Top Banner
Psihologija odgoja i obrazovanja Dr.sc. Ana Kurtović Filozofski fakultet u Osijeku Odsjek za psihologiju Psihologija odgoja i obrazovanja 2013-2014
91

Učenje i motivacija

Feb 08, 2016

Download

Documents

mbuksahr851

learning and motivation, materials for students in psychology good for the state exam
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Učenje i motivacija

Psihologija odgoja i obrazovanjaDr.sc. Ana Kurtović

Filozofski fakultet u Osijeku

Odsjek za psihologiju

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 2: Učenje i motivacija

Učenje i motivacija

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 3: Učenje i motivacija

Plan predavanja

• Kako povećati motivaciju za učenjem

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 4: Učenje i motivacija

Učenje i motivacija

• Učenici koji su motivirani za učenje

postižu uspjeh

• IZAZOV je stimulirati i osnažiti

motivaciju onih na čiji entuzijazam za

učenje ne možemo uvijek računati

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 5: Učenje i motivacija

Da ponovimo...motivacija je...

Stanje ili proces unutar

pojedinca koji pokreće,

održava i usmjerava

njegovo ponašanje ka

nekom cilju.

U školi-cilj je znanje

(ili ocjene?)Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 6: Učenje i motivacija

Utjecaj poučavanja na

motivaciju učenika

• Motivacija za učenje i postignuća,

odnosno rezultati u učenju su

povezani

• Visoka motiviranost vodi do dobrih

rezultata u učenju, ALI i dobri

rezultati također osnažuju motivaciju

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 7: Učenje i motivacija

Aspekti motivacije povezani s

učenjem i poučavanjem:

• Intrinzična (unutarnja) motivacija

• Ekstrinzična (vanjska) motivacija

• Motivacija za postignućem

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 8: Učenje i motivacija

Intrinzična (unutarnja)

motivacija• odražava osobni cilj;

• proizlazi iz interesa za područje učenja;

• ovisi o osobnom angažiranju u zadacima koji se mogu

odabrati;

• ovisi o osjećaju vlastite kompetencije i samouvjerenosti;

• vodi prema dubinskom pristupu učenju i razumijevanju

koncepata;

• ishodi učenja su fleksibilni i mogu se lako prenijeti u

različite kontekste primjene.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 9: Učenje i motivacija

Ekstrinzična (vanjska)

motivacija• usmjerena je na ispunjavanje obveza u predmetu

(završavanje studija);

• pod snažnim je utjecajem poticaja ili pritisaka koji dolaze

izvana;

• vodi prema površnom pristupu učenju i strahu od

neuspjeha;

• ishodi učenja nisu fleksibilni i ne mogu se lako

transferirati u različite kontekste primjene (znanja su

«kruta»).

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 10: Učenje i motivacija

Motivacija usmjerena

postignuću• kompetitivna je, ali može postati egoistična i sebična;

• usredotočuje se na osobnu razinu postignuća;

• ovisi o uspješnom upravljanju vremenom i organizaciji

učenja;

• gleda na zadatke kao na osobne izazove;

• vodi prema strateškom pristupu učenju;

• ishodi učenja obično su osjetljivi za različite kontekste,

ali nisu osjetljivi spram ljudi.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 11: Učenje i motivacija

Intrinzična motivacija

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 12: Učenje i motivacija

Kako povećati intrinzičnu

motivaciju?• Prilagođavanje onoga što se uči učeničkim interesima

• Uvođenje novosti i raznolikosti u sustav

• Aktivno sudjelovanje učenika i brze povratne informacije

• Poticanje radoznalosti

• Povezivanje onoga što se uči s osobnim životom učenika

• Pomaganje učenicima da sami postave svoje ciljeve

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 13: Učenje i motivacija

Prilagođavanje onoga što se

uči učeničkim interesima• Uključiti sadržaje koji su učnicima zanimljivi ili aktivnosti

u kojima uživaju

– Filmovi, knjige, idoli

• Sadržaj treba biti zanimljiv, ali mora biti povezan s onim

što treba naučiti

– Zanimljiv, ali trivijalan materijal može interferirati s učenjem

• Ponuditi izbor između nekoliko zadataka ili načina na koje

mogu udovoljiti obavezama

• Raspraviti pitanja koje učenici imaju o nekoj temi

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 14: Učenje i motivacija

Uvođenje novosti i raznolikosti

u sustav

• Uvođenje novosti i korištenje zanimljivih

sredstava

– Filmovi, gosti, demonstracija...

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 15: Učenje i motivacija

Aktivno sudjelovanje učenika i

brze povratne informacije

• Aktivno sudjelovanje

– Projekti, eksperimenti, igranje uloga,

simulacije, edukacijske igre...

• Brze povratne informacije

• Aktivnosti s “gotovim proizvodom”

– Dijagram, mapa, ilustracija...

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 16: Učenje i motivacija

Poticanje radoznalosti

• Urođen motiv radoznalosti

• Poticanje tog motiva kroz aktivnosti koje

uključuju:

– Optimalnu razinu iznenađenja

– Neobičnosti

– Neočekivanosti

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 17: Učenje i motivacija

Povezivanje onoga što se uči s

osobnim životom učenika

• Povezivanje školskog gradiva s onim što

učenici već znaju, ambicijama, problemima

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 18: Učenje i motivacija

Pomaganje učenicima da sami

postave svoje ciljeve

• Pomoć u postavljanju vlastitih ciljeva

– Dobro postavljeni ciljevi:

• Kratkoročni, mjerljivi, i specifični

• Naučiti učenike da postavljaju realne

ciljeve

– Pohvala za postavljanje i ostvarivanje

ciljevaveza između zalaganja i uspjeha

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 19: Učenje i motivacija

Ekstrinzična motivacija

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 20: Učenje i motivacija

Kako povećati ekstrinzičnu

motivaciju?

• Nagrađivanje učenika

• Jasne povratne informacije

• Neposredne i česte povratne informacije

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 21: Učenje i motivacija

Nagrađivanje učenika

• Nagrade motiviraju učenike

– posebice ako znaju da će biti nagrađeni za

postizanje određenog cilja

• Nagrade efikasnije za:

– Poticanje zalaganja (ne postizanje kvalitete)

– Uvježbavanje onoga što već znaju (ne

otkrivanje novoga ili kada trebaju biti

kreativni)Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 22: Učenje i motivacija

Jasne povratne informacije

• Povratna informacija o uratku na zadatku

– Ponekad djeluje kao nagrada

• Povratna informacija

– Specifična-objašnjenje zašto je učenik dobio pohvalu/

• Negativne povratne informacije treba davati u

kombinaciji s pozitivnim povratnim

informacijama

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 23: Učenje i motivacija

Neposredne i česte povratne

informacije

• Bolje su:

– Male, ali česte nagrade nego velike, a rijetke

• Česti kratki testovi za provjeru znanja

– Postavljanje pitanje

• Povratna informacija

– Neposredno nakon aktivnosti (posebno za mlađe

učenike)

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 24: Učenje i motivacija

Motivacija za postignućem

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 25: Učenje i motivacija

Motivacija za postignućem

• opća tendencija stremljenja k uspjehu i

tendencija biranja aktivnosti usmjerenih ka

cilju i uspjehu.

• učenici s visoko razvijenom motivacijom

za postignućem žele i očekuju uspjehkad

ne uspiju pojačavaju svoje napore dok im

to ne uspije.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 26: Učenje i motivacija

Motivacija za postignućem

• A) Poticati težnju ka uspjehu

• B) Smanjiti strah od neuspjeha

• C) Poticati očekivanja uspjeha

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 27: Učenje i motivacija

A) Poticati težnju k uspjehu

• ljudi mogu pokušati postići cilj na dva

načina:

– stremeću uspjehu ili

– izbjegavajući neuspjeh.

• Neuspjeh povećava motivaciju usmjerenih na

postizanje uspjeha, a smanjuje motivaciju onih

usmjerenih na izbjegavanje neuspjeha.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 28: Učenje i motivacija

A) Poticati težnju k uspjehu

• Pojedinci usmjereni na izbjegavanje neuspjeha

imaju sklonost birati ili izrazito teške ili lagane

zadatke i na taj način ga izbjegavaju.

• U laganim zadacima je mala vjerojatnost da će ga

doživjeti dok u teškim, ako ga i dožive, nitko ih

neće okrivljavati i na taj način uspijevaju zadržati

pozitivnu sliku o sebi.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 29: Učenje i motivacija

B) Smanjiti strah od

neuspjeha• učiti učenike natjecanju sa samim sobom

• koristiti suradničko učenje

• naučiti učenike da dijele zadatke na manje dijelove (da ne

postavljaju previsoke ili preniske ciljeve)

• davati zadatke primjerene težine i povezati ulaganje

napora s uspjehom (individualni pristup učeniku)

• ne izjednačavati sposobnost s osobnom vrijednošću

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 30: Učenje i motivacija

B) Smanjiti strah od

neuspjeha

• Kada je motivacija za izbjegavanjem neuspjeha

dovedena do krajnosti, govori se o naučenoj

bespomoćnosti.

• Kako pomoći:

– naglašavati ono što je pozitivno

– odstranjivati negativno (razgovor s učenikom o

problemima)

– polaziti od poznatog k nepoznatom (povezivanje sa

svakodnevnim životom)

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 31: Učenje i motivacija

C) Poticati očekivanja uspjeha

• Razvijati vještine pomoću smislenih zadataka.

• Tretirati svakog lošeg učenika kao osobu za sebe.

• Povezati uspjeh s ulaganjem truda.

• Staviti naglasak na pomoć, a ne na suosjećanje.

• Omogućiti učeniku javni uspjeh.

• Dati dovoljno vremena da odgovori na pitanje (duže se

čeka odgovor učenika od kojih se očekuje više)

• Izbjegavati nepotrebno naglašavanje razlika u uspjehu

među učenicima

• Jednako ponašati prema svim učenicima

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 32: Učenje i motivacija

Kako lošim učenicima prenijeti

očekivanja (ne)uspjeha?

1. Ponašanja kod ispitivanja i ocjenjivanja

– Kraće čekaju odgovor na postavljeno pitanje.

– Kad učenik ne zna odgovoriti na pitanje, prozovu učenika koji zna odgovor.

– Različito ocjenjuju testove i zadaće pa u nejasnim slučajevima bolje prođu dobri učenici.

– Bolji učenici imaju više prilike za javno odgovaranje dok s lošim

učenicima komuniciraju u 4 oka što postaje znak učenikove neadekvatnosti.

– Rijeđe ih prozivaju.

– Od lošijih učenika učitelji zahtijevaju manje.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 33: Učenje i motivacija

Kako lošim učenicima prenijeti

očekivanja (ne)uspjeha?

2. Davanje povratnih informacija

– pohvaljuju djelomično točan ili čak netočan odgovor,

iako učenici znaju da je odgovor netočan

– češće kritiziraju ovakve učenike zbog netočnog

odgovora

– rjeđe pohvaljuju ove učenike za dobar odgovor

– rijetko im javno daju povratnu informaciju za odgovor

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 34: Učenje i motivacija

Kako lošim učenicima prenijeti

očekivanja (ne)uspjeha?

3. Način komunikacije u razredu

– Posvećuju manje pažnje lošim učenicima ili manje s njima

razgovaraju.

– Postavljaju lošije učenike na mjesto udaljeno od učiteljice.

– Komuniciraju s lošim učenicima više privatno i jače nadgledaju i

strukturiraju njihov rad.

– Prema lošijim učenicima ponašaju se manje prijateljski.

– Imaju kraći kontakt očima i manje intenzivnu neverbalnu

komunikaciju s lošim učenicima.

– Kada je vrijeme ograničeno, rjeđe troše vrijeme na loše učenike da im se objasni nešto što zahtijeva više vremena.

– Manje prihvaćaju i koriste njihove ideje.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 35: Učenje i motivacija

Povezanost motivacije, pristupa

učenju i pristupa poučavanju

• Ono što je posebno važno imati na umu jest

povezanost vrsta motivacije (vanjska, unutarnja,

usmjerena postignuću) s pristupima učenju

(površinski, dubinski, strateški pristup učenju).

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 36: Učenje i motivacija

Pristupi učenju-dubinski

• Dubinski pristup učenju:

– usmjereni su na značenje i razumijevanje

gradiva koje uče,

– povezuju ideje koje nastavnik iznosi s

prethodnim iskustvom i

– pokazuju aktivni interes za sadržaj kolegija.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 37: Učenje i motivacija

Pristupi učenju-površinski

• Površinski pristup učenju:

– rutinsko zapamćivanje činjenica i postupaka,

– ne shvaćaju smisao iznesenih ideja i

– cilj im je da jednostavno izađu na kraj sa

zahtjevima kolegija, ne pokazujući dublje

razumijevanje i interes za njega.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 38: Učenje i motivacija

Pristupi učenju-strateški

• Strateški pristup:

– Namjera postići što bolje ocjene,

– konzistentno ulaganje truda u učenje,

– nalaženje pravih uvjeta za učenje te

– usmjeravanje rada prema percepciji preferencija

nastavnika.

Učenici koji imaju dubinski ili strateški pristup

učenju, postižu bolje rezultate od onih koji

imaju površinski pristup.Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 39: Učenje i motivacija

Pristupi poučavanju

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 40: Učenje i motivacija

Kako učimo tako i

poučavamo...

• Motivacija za učenje i pristupi učenju

povezani s nastavnikom

– njegovim koncepcijama učenja i poučavanja,

pogotovo njegovim pristupom poučavanju.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 41: Učenje i motivacija

Kako učimo tako i

poučavamo...• Nastavnici koji smatraju da je poučavanje u osnovi

osnaživanje razumijevanja ili oni koji drže da je

poučavanje primarno prijenos informacija, imat će –

vjerojatno – bitno različite pristupe poučavanju u

konkretnim nastavnim situacijama.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 42: Učenje i motivacija

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 43: Učenje i motivacija

Pristupi učenju

• Pristupi učenju donekle ovise o doživljaju

okruženja u kojem se uči.

– poučavanje kvalitetno, da su ciljevi jasni i da

oni sami imaju svojevrsnu neovisnost u

procesu učenjadubinski pristup,

– radne obveze prezahtjevne i da se ispitima

mjeri doslovno učenjepovršinski pristup

učenju.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 44: Učenje i motivacija

Motivacija učenika u velikim

grupama

• Velike grupe-znatno reduciraju motivaciju

za učenje.

– Učenici ne poznaju svoje kolege

– Nastavnik ne pozna učenike

• Što može pomoći podupiranju motivacije

za učenje?

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 45: Učenje i motivacija

Motivacija učenika u velikim

grupama

• Svrha svakog predavanja treba biti jasno

iskazana

• Aktivnosti koje podupiru učenje kroz rad

(learning by doing) za vrijeme trajanja nastave

– Motiviraniji-osjećaj su nešto propustili; teže

nadoknaditi ako se propuste takve aktivnosti, nego ako

se propusti predavanje.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 46: Učenje i motivacija

Motivacija učenika u velikim

grupama

• Za motivaciju učenika rad u velikoj grupi

bolje upotrijebiti da se prikaže neki konkretan

primjer, slučaj; dakle, da se neka značajna teme

detaljno prikaže.

• Velike grupe mogu se iskoristiti i za ponavljanje,

osvježavanje osobito važnih tema (nejasnoće,

dodatna pitanja... koja se onda mogu raspraviti).

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 47: Učenje i motivacija

Motivacija učenika u malim

grupama

• Male grupe imaju značajnu ulogu u podizanju

motivacije za učenje.

– intimnija atmosfera za učenje koja stimulira

intelektualni razvoj.

– Proces davanja povratnih informacija, važan za

motivaciju, uspješniji je – student može dobiti

povratnu informaciju češće, i to kako od kolege, tako i

od nastavnika.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 48: Učenje i motivacija

Motivacija učenika u velikim

grupama

• Na žalost, veliki potencijal rada u malim

grupama nerijetko nije ostvaren

– Učenici mogu dobiti osjećaj da je rad u grupama

manje «važan» od predavanja.

– učenicima se može učiniti da ishodi rada u grupama ne

vode k važnim ishodima učenja.

• Uloga nastavnika je da pokaže da su očekivani

ishodi učenja u malim grupama jednako

relevantni kao i oni u predavanjima.Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 49: Učenje i motivacija

Motivacija i vrednovanje

znanja

• Vrednovanje znanja može biti dobar izvor

motivacije, pogotovo za osobe koji imaju

strateški pristup učenju,

• ALI se nerijetko pretvori u suprotnost –

demotivira učenike za učenje, ostavljajući

im samo elemente vanjske motivacije.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 50: Učenje i motivacija

Motivacija i vrednovanje

znanja

• Što se može dogoditi:– Učestalost provjere znanja može biti prečesta,

učenje potaknuto isključivo provjerom znanja.

– Načini provjere znanja nisu raznoliki ne

«pokrivaju» se različite vještine i znanja.

– Ukoliko se vrednuje svaka aktivnost ustručavanje

učenja putem pokušaja i pogreške.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 51: Učenje i motivacija

Motivacija i vrednovanje

znanja

• Iako vrednovanje znanja može biti jedan

od važnijih načina davanja povratne

informacije o učenju, nastavnici imaju sve

manje vremena za davanje detaljne i

pravovremene povratne informacije.

• Može se dogoditi da se povratna

informacija dobije prekasno

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 52: Učenje i motivacija

Motivacija i nagrađivanje

zalaganja i napretka

• Usmjeriti se na zalaganje, a ne na

sposobnosti učenika

– Pripisivanje uspjeha sposobnosti može

poticati, ali ne na duži rok

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 53: Učenje i motivacija

Kako poticati učenike da uspjeh

pripišu trudu i zalaganju?

• Pohvaljivati učenike

• Naučiti učenite samopohvalama

• Naučiti učenike da se uspoređuju sami sa

sobom

• Koristiti suradničko učenje

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 54: Učenje i motivacija

Pohvaljivati učenike:

• Poticanje adekvatnog ponašanja učenika

• Informacija o tome što su dobro učinili

• Češće koristiti kod mlađih i lošijih učenika

• Specifična, a ne općenita

• Iskrena-za ono što je stvarno dobro

učinjeno

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 55: Učenje i motivacija

Pohvaljivanje učenika-

djelotvorna pohvala

• kontingentna, naglašava što je specifično učenik

dobro učinio, vjerodostojna, nagrađuje postizanje

točno definiranog kriterija, daje učeniku

informaciju o njegovoj kompetentnosti i

vrijednosti postupka, usmjerava učenika na to da

više razmišlja o tome kako je rješavao zadatak i o

vlastitim strategijama za rješavanje problema,

opisuje trenutno postignuće učenika u odnosu na

njegova prethodna postignuća....

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 56: Učenje i motivacija

Pohvaljivanje učenika-

djelotvorna pohvala

• daje priznanje za izuzetno uložen napor ili uspjeh

na teškom zadatku, pripisuje uspjeh ulaganju

napora i sposobnostima, potiče endogene

atribucije tako da učenik vjeruje da je u zadatak

uložio napor jer mu se zadatak sviđa i/ili zato što

želi razviti vještine potrebne za njegovo

rješavanje, usmjerava pažnju učenika na

ponašanje relevantno za zadatak i potiče učenika

na procjenu vlastitog ponašanja nakon završenog

zadatka.Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 57: Učenje i motivacija

Pohvaljivanje učenika-

nedjelotvorna pohvala• slučajna i nesustavna, općenita, uniformna, dana uz

minimum pažnje, nagrađuje samo sudjelovanje u nekoj

aktivnosti bez provjeravanja učinka, ne daje učeniku

informaciju o njegovoj kompetentnosti, usmjerava

učenika na uspoređivanje s drugima i natjecanje, opisuje

trenutno postignuće učenika u odnosu na postignuće

ostalih u razredu, daje priznanje bez obzira na uloženi

trud....

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 58: Učenje i motivacija

Pohvaljivanje učenika-

nedjelotvorna pohvala• pripisuje uspjeh samo sposobnostima ili vanjskim

faktorima poput sreće ili laganog zadatka, potiče

egzogene atribucije tako da učenici vjeruju kako su

uložili napor da bi ugodili učitelju, pobijediti u natjecanju

ili dobiti nagradu, usmjerava pažnju učenika na učiteljicu

kao vanjski autoritet koji njime manipulira i upliće se u

proces i tako odvlači pažnju učenika od ponašanja koje je

relevantno za zadatak

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 59: Učenje i motivacija

Naučiti učenike samopohvalama

• Samopohvale povećavaju školski uspjeh

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 60: Učenje i motivacija

Naučiti učenike da se

uspoređuju sami sa sobom

• metoda individualnih očekivanja

(nagrađivanje napretka, a ne apsolutnog

učinka).

• Početni temeljni rezultati

– prosječni rezultat učenika na prošlim

testovima ili se određuje prema ocjenama iz

danog predmeta u prošloj godini ako učiteljica

počinje s novom metodom na početku godine.Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 61: Učenje i motivacija

Naučiti učenike da se

uspoređuju sami sa sobom• Bodovi napretka

– rezultat se uspoređuje s njihovim temeljnim rezultatima, te

daju se bodove koji pokazuju koliko su napredovali.

• Povratna informacija učenicima

– broj bodova napretka označiti na testu koji mora bit

vraćen učenicima što prije. Učenici koji su dobili 2 ili 3

boda-potvrde za koje treba obavijestiti roditeljeroditelji

ključni u ovoj metodi.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 62: Učenje i motivacija

Naučiti učenike da se

uspoređuju sami sa sobom

• Izračunavanje novih rezultata

– na kraju obrazovnog razdoblja treba izračunati prosjek

rezultata na svim testovima i temeljnog rezultata u

prošlom razdoblju.

• Bodovi napretka i ocjene

– visok broj bodova napretka rezultira i većom ocjenom

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 63: Učenje i motivacija

Koristiti suradničko učenje

• učenici rade u malim grupama na zadatku koji im da

učiteljica

– dobri, prosječni i loši učenici,

– različiti spol i druge karakteristike,

– nagradu dobiva grupa, a ne pojedinac.

• Metode suradničkog učenja:

– Učenički timovi usmjereni na postignuće

– Integrirano suradničko učenje čitanja i pisanja

– Grupno istraživanje

– Slagalica

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 64: Učenje i motivacija

Suradničko učenje-

istraživanja• Suradničko učenje ima prednost ako zadovoljava dva

uvjeta:

• 1. Grupa koja dobro obavi svoj zadatak mora dobiti neko

priznanje ili malu nagradučlanovi grupe vide da je u

njihovom interesu da pomognu ostalima u učenju.

• 2. Mora postojati pojedinačna odgovornost. Uspjeh grupe

ovisi o učenju svakog člana grupeopasnost da najbolji

učenik sve sam obavi.

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 65: Učenje i motivacija

• http://www.youtube.com/watch?v=9GsN5

uwLEww&list=PL220DE651556A838F

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 66: Učenje i motivacija

Samoregulirano učenje

Page 67: Učenje i motivacija

Odgovorite na pitanja:

Na preddiplomskom studiju trudim se:

A.Sve ispite položiti s 5

B.Sve ispite položiti s 4 ili 5

C.Proći svaki ispit

D.Održati prosjek na minimalnoj razini

potrebnoj za nastavak na diplomskom studiju

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 68: Učenje i motivacija

Odgovorite na pitanja:

Dok čitam ili učim iz udžbenika:

A.Uglavnom primijetim kad mi je pažnja

odlutala i odmah se vratim na čitanje

B.Katkad primijetim da sam “odlutala”, ali

ne uvijek

C.Često odlutam u sanjarenja i na to

potrošim dosta vremena

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 69: Učenje i motivacija

Odgovorite na pitanja:

Kad god završim s razdobljem učenja:

A.Zapišem koliko sam vremena proveo učeći

B.U mislima zbrojim koliko sam vremena

proveo učeći

C.Ne razmišljam puno koliko sam vremena

potrošio

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 70: Učenje i motivacija

Odgovorite na pitanja:

Kad predam ispit ili seminar:

A.Obično mogu dosta točno odrediti koju ću

ocjenu dobiti

B.Imam “grubu” ideju o ocjeni: obično znam

hoće li biti jako dobra ili jako loša

C.Često sam iznenađena ocjenom koju

dobijem

D.Ne razmišljam puno o kvaliteti svog uratkaPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 71: Učenje i motivacija

Odgovorite na pitanja:

Kad postignem jako dobar uspjeh u

zadatku:

A.Osjećam se dobro i često se na neki način

nagradim

B.Dobro se osjećam, ali za sebe ne činim

ništa posebno

C.Ne osjećam se ništa drugačije nego prije

uspjehaPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 72: Učenje i motivacija

Samoregulirano učenje

• Zbog čega su neki učenici uspješniji od

drugih koji imaju iste sposobnosti?

– vrlo motivirani, rade uz vrlo malo vanjske

kontrole,

– dovršavaju započeto, sami znaju što trebaju činiti da bi došli do cilja

• kognitivne sposobnosti (“pamet”) nisu

dovoljnePsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 73: Učenje i motivacija

Samoregulirano učenje

• Samoregulirani učenici su:

• Ustrajni

• Dobro organizirani

• Dobro određuju ciljeve i odabiru strategije

• Sami prate vlastiti rad na ostvarivanju cilja

• Fleksibilni – prilagođavaju strategije

učenja

• Znaju se sami motiviratiPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 74: Učenje i motivacija

Samoregulirano učenje

• U usporedbi s učenicima koji postižu lošiji

• uspjeh, uspješniji učenici:

– Postavljaju specifičnije, konkretnije ciljeve

učenja

– Koriste raznovrsnije strategije učenja

– Češće i bolje prate vlastiti rad

– Sustavnije se prilagođavaju okolnostima

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 75: Učenje i motivacija

Što je samoregulirano učenje?

• Samoregulirane osobe:

– misli i postupci su pod vlastitom kontrolom, a ne pod

kontrolom ljudi i okolnosti iz njihove okoline

• Samoregulacija kod učenja:

– odnosi se na razvoj skupa ponašanja koja osobi

olakšavaju učenje

– Ti postupci omogućuju ostvarivanje osobnih ciljeva u

različitim uvjetima učenja

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 76: Učenje i motivacija

Aspekti samoreguliranog

učenja

• Samoregulirano učenje uključuje regulaciju tri

općenita aspekta akademskog učenja:

1. Samoregulacija ponašanja – aktivna kontrola različitih

resursa koji su učenicima potrebni za učenje:

– Vremena potrebnog za učenje

– Okoline za učenje (mjesto na kojem studiraju)

– Traženja pomoći od drugih – vršnjaci, nastavnici,

roditelji

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 77: Učenje i motivacija

Samoregulirano učenje

2. Samoregulacija motivacije i emocija

uključuje:

– kontroliranje i promjenu nekih aspekata

vlastite motivacije

• npr. možemo mijenjati vjerovanja učenika

o njihovoj samoefikasnosti, možemo

djelovati na odabir različitih ciljeva učenja

i sl. tako da ona služe uspješnijem učenjuPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 78: Učenje i motivacija

Samoregulirano učenje

• Učenici mogu naučiti i kako kontrolirati

vlastite emocije i raspoloženja tako da

poboljšaju vlastito učenje

– Nauče kontrolirati negativne emocije i

raspoloženja (npr. anksioznost, dosadu)

– tako da ih ne ometaju u učenju

– Nauče koristiti pozitivne emocije i

raspoloženja tako da potiču učenje

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 79: Učenje i motivacija

Samoregulirano učenje

3. Samoregulacija kognicije:

– Učenici kontroliraju različite kognitivne

strategije učenja

• npr. koriste one strategije učenja koje

rezultiraju boljim učenjem i boljim

razumijevanjem

• Strategije učenja prilagođavaju cilju učenjaPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 80: Učenje i motivacija

Osobine nastavnika i

nastavnica i uspješno

poučavanje

Page 81: Učenje i motivacija

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 82: Učenje i motivacija

Stavovi i očekivanja

• Očekivanja nastavnika imaju značajan utjecaj na

postignuće→Pigmalion efekt

• Stavovi i shvaćanja o ciljevima poučavanja i prirodi

učenja odražavaju u ponašanju nastavnika tijekom

poučavanja

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 83: Učenje i motivacija

Stavovi i očekivanja

• Učitelji se nerijetko ponašaju različito prema

učenicima od kojih očekuju različita postignuća

– Od učenika od kojih se očekuje visoko

postignuće→više pohvala, više pažnje usmjereno na

točne odgovore, pomažu u traženju točnog odgovora

– Od učenika od kojih se ne očekuje uspjeh →više

prigovora za loš uradak, više pažnje usmjereno na

pogrešne odgovore

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 84: Učenje i motivacija

Stavovi i očekivanja

• Pristranosti uočene i u odnosu na:

– Spol

– Vanjski izgled (“lijepo je dobro i pametno”)

– Kulturalnu ili etničku pripadnost

– Socio-ekonomski status

• Spolne razlike:

– Dječaci: češće im se postavljaju pitanja, više se s

njima raspravlja, pohvaljuje ih se za kreativna

rješenja, postavljaju im se apstraktnija i složenija

pitanjaPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 85: Učenje i motivacija

Stavovi i očekivanja

• Nastavnici koji vjeruju u učenikove

sposobnosti i koji se osjećaju odgovornima

za poticanje učnika na učenje→učenici

koji u učenju postižu bolje rezultate bez

obzira na predmet i razinu poučavanja ili

sposobnosti učenika

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 86: Učenje i motivacija

Stavovi i očekivanja

• Otvoreni stav prema učenju

– Pokazivanje entuzijazma i zanimanja za

predmet poučavanja

– Poticanje usmjerenosti na zadatak

– Jasno pokazivanje uvjerenja u učeničke

mogućnosti svladavanja gradiva

– Zainteresiranost za učenike i njihovo učenje

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 87: Učenje i motivacija

Stavovi i očekivanja

• Stavovi nastavnika povezani s pristupom poučavanju

i načinom provjere znanja→određuje i učenički

pristup učenju

• Teorije poučavanja:

– T1: poznavanje gradiva i sposobnost tečnog izlaganja dovoljni

– T2: uz prethodne uvjete važno poticati učeničku aktivnost-

potrebne dodatne vještine poučavanja

– T3: uz znanja i vještine potrebno je poznavati i odnos između

strukture znanja i učenikovih mogućnosti→prilagodba

individualnim potrebama učenika→razumijevanje gradiva i

stjecanje određenih vještina Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 88: Učenje i motivacija

Znanja

• Dvije vrste znanja:

– Područna znanja

• Struktura nastavnog predmeta-činjenice i pojmovi u području

i način njihove organizacije

• Sintaktičko znanje-poznavanje znanstvenih metoda

– Poznavanje prirode kognitivnih i motivacijskih

procesa u podlozi učenja te specifičnosti pojedinih

etapa kognitivnog i socio-emocionalnog razvoja

učenika

• Poznavanje individualnih razlika među

učenicima i prepoznavanje specifičnih potrebaPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 89: Učenje i motivacija

Vještine

Uspješni nastavnici:

• Skup kognitivnih i socijalnih vještina

– Vještine planiranja i izvedbe poučavanja

– Vještine utvrđivanja ishoda učenja

– Vještine upravljanja razredom kao socijalnoim

zajednicom

Psihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 90: Učenje i motivacija

Vještine

• 1) jasno komuniciranje dobro strukturiranih

informacija

• precizno određivanje pojmova, isticanje bitnog,

prijelaz s jedne cjeline na drugu itd.

• 2) primjereno oblikovanje pitanja s ciljem

provjere razumijevanja

• Pitanja koja potiču učenike na dublje razmišljanje o

temi, povezivanje s postojećim znanjima, povećavanje

uključenosti, jačanje samopoštovanjaPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014

Page 91: Učenje i motivacija

Vještine

• 3) praćenje učeničkog napretka i davanje

neposrednih i specifičnih povratnih informacija

• Prepoznavanje verbalnih i neverbalnih znakova

ponašanja koji govore o stupnju učenikova

razumijevanja i uključenosti

• 4) individualizirani pristup učenicima

• Odabir aktivnosti i zadataka za samostalni školski i

domaći rad, pobuđivanje zanimanja za gradivo,

smanjenje ometajućih aktivnosti-usmjeravanje

učeničkih aktivnostiPsihologija odgoja i obrazovanja

2013-2014