , postaje
vlasnikom stvari, po emu se ovajk sluaj ostave jako pribliava
ugovoru o zajumu. Razlika je samo u tome to ostavoprimac ima
obavezu da u svakom trenutku, na traenje ostavodavca, vrati predmet
ugovora.
Ostava u nudi postojikada jedno lice zapadne u nevolje zbog koje
nastaje oigledna opasnot za njegovu imovinu, pa stoga to lice,
nemajui slobodu izbora lica kome e stvar ostaviti na uvanje, istu
ostavlja u nudi koje mu se u tim izuzetnim okolnostima nalo pri
ruci. Radi se o situacijam, zemljoterba, poplave, rata i sl. uana
ostava je specifina po tome to nastje samom predajom stvari, a
ostavodavca je u okviru ope dunosti pomoi licu u nevolji, duan da
primi predmet ostave. Za uvanje se neduguje naknada, ve samo
trokovi uvanja stvari. Zahtjva se poveana panja ostavoprimca.
Ugostiteljska ostava je takva ugovor o ostavi kojim se obavezuje
ugostitelj kao ostavoprimac da e primi na uvanje stvari gosta kao
ostavodavca koje je ovaj donio u ugostitetljski objkekat
ostavoprimca. Pod ugovstiteljem se podrazumjevaju smao lica koja se
profesionalno bave ugostiteljstvom, pri emu se iskljuivo misli na
usluge jela i pia, te pruanje gostu odgovarajueg smjetaja u objektu
(soba, krevet i sl.).
Ugostiteljem se smatraju i bolnice i garae, kola za spavanje,
organizovani kampovi i sl. Ugostitelj je duan primiti vrednije
stvari od gosta koje ovaj ne moe sa sobom zadrati odnosno drati u
sobi. Gost je duan im sazna, prijaviti ugostitelju nestanak stvari
i moe ostvariti nakdu tete pod uslovom da dokae da je teta nastala
krivicom ugostitelja ili lica za koje on odgovara. Ugostitelj ne
moe svoju odgovornot za gubitak stvari gosta iskljuiti, niti
ograniiti ili pak uslovljavati, tako da sve njegove obavijesti
takvog karaktera nemaju pravo uinka i ne iskljuuju odnosno i ne
umanjuju njegovu odgovornost za tetu. Za razlilku od drugih ugovora
i vrsta ugovora o ostavi kod ugoora o ugostitetljskoj ostavi
ostavoprimac ima pravo zadravanja na stvarima gosta (ius
retentionis) i to sve do potpune naplat vsojim potraivanja za
smjetaj gosta i ostale usluge. Odgovornost ugostitelja je
objektivna , tako da se isti moe osloboditi odgovornosti samo pod
uslovima priopisanim za osloboenje od objektivne odgovornosti za
teteu od opasnih stvari i opasnih djelatnosti.
8. Ugovor o djelu
Ugovor o djelu (locatio conductio operis) Ugovor o djelu je
takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana (izvoa, poslenik)
obavezuje da e drugoj ugovornoj strani (naruilac) izraditi odreeno
djelo ili obaviti odreeni posao, a naruilac se obavezuje da e mu za
izvreni posao dati naknadu u novcu ili drugim zamjenljivim
stvraima. Dakle predmet ugovora o djelu je izvrenje odreenog posla
kao to je na primjer : izrada neke stvari (ivanje odjela, izrada
ormara , popravka cipela i slino) popravka neke stvari (automobila,
raunara, TV i slino) izvrenje fizikog rada (kopanje, prenoenje
predmeta s jednog na drugo mjesto) izvrenje intelektualnog rada
(izrada umjetnike slike, dranje predavanja, izrada udbnika) Predmet
ugovora o djelu mora biti odreen ili odrediv, mogu i doputen, a u
protivnom ugovor je nitav.
Odnos ugovora o djelu i drugih ugovora Ugovor o djelu
podrazumjeva, po pravilu, izvrenje tano odreenog posla prema
dispoziciji naruioca u odreenom kraem vremenskom periodu (izrada
odijela, popravka cipela, iskop kanala, izrada udbenika istorije za
uenike srednje kole). Ugovor o radu podrazumjeva vrenje grupe
poslova za poslodavca koja spadaju u opis odrenog radnog mjesta u
duem vremenskom periodu (kroja koji za poslodavca fabriku tekstila,
redovno ije odijela za mjesenu platu). Zaposleni na osnovu ugovora
o radu se nalazi u posebnom pravnom odnosu sa poslodavcem u kojem
od njega zavisi, dok je poslenik po ugovoru o djelu nezavistan od
naruioca posla. Kod ugovora o djelu naknada za rad se plaa, po
pravilu odjednom i po zavretku posla, a kod ugovora o radu se plaa
u pravilnim vremenskim razmacima , najee mjeseno. Kod ugovora o
radu rizik posla snosi poslodavac, a kod ugovora o djelu taj rizik
snosi izvoa odnosno poslenik. Ugovor o djelu se razlikuje od
ugovora o prodaji prema slijedeim kriterijima predvienim u ZOO:
pripadnost (vlasnitvo) materijala od kojeg se djelo izrauje, rad
izvrioca posla (poselnika) Prema tome kada izvoa posla (poslenik)
izradi odreenu pokretnu stvar od od svog materijala, postoji
pretpostavka da se radi o ugovoru o prodaji. Ako je opak materijal
vlasnitvo naruioca, a poslenik (izvoa) samo izradi odreenu pokretnu
stvar od tueg materijala, radi se o ugovru o djelu. Da li se radi o
ugovoru o prodaji ili ugovoru o djeli cijeni se prema okolnostima
konkretnog sluaja imajui u vidu volju ugovornih strana, stim da
postoji pravilo , da ako su ugovorne strane prilikom zakljuenja
ugovora posebno imale u vidu rad izvrioca posla (poslenika) ,
smatra se da su zakljuili ugovor o djelu.
Ugovor o djelu se razlikuje od ugovora o punomostvu po tome to
je predmet ugovora o djelu faktiki rad (fiziki, struni,
intelektualni rad), a predmet ugovora o punomostvu pravni posao
odnosno pravna radnja. Kod ugovora o djelu poslenik vri radnju u
svoje ime i za svoj raun, a punomonik u ugovoru o punomostvu vri
pravne radnje u tue ime i za tu raun. Slinost izmeu njih je samo u
tome to se i kod jednog i kod drugog ugovora jedna ugovorna strana
obavezuje izvriti odreenu radnju u korist druge strane.
Bitni elementi i osobine ugovora o djelu su: predmet ugovora i
naknada. Predmet ugovora je izvrenje odreenog posla. Ugovor o djelu
je teretan i ekvivalentan ugovor (naknada je ustanovljena kao
protivvrijednost za rad poslenika). Ako bi se posao obavio bez
naknade, onda se ne radi o ugovoru o djelu, ve nekom drugom
dobroinom ugovoru. Naknada se moe dati u novcu ili drugim
zamjenljivim stvarima. i odreuje se sporazumno, u samom ugovoru.
Ugovor vrijedi i u sluaju da naknada nije ugovorena, stim da e je u
tom sluaju, odrediti sud. Naknada se plaa u vrijeme i u mjestu kako
je to ugovoreno, a ako nije nita ugovoreno, niti u tom pogledu
postoje obiaji, naknada se ima platiti tek nakon to je naruilac
pregledao i odobrio izvreni rad. Ugovor o djelu je konsensualan,
dvostrano obavezan, teretan, kauzalan i neformalan ugovor. Moe biti
zakljuen i kao ugovor intuitu personae. Ugovor o djelu je imenovan,
ekvivalentan i trajan ugovor.
Obaveze izvoaa su: izvrenje djela, odgovornost za nedostatke
izvrenog posla i predaja predmeta posla A. Izvrenje posla (djela)
podrazumjeva obavljanje odreenog fizikog ili intelektualnog rada.
Izvrenje posla se pojavljuje u obliku izrade nekog materijalnog
(tjelesnog) predmeta, intelektualnog rada ili nekog drugog posla.
Materijalni predmet ugovora o djelu postoji kada se izvoa obavezao
izraditi, opraviti ili modifikovati odreenu stvar. Intelektualni
rad kao predmet ugovora o djelu postoji kada se poslenik obavezao
izvriti rad koji je prozvod ljudskog intelekta, kao na primjer kada
se obavezao dati struno miljenje povodom nekog spornog pitanja,
kada je izradio projekat nekog objekta, da e odrati koncert, da e
napisati albu na neku odluku i sl. Izvoa je duan izvriti djelo u
vrijeme i na mjestu kako je ugovoreno, a ako to nije ugovoreno onda
je duan izvriti djelo za ono vrijeme koje je uobiajeno i razumno
potrebno za izvrenje takvog posla.
Izvoa koji zakasni za izvrenjem posla dolazi u duniku docnju i
snosi njene posljedice. Izvoa nee odgovarati za zakanjenje u
slijedeim sluajevima: ako je do zakanjen ja dolo iz razloga to
naruilac nije blagovremeno predao materijal, ako je naruilac traio
izmjene djela, zbog ega je dolo do produenja vremena koje je
potrebno za zavretak posla, ako naruilac nije isplati izvoau
(posleniku) predujam, a to je bilo ugovoreno, ako je rije o nekim
drugim razlozima koji su nastali ponaanjima naruioca. Izvoa je duan
izvriti posao u skladu sa pravilima struke i naelom savjesnosti i
potenja, pa ak i u sluaju kada mu naruilac nije dao potrebne upute
i smjernice za rad. Ugovor o djelu se moe zakljuiti sa rokom kao
bitnim elementom tzv. ugovor sa fiksnim rokom, u kom sluaju je
eventualno zakanejnje naruioca uvijek neopravdano.
Ako iz prirode posla ne proistie to drugo, izvoa nije duan lino
obaviti posao, ve moe za to angaovati trea lica (podizvoae). U tom
sluaju on nastavlja da i dalje odgovara za kvalitet izvrenog posla.
Ako u izvoenju posla nastane teta naruiocu, za nju e odgovarti i
izvoa i podizvoa, stim to podizvoa odgovara po optim pravilima o
odgovornosti za tetu, a izvoa po pravilma o odgovornosti za
drugog.
B. Odgovornost za nedostatke izvrenog djela postoji kada izvreni
rad ima nedostake, odnosno nema ona svojstva koja su ugovorena.
Izvreno djelo ne smije imati ni materijalne ni pravne nedostatke.
Djelo ima materijalni nedostatk ako nema ugovorena svojstva ili pak
svojstva potrebna za uobiajenu upotrebu ili svojstva namjenjna za
naroitu upotrebu stvari. Izvoa je duan da omogui naruiocu da
pregleda i primi izvreni rad. Ako se tom prilikom otkriju
nedostatci, naruilac je o istima duan obavjestiti izvoaa bez
odlaganja. Nakon prijema posla, izvoa odgovara samo za skrivene
nedostatke koji se nisu mogli utvrditri prilikom pregleda djela.
Ako naruilac ne pregleda rad bez opravdanog razloga, smatra se da
je primo rad.
Ako se nedostaci posla pojave nakon pregleda i prijema posla
(skriveni nedostatci) , naruilac je obavezan to prije, a najkasnije
u roku od mjesec dana od otkrivanja nedostatka (subjektivni rok)
obavjestiti izvoaa. Nakon proteka 2 godine od prijema posla
(objektivni rok), naruilac posla se vie ne moe pozivati na skrivene
nedostatke. Ako je izvoa nesavjestan (zna za postojanje nedostatka,
a o tome nije obavjetio naruioca) , onda odgovara za svoje propuste
bez obzira na rokove. Ako posao nije izvren u skladu sa ugovorom
naruilac ima pravo: raskinuti ugovor i zahtjevati naknadu tete, ako
posao ima takav nedostaak koji ini izraenu stvar neupotrebljivom
ili je posao izvren proitvno uslovima ugovora, sam otkloni
nedostatak ili traiti snienje cijene ili raskinuti ugovor, ako se
radi o nedostatku koji izraenu stvar (posao) ne ini
neupotrebljivim.
C. Predaja predmeta posla Ako je predmet posla izrada neke
tjelesne stvariu, izvoa ju je duan nakon zavretka posla predati
naruiocu u mjestu i u vrijeme koje je utvreno ugovorom. Ako vrijeme
nije ugovoreno, predaja se ima izvriti u razumno vrijeme, a ako
mjesto predaje nije ugovoreno, predaja se vri prema svrsi posla,
prirodi obaveze i drugim okolnostima, a ako nije mogue odrediti
mjesto predaje, ona e se izvriti u izvoaevom prebivalitu odnosno
boravitu u vrijeme nastanka obaveze. Obaveze naruioca posla su:
isplata naknade, obaveza prijema posla i saradnja sa izvoaem pri
izvrenju posla. A.Naknada za izvreni posao odnosno djelo se
isplauje na nain, u vrijeme i u mjestu kako je to ugovoreno, izuzev
sluaja ako je naknada utvrena nekom tarifom ili slinim obavezujuim
aktom (cjenovnikom). U tom sluaju naruilac za izvreni rad nije duan
platiti vei iznos od onoga utvrenog cjenovnikom odnosno tarifom.
Ako naknada nije odreena, visinu odreuje sud. Isplata naknade se po
pravilu vri po izvrenom poslu i to poslije prijema djela.
Ako je u toku posla dolo do dodatnih radova koji nisu ugovreni ,
izvoa ima pravo zahtjevati poveanje ugovorene naknade. Radi
osiguranja naplate potraivanja naknade za izvreno djelo izvoa ima
zalono pravo na stvarima koje je izradio odnosno popravio.
B.Obaveza prijema posla se sastoji u nizu radnji naruioca koje
omoguavaju preuzimanje posla. Pored toga naruilac ima i obavezu da
pregleda izvreni posao i bez odlaganja obavjestiti izvoaa o
eventualnim nedostatcima koje je uoio. Ako ovu obavezui ne ispuni,
naruilac zapada u povjerilaku docnju i snosi njene posljedice.
Smatra se da je djelo primio i da vie ne moe isticati one
nedostatke koji su se mogli obaviti obinim pregledom stvari. U
sluaju kada se povjerlac nalazi u dovnji zato to nije primo posao,
izvoa se obaveze oslobaa polaganjem stvari kod suda. C. Saradnja
pri uzvrenju posla podrazumjeva preduzimanje od naruioca odreenih
radnji prije i u toku izvrenja posla, kao to su na primjer predaja
materijala, dpolasci na redovne porbe, davanje usputstava
posleniku. Krajnja posljedica neizvrenja ove obaveze je raskid
ugovora koji moe dati izvrilac posla (poslenik).
D. Rizik sluajne propasti stvari ili oteenja snosi ona strana
koja je dala materijal za izradu djela u skladu sa optim pravilom
da stvar propada vlasniku stvari (res perit domino). Ako je izvoa
upotrebio svoj materijal, pa stvar propadne sluajno, onda on nema
pravo ni naknadu za izvreni rad niti za materijal. Ako je naruilac
dao materijal, on snosi rizik sluajne propasti stvari i duan je
posleniku isplati naknadu za izvreni rad. Prestanak ugovora o djelu
Ugovor o djelu prestaje: ispunjenjem ugovora o djelu, raskidom,
smru (u sluaju ugovora intuitu personae) i propau predmeta
(stvari), ali i protekom vremena, ako je to bio bitan elemenat
ugovora. Izvrenjem obaveza iz ugovora o djelu, ugovor redovno
prestaje jer je postignuta svrha ugovora. Ugovor moe raskinuti
naruilac u svako doba uz isplatu ugovorene naknade umanjene za
iznos trokova koje izvoa nije imao, a koje bi bio duan uini da
ugovor nije raskinut. Krivica (neispunjenje ili neuredno ispunjenje
obaveza) izvoaa je uslov za jednostrani raskid ugovora o djelu.
9. Ugovor o doivotnom izdravanju
Pojam i odnos prema ugovorima o nasljeivanju i testamentu Ugovor
o doivotnom izdravanju je takav ugovor kojim se jedna ugovorna
strana (davalac izdravanja) obavezuje da e doivotno izdravati drugu
ili neko tree lice, a druga strana (primalac izdravanja) se
obavezuje da e mu ostaviti svu svoju imovinu ili jedan njen dio.
Dakle kod ugovora o doivotnom izdravanju predaja cijele imovine ili
jednog njenog dijela koja je predmet ugovora je odloena do poslije
smrti primaoca izdravanja. Meutim, ugovorne strane mogu ugovoriti i
da primalac izdravanja, jo za svoga ivota, prenese svu svoju
imovinu ili jedan njen dio na davaoca izdravanja, u kom sluaju se
takoe radi o valjanom ugovoru o doivotnom osiguranju. U prilog
valjanosti ovog oblika ugopvora o doivotnom izdravanju odavno se
izjasnila i sudska praksa, to je vidljivo iz Naelnog miljenja
br.8/57 koje usvojeno na Proirenoj optoj sjednici Saveznog suda
bive SFRJ dana 11.01.1957 godine.
Ugovor o doivotnom izdravanju treba razlikovati od ugovora o
nasljeivanju koji su inae zabranjeni u naem pravu. Naime, kod
ugovora o doivotnom izdravanju davalac izdravanja stie imovinu
primaoca izdravanja kao naknadu za to to je do smrti primaoca
izdravanja izdvajao sredstva za njegovo izdravanje, a kod ugovora o
nasljeivanju nasljednik stie imovinu iskljuivo zbog injenice smrti
ostavioca. U odnosnu na testament koji je jednostrani pravni posao
mortis causa nastao jednostranom izjavom volje, ugovor o doivotnom
izdravanju je dvostrani pravni posao inter vivos kojim primalac
izdravanja raspolae svojom imovinom uz naknadu. Imovina kojom je
primalac izdravanja raspolagao izdvaja se iz zaostavtine. U sluaju
da je neko lice ostavilo testament, pa nakon toga zakljui ugovor o
doivotnom izdravanju, tim ugovorom e se prethodno sainjen testament
opozvati u mjeri u kojoj je testator naknadno raspolagao svojom
imovinom na temelju ugovora o doivotnom izdravanju.
Osobine ugovora o doivotnom izdravanju Ugovor o doivotnom
izdravanju je formalan ugovor, jer mora biti sastavljen i pismenom
obliku i ovjeren od sudije, pri emu je sudija u obavezi upozoriti
ugovorne strane na posljedice ugovora, kako je to propisano l.120
Zakona o nasljeivanju bive SR BiH .Forma u kojoj se zakljuuje
ugovor o doivotnom izdravanju je forma ad solemnitatem, koja je
uslov punovanosti ugovora. Ukoliko navedena dorma nije potovana,
ugovor o doivotnom izdravanju je nitav. Forma ad solemnitatem o
kojoj je rije, potrebna je samo kod onih ugovora o doivotnom
izdravanju kod kojih se prenos (predaja) imovine odlae do iza smrti
primaoca izdravanja, a ne i kod onih kod kojih primalac izdravanja
ve za svoga ivota, tanije, odmah po zakljuenju ugovora, prenosi
svoju imovinu na davaoca izdravanja. To proizlazi i iz pomenutog
Naelnog stava Saveznog suda bive SFRJ br.8/57. U tom sluaju je
potrebno samo da je ugovor pismen, a da potpisi ugovaraa budu
ovjereni na zakonom propisan nain.
Ugovor o doivotnom izdravanju je dvostrano obavezan ugovor, jer
stvara obaveze za obje ugovorne strane: primaoca izdravanja - da
prenese na davoca izdravanja stvar ili pravo, a davaoca izdravanja
da primaoca izdravanja ili drugo lice izdrava do smrti. Ugovor o
doivotnom izdravanju je teretan ugovor jer svaka ugovorna strana
dobija naknadu za ono to ini drugoj ugovornoj strani. Ugovor o
doivotnom izdravanju ima apsolutno djestvo jer prema l.121 Zakona o
nasljeivanju, davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora o
doivotnom izdravanju upisati u javnu knjigu. Primalac izdravanja i
poslije zakljuenja ugovora o izdravanju ostaje vlasnik imovine
kojom je raspolagao ugovorom o doivotnom izdravanju. (osim ako se
imovina prenosi ve za ivota primaoca). Ugovor o doivotnom
izdravanju ima i odreeni stepen aleatornosti, pri emu su poznate
obaveze ugovornih strana, ali se ne zna koliko e vremenski trajati
obaveza davaoca izdravanja.
Ugovor o izdravanju se moe zakljuiti i kao ugovor u korist treeg
lica (pactum favorem tertii), tako da davalac izdravanja moe
ugovorom preuzeti na sebe obavezu ne samo da izdrava primaoca
izdravanja, ve i neko tree lice, ili pak da izdrava samo to tree
lice. Subjekti ugovora o doivotnom izdravanju su: davalac i
primalac izdravanja, stim da primalac i ne mora biti ugovorna
strana u sluajevima kada se ugovor o doivotnom izdravanju zakljuuje
kao ugovor u korist nekog treeg lica. Primalac izdravanja moe biti
svako fiziko lice koje je poslovno sposobno. Nasuprot prednjem
primalac izdravanja ne moe biti pravno lice. Davalac izdravanja moe
biti i fiziko i pravno lice. Ugovor o doivotnom izdravanju mogu
zakljuiti i lica koja su duna po zakonu da se meusobno
izdravaju.
Predmet ugovora o doivotnom izdravanju je ono to ini sadrinu
obaveza davaoca i primaoca izdravanja. Prava i obaveze prvenstveno
utvruju ugovorne strane prema svojoj volji i u skladu sa zakonom.
Obaveza davaoca izdravanja je da primaoca izdravanja ili neko tree
lice izdrava do smrti, a da ga nakon smrti i sahrani u skladu sa
mjesnim obiajem ili pak na nain kako je ugovoreno. Obaveza davaoca
izdravanja moe biti odreena tako to je ugovorena zajednica ivota
ugovornih strana, ili na drugi nain, bez zajedice ivota. Ako
zajednica ivota nije ugovorena obaveza davaoca izdravanja se
sastoji u tome da primaocu obezbjedi sredstva za ivot, smjetaj,
ishranu, zdravstvenu njegu i slino, sve saglasno mjesnim obiajima.
Obaveza primaoca izdravanja je da davaocu izdravanja, za ivota ili
nakon smrti, ostavi (prenese u vlasnitvo) svu svoju imovinu ili
jedan njen dio.
Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju Ugovor o doivotnom
izdravanju moe prestati: na osnovu sporazuma ugovornih strana,
raskidom zbog nepodnoljivosti zajednikog ivota (u sluaju da je
ugovorena i zasnovana zajednica ivota ugovornih strana), raskidom
zbog neizvrenja ugovornih obaveza, raskidom zbog promjenjenih
okolnosti, smru primaoca ili davaoca izdravanja Zbog smrti primaoca
izdravanja ugovor prestaje proizvoditi pravna dejstva, osim ako su
primaoci izdravanja brani drugovi, jer drugi brani drug tada ostaje
jedini primalac izdravanja. Ugovor o doivotnom izdravanju, po
pravilu, ne prestaje zbog smrti davaoca izdravanja, ve obaveze iz
ugovora prelaze na nasljednike i to samo branog druga i potomke,
ali samo ako oni na to pristanu. Znai oni imaju pravo izbora da li
e odrati ugovor ili ne.
10. Ugovor o ortakluku
Ugovor o ortakluku je takav ugovor kojim se obavezuje dva ili
vie lica (ortaci) da udrue svoj rad i imovinu, odnosno rad ili
imovinu radi postizanja odreenog doputenog zajednikog cilja koji
moe biti sticanje neke imovinske vrijednosti ili opte koristi za
ortakluk. Na primjer, ortakluk postoji kada tri lica udrue novac i
znanje radi izgradnje poslovnog prostora, stana ili nekog ureaja.
Osobine ugovora o ortakluku Ortakluk je konsensusaln i neformalan
ugovor. Ortakluk moe biti i formalan ugovor ako je tako ugovoreno
ili propisano. Ugovor o ortakluku je trajan i uzajaman ugovor jer
se zakljuuje za dui vremenski period u kojem treba da se ostvari
cilj ugovora, s tim da se ortaci obavezuju jedan drugom (uzajamno)
na postizanje zadatog cilja. Ugovor o ortakluku je aleatoran, jer
je relativno neizvjesno postizanja cilja ortakluka, odnosno da li e
ortaci ostvariti odreenu ,materijalnu korist ili e pak pretrpjeti
gubitke.
Imovina ortakluka i ortaki udjeli Imovinu ortakluka ine ortaki
udjeli koje su oni obavezni unijeti u ortakluk, kao i imovina
steena za vrijeme trajanja ortakluka. U imovinu ulaze i naknade za
unitene, oteene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini
ortakluka. Ortaki udjeli su stvari, prava i novac, rad i druga
dobra koji ortak unosi u ortakluk prilikom zakljuenja ugovora.
Stvari koje se unose u ortakluk mogu se unijeti tako da one postanu
vlasnitvo ortakluka ili tako to e se iste samo ustupiti ortakluku
na koritenje. Odnos prema ugovoru o zakupu Kod ugovora o zakupu
zakupodavac predaje stvar zakupcu na koritenje bez posebnog prava
odluivanja u pogledu poslovanja zakupca. Zakupodavca se ne tie da
li e zakupac ostvariti dobit, on je jedino zaiteresovan za
zakupninu. Kod ugovora o ortakluku ortak je zainteresovan za
poslovanje ortakluka. U sluaju neuspjeha ortak je duan snositi
posljedice neostvarenog cilja ortakluka.
Odnos ortakluka i ugovora o zajmu Ako je ugovoreno saodluivanje
u upravljanju i ulaganju pozajmljenih sredstava tada se radi o
ugovoru o ortakluku, a ako je ugovara ovlaten slobodno raspolagati
primljenim novcem, radi se o ugovoru o zajmu.
Poslovodstvo i zastupanje Ugovorom o ortakluku poslovodstvo moe
biti povjereno jednom ili vie ortaka ili treih lica. Ortak na koga
je ugovorom preneseno ovlatenje za voenje poslova smatra se
punomonikom. Ortak kome je povjereno upravljanje ortaklukom duan je
voditi poslovne knjige, te se starati o imovini ortakluka, kao i
svim prihodima i rashodima.
Obaveze i prava ortaka Obaveza unosa ortakog udjela je osnovna
obaveza svakog lica koje ulazi u ortakluk. Obavaza lojalnosti znai
da su ortaci duni slijediti interes ortakluka, te da je svaki ortak
obavezan doprinositi ostvarenju zajednikog cilja zbog kojeg je i
zakljuen ugovor o ortakluku. Odgovornost za tetu znai obavezu
ortaka da e biti odgovoran za svaku tetu koju nanese ortakluku
svojim skrivljenim radnjama, a pogotovo onima kojima se nanosi teta
ortakluku. Obaveza snoenja gubitka i pravo na dobit znai da svaki
ortak snosi dobitak i gubitak drutva srazmjerno svom udjelu na nain
i pod uslovima kako je odreeno ugovorom o ortakluku.
Ortakluk prestaje: izvrenjem posla (ostvarenjem cilja ili
nemogunou ostvarenja cilja) istekom vremena na koje je zakljuen, a
ako je nije ugovoreno vrijeme ortakluka (ugovor na neodreeno
vrijeme), ortakluk prestaje otkazom odlukom ortaka, smru ortaka,
jer se ugovor o ortakluku smatra ugovorom intuitu personae tako da
njegov ortaki dio mortis causa ne prelazi na nasljednike umrlog
ortaka otvaranjem steaja nad imovinom ortakluka, otkazom, ako je
ugovor o ortakluku zakljuen na neodreno vrijeme Nakon prestanka
ortakluka slijedi dioba imovine ortakluka koja se sastoji od
cjelokupne aktive (glavnica i potraivanja, i pasive (dugovanja).
Dioba imovine se vri tako to se prvo podmiruju dugovi ortakluka, a
nakon toga se ortacima vraaju njihovi ulozi.
11. Ugovor o faktoringu
Ugovorom o faktoringu obavezuje se jedna strana (klijent,
komitent) da na drugu ugovornu stranu (factor) prenese jedan dio
ili sva svoja potraivanja koja ima prema treim licima, a druga
strana se obavezuje da ta potraivanja uz proviziju i naknadu
trokova, naplati. Ugovor o faktoringu nalazi svoje pravno uporite u
Optim uslovima poslovanja faktoring kompanija i Optim pravilima
ugovornog prava. Na meunarodnom planu, ugovor o faktoringu je
regulisan Konvencijom UNIDROIT o meunarodnom faktoringu.
Osobine i funkcije ugovora o faktoringu Prema Konvenciji
UNIDROIT o meunarodnom faktoringu ugovor o faktoringu se zakljuuje
izmeu isporuioca (klijenta) i faktora. Isporuilac prenosi ili e
prenijeti na faktora sva potraivanja nastala iz ugovora o prodaji
robe ili vrenju usluga zakljuenih izmeu isporuioca i njegovog
dunika.
Funkcije faktoringa su: funkcija finansiranja, funkcija usluge,
servisa i uprave i funkcija obezbjeenja naplate Funkcija
finansiranja ili likvidnosti koja se sastoji u tome da faktor
pribavlja klijentu (isporuiocu) momentalnu likvidnost i to tako to
klijentu stavlja na raspolaganje odreenu sumu novca, tako da za
svoja ustupljena nedospjela potraivanja dobija odmah gotov novac. I
faktor, koji je najee banka, ostvaruje svoj interes jer klijentu ne
isplauje puni iznos za ustupljeno potraivanje, a za sebe zadrava
odreeni iznos na ime provizije i trokova. Visina naknade se kree u
rasponu od 5-30% od vrijednosti ustupljenih potraivanja. Funkcija
usluge, servisa i uprave se ogleda, izmeu ostalog i u tome to
faktor na sebe preuzima voenje klijentovog knjigovodstva tako da
opominje klijentove dunike i ispostavlja im raune, vri obraun
poreza istrauje trite i savjetuje klijenta u preduzimanju poslovnih
poduhvata. Funkcija obezbjeenja naplate ili del credere funkcija
znai da factor preuzima na sebe rizik naplate trabina koje su
ugovorom prenesene.
Vrste faktoringa (pravi i nepravi, domai i meunarodni) Pravi
faktoring postoji kada faktor u potpunosti odgovara za naplativost
klijentovih potraivanja, a ako on za to ne odgovara, ve za
naplativost trabine jami klijent, rije je o nepravom faktoringu.
Pored pravog i nepravog postoji i domai i meunarodni faktoring u
zavisnosti da li je ugovor o faktoringu zakljuen izmeu domaih ili
stranih lica ija su sjedita u razliitim dravama. Ugovor o
faktoringu je trajan obligacioni ugovor izeu klijenta i faktora
koji oni zakljuuju u vidu okvirnog ugovora i predstavlja tzv.
globalnu cesiju kojom klijent ustupa faktoru sva svoja budua
potraivanja iz jednog poslovnog odnosa ili ustupanje svih
potraivanja iz cjelokupnog poslovanja klijenta (cedenta) na
cesionara (faktora). Ugovor o faktoringu sadri u sebi i obiljeja
ugovora o prodaji i ugovora o zajmu, jer se faktor javlja kao kupac
koji kupuje budue potraivanje svoga klijenta za odreenu cijenu. Ako
ga on ne kupi, tada se faktor javlja u ulozi zajmoprimca koji je
obavezan da potraivanje poslije isteka roka vrati klijentu.
Prava i obaveze ugovornih strana Klijent ima obavezu da
potraivanja koja ima prema svojim dunicima, prenese na faktora, to
znai da se u osnovi svakog faktoringa nalazi ugovor o cesiji, koji
je u stvari ugovor izmeu starog i novog povjerioca kojim stari
povjerilac (cedent) prenosi svoje potraivanje koje ima prema duniku
(cesusu) na novog povjerioca (cesionara). Kod ugovora o faktoringu
klijent (cedent) prenosi svoja postojea i budua potraivanja koja
ima prema svom duniku/dunicima (cesusu) na faktora (cesionara). Kao
faktor se po pravilu javlja banka. Faktor ima obavezu vrenja
funkcije finansiranja klijenta, vrenje usluga servisa i uprave i
funkcije obezbjeenja i naplate potraivanja klijenta. Ugovor o
faktoringu se razlikuje od ugovora o forfetingu. Ugovor o
forfetingu je takav ugovor kod koga jedno lice (forfeter, banka)
kupuje od svog komitenta nedospjelo novano potraivanje, uz
iskljuenje prava forfetera (banka-cesionar) na regres prema
prodavcu potraivanja (klijentu-cedentu), ukoliko ne uspije
naplatiti ustupljeno potraivanje.
12. Meunarodna prodaje robe
Meunarodna prodaje robe je regulisana Konvencijom UN o
meunarodnoj prodaji robe (u daljem tekstu Konvencija) koja je
usvojena 11.aprila 1980 godine na diplomatskoj konferenciji u Beu,
pa se jo naziva i Beka konvencija. Oznaava se sa skraenicom CISG,
koja u punom znaenju glasi : United Nations Convention on Contrats
for the International Sale of Goods. Konvencija sadri
materijalno-pravne propise o zakljuivanju ugovora o prodaji izmeu
subjekata koji imaju sjedita u dvije razliite drave, kao i obaveze
ugovornih strana u okviru takvih ugovora, posljedice povrede govora
, kao i o odgovornosti za rizik. Pravila Konvencije prestavljaju
kompromisnu kombinaciju kontinentalne pravne tradicije i Common
Law. BiH je potpisnica Konvencije to znai da je ista inkorporiasna
u sistem domaeg prava. Konvencija je imala znaajnu ulogu za razvoj
Principa meunarodnog trgovakog prava koje je donio UNIDROIT tj.
Meunarodni institut za izjednaavanje privatnog prava, Principa
Evropskog ugovornog prava (Priciples of European Contract Law ili
tzv. Lando principi koji su dobili naziv po Ole Landu) i Smjernica
Evropske unije o kupovini robe u potroake svrhe.
Konvencija je podijeljena u 4 dijela, pri emu prvi regulie
oblast primjene konvencije i opte odredbe o ugovorima, drugi dio
obuhvata pravila o zakljuenju ugovora, a trei i etvrti reguliu
obaveze ugovornih strana, te posljedice povrede navedenih obaveza.
Kada je u pitanju odnos Konvencije i Smjernica Evropske unije o
kupovini robe u potroake svrhe, treba ukazati da Konvencija o
meunarodnoj prodaji robe ipak ima prednost u odnosu n a Smjernice.
Stoga se, da bi Smjernice imale prednost u odnosu na Konvenciju, to
u ugovoru mora posebno naglasiti. to se tie odnosa Konvencije i
UNIDROITA i Lando principa, UNIDROIT i Lando principi e se
primjeniti samo u sluaju ako u Konvenciji postoje praznine o nekom
pitanju. Konvencija se primjenjuje u onim sluajevima kada se kao
ugovarai javljaju subjekti iz razliitih drava potpisnica Konvencije
ili kad pravila meunarodnog privatnog prava upuuju na primjenu
prava jedne drave ugovornice potpisnice Konvencije.
Oblast primjene konvencije je ograniena na ugovore o meunarodnoj
prodaji robe pokretnih stvari, pri emu dravljanstvo, graanski ili
trgovaki karakter ugovaraa nije od znaaja. Konvencija se ne
primjenjuje na ugovor o prodaji za privatne potrebe kupca tj. za
linu ili porodinu upotrebu ili za potrebe domainstva, osim ako
prodavac nije znao niti morao znati da kupac stvari kupuje za takvu
svrhu. Konvencija se ne primjenjuje ni u sluajevima kada se radi o:
prodaji robe na javnoj drabi, prodaji brodova, aviona, el.energije,
prinudnom izvrenju, odgovornosti prodavca za smrt ili tjelesnu
povredu koju bi roba prouzrokovala bilo kom licu.
Sa ugovorima o meunarodnoj prodaji robe izjednaeni su ugovori o
djelu kod kojih izvoa izrauje djelo od vlastitog materijala.
Konvencija ne regulie punovanost ugovora ili pojedinih ugovornih
odredbi, kao ni djestvo ugovora na vlasnitvo prodate robe.
Konvencija ne regulie ni pitanja poslovne sposbnosti, zastupanja,
zastarjelosti, ustupanje potraivanja, preuzimanje duga, zadravanje
prava svojine i sl. Sloboda ugovaranja Ugovorne strane su slobodne
u ugovaranju pa tako mogu da odredbe Konvencije u cjelini ili
djelimino iskljue. Znai odredbe Konvencije su dispozitvnog
karaktera. Konvencija se ne primjenjuje samo u sluaju kada ugovorne
strane imaju sjedita u razliitim dravama potpisnicima Konvencije,
ve i u sluaju kad autonomno meunatrodno privatno pravo nadlenog
suda upuuje na primjenu prava neke od drava potpisnica
Konvencije.
Zakljuenje ugovora Ugovor je zakljuen kada se postigne
saglasnost volja ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora, a
prijedlog za zakljuenje ugovora smatra se ponudom ako je taj
prijedlog: dovoljno odreen, upuen jednom ili vie lica i da ukazuje
na namjeru ponudioca da se obavee u sluaju prihvatanja. Ponuda
proizvodi dejstvo od asa kada stigne ponuenom (teorija prijema). Za
razliku od ZOO, ponuda se po Konvenciji moe i povui. Prodaja robe
opte odredbe Bitna povreda ugovora po Konvenciji postoji kada se
drugoj strani ini takva teta da je sutinski liava onoga to je
opravdano oekivala od ugovora, izuzev u sluaju ako takvu povredu
nije predvidjela strana koja ini povredu.
Bitna povreda ugovora dovodi do prava na raskid ugovora, koje
pripada objema ugovornim stranama. Raskid ugovora u sluaju bitne
povrede ugovora ne nastupa po samom Zakonu, nego izjava o raskidu
ima dejstvo tek ako je o njoj obavjetena druga strana. Bitna
povreda ugovora postoji u sluaju : nesaobraznosti robe, docnje u
ispunjenju, neisplate cijene, nepreuzimanja robe Obaveze ugovornih
strana A. Obaveze prodavca su : isporuka robe, predaja robnih
dokumenta i prenos vlasnitva, odgovornost za saobraznost robe,
zatita od evikcije i uvanje robe. Ako prodavac ne ispuni svoju
obavezu kupac moe : zahtjevati ispunjenje ugovora, raskinuti ugovor
ili sniziti cijenu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu
tete.
B. Obaveze kupca su :plaanje cijene i preuzimanje isporuke robe.
Prava kupca u sluaju povrede ugovora su : da zahtjeva izvrenje
ugovora, da raskine ugovor ili da trai naknadu tete.
Prelaz rizika sluajne propasti stvari Odgovornost za sluajnu
propast stvari se ureuje prije svega ugovorom, a ako takve klauzule
u ugovoru nema, tada se imaju primjeniti pravila Konvencije iz
l.66-70. Ako je potrebno izvriti prevoz kupljene robe, a nita nije
posebno ugovoreno, rizik prelazi na kupca onog trenutka kada je
roba predata na prevoz prvom prevoziocu. U tom sluaju rizik je
preao na kupca predajom robe pediteru. Ako je prodavac djelimino
izvrio prevoz svojim prevoznim sredstvima, rizik prelazi na kupca
tek predajom robe drugom samostalnom prevozniku. Ako je ugovoreno
da je prodavac duan robu predati prevoziocu u odreenom mjestu, onda
je rizik preao na kupca kada prodaavc preda robu prevoziocu o tom
mjestu. Inae rizik propasti stvari ostaje na prodavcu sve dok je on
ne preda pomorskom prevoziocu. Ako je kupac duan preuzeti robu u
mjestu sjedita prodavca, tada rizik propasti prelazi na kupca kada
on preuzme robu, a ako to kupac ne uini blagovremeno, onda u asu
kad mu je roba stavljena na raspolaganje.
Ako je kupac duan preuzeti robu u mjestu koje je sjedite
prodavca, tada rizik propasti prelazi na kupca kada on preuzme robu
,a ako to kupac ne uini blagovremeno, onda u asu kad mu je roba
stavaljena na raspolaganje. Odgovornost za tetu i osloboenje od
odgovornosti Odgovornost ugovornih strana za tetu nastalu zbog
neispunjenja ugovornih obaveza je po pravnoj prirodi objekt