UČENJE I VIŠI KOGNITIVNI PROCESI Prolećni semestar 2013. Predavač: Goran S. Milovanović Predavanje 5 UČENJE – Deo II: Klasično uslovljavanje i učenje kovarijacija
UČENJE I VIŠI KOGNITIVNI PROCESI Prolećni semestar 2013. Predavač: Goran S. Milovanović
Predavanje 5 UČENJE – Deo II: Klasično uslovljavanje i učenje kovarijacija
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 2
IVAN PETROVIČ PAVLOV
Ivan Pavlov (1849 - 1936)
• Ivan Petrovič Pavlov bio je jedan od pionira naučnog, objektivnog istraživanja asocijativnog učenja.
• Pavlovljev doprinos proučavanju klasičnog uslovljavanja je ogroman: on nije tek demonstrirao sam fenomen, već je...
• demonstrirao fenomen gašenja uslovnog refleksa, • pokazao da gašenje nije posledica „odučavanja“ tj. brisanja
asocijativnih linkova, • demonstrirao gradijente generalizacije, • ukazivao na osetljivost uslovljavanja na kontekst, • ukazivao na značaj principa spaciotemporalne kontingencije
(principa dodira). • Sa 21 godinom odustao je od namere da postane sveštenik, sa 30 je
postao lekar, sa 41 profesor farmakologije, sa 46 profesor fiziologije. • Pavlov je imao preko 50 godina kada je započeo eksperimentalne
studije klasičnog uslovljavanja. Sa 55 godina prima Nobelovu nagradu „...kao znak prepoznavanja njegovog rada u fiziologiji varenja...“
• Fenomen klasičnog uslovljavanja otkriva slučajno, tokom istraživanja fiziologije pljuvačnih žlezda.
• 1903. godine prvo javno predavanje o fenomenu klasičnog uslovljavanja. 1927. godine izlazi Pavlovljeva čuvena knjiga „Uslovni refleksi“ – Pavlov tada ima 78 godina. (Wilks, 2005).
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 3
OSNOVNI EKSPERIMENTALNI NACRT KLASIČNOG USLOVLJAVANJA Pavlovljev opis klasičnog uslovljavanja
US
BS BR
OR
US: Uslovni stimulus
BS: Bezuslovni stimulus BR: Bezuslovna reakcija
OR: Orijentaciona reakcija
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 4
OSNOVNI EKSPERIMENTALNI NACRT KLASIČNOG USLOVLJAVANJA Pavlovljev opis klasičnog uslovljavanja
US
BS BR
OR
Orijentaciona reakcija
Pavlov: „Šta je to?“ reakcija: • Upravljanje čula ka US • Vazodilatacija • Vazokonstrikcija • Promena pulsa • Promena krvnog pritiska • Promena mišićne napetosti • Promena u EEG signalu • ...
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 5
OSNOVNI EKSPERIMENTALNI NACRT KLASIČNOG USLOVLJAVANJA Pavlovljev opis klasičnog uslovljavanja
US
BS BR
OR
Bezuslovna reakcija Uslovna reakcija: Ne mora ni da ima osobine uslovne reakcije, kao što ćemo videti.
UR
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 6
OSNOVNI EKSPERIMENTALNI NACRT KLASIČNOG USLOVLJAVANJA Uslovi pod kojima se demonstrira klasično uslovljavanje
Obavezna izolacija od spoljašnjih irelevantnih stimulusa!
• Ako radimo uslovljavanje, spoljašnji stimulusi spoljašnja inhibicija • Ako radimo gašenje, spoljašnji stimulusi dezinhibicija
PLEASE DON’T RING BELL!
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 7
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Adaptivna priroda (biološki značaj) BS:
• Ne može svaki stimulus da bude bezuslovni stimulus u klasičnom uslovljavanju!
• BS je, po pravilu, neki adaptivno relevantan događaj.
Prema prirodi BS:
• Apetitivno uslovljavanje (npr. hrana, voda, pristup seksualnom partneru...) • Averzivno uslovljavanje (elektrošok, ubod, jak zvuk koji izaziva strah, ...)
Priroda US: izgleda da može da bude skoro bilo šta... (Pavlovljeva teorija ekvipotencijaliteta):
• US mora da postigne određeni nivo intenziteta • Teorija jačine odn. snage US
• Što je US intenzivniji, to je uslovljavanje brže, a UR jača; • suviše jaka US onemogućava uslovljavanje!
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 8
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Priroda US: izgleda da može da bude skoro bilo šta... (Pavlovljeva teorija ekvipotencijaliteta)
• US ne sme da bude prejak. BS mora da bude jači, biološki relevantniji stimulus?
• Ipak, još u Pavlovljevoj laboratoriji: neki tipični „BS“ mogu da igraju ulogu US: ubod iglom, hrana, električni šok!
• Eksperiment Jerofejeve (Pavlov, 1927, Radonjić, 1992): US je električni šok ili ubod iglom, BS je hrana: prvo dolazi do odbrambenih reakcija, a onda – do uslovljavanja (vremenom se gube odbrambene reakcije i počinje salivacija!)
• Eksperiment Stručkova (Radonjić, 1992): US je hrana, a BR koja se razvija je pasivno podizanje šape ili hlađenje određenog dela kože; posle nekog vremena, razvija se uslovna reakcija (pasivno podizanje šape i vazokonstrikcija)
• Stručkov daje primer jake US, i slabe, biološki nepovezane BR
• Ovakvih rezultata nema baš svaki dan: oba eksperimenta predstavljaju ozbiljne probleme pred teorije asocijativnog učenja.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 9
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Priroda US: fenomen biološke uslovljenosti ili pripremljenosti
• Pavlov: postoji razlika između prirodnih US i veštačkih US!
• Prirodne US: viđenje hrane. • Veštačke US: zvuci, kucanje metronoma, svetlo.
• Uslovljavanje je lakše sa prirodnim US:
• Eksperiment Birjukova: • ako je US šum lišća, zecu je potrebno samo nekoliko pokušaja za uslovljavanje, a UR je trajna (pola godine i teško se gasi, potrebno 300 nepotkrepljenih pokušaja); • ako je US zvuk metronoma, to zeca ni najmanje ne uzbuđuje – potrebno je oko 100 ponavljanja da se uopšte razvije UR.
• Torndajk: pripadnost (engl. belonginess) kao faktor učenja – neki stimulusi se lakše povezuju nego drugi, odgovaraju, „pripadaju“ jedni drugima!
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 10
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Priroda US: fenomen biološke uslovljenosti ili pripremljenosti
Garsijin efekat; rad Garsije i Kelinga, 1966.
US1 Ukus saharina
BS2 X-zraci
BS1 Šok
US2 Audiovizuelna
Odbrambena
reakcija
Mučnina posle 1-2h
Sticanje averzije prema hrani iz samo jednog pokušaja! Sticanje averzije prema hrani moguće i ako se odgovarajući BS (zračenje) odloži za nekoliko časova (u standardnim ogledima, odlaganje od par minuta nema uslovljavanja!).
JEDVA USPELI DA OBJAVE RAD..? Jedan od najznačajnijih u istoriji klasičnog uslovljavanja!
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 11
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Priroda US: fenomen biološke uslovljenosti ili pripremljenosti
Garsijin efekat: adaptivna vrednost pripremljenosti
Gladna prepelica neće pojesti ni sličnog leptira onome za koga „zna“ da je otrovan kad joj se isti ubaci u kavez!
• Kritika teorije ekvipotencijaliteta! • Garsija i Keling: jedna vrsta prepelica hranu bira na osnovu vizuelnih karakteristika, ne na osnovu ukusnih kvaliteta:
• priroda je, dakle, pripremila vezu ne između ukusa i mučnine, već između viđenja i mučnine!
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 12
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Uopštenje i primena Garsijinih rezultata
Anketni pregled averzija kod ljudi: • visoko prevalentne, od 696 ispitanika njih 38% ima bar jednu snažnu averziju prema
nekoj vrsti hrane; • u 87% slučajeva averzija je nastala povezivanjem gastrointestinalnih teškoća sa hranom
(Garb & Stunkard); • 21% ispitanika imalo averziju prema hrani usled stomačnih teškoća iako su znali da te
teškoće nisu uzrokovane hranom već su se samo „okolnosti poklopile“! Averzivna terapija: elektrošokovi, hemijske supstance lečenje alkoholizma, odvikavanje od pušenja, uzimanja previše hrane...
„The Ludovico Technique“, Clockwork Orange, Stanley Kubrick, 1971.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 13
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Emocionalno uslovljavanje
Džon Votson (1878 - 1958)
Votson i Rajner, 1920: • Mali Albert, domsko dete od 11 meseci, vođen u Zoo gde je video
najrazličitije životinje i nije ih se plašio; • eksperimentalno ispitivanje uslovljavanja emocije straha:
• pokazuje se beli pacov (Albert ga se ne plaši, pokušava da mu priđe);
• iznenada, izuzetno snažan zvuk bezuslovno strah; • posle 3-4 ponavljanja, Albert se plaši samog belog pacova; • široka generalizacija: ne samo beli pacov, već i beli zec, lekar u
belom odelu, druge bele životinje, krzneni muf...
Emocionalno uslovljavanje je... • veoma brzo; • veoma sporo i teško se gasi; gašenje je nekad skoro nemoguće; • uslovna emocionalna reakcija se široko i lako generalizuje.
Ne treba napominjati posebno da govorimo o jednom od najkontroverznijih eksperimenata u istoriji psihologije. Ovo ili slično ne sme da vam padne na pamet da radite.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 14
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Bezuslovni i uslovni stimulusi
Džon Brodus Votson: otac bihejviorizma
Džon Votson (1878 - 1958)
• Rođen 1878. u južnoj Kaliforniji; 1913. „Psihologija kako je vidi bihejviorista“ , predavanje na Kolumbija univerzitetu;
• Teško odrastanje: otac napušta porodicu i odlazi da živi sa dve Indijanke kada je Džonu Votsonu bilo 13 godina. Džon je loš učenik u srednjoj školi tokom koje je dva puta uhapšen; kasnije u životu će sam za sebe govoriti da je asocijalan; ipak, sa 21 dobija MA titulu sa koledža.
• Upisuje Čikaški univerzitet gde studira psihologiju pod Džonom Djuiem; izvanredna generacija funkcionalista (Djui, Endžel i drugi) sa Čikaškog univerziteta snažno utiče na Votsonovo opredeljenje da razvije objektivnu, naučnu, strogu psihologiju; doktorat 1903. godine o odnosu mijelinizacije nervnog sistema i učenja kod pacova; 1908. profesor psihologije na Džon Hopkinsu i odmah šef odeljenja;
• Oktobra 1920. godine ga Džon Hopkins univerzitet izbacuje zbog afere sa Rozali Rajner, njegovom doktorantkinjom;
• Zahvaljujući Tičenerovim vezama, nalazi posao u advertajzingu, i veoma brzo postiže uspeh, zarađujući višestruko u odnosu na akademske pozicije;
• Rajnerova umire 1935. u 36. godini života; Votson živi do kraja života na njihovoj farmi i umire 1958. Osim nekoliko reprinta svojih naučnih radova, spaljuje svoju ličnu dokumentaciju i prepisku, što danas uveliko otežava rad istoričarima ranog bihejviorističkog pokreta.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 15
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Priroda bezuslovne i uslovne reakcije
• BR: adaptivni odgovor organizma • UR: priprema adaptivnog odgovora organizma
• nikad to nije potpuno isto; UR često „kvantitativno slabija“ od BR Odnos BR i UR: • Mimetičke UR: UR liči na BR, javlja se kao njen „deo“
• UR i BR mogu biti skoro identične • Pavlov: ograničio posmatranja na reakciju salivacije. To je taj slučaj. • Podudarnost se najčešće sreće kod uslovljavanja autonomnih i
emocionalnih reakcija • Ako variramo BR (vrsta hrane koja dovodi do obilne i manje obilne
salivacije), variramo i UR • Teorija supstitucije: u klasičnom uslovljavanju, reakcije ostaju iste, samo
jedan stimulus zamenjuje drugi stimulus. Ta teorija nije tačna.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 16
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Priroda bezuslovne i uslovne reakcije
Kompenzatorne UR • UR kao priprema za BR
• Vorner, 1932: ispituje odbrambeni uslovni refleks kod pacova • žali se: teško je ustanoviti šta je prava UR • BR: bezuslovna draž tj. elektrošok dovodi pacova do ludila, besomučno skače po
aparaturi, trči i ubrzano diše. • UR: na neutralni ton dovodi do zaustavljanja daha i napetog čekanja („Freeze“
reakcija!) • UR priprema organizam na nadolazeću BR adaptivna funkcija UR
• Subkov & Žilov, 1937 • Injekcija adrenalina uobičajeno podiže puls • Posle svake sledeće injekcije, puls se sve manje i manje menja • Fenomen razvoja tolerancije implicira postojanje kompenzatorskih procesa!
• Teorija kompenzatorskih procesa
• Uslovljavanje fizioloških reakcija: dešava se da je UR suprotnost BR! • BS (šok) povećanje pulsa, US (neutralno) smanjenje pulsa • Sigel, 70-ih godina: UR predstavljaju kompenzatorske procese, procese koji
ublažavaju dejstvo fizioloških procesa koje izaziva BS.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 17
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Priroda bezuslovne i uslovne reakcije
Sigelova teorija kompenzatorskih procesa: razvoj tolerancije na droge
• Neutralne draži koje okružuju organizam i prethode uzimanju droga postaju uslovne draži,
• počinju da izazivaju kompenzatorske procese, • i zato se vremenom razvija tolerancija na drogu
(tj. potrebne sve veće i veće količine za iste efekte). • Sigel, Hinson i Krank, 1979: dve grupe pacova, unose
heroin u organizam, zatim povećavaju količinu heroina koju daju pacovima:
• I grupa uzima povećanu količinu u istim uslovima • II grupa uzima povećanu količinu u novim uslovima • Rezultat: smrtnost veća u drugoj grupi!
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 18
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Priroda bezuslovne i uslovne reakcije
Sigelova teorija kompenzatorskih procesa: razvoj tolerancije na droge • Sigel i saradnici (1981), tolerancija na droge je bazirana
klasičnom uslovljavanju: • daju pacovima morfijum; • ponekad, emituju signal koji označava period u kome
neće biti dat morfijum (drug-free period) • vremenom, pacovi izgrađuju toleranciju na morfijum
koji počinje da gubi svoja psihoaktivna svojstva, npr. anestetičko dejstvo;
• ali ako se morfijum da u periodu posle signala, tokom drug-free perioda, pacovi ne pokazuju toleranciju koju su izgradili a morfijum ponovo pokazuje anestetička svojstva.
• Sigel i saradnici (1982) prikupljaju podatke o smrtnim slučajevima koji su nastupili kao posledice overdoziranja heroinom kod ljudi:
• Žrtve su tipično bili povremeni, „vikend korisnici“, ne redovni korisnici. Često se fatalni overdouz događao u situacijama koje žrtvama nisu bile familijarne, na neuobičajenim mestima i sl.
• Najveća opasnost od overdouza: uzimanje droge u neuobičajenim okolonostima ili posle perioda neupotrebe: telo propusti da izvede uobičajeni anticipatorni, kompenzatorni odgovor i tolerancija je niža!
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 19
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Temporalni odnos BS i US
US
BS
Istovremeno uslovljavanje: US i BS počinju zajedno
(neefikasno; po mnogima, nemoguće)
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 20
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Temporalni odnos BS i US
US
BS
Uslovljavanje unapred: pojava US malo prethodi BS
(najefikasnije)
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 21
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Temporalni odnos BS i US
US
BS
Odloženi uslovni refleks US traje do momenta pojave BS
(manje efikasno)
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 22
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Temporalni odnos BS i US
US
BS
Uslovni refleks na trag US prestaje pre pojave BS
(manje efikasno)
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 23
PRIRODA USLOVNIH I BEZUSLOVNIH STIMULUSA I REAKCIJA U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Temporalni odnos BS i US
US
BS
Uslovljavanje unazad US posle BS
(diskutovaćemo ovo nešto kasnije)
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 24
ASOCIJATIVNE STRUKTURE I PROCESI U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU S-S i S-R modeli klasičnog uslovljavanja
US BS
US BS
R
(1)
(2)
• Eksperimenti u kojima je UR = BR ili su slične sugerišu postojanje i funkcionisanje linka (2)
• S-R teorija uslovljavanja
• Mogući alternativan proces uslovljavanje je preko linka (1)
• S-S teorija uslovljavanja
• Mnogi fenomeni pružaju podršku jednoj ili drugoj teoriji;
• moguće je da oba linka funkcionišu i doprinose uslovljavanju;
• ni posle višedecenijske rasprave nije jasno da li je moguć jednoznačan odgovor; postoji veliki broj fenomena koji opovrgavaju S-R teoriju, u svakom slučaju.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 25
ASOCIJATIVNE STRUKTURE I PROCESI U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Gašenje
Procedura
• Izlaganje prethodno uslovljenog US bez BS veći broj puta • Posledica: opadanje indikatora učenja opadanje asocijativne snage US
• Naivna teorija gašenja: „odučavanje“ jednom formiran link (S-S ili S-R) slabi i
nestaje. • Pavlov, 1927: sprovedite gašenje tako što ćete grupisati prezentacije US bez BS;
posle suptancijalno dužeg intervala vremena ponovo zadajte US UR. • Fenomen spontanog oporavka: • gašenje ne vodi brisanju asocijativnog linka!
• Efekat obnavljanja:
(1) trening u jednom eksperimentalnom kontekstu (aparatu); (2) gašenje u drugom eksperimentalnom kontekstu (aparatu); (3) emitovanje US ponovo u prvom eksperimentalnom kontekstu UR.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 26
ASOCIJATIVNE STRUKTURE I PROCESI U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Gašenje
US BS
US BS
R
(1)
(2)
• Ako gašenje ne dovodi do brisanja asocijativnih linkova, koji proces može da ga objasni?
• Da li dolazi do degradacije mentalne reprezentacije uslovnog stimulusa (US)?
• Buton i Pek, 1992, eksp. sa pacovima:
• I faza: US najavljuje BS = hrana • II faza: isti US najavljuje BS = šok
• UR tipične za US-hrana asocijaciju nestaje i
razvija se relevantan UR za US-šok asocijaciju, ali...
• ... to znači da je reprezentacija CS neoštećena i da je mogla da razvije asocijativnu moć sa drugom US ili drugom UR.
Učenje i viš.kog.procesi, Proleće 2013: Učenje, Deo II – Predavanje 5 27
ASOCIJATIVNE STRUKTURE I PROCESI U KLASIČNOM USLOVLJAVANJU Gašenje: teorija Konorskog
Konorski (1948): gašenje ne vodi ka brisanju asocijativnog linka, već ka formiranju nove asocijativne strukture koja se suprostavlja ili maskira efekte originalne strukture.
US BS
I
Teorija Konorskog, 1948: • Kada je prisustvo US praćeno nižim stepenom aktivacije
reprezentacije BS, razvija se inhibitorni link: ovaj link funkcioniše tako što podiže prag ekscitacije koji je potreban da pojava reprezentacije US dovede do pojave reprezentacije BS. Gašenje je inhibitorno učenje.
US BS+ Teorija Konorskog, 1967: • Postoje antagonistički povezane reprezentacije BS: jedna
koja je aktivna kada je BS prisutna, jedna kada je BS odsutna; • US je povezana sa obe te reprezentacije; kada je pojava US
korelirana sa prisustvom BS, reprezentacija BS+ automatski inhibira reprezentaciju BS-, a suprotno se dešava tokom gašenja;
• Nema potrebe za posebnim procesom inhibitornog učenja. BS-
Vežbe
• Složeni nacrti klasičnog uslovljavanja – više US i fenomeni koji se javljaju • Osenčavanje • Blokiranje • Kontrauslovljavanje • Latentna inhibicija • Pozitivni i negativni trening karakteristike • Senzorno preduslovljavanje • Uslovljavanje drugog reda
• Klasično uslovljavanje i učenje kovarijacija kod ljudi - metodologija
• Teorije klasičnog uslovljavanja i učenja kovarijacija: • Reskorla-Vagner, 1972. • Mekintoš, 1975. • Vagner, 1981. • Pirs i Hol, 1980. • Pirs, 1987. • Čeng i Novik, 1992.