U BOSNI I HERCEGOVINI PRIRUČNIK - msb.gov.bamsb.gov.ba/docs/RPZHR.pdf · više ne vidi u nošenju primitivnih oružja (prethistorija), mačeva (plemići u srednjem vijeku) niti vatrenog

RAD POLICIJE U ZAJEDNICI U B O S N I I H E R C E G O V I N I

PRIRUČNIKPrirucnik o RPZ-u u BiH HRver.indd 1 15.3.2010 16:47:55

Prirucnik o RPZ-u u BiH HRver.indd 2 15.3.2010 16:47:55

RAD POLICIJE U ZAJEDNICI U B O S N I I H E R C E G O V I N I

PRIRUČNIKSarajevo 2010.


4

RAD POLICIJE U ZAJEDNICI

KONTEKST PRIRUČNIKA

Bosna i Hercegovina i Švicarska su 2004. godine dogovorile početak suradnje na polju provođenja rada policije u zajednici. Policijske agencije u Bosni i Hercegovini su 2007. godine pripremile a Vijeće ministara BiH usvojilo Strategiju za rad policije u zajednici u BiH.

Projekat suradnje između BiH i Švicarske ima za cilj praktično provođenje mnogih segmenata Strategije za rad policije u zajednici u BiH. Jedan od najvažnijih segmenata je bio izrada priručnika koji bi koristili policijski službenici u praktičnom radu, ali i predavači na policijskim akademijama kao nastavno sredstvo.

Priručnik je izradila grupa domaćih stručnjaka sa bogatim iskustvom na polju rada policije u zajednici, a zasnovan je i na rezultatima suradnje između BiH i Švicarske na projektu „Rad policije u zajednici u BiH“, dok je polazni materijal napravio koautor sličnog udžbenika iz Švicarske. Podršku procesu izrade Priručnika su pružili članovi tima projekta „Rad policije u zajednici u BiH“ a � nansiran je od strane Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC/DEZA).


5

Rad policije u zajednici u Bosni i HercegoviniPriručnik

Autori:Damir Čutura, MUP Županije ZapadnohercegovačkeHalid Emkić, Policija Brčko distrikta Bosne i HercegovineMirko Golijanin, MUP Republike SrpskeVehid Hodžić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i Hercegovine Zoran Jovanović, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike SrpskeBakir Kadrić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i HercegovineMiralem Malkić, MUP Tuzlanskog kantonaDarko Maričić, MUP Republike SrpskeVedran Mulabdić, Ministarstvo sigurnosti Bosne i HercegovineNataša Rajković, MUP Zeničko-dobojskog kantonaŽeljko Spasojević, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike Srpske

Autor radnog materijala: Stephane Vaney, o� cir policije iz Ženeve

Grupa savjetnika:Fadil Balić, načelnik - viši inspektor, MUP Unsko-sanskog kantonaRobert Cvrtak, šef Odsjeka za odnose s javnošću, Federalna uprava policijeDžon Ćurčić, inspektor, MUP Hercegbosanske županijeReuf Dervišević, viši inspektor, MUP Unsko-sanskog kantonaMiroslav Grabovac, viši inspektor, MUP Srednjobosanskog kantonaHasib Hadžić, načelnik Operativnog centra– glavni inspektor, MUP Bosansko-podrinjskog kantona Senad Ibrulj, samostalni inspektor, MUP Hercegovačko-neretvanskog kantonaJasmin Idrizović, glavni inspektor, MUP Kantona SarajevoPejo Kobaš, načelnik Operativno-komunikacijskog centra, MUP Posavske županijeMiro Lovrić, viši inspektor, MUP Hercegbosanske županijeRanislav Milešić, samostalni inspektor, MUP Zeničko-dobojskog kantonaVojislav Pelkić, zamjenik načelnika Uprave policije, MUP Republike SrpskeFahrudin Selimović, zamjenik šefa Policije Brčko distrikta Bosne i HercegovineZijad Sradović, načelnik Sektora uniformisane policije – glavni inspektor, MUP Tuzlanskog kantonaDragoljub Subotić, viši inspektor, MUP Zeničko-dobojskog kantonaBorislav Šarić, inspektor u Upravi policije, MUP Republike Srpske Vedad Šečić, glavni inspektor, MUP Zeničko-dobojskog kantonaKemal Šehić, šef Odjela za edukaciju, MUP Srednjobosanskog kantonadr Mile Šikman, načelnik Uprave za policijsko obrazovanje, MUP Republike Srpske Vjekoslav Šimunović, načelnik Odjela za profesionalne standarde - glavni inspektor, MUP Županije Zapad-nohercegovačke Ognjen Zekić, stručni savjetnik, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine

Podrška:Zoran Petrović, predstavnik projekta „Rad policije u zajednici u BiH“dr Peter Schorer, direktor projekta „Rad policije u zajednici u BiH“

Fotogra� je: Vedad Divović, Ivan RaičLektor: Kristina Filipović

Posebna zahvalnost se izražava rukovodstvu policijskih akademija u Banjaluci i Sarajevu na njihovoj logistič-koj podršci radu tima autora.


6


Rad policije u zajednici u Bosni i Hercegovini – Priručnik

Autori:Damir Čutura, MUP Županije ZapadnohercegovačkeHalid Emkić, Policija Brčko distrikta Bosne i HercegovineMirko Golijanin, MUP Republike SrpskeVehid Hodžić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i Hercegovine Zoran Jovanović, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike SrpskeBakir Kadrić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i HercegovineMiralem Malkić, MUP Tuzlanskog kantonaDarko Maričić, MUP Republike SrpskeVedran Mulabdić, Ministarstvo sigurnosti Bosne i HercegovineNataša Rajković, MUP Zeničko-dobojskog kantonaŽeljko Spasojević, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike SrpskeStephane Vaney, o� cir policije iz Ženeve

Izdavač: CPU d.o.o. SarajevoSuizdavač: Švicarski ured za saradnju u BiH, Piruša 1, 71000 SarajevoISBN: 978-9958-9958-8-0Dizajn i štampa: CPU d.o.o. SarajevoTiraž: 1.050

Ova publikacija ne mora obavezno sadržavati stanovišta SDC-a. Mišljenja iznesena u njoj predstavljaju sta-vove autora.

© SDC 2010


7

Sadržaj


8


1. POLICIJA U ZAJEDNICI - POJAM, HISTORIJAT, CILJEVI .................................................................................. 111.1 Zašto „rad policije u zajednici“? ............................................................................................................................. 131.2 Što je „rad policije u zajednici“ - pregled .............................................................................................................. 141.3 Sigurnost kao jedna od temeljnih ljudskih potreba ............................................................................................ 171.4 Može li policija sama omogućiti sigurnost? ......................................................................................................... 181.5 Historijat rada policije u zajednici .......................................................................................................................... 181.6 Tradicionalni i suvremeni oblici policijskog djelovanja ..................................................................................... 211.7 Različiti aspekti policijskih zadataka ..................................................................................................................... 231.8 Zadaci i metode rada policije u zajednici .............................................................................................................. 231.9 Ciljevi rada policije u zajednici ............................................................................................................................... 241.10 Čemu teži policija, a što građani očekuju? ............................................................................................................ 241.11 Razvoj temelja rada policije u zajednici ................................................................................................................. 25

2. ELEMENTI RADA POLICIJE U ZAJEDNICI............................................................................................................. 272.1 Oblasti .......................................................................................................................................................................... 29

2.1.1 Partnerstvo između policije i zajednice ...................................................................................................... 292.1.2 Rješavanje problema u partnerstvu sa drugima ........................................................................................ 312.1.3 Preventivna politika sigurnosti utemeljena na lokalnom okruženju .................................................... 332.1.4 Otvorenost ........................................................................................................................................................36

2.2 Načela djelovanja ....................................................................................................................................................... 372.2.1 Načini djelovanja s ciljem postizanja ciljeva RPZ-a ................................................................................. 372.2.2 Bitna načela rada policije u zajednici ........................................................................................................... 38

2.3 Rezultati ....................................................................................................................................................................... 412.3.1 Kvalitativni kriteriji za procjenu prevencije kriminala i ostalih aspekata sigurnosti ........................ 412.3.2 Očekivani rezultati preventivnih mjera ......................................................................................................45

3. POLICIJSKI SLUŽBENICI KOJI RADE U ZAJEDNICI ............................................................................................ 393.1 Kvalitete potrebne za rad policije u zajednici ....................................................................................................... 413.2 Crte ličnosti policajca u zajednici ........................................................................................................................... 413.3 Socijalne i osobne sposobnosti ................................................................................................................................ 473.4 Proaktivno razmišljanje ...........................................................................................................................................493.5 Metoda i speci� čni instrumenti rada.....................................................................................................................50

4. KONKRETNE AKTIVNOSTI POLICAJCA U ZAJEDNICI ................................................................................... 514.1 Kontakt sa stanovništvom ....................................................................................................................................... 534.2 Oglasna ploča (tabela događaja) ..............................................................................................................................544.3 Informiranje nadređenih ......................................................................................................................................... 554.4 Mjesečno izvješće ......................................................................................................................................................564.5 Karta sigurnosnih događaja ....................................................................................................................................604.6 Kartoteka značajnih objekata ..................................................................................................................................604.7 Ostale aktivnosti ........................................................................................................................................................ 624.8 Informiranje ............................................................................................................................................................... 624.9 Zapovjednikov pristup konceptu rada policije u zajednici .............................................................................. 62


9

5. RJEŠAVANJE PROBLEMA METODAMA MARKETINGA SIGURNOSTI I SARA......................................... 635.1 Metoda „Marketing sigurnosti“ s ciljem održivog rješavanje problema ........................................................ 65

5.1.1 Potrebni koraci za postizanje procesa „Marketing sigurnosti“ .............................................................. 655.1.2 Elementi „Marketinga sigurnosti“ ............................................................................................................... 675.1.3 Razvoj projekta.................................................................................................................................................685.1.4 Metode pridobivanja mogućih partnera u projekt „Marketing sigurnosti“ ........................................77

5.2 Metoda SARA kao jedan od temeljnih instrumenata (alata) za rješavanje problema u zajednici ............. 815.2.1 Skeniranje - Scanning ..................................................................................................................................... 825.2.2 Analiza - Analysis ............................................................................................................................................ 825.2.3 Odgovor - Response ......................................................................................................................................... 825.2.4 Procjena - Assessment ..................................................................................................................................... 825.2.5 Plan rada - primjena metode SARA ............................................................................................................ 83


10



11

POGLAVLJE 1Policija u zajednici –

pojam, historijat, ciljevi


12


Ciljevi ovog poglavlja: Osvrnuti se na osnove rada policije u zajednici

Odrediti nivo sigurnosti potreban da bi ljudska zajednica napredovala

Povećati svijest o tome da policija ne može sama pružiti nivo sigurnosti koji građani žele

Saznati više o historiji rada policije u zajednici

De� nirati položaj rada policije u zajednici unutar oraganizacije policije

Odrediti zadatke, metode i ciljeve rada policije u zajednici


13

Policija u zajednici – pojam, historijat, ciljevi

1.1 Zašto „rad policije u zajednici“?

Zaštita osobne sigurnosti i ostalih Ustavom zajamčenih prava svakog građanina predstavlja jedan od najvažnijih zadataka demokratske države. Građanin je u modernom društvu delegirao zadatke na državu, koje je u prijašnjim društvenim oblicima sam preuzimao. Demonstraciju svoje sigurnosti današnji čovjek više ne vidi u nošenju primitivnih oružja (prethistorija), mačeva (plemići u srednjem vijeku) niti vatrenog oružja (rani naseljenici u Americi). Naime, današnji čovjek vjeruje da će država upotrijebiti sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi ga zaštitila.

Država zbog toga pojedincima ili grupama ne tolerira vršenje nasilja, čak ni kada su ovi uvjereni da na to imaju pravo. Svaka država, zapravo, preuzima na sebe monopol na primjenu sile. Za primjenu prava na upotrebu sile u provedbi ustavnih zahtjeva vezanih za prava, slobodu i sigurnost isključivo je nadležna država. To znači da država silom prijeti ili je upotrebljava na temelju zakona i primjerenosti.

Policija je najvažniji instrument kojim država raspolaže u ovu svrhu. U načinu na koji policija vrši svoje zadatke oslikava se i odnos države prema građaninu, odnosno smatra li se on ravnopravnim partnerom ili podređenim subjektom? Shvaćaju li se njegovi problemi i strahovi koji su vezani za osobnu sigurnost ozbiljno ili se zanemaruju? Smatra li se korisnikom policijskih usluga (klijentom) ili čimbenikom smetnje?

Ovaj stav jasno dolazi do izražaja u načinu rada policije. Govori se o radnoj � lozo� ji policije. Ako se od svakog građanina jedne države zahtijeva da se osjeća odgovornim za državu i da, u tom smislu, samoini-cijativno preuzme jedan dio odgovornosti za društvo, onda policija mora, zbog vlastite potrebe, poduzeti sve kako bi, u službi građanina, zaštitila građanina od kriminala i drugih opasnosti.

Pri tome, danas više nije dovoljno reagiranje na kaznena djela i nesreće. Naprotiv, moraju se pronaći uzroci koji generiraju pojavu kaznenih djela i nesreća. Prepoznatim uzrocima se mora preventivno pristu-piti. Također, treba ih dugoročno smanjiti i, ako je moguće, ukloniti ih.

Zbog složenih povezanosti modernog života, preventivni rad najčešće ne može biti postignut isključi-vo pomoću policije nego zajedničkim djelovanjem sa drugim institucijama. Zbog toga je često potrebno stvarati nove strukture suradnje i tražiti nova sredstva i načine rada kako bi se uzroci objektivnih opasno-sti i straha građana spriječili ili smanjili. Koliko god se građani mogu osloniti na zaštitu policije, toliko moraju biti svjesni činjenice da i oni moraju dati svoj doprinos i podržavati državna tijela sigurnosti u njihovom radu.


14


1.2 Što je rad policije u zajednici - pregled

Rad policije u zajednici podrazumijeva partnerstvo između policije i građana u kojem partneri djeluju i rade zajedno na uočavanju i rješavanju problema u zajednici.

Ukratko rečeno: rad policije u zajednici, s jedne strane, predstavlja � lozo� ju rada policije, a, s druge strane, to su operativni koncepti i mjere koji se primjenjuju u korist sigurnosti neposrednog okruženja građana, a koji jačaju osjećaj sigurnosti i doprinose odnosu povjerenja između građana i policije.

Rad policije u zajednici (RPZ) - općenito

Rad policije u zajednici predstavlja suvremeni način rada policije integriranog u društvo. On, također, zadovoljava načela ljudskih prava i načela pravne države i:

- ima za cilj, u smislu pružanja usluga, stvarati sigurnost i osjećaj sigurnosti, te jačati povjerenje građana u rad policije

- predstavlja način razmišljanja i postupanja policajaca

- ugrađen je u organizaciju, strukturu, hijerarhiju i u rukovodstvo policije

Rad policije u zajednici (RPZ) konkretno predstavlja:

- proaktivni i preventivni rad policajaca

- otvorenu komunikaciju s građanstvom

- rad osposobljenih RPZ policajaca, koji u svojim rajonima ostvaruju i njeguju kontakt sa građani-ma, poduzećima i institucijama

- provedbu projekata „Marketinga sigurnosti“ (projekti u kojima policija surađuje sa drugim insti-tucijama ili osobama kako bi dugoročno povećala sigurnost i osjećaj sigurnosti)

- sve ostale mjere koje omogućuju, podržavaju i unapređuju RPZ

Ciljevi i radne oblasti RPZ-a se pojednostavljeno mogu gra� čki prikazati pomoću tzv. „RPZ jajeta“: Ovo „jaje“ sadrži tri glavna cilja RPZ-a i četiri radne oblasti koje su posebno važne za postizanje ciljeva::


15


U sredini ovog prikaza su navedena tri temeljna cilja rada policije u zajednici (RPZ):

− RPZ ne radi samo na pružanju objektivne, nego je skoncentriran i na jačanje često od objektivne sigurnosti različitog osjećaja sigurnosti građana i na izgradnju povjerenja između građana i policije.

− Iskustvo pokazuje da osjećaj sigurnosti kod građana u prvom redu ovisi o tomu čini li se njihovo izravno okruženje urednim i sigurnim. Građani ne dobivaju osjećaj sigurnosti iz sta-tističkih brojki koje prikazuju objektivnu sigurnost. Međutim, vidljiva nazočnost policije je izuzetno značajna za osjećaj sigurnosti.

• Stupanj objektivne sigurnosti se oslikava u statističkim podacima koji navode kon-kretno činjenično stanje koje je ustanovila policija. Naprimjer, u mostarskom kvartu X u 2009. godini prijavljeno je pet osoba zbog � zičkog nasilja.

• Stupanj subjektivne sigurnosti, odnosno osjećaja sigurnosti se izražava osobnim osjećajem osoba, koji je vezan za sigurnosnu situaciju u njihovom okruženju. Radi se o pitanju imaju li te osobe malo, mnogo ili jako mnogo straha od toga da postanu žrtve nekog kriminalnog djela ili neke nesreće, ili ga nemaju uopće. Naprimjer, prema podacima provedene ankete, u dobojskom kvartu Y mnoge osobe osjećaju strah kada navečer poslije 22 sata izađu izvan kuće, iako statistika navodi da se radi o nadprosječ-no sigurnom kvartu.

Razlozi za ovakvu situaciju bi mogli biti, npr., loša rasvjeta, prljavština, tamni i ne-pregledni dijelovi ulica, grmovi koji se nalaze u toj ulici, omladina koja tim dijelom prolazi kada ide u diskoteku ili neki slični fenomeni koji objektivno do sada nisu doveli do ugrožavanja. .


16


U četiri vanjska dijela našeg gra� čkog prikaza predstavljene su glavne oblasti na koje se u okviru RPZ-a mora obratiti posebna pozornost kako bi se mogla postići tri cilja koja su navedena u centru „RPZ jajeta“:

- Kontakt i nazočnost policije su od središnjeg značaja. Vidljiva nazočnost ljubaznog policajca dokazano pospješuje osjećaj sigurnosti kod građana. Ukoliko građani osobno poznaju policajca, povjerenje raste. Djelovanje RPZ policajca je skoncentrirano na ovaj fenomen i on aktivno traži kontakt sa građanima iz njegovog rajona. U ovu svrhu se komunikacijske sposobnosti svih pri-padnika policije unapređuju kroz TA-nastavu (obuku vrše specijalno obučeni TA-treneri).1

- Kako se ne bi moralo djelovati tek na posljedice (kaznena djela, nesreće, smetnje), u proaktiv-nom radu se vrši prevencija da bi se smanjile negativne pojave, odnosno da bi se njihovi uzroci mogli ukloniti. Ovo je zadatak cijele policije, ali posebno RPZ policajaca. Oni su prvenstve-no usmjereni na preventivni i proaktivni rad koji iziskuje mnogo vremena. Zbog toga su oni oslobođeni svakodnevnog reaktivnog i represivnog rada, čiji opseg ostale policajce zapravo onemogućuje u vršenju proaktivnog rada.

- Preventivno pristupanje problemima i pronalaženje dugoročnih rješenja često zahtijeva izradu projekata i planova. Nakon što se prepoznaju problemska polja i njihovi mogući uzroci, poli-cija najčešće nije u mogućnosti sama izraditi konceptualna rješenja i odrediti potrebne mjere, već to uspijeva uz suradnju i partnerstvo sa državnim institucijama, nevladinim organizaci-jama, drugim institucijama ili sa građanima. Takav partnerski projektni rad naziva se „Mar-keting sigurnosti“. Zbog toga se u cijeloj policiji, posebno u uniformiranoj policiji, obučavaju stručnjaci ove vrste projektnog menadžmenta. Preventivno i dugoročno rješenje predstojećih problema građanima pokazuje da država i policija shvaćaju njihove brige ozbiljno i da kon-kretno traže rješenja. To stvara povjerenje i osjećaj sigurnosti.

- Suradnja između građana i policije uvjetuje da građani shvate što je zadatak policije, koji se ci-ljevi prate i kojim mjerama i radnjama oni trebaju biti postignuti. RPZ u tu svrhu koristi svako moguće medijsko sredstvo za odnose sa javnošću, kako bi rad policije približili građanima, odnosno kako bi im taj rad bio jasan. Otvorenost u radu policije značajno utječe na stvaranje povjerenja. Zbog toga je iznimno važno da se radne oblasti, priželjkivani ciljevi i sredstva ko-jima oni trebaju biti postignuti građanima jasno i otvoreno objasne.

RPZ u spomenutim oblastima čini da osjećaj sigurnosti i povjerenje građana rastu, što, s druge strane, olakšava i ubrzava rad policije. RPZ jednako koristi i građanima i policiji.

1 (TA - Transakcijska analiza - Obuka iz oblasti komunikacije sa težištem na upravljanju kon� iktima)


17


1.3 Sigurnost kao jedna od osnovnih ljudskih potreba

Potreba za sigurnošću je univerzalna ljudska potreba. U tome su se složili mnogi teoretičari, a jedan od najpriznatijih je Maslow (A. H. Maslow, 1908-1970).

Maslovljeva teorija (piramida):

Prema Maslovljevoj teoriji, svako ljudsko biće pokušava zadovoljiti niz potreba poredanih po njihovoj važnosti.

5. Potreba zasamopotvrđivanjem

4. Potreba za priznanjem

3. Društvene potrebe

2. Potreba za sigurnošću

1. Fiziološke potrebe

sekundarne potrebe

primarne potrebe

Svaki put kada se određena potreba zadovolji, prelazi se na višu razinu potreba. Ovo je predstavljeno Maslovljevom piramidom. Prema tome, određena osoba će prvo nastojati zadovoljiti svoje temeljne potre-be prije nego što prijeđe na „višu razinu“ potreba.

Razinu 1 čine potrebe čije zadovoljenje predstavlja puko preživljavanje (� ziološke potrebe): svako ljud-sko biće mora zadovoljiti temeljne životne potrebe.

Razinu 2 čine potrebe za sigurnošću. U širem smislu, sigurnost podrazumijeva, ne samo � zičku sigur-nost nego i sigurnost stana, radnog mjesta, osobnu sigurnost i sigurnost imovine.

Sve dok ove dvije temeljne razine piramide nisu zagarantirane, ljudi neće pokušavati zadovoljiti druge potrebe koje nisu od vitalnog značaja.


18


1.4 Može li policija sama omogućiti sigurnost?Jedan od najvažnijih zadataka policije jeste osigurati društveni mir i spokojstvo tako da se demokrat-

ski, ekonomski, socijalni i drugi procesi u društvu odvijaju na zakonit i društveno prihvatljiv način. Me-đutim, sigurnost je veoma složen fenomen kojeg nije moguće osigurati bez aktivnog sudjelovanja svih članova društvene zajednice.

Rad policije u zajednici se temelji na uvjerenju da današnji izazovi sa kojima se policija susreće zahtije-vaju od nje da pruži jednu sveobuhvatnu uslugu, proaktivnu i reaktivnu u isto vrijeme.

U policijskom djelovanju u zajednici policajci su više proaktivni a manje reaktivni jer policijsko dje-lovanje u zajednici prepoznaje i predviđa probleme zajednice i sprječava njihovo nastajanje, odnosno na-stavljanje ako su već u tijeku. Tom prilikom ostale institucije i građani se moraju uključiti kao partneri pri prepoznavanju i rješavanju problema.

Cilj partnerstva je održati mir, sigurno okruženje i prosperitet za sve članove zajednice.

1.5 Historijat rada policije u zajedniciU svom današnjem obliku, koncept rada policije u zajednici dolazi iz Sjedinjenih Američkih Drža-

va, Kanade i drugih anglo-saksonskih država. U biti, on predstavlja globalni pokušaj jednog društva da se bori protiv kriminala i da provede preventivne akcije na razini zajednice.

Prije nego što se pozabavimo komponentama ovog „povratka radu policije u zajednici“, pokušajmo dati kratak povijesni pregled ovog koncepta. Stručnjaci na ovom polju smatraju da se podrijetlo rada po-licije u zajednici može pratiti u prošlost do reforme policije koja se desila u Engleskoj i Velsu tijekom 19. vijeka.

Nakon što je bio suočen sa dotad neviđenim porastom kriminaliteta, ser Robert Pil (Sir Robert Peel), tadašnji ministar unutarnjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, postavio je temelje za novu organizaciju po-licije - preventivnu, odvojenu od vojske - u kojoj bi policijski službenici trebali služiti građanima, provoditi zakon i održavati javni red i mir, sve u isto vrijeme.

Na inicijativu Roberta Pila, 1829. godine donosi se prvi zakon o policiji u demokratskoj zemlji (Engleska), koji je ustanovio devet načela za policijsko djelovanje u zajednici:

1. PrevencijaSpriječiti kriminal i nerede prije nego koristiti vojnu silu i strogo kažnjavanje.

2. Odobravanje javnosti Prepoznati da snaga policije ovisi o javnom odobravanju njihove egzistencije, djelovanju i pona-šanju. Zadobiti povjerenje javnosti.


19


3. Suradnja sa javnošću Prepoznati da je suradnja sa javnošću neophodna da bi se osigurala provedba zakona.

4. Fizička sila Bolja suradnja sa javnošću smanjuje potrebu za upotrebom � zičke sile.

5. Nepristrana služba Ponuditi usluge i suradnju svima, bez obzira na bogatstvo i socijalni status, spremnim žrtvova-njem u zaštiti i očuvanju života.

6. Neophodna razumna upotreba sile Koristiti silu samo kada je to neophodno i u slučaju kada nagovaranja, savjeti i upozorenja nisu dovoljni, da pri tome upotreba neophodne � zičke sile bude najnižeg ranga.

7. Policija i javnost Stalno održavati odnose sa javnošću tako da se izreka: „Policija je javnost i javnost je policija“ provede u djelo. Policajci su samo članovi društva plaćeni da vode punu brigu o građanima u interesu zajednice, njezine dobrobiti i opstanka.

8. Funkcija policije Shvatiti da je funkcija policije vršiti hapšenje a ne autoritativno suditi i kažnjavati krivca. Ovo nije zadaća policije, nego pravosuđa.

9. E� kasnost policije Znati da je pokazatelj e� kasnosti policije odsustvo kriminala i nereda, a ne vidljiva akcija poli-cije dok se sučeljava sa kriminalom i neredima kao posljedicama.

Prije četrdesetak godina u zapadnoeuropskim zemljama policija je počela osjećati korist od tehnološkog napretka (vozila, telefon, radiouređaji). Dok je tijekom 1960-ih vidljiva nazočnost policije bila osigurana stal-nim pješačkim ophodnjama, danas je situacija značajno drugačija. Snabdjevenost policije motornim vozilima direktno je utjecala na veličinu teritorija koji su trebali biti pokriveni zonom odgovornosti. Kao posljedica motorizacije i centralizacije policijskih jedinica u značajnoj mjeri je izgubljena direktna veza između policije i građana. Istodobno, policija je htjela poboljšati svoje mogućnosti intervencije, kako bi mogla što brže odgo-voriti na zahtjev građana. Ovo se dešavalo u kontekstu povećanja kriminaliteta i problema vezanih za odvi-janje prometa (povećanje broja vozila će sigurno imati za posljedicu povećanje nesreća u prometu). Tijekom 1970-ih tehnološki razvoj je pod pritiskom ekonomije donio potrebu za jakom racionalizacijom. To je imalo za posljedicu zatvaranje nekih područnih policijskih postaja u gradovima i predgrađima.

Posljedica ovakvog razvoja je smanjenje kontakta i povećanje jaza između policije i građana. Ljudi su se osjetili napušteno prilikom sučeljavanja sa svakodnevnim životnim opasnostima. Zbog toga je tražena veća i jasnija nazočnost policije na ulici. U većim europskim gradovima, tijekom 1970-ih, rad policije u zajednici se pojavio kao reakcija na ove zahtjeve. Tješnja veza između građana i policije je stvorila veće povjerenje, poboljšala osjećaj sigurnosti i rezultirala boljom suradnjom, što je na posljet-ku stvorilo e� kasniji rad policije.

Razlog za povećanje jaza između građana i policije nije bio u svim zemljama samo ubrzani eko-nomski razvoj. U pojedinim zemljama ova pojava se desila uslijed djelovanja autoritarne vlasti. Bez obzira na to što bi mogao biti razlog nastanka jaza između policije i građana, moramo reći da policija,


20


u demokratskoj državi, čini dio društva i ima zadatak pružiti uslugu države u domeni sigurnosti. Rad-ni mentalitet rada policije u zajednici najbolje se izražava prethodnom rečenicom.

Iako se pojam community policing na prostoru Balkana vremenski veže uz posljednje desetlje-će, modi� cirani i daleko skromniji oblici ovakvog načina rada postojali su i u razdoblju bivše SFRJ, naročito od druge polovine osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tadašnji sustav tzv. „općenarodne obrane i društvene samozaštite“, i uz činjenicu da je u sebi sadržavao brojna šablonizirana i reaktiv-na načela rada, u određenoj mjeri oslanjao je se i na suradnju sa stanovništvom, prvenstveno preko mjesnih zajednica kao temeljnih lokalnih tijela uprave. Nekadašnji sektorski policajci su u pojedinim segmentima djelovanja predstavljali svojevrstan pandan kontakt-policajcima koji danas postoje u broj-nim nacionalnim policijskim službama. Radeći na svom području dulje vremensko razdoblje, često balansirajući između osjećaja poštovanja i strahopoštovanja na koje su se oslanjali u svakodnevnom radu, postajali su integralni dio matične mikrosredine, stvarajući na taj način preduvjete za uspješnije rješavanje sigurnosnih problema. Za razliku od modela rada policije u zajednici u kome sigurnost gra-đana predstavlja središnji interes policijske službe, bivši model rada bio je usmjeren na zaštitu države i društvenog poretka. U skladu s tim, javnost je policiju percipirala kao organizaciju čija je primarna zadaća zaštita režima, a ne kao javnu službu čija je primarna zadaća zaštita građana, njihovih prava i sloboda, odnosno, policija nije percipirana kao servis građana (ili kao javni servis), kako ju se danas doživljava u zapadnoeuropskim i u drugim razvijenim zemljama.

Ratna i poratna dešavanja u zemljama sljednicama bivše Jugoslavije dovela su do znatne militarizacije i politizacije policije, te povezivanja njezinih pojedinih segmenata sa različitim kriminalnim grupama, što je za posljedicu imalo narušavanje ugleda policijske službe. Demokratizacijom društva započeto je suzbi-janje ovakvih pojava, ali je, i uz provedene reforme, temeljna uloga policije ostala zaštita države i ustavom utvrđenog društvenog poretka u svrhu zadovoljavanja potreba strukture vlasti. Nazočnost pripadnika IPTF-a, a potom EUPM-a, razmjena iskustava sa policijama razvijenih zemalja svijeta, suradnja sa broj-nim međunarodnim organizacijama, promjene u zemljama okruženja, članstvo u različitim udrugama, a posebno u Asocijaciji šefova policija Jugoistočne Europe (SEPCA), stvorili su preduvjete za prve inicijative vezane uz primjenu novog načina policijskog djelovanja baziranog na radu policije u zajednici.

Nakon početnih koraka u oblasti rada policije u zajednici, koje je 2002. godine inicirao IPTF, krajem 2004. godine EUPM je na prostoru BiH započeo sa implementacijom više projekata među kojima su bili i tzv. 5.5 i 5.4, odnosno „Rad policije u zajednici“ i „Jačanje sposobnosti lokalne policije u pogledu sigurnosti povratnika“. Prema ocjeni implementatora, ovi projekti su u potpunosti zaživjeli na čitavom prostoru BiH. Međutim, praktični rezultati na terenu su se u znatnoj mjeri razlikovali, jer je izostala sveobuhvatna obuka policijskog kadra. Također, implementaciji temeljnih načela rada policije u zajednici je uglavnom pristupa-no površno, što ukazuje na nepostojanje dubljeg planskog i strateškog djelovanja.

Od listopada 2003. do prosinca 2005. godine, u suradnji sa britanskim Odjelom za međunarodni razvoj (DFID), u dvije pilot-općine, Prijedor u Republici Srpskoj i Žepče u Federaciji BiH, otpočeo je pilot-projekt provedbe strategije rada policije u zajednici i sigurnosti zajednice, s ciljem poboljšanja sigurnosti i preven-tivnog djelovanja na kriminal, javni red i mir, sa naglaskom na smanjenje tenzija i povećanje povjerenja građana u policiju. Osim toga, jedan od bitnih ciljeva odnosio se i na korelaciju sa ostala tri projekta, koji su se unutar šireg programa provodili u BiH, a to su „Razvoj prihvatljivih i efektivnih strategija u sektoru pravde“, „Pravda u zajednici“ i „Pristup pravnoj pomoći i informacijama“, s ciljem poboljšane koordinacije između policije i drugih tijela u sektoru pravde.


21


Istodobno, na području Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH, prvenstveno na području Zeni-ce, uz podršku Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC/DEZA), realiziran je pilot-projekt „Rad poli-cije u zajednici“. Aktivnosti su bile usmjerene na obuku iz oblasti transakcijske analize (komunikologije), zatim na edukaciju i uvođenje policajaca za rad policije u zajednici, marketing sigurnosti, suradnju sa me-dijima, renoviranje i opremanje prijemnih prostorija, promotivnu kampanju i ankete. Nakon pilot-faze u Zenici tijekom 2006. godine, projekt je proširen na područje cijelog Zeničko-dobojskog kantona. Od 2007. godine ovaj projekt je, uz suradnju svake pojedine policijske agencije i uvažavajući lokalne prilike, proširen i na sve ostale kantone u Federaciji BiH, na područje Republike Srpske i Distrikta Brčko.

Polovinom 2006. godine imenovana je radna grupa za izradu nacrta „Strategije za rad policije u zajed-nici u BiH“, koja je u studenome iste godine uspješno okončala spomenutu aktivnost, a 27. srpnja 2007. go-dine Vijeće ministara BiH usvojilo je ovaj dokument. Nakon toga, u siječnju 2008. godine, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o imenovanju tima za implementaciju „Strategije za rad policije u zajednici u BiH“, koji je započeo sa njezinom implementacijom. Također, stvorena je uspješna infrastruktura u policijskim agencijama za provedbu planiranih poslova i zadataka, što je ubrzalo realizaciju brojnih strateških proje-kata, akcija i svih ostalih aktivnosti iz oblasti rada policije u zajednici.

1.6 Tradicionalni i suvremeni oblici policijskog djelovanja

U tradicionalnom modelu policija je djelovala skoro isključivo reaktivno odnosno djelovala je tek na-kon izbijanja incidentnih situacija (u smislu ovog teksta pod incidentima smatramo kaznena djela, prekršaja protiv javnog reda i mira kao i sve druge oblike protuzakonitog i asocijalnog ponašanja).

U skladu s tim kriteriji uspješnosti policijskog djelovanja prvenstveno su bili stopa rasvijetljenosti kaz-nenih djela i brzina intervencije prilikom izbijanja incidentnih situacija.

Međutim, pokazalo se da unatoč visokoj rasvijetljenosti kaznenih djela i unatoč u pravilu brzim inter-vencijama policije naklon izbijanja incidenata, u brojnim zemljama dolazilo je do eskalacije incidentnih situacija, zbog čega je rastao osjećaj nesigurnosti građana a samim time raslo je nepovjerenje u policiju kao i nepovjerenje u državu u najširem smislu.

Posljedično, to nepovjerenje u državne institucije dovodilo je do apatije građana i do slabog odziva na izbore odnosno pokazalo je se kao prijetnja i samom demokratskom uređenju zemlje u kojoj je došlo do takvih procesa.

Uočivši to, policije najrazvijenijih zemalja prije nekoliko desetljeća prihvatile su novu i donekle drukčiju � lozo� ju djelovanja odnosno prihvaćen je model „rada policije u zajednici“.


22


Više je postulata (temeljnih � lozofskih pretpostavki) ovog modela, a mi ćemo izdvojiti dva:

• policija i pravosuđe ne mogu riješiti problem sigurnosti neke zajednice bez aktivne uključenosti i drugih društvenih subjekata u rješavanje tih problema,

• nije dovoljno intervenirati nakon izbijanja incidenata, potrebno je rješavati probleme koji gener-iraju pojavu incidentnih situacija.

Naravno, prihvaćanjem ove � lozo� je rada policija se ne odriče represivnog djelovanja. Naprotiv, kada god je to potrebno policija će djelovati represivno, i to brzo i e� kasno, ali će njena � lozo� ja biti rješavanje latentnih problema prije nego se ti problemi manifestiraju (dobiju pojavni oblik).

Shematski, to izgleda ovako:

Razlike između tradicionalnog i modernog rada policije1. Decentralizacija donošenja odluka

TRADICIONALNI NAČIN RADA Sve odluke, kako strateške, tako i odluke na operativnoj razini, donose visokopozi-

cionirani rukovoditelji

MODERNI NAČIN RADADecentralizacija donošenja odluka na niže razine kako bi službenici koji se

nalaze na licu mjesta mogli brzo dono-siti odluke

2. Tko je odgovoran za prevenciju i borbu protiv kriminala

TRADICIONALNI NAČIN RADA Prevencija i borba protiv kriminala su

isključivo odgovornost policije

MODERNI NAČIN RADAOva odgovornost se dijeli sa drugim institucijama (državnim, privatnim,

NVO-ima, pojedinačnim građanima)3. Odnosi prema građanima

TRADICIONALNI NAČIN RADAKomunikacija i suradnja sa građanima su sporadične i ovise o sklonosti svakog poli-

cajca pojedinačno

MODERNI NAČIN RADAInstitucionalizacija partnerstva

4. Operativni aspekti

TRADICIONALNI NAČIN RADAPolicija reagira na kaznena djela i ima za

cilj hvatanje počinitelja

MODERNI NAČIN RADADodatno, policija istražuje uzroke i

uvjete koji su doveli do pojave krimi-nala

5. Tehnički aspekti

TRADICIONALNI NAČIN RADADobra nazočnost, brz odaziv na poziv i

kvalitetne istražne mjere i radnje

MODERNI NAČIN RADADodatno, upotreba metoda SARA i

„Marketing sigurnosti“ s ciljem pobolj-šanja „tradicionalnog“ načina rada

Tradicionalnim načinom rada policije željeli smo otkriti počinitelja kaznenog djela, te smo se fokusi-rali na postojeće negativne pojave, dok se radom policije u zajednici na taj tradicionalni rad dodaje potraga za prepoznavanjem uzroka i uvjeta koji su doveli do pojave kriminala, sve s ciljem njihovog otklanjanja, tj. sprječavanja pojave kriminala. Bolje je spriječiti nego liječiti.


23


1.7 Različiti aspekti policijskih zadataka

Policija obavlja nekoliko temeljnih zadataka:

1.8 Zadaci i metode rada policije u zajedniciPolicija svakodnevno surađuje sa građanima fokusirajući pozornost na sprječavanje kriminala i

drugih opasnosti, izgrađujući partnerstvo na ravnopravnim temeljima.

Sigurnost jednog društva zahtijeva angažiranje svih relevantnih čimbenika, a ne djelovanje i odgovor-nost samo jedne institucije - policije. Svaki pojedinačni partner treba dati svoj doprinos, uz zajednički rad na rješavanju problema.

Način na koji je policija radila i metode koje je koristila u prošlosti više nisu dovoljni da se odgovori izazovima i potrebama sadašnjosti i budućnosti. Ovo ne znači da je sve što je rađeno u prošlosti pogrešno i da se treba odbaciti. Naime, sve ono što je bilo dobro i korisno bit će ugrađeno u nove ciljeve i radne metode policije.

Podrazumijeva se da rad policije, njegovi ciljevi, metode i sredstva moraju biti potpuno utemeljeni na zakonu. Policajci u svom radu ne koriste samo vozila, nego idu i u pješačke ophodnje ili koriste bicikle kako bi se kretali kroz svoje sektore, sve s ciljem ostvarivanja i poboljšanja kontakta sa građanima.


24


1.9 Ciljevi rada policije u zajedniciGlavni cilj rada policije u zajednici jeste poboljšanje kvalitete života, a ne samo borba protiv kriminala.

Radi se o tome da se problemi rješavaju dugoročno. Upravo je to razlog zašto prevencija na lokalnoj razini treba biti više uključena u opseg usluga koje policija pruža.

Podrazumijeva se da trebamo nastaviti sa borbom protiv svih oblika kriminala, kao što smo to radili i do sada.

Da bismo smanjili kriminalne pojave potrebno je provoditi različite konkretne mjere i radnje i težiti poboljšanju sigurnosti i osjećaja sigurnosti. Statistike koje govore o kriminalitetu i nesrećama trebamo prihvatiti realno, te ih konstantno pratiti i „držati pod kontrolom“.

Rad policije u zajednici je odgovor na povećanje broja društveno devijantnih pojava, sitnog kriminala i povećanje osjećaja nesigurnosti. Dakle, rad policije u zajednici doprinosi osiguranju bolje kvalitete života ljudi.

Policija građane treba promatrati kao partnere, ali i građani, također, trebaju pružiti svoj puni dopri-nos u realizaciji ovog koncepta.

1.10 Čemu teži policija, a što građani očekuju?Ciljevi policije Očekivanja građana

Prodrijeti u sve aspekte sigurnosnog ugrožavanja s ciljem sprječavanja kriminala i drugih opasnosti i

na taj način ukloniti osjećaj nesigurnostiZnati što to policija radi

Poduzeti sve neophodne mjere i radnje kako bi se smanjio kriminal i otklonile opasnosti Vidjeti policiju kao partnere

Podučiti građane da pravilno procijene opasnost i prevladaju osjećaj straha

Policija bi trebala znati adekvatno odgovoriti na direktne potrebe građana

Smanjiti osjećaj straha građana, te podržavati pre-ventivno ponašanje i akcije Policija bi trebala biti nazočna u smislu preventive

Eliminirati čimbenike koji pogoduju razvoju krimi-naliteta i drugih opasnosti

Policija bi trebala shvatiti da se sigurnost ne očituje isključivo kroz statistike o kriminalu

Razvijati i jačati osjećaj odgovornosti među građa-nima, čak i onda kada su u pitanju osobna i imo-

vinska sigurnost drugih ljudiVjerovati policiji

Promovirati suradnju između građana i policije. Ohrabrivati građane da obavještavaju policiju na jedan odgovoran način, u slučaju kada se desi ka-

zneno djelo ili neka druga opasnost

Policija bi trebala doprinijeti rješavanju problema građana koji se tiču sigurnosti


25

1.11 Razvoj temelja rada policije u zajedniciRad policije u zajednici je � lozo� ja, mentalitet rada policijskih službenika. Tiče se cijele organizacije

policije, baš svakog policijskog službenika, u svim oblastima rada policije.

Temeljni postulati za uspostavu rada policije u zajednici:1. Nazočnost, kontakt i komunikacija - pješačke ophodnje omogućuju policijskim službenicima

da bolje upoznaju stanovništvo i teritorij, čime će i učvrstiti veze koje imaju sa njima.2. Policija nastoji iznaći održiva rješenja za probleme, i to čim se oni pojave, uz podršku građana

i partnerskih službi.3. U urbanim zonama policijski službenici trebaju imati još čvršću vezu sa građanima koji žive

i/ili rade u njima. Zona odgovornosti je određena položajem policijske postaje. Dakle, ljudi odgovorni za održavanje ovih veza imaju potrebne resurse da predlože rješenja koja su prila-gođena danom problemu.

4. Transparentnost (otvorenost). Policija postavlja ciljeve i donosi mjere sukladno zakonu i saop-ćava ih građanima preko javnih medija.

Bez obzira na način na koji je rad policije u zajednici organiziran, veoma je bitno da svaki policijski službenik spozna da partnerstvo u rješavanju problema njeguje povjerenje koje zajednica ima u policiju kao savjesnog partnera u pružanju sigurnosti.

S druge strane, otkrivajući probleme u njihovom nastajanju, možemo uštedjeti vrijeme i resurse koje bi policija potrošila na njihovo rješavanje.

Rad policije u zajednici, sa svim svojim elementima, zahtijeva mnogo od policajaca, ali istodobno do-pušta više kreativnosti i samostalnosti u radu.

Primjer:U jednom urbanom naselju na obližnjem parkingu učestale su provalne krađe iz putničkih auto-mobila u noćnim satima, iz kojih su kriminalci, nakon razbijanja bočnih stakala ili vjetrobrana, najčešće krali cd-player i radio-uređaje. Nakon nekoliko prijava građana ovaj problem je predočen na sastanku lokalnog foruma za sigurnost. Predstavnici policije, općinske uprave, foruma i stanov-nika tog dijela grada zajedno su obišli navedenu lokaciju i zaklju-


26


čili da je temeljni uzrok najvećeg broja krađa slabo osvijetljen parking, pošto su krađe uglavnom poči-njene u noćnim satima. Problem je riješen uz pomoć nadležne službe lokalne općinske uprave, koja je izdvojila sredstva za obnovu pokvarene rasvjete, pa su djelatnici Elektrodistribucije za nekoliko dana otklonili kvar. Pod jakim svjetlom ulične rasvjete provalnici se nisu usudili nastaviti sa krađama tako da se one nisu više ponavljale. Dakle, problem je riješen na obostrano zadovoljstvo građana i članova lokalnog foruma za sigurnost, ali i pripadnika policije koji više nisu morali svake noći osiguravati „problematični“ parking.


27

POGLAVLJE 2Elementi rada

policije u zajednici


28


Ciljevi ovog poglavlja: Shvatiti otkud potreba za partnerstvom između policije i zajednice

Predstaviti pregled različitih metoda za rješavanje problema

Analizirati posljedice načina na koji je policija djelovala u prošlosti

Shvatiti sigurnosne politike na lokalnoj razini

Prepoznati prednosti policije koja su bliske građanima

Shvatiti ciljeve rada policije u zajednici

Upoznati tri načina djelovanja kojim rad policije u zajednici može postići zacrtane ciljeve


29

Elementi rada policije u zajednici

2.1 Oblasti

2.1.1. Partnerstvo između policije i zajednice

Rad policije utemeljen na birokratskom modelu kojeg odlikuju isključivo hijerarhijsko uređenje i au-toritativan način rada suprotan je bliskom odnosu sa zajednicom. S druge strane, rad policije koji je ute-meljen na decentralizaciji i demokratizaciji omogućuje različite, veoma često inovativne oblike suradnje između policije i građana, što rezultira e� kasnijim rješavanjem problema zajednice na određenom po-dručju/rajonu. Policija koja se u svom radu oslanja na ovu vrstu bliske suradnje sa građanima može prila-goditi i unaprijediti svoj način rada njihovim potrebama tako što će:

- poduzeti sve što je u njezinoj moći da ostvari partnersku vezu sa građanima,- raditi na poboljšanju komunikacije sa građanima i izgradnji partnerskih odnosa.

Prema tome, pomoću tečaja iz oblasti „transakcijske analize“ poboljšavaju se sposobnosti policijskih službenika da komuniciraju sa partnerima (vidjeti 2.1.1.1).

Težnja za ostvarivanjem partnerstva treba biti vidljiva, kako na strateškoj (policijsko rukovodstvo i rukovoditelji drugih institucija i službi), tako i na operativnoj i taktičkoj razini. Policijski službenici i nji-hovi partneri koji su zaduženi za rješavanje problema na terenu trebali bi imati podršku svojih nadređenih za provedbu zajedničkih projekata. Prema tome, ukoliko svi različiti akteri društvenog života prepoznaju važnost ovakvog pristupa, utoliko će svakodnevni rad na terenu bili lakši.

Za policiju ovo partnerstvo znači da su građani koji žive na nekom području, zajedno sa općinskom administracijom, državnom upravom, vlasnicima poslovnih objekata, vjerskim organizacijama, školama, zdravstvenim ustanovama i raznim udrugama, uključeni u proces prevencije kriminala.

12

3

45

6

7

8

U ovakvom modelu partnerstva policija ima ulo-gu aktera u procesu rješavanja lokalnih problema, a ne ulogu profesionalnog tijela koje ima monopol na rješavanju problema. Prema tome, policija ne smatra da je ona jedina koja ima ovlasti raditi na rješavanju problema. Naprotiv, ona je samo jedan od partnera u tom procesu u kojem svi partneri moraju preuzeti svoju ulogu u oblastima svog rada. Samo uzajamna suradnja u različitim domenama rada može pomoći da se pronađu održiva i dugo-trajna rješenja.

1. Policijska i pravna nadležnost; 2. Administracija; 3. Škole; 4. Udruge; 5. Poslovni objekti; 6. Vjerske organizacije; 7. Političari; 8. Bolnice


30


Određene savjetodavne usluge svih aktera, uključujući i policijske službenike, mogu se organizi-rati kroz sastanke sa građanima. U tom slučaju, policija preuzima ulogu „pružatelja usluga“, ili „servi-sa građana“, tako što djeluje kao posrednik između građana i drugih organizacija.

2.1.1.1 Transakcijska analiza

Pristupanje ljudima i komunikacija s njima

Transakcijska analiza (TA) pomaže ostvarivanje bolje komunikacije sa ljudima, što naročito dolazi do izražaja prilikom rješavanja kritičnih situacija. Ona pokazuje nekoliko načina na koje se problemi mogu riješiti, jer, kao što reče Paul Watzlawick: „Tko god pri ruci ima samo čekić, teži da sve probleme promatra kao da su čavli“.

Transakcijsku analizu je osmislio američki psihijatar dr. Eric Berne (1910-1970), kao teoriju ljudske ličnosti i međuljudske komunikacije. Ona predstavlja savjetodavnu, pedagošku metodu koja se koristi pri obrazovanju odraslih s ciljem poboljšanja rada velikih organizacija. Transakcijska analiza se uspješno ko-risti u cijelom svijetu.

Transakcijska analiza je teorija ljudske ličnosti i jedna od oblasti psihoanalize. Njezin cilj je razvijati osobne i socijalne sposobnosti.

Transakcijska analiza polazi od tri temeljne ideje:

• ljudsko biće je u biti dobro (tj. OK);• svi ljudi imaju sposobnost misliti;• čovjek utječe na svoju sudbinu, prema

tome, može utjecati na ishod događaja.

Cilj TA je navesti ljude da napuste negativne ili ograničavajuće gledanje na svijet. Samostalno, ili u kombinaciji sa drugim metodama, TA pred-stavlja efektivno sredstvo za rješavanje problema u profesionalnom i privatnom životu. Ona uglavnom pomaže smirivanju kon� ikata tako što apelira na zdrav razum.

Kon� ikti

Iako na njih gledamo kao na nešto neugodno i uglavnom ih nastojimo izbjeći, kon� ikti su dio našeg svakodnevnog života. Konstruktivan način rješavanja kon� ikata i iznalaženje racionalnih alternativa za djelovanje može sačuvati mnogo energije u profesionalnom i privatnom životu policijskog službenika.


31


Model „JA stanja“ nečijeg ega

Transakcijska analiza polazi od ideje da svako ljudsko biće reagira iz jednog od tri „JA stanja“ svog ega, koja se razvijaju od samog rođenja. Na temelju strukturnog modela možemo analizirati vlastito, odnosno tuđe ponašanje i odrediti iz kojeg „JA stanja“ reagiramo mi ili naš sugovornik. Prilikom komuniciranja, osoba koja je prošla obuku iz TA može odrediti:

• Kada se sugovornik osjeća i djeluje oponašajući neku autoritativnu osobu iz svoje okoline (kao što je roditelj), tada kažemo da ta osoba govori iz „Roditeljskog JA stanja“ - RJ.

• Kada sugovornik osjeća, misli i djeluje na način na koji se on/ona odlučio pri potpunoj svijesti i na temelju analize date situacije, tada kažemo da ta osoba govori iz „Odraslog JA stanja“ - OJ. Ovo je jedino „JA-stanje“ u kojem se razmišlja.

• Kada sugovornik osjeća i djeluje na temelju obrazaca ponašanja naučenih u djetinjstvu, tada kažemo da ta osoba govori iz „Dječjeg JA stanja“ - DJ.

U odnosu na danu situaciju u komuniciranju osoba primjenjuje ono „JA stanje“ koje je adekvatno u tom trenutku..

Ciljevi transakcijske analize

Cilj TA je prihvaćanje samog sebe kao ličnosti (ja sam OK ovakav kakav sam, čak i sa mojim nedosta-cima) i pokretanje promjene nabolje u svakodnevnom ponašanju. Jasno sagledavanje vlastitih vrijednosti i osjećanja pomoći će policajcima da sebi stvore prostor za manevriranje prilikom interakcije sa drugim ljudima (ti si OK takav kakav si, sa svim svojim nedostacima). Na taj način će povećati svoje profesionalne sposobnosti.

Sposobnost da budu aktivni ili reagiraju na pravi način, čak i u teškim situacijama, može biti od stvar-ne pomoći kada se u osobnom i profesionalnom životu sretnemo sa kritički nastrojenim, nervoznim ili razočaranim ljudima koji traže pomoć.

2.1.2 Rješavanje problema u partnerstvu sa drugima

Policija mora, sama ili u partnerstvu sa drugima (koncept „Marketing sigurnosti“) ili sredstvima koji ne podrazumijevaju policijsku intervenciju, brzo identi� cirati, analizirati i riješiti probleme. Prepoznava-nje i rješavanje problema su srž rada policije u zajednici. Rješavanje problema je mnogo više od samog dje-lovanja koje smanjuje ili sprječava kriminalitet. Ono predstavlja dodatni korak kojim se istražuju razlozi pojave kriminaliteta i drugih socijalnih problema.

Ciljevi koji se postižu rješavanjem problema:

• dugoročno rješavanje problema;• smanjenje učestalosti pojave negativnih događaja;• davanje savjeta o ponašanju potencijalnim žrtvama;• eliminiranje čimbenika koji uzrokuju pojavu kriminaliteta.


32


2.1.2.1 „Marketing sigurnosti“2 - model analize i djelovanja utemeljen na osjećaju sigurnosti građana

Otkrivanje problema – Policija otkriva čega se to stanovništvo plaši (ankete, upit-nici, RPZ policajci koji imaju zadatak uspostaviti blisku vezu sa stanovništvom).

De� niranje problema – Imajući na umu strahove i zabrinutost stanovništva, poli-cija će prepoznati problem i de� nirati ga.

Identi� kacija problema koji treba riješiti – Grupa policajaca će usporediti zabrinutost stanovništva sa objektivnim podacima koji postoje u policijskoj postaji (sta-tistika kriminaliteta, podnesene prijave itd.) i donijeti zaklju-čak o tome je li zabrinutost objektivne ili subjektivne prirode.

Partnersko rješavanje problema – Ukoliko policija uvidi da ne može sama riješiti i prepo-znati problem koji uzrokuje osjećaj nesigurnosti, radit će u suradnji sa partnerima izvan policije.

Zajedničke mjere na rješavanju problema – Policija i partneri će dogovoriti koncept i mjere koji bi tre-bali dugoročno riješiti problem. Zajedno će djelovati i rea-girati, svatko u svojoj domeni djelovanja.

Analiza rezultata – Nakon zajedničkog rada, svatko u svojoj domeni, svi par-tneri koji su sudjelovali u projektu analizirat će postignute rezultate. Dogovorit će korektivne mjere ukoliko željeni rezultati nisu u potpunosti postignuti.

a

b

c

d

e

f

1. Policija otkriva čega se stanovništvo plaši (ankete, upit-nici, RPZ policajci).

2. Problem: narušavanje javnog reda i mira i vandalizam subotom navečer u jednom dijelu grada. Slanje ophodnji ne rješava problem.

3. Grupa policajaca analizira problem - diskoteka se zatva-ra u 01.00 sat, a zadnji autobus polazi u 02.00 sata.

4. Policija ne može riješiti problem sama. Utemeljuje se radna grupa u kojoj su policajci, predstavnici gradskog prijevoza i predstavnici diskoteke.

5. Rješenje: Koordinacija. Vrijeme zatvaranje diskoteke se usklađuje sa voznim redom gradskog prijevoza.

6. Rezultat: problem je riješen.

2 ° „Marketing sigurnosti“ je proizvod TC-Teamconsult, Ženeva, 1990. Objašnjenja u tačkama 2.1.2.1 i 5.1 su inspirirana ovim konceptom.


33


2.1.2.2 SARA - model analize i djelovanja

S ciljem boljeg razumijevanja i rješavanja uočenih negativnih događaja, policija koristi tzv. SARA mo-del za rješenje problema koji su manje kompleksni i provodi ih kroz niz od četiri faze. SARA model: Skeniranje - Analiza - Odgovor - Procjena Scanning – Analysis – Response - Assessment

Faze djelovanja se moraju pozorno pratiti. Konačnu procjenu svih aktivnosti će dati rukovoditelj u zadnjem koraku.

Skeniranje (situacija koja predstavlja problem) - identi� kacija i de� nicija problema (detaljan opis) na temelju uočenih činjenica.

Analiza (faza analize problema) - dublje shvaćanje problema, prepoznavanje uzroka i ključnih čimbenika problema.

Odgovor (faza reagiranja na probleme) - izbor mjera i radnji s ciljem prevencije i smanjenja problema (točan opis mjera i željeni efekti), te njihova provedba.

Procjena rezultata - uspostava kriterija i identi� kacija podataka s ciljem procjene postignutih efekata.

Ovaj model predstavlja reakciju na uočene događaje i objektivne elemente koje je policija sama otkrila i ne podrazumijeva subjektivne elemente koje su predočili građani.

2.1.3 Preventivna politika sigurnosti utemeljena na lokalnom okruženju

2.1.3.1 Općenito

Rad policije u zajednici teži da bude proaktivan i preventivan. Ovaj pristup je dio jedne povezane strukture rada policije: prevencija - uvjeravanje - represija (ova tri elementa se nalaze u istoj ravni). Analiza situacije će dovesti do mjera i radnji koje mogu biti preventivne, uvjeravajuće ili represivne.

Rad policije u zajednici bi u idealnim uvjetima trebao biti usmjeren samo na preventivni rad. On bi se trebao koordinirati i upotrebljavati u većini slučajeva. On se temelji na poznavanju situacije i osjećaju pripadnosti danom sektoru/rajonu.

Uloga policije i pravosudnih tijela u provedbi kaznenih mjera je često precijenjena, baš kao što je i mogućnost poduzimanja preventivnih mjera s ciljem sprječavanja društveno štetnih pojava često podcije-njena. Uz ovo, često je slučaj da se mogućnosti prevencije u smislu angažiranja građana ne koriste dovoljno prilikom poduzimanja preventivnih mjera.

Prevencija kriminala i drugih opasnosti se u biti temelji na uključivanju građana koji žive u tom sek-toru/rajonu. Da bi se neki problem riješio, važno je koordinirati upotrebu resursa i sredstava koji stoje na raspolaganju u lokalnoj zajednici nekog grada, rajona ili sela.


34


2.1.3.2 Primjeri preventivnih mjera

Osim drugih oblika djelovanja, policija i prevencijom doprinosi borbi protiv kriminala. Pod prevenci-jom se podrazumijeva neophodnost predviđanja kriminalnih pojava putem informiranja stanovništva o ponašanju koje treba biti prihvaćeno s ciljem izbjegavanja postajanja žrtve ili prekršitelja.

Primjer 1:Prevencija putem kampanja

Ova vrsta prevencije se odnosi na cjelokupno stanovništvo. Cilj je informiranje stanovništva u cjelini o određenim činjenicama koje utječu na sve građane. Ove kampanje su usmjerene na drogu, ponašanje u vožnji, provale, sigurnost blizu škola itd. Ukratko, ove kampanje imaju sve društvene komponente kao ciljanu publiku.

U Europi su prometni prekršaji predmet velikog broja kampanja, bilo da se odnose na vožnju pod utjecajem alkohola ili na pona-šanje u vezi sa pješacima. Svrha ovih preventivnih kampanja jeste educirati sudionike u prometu o rizicima kojima se izlažu i kojima izlažu druge sudionike u prometu ukoliko krše prometne propi-se. Ove kampanje su praćene kontrolnim mjerama koje se moraju smatrati preventivnim sredstvima, čak iako postaju represivne.


35


Primjer 2: Prevencija na razini škola Ova metoda prevencije se sastoji od progra-ma obuke na razinama svih obrazovnih je-dinica.

Programi, ovisno o starosti učenika, imaju za cilj učiniti učenike osjećajnijim prema ponašanju u prometu ili kada su sučeljeni sa problemima sa drogom, maloljetničkom delinkvencijom ili bilo kakvim oblikom na-silja.

Primjer 3:Ciljane kampanje

a) Nasilje u obitelji U kontekstu � lozo� je rada policije u zajed-nici, policajac u zajednici ima naglasak na prevenciji. Ova vrsta prevencije se odnosi na ciljnu grupu na lokalnoj razini.S jedne strane, kampanje sa preciznim ciljem prilagođene su određenoj destabilizirajućoj pojavi koja se manifestira u sektoru/područ-ju i subjektivne su prirode.Cilj ovih kampanja jeste staviti građanima na raspolaganje neke korisne instrumente i savjete kako bi se izbjegao kriminal koji ih plaši.S druge strane, kampanje sa preciznim ciljem se odnose na stanovnike sektora/područja, u situaciji kada se spomenuta delinkvencija ne manifestira aktivno. U ovom slučaju, osobe koje su pogođene su identi� cirane i upozo-rene o rizicima kojima su izložene ukoliko počine ta djela.


36


b) Nasilje navijačkih skupina:

Zbog sve učestalijih nereda na nogometnim utakmicama, a koje su u pravilu izazivale organizirane navijačke grupe, RPZ policajci su proveli preventivnu kampanju usmjerenu prvenstveno ka navedenoj ci-ljanoj grupi. Tom prilikom, prije početka odigravanja nogometne utakmice koja je ocijenjena kao utakmi-ca „visokog rizika“, RPZ policajci su sa predstavnicima dviju navijačkih grupa dijelili letke sa sadržajem Zakona o sigurnosti održavanja športskih natjecanja, koji je nedavno donesen. Navedena utakmica je na-posljetku protekla bez ijednog incidenta.

2.1.4 Otvorenost

Građani samo djelomično poznaju ulogu i rad policije - a ponekad ne poznaju uopće. To je razlog zbog kojeg građani ponekad misle da je policija odgovorna i za stvari koje nisu u njezinoj nadležnosti. Ta činje-nica za posljedicu može imati nepotreban pritisak na pripadnike policije.

Dalje, često se pogrešno misli da je policijski rad tajan i skriven. Ustvari, samo jedan mali dio poli-cijskog posla treba biti pod oznakom „povjerljivo“. S ciljem veće efektivnosti, većina aktivnosti policajaca treba biti dostupna drugim kolegama, a većina informacija treba biti dostupna i javnosti (npr., građani bi trebali imati povratnu informaciju o poduzetim mjerama povodom njihovih prijava).

Što više građani znaju o policiji, to će se više identi� cirati sa njezinom ulogom i imat će više povjerenja u policiju kao instituciju.

Policija bi građanima trebala pružati što iscrpnije informacije, i to što je moguće češće, te bi im trebala omogućiti da sami dođu do informacija koje ih interesiraju (npr., dani otvorenih vrata, sastanci sa građa-nima, forumi za sigurnost, javne manifestacije, informativne brošure, internet itd.).

Mjere iz oblasti odnosa s javnošću (PR mjere), kao što su audio i videooglasi, nazočnost u masovnim medijima, plakati, brošure, te tematske kampanje, mogu prenijeti važnu poruku i pridonijeti otvorenosti policije.

Najvažnije osobine komunikacije sa javnošću trebaju biti otvorenost i iskrenost. Jasno je da treba težiti izbjegavanju grešaka prilikom rada policije, ali, kada se one, nažalost, dese, ne smiju se skrivati. Povjerenje možemo stvoriti samo onda kada se trudimo da radimo što kvalitetnije i kada priznamo vlastite greške.

Otvorenost znači:

• saopćavanje naših namjera;• stalno i aktivno informiranje građana i davanje mogućnosti građanima da budu informirani;• pružanje istinitih, tačnih i sveobuhvatnih informacija;• predočavanje kompletne slike građanima o tome kakav je rad policije.


37


2.2 Načela djelovanja

2.2.1 Načini djelovanja radi postizanja ciljeva RPZ-a

Ciljevi rada policije u zajednici mogu se postići na tri načina djelovanja koji nadopunjuju jedan drugog.

Prvi način: Predviđanje kriminaliteta radi njegovog sprečavanja

Predviđanje pojave kriminaliteta znači da moramo obraćati pozornost na uzne-mirujuće pojave u nekom sektoru/rajonu. Kako bismo ovo postigli, mi u policiji imamo nekoliko metoda koje nam omogućuju da budemo korak ispred ovih po-java. Prva metoda koju koristimo je pozorno praćenje prijava koje u nekom sekto-ru podnose građani i stalna veza sa njima. Ova metoda nam pomaže da budemo konstantno informirani o sigurnosnim problemima koje građani u našem sektoru imaju. Trebali bismo obratiti pozornost, ne samo na objektivne elemente (podnesene prijave) nego i na subjektive - stupanj osjećaja sigurnosti građana.

Drugi način: Naglašena nazočnost policije u sektoru

Policajci čiji je ovo zadatak moraju odlično poznavati svoje područje i stanov-nike u njemu. Samo načelo rada policije u zajednici zahtijeva od policije značajan stupanj decentralizacije i delegiranja zadataka. Policija koja se vodi potrebama gra-đana ne može djelovati sama: ona mora odabrati decentraliziran način rada kako bi osigurala brzu i � eksibilnu reakciju. Policija bi trebala biti bliska građanima i znati sve društvene grupe. Neosporna je činjenica da policija želi znati mišljenje građana u vezi sa sigurnošću i osigurati svoju nazočnost u nekom sektoru/rajonu. Policajci ko-jima je povjeren ovaj zadatak moraju posjedovati komunikacijske vještine i određene

društvene sposobnosti.

Treći način: Djelovanje sukladno očekivanjima i potrebama građana: preventivno ili represivno.

Ukoliko policija zna očekivanja građana u oblasti sigurnosti, to će joj pomoći da djeluje na odgovarajući način. Međutim, ako se RPZ koristi samo djelomično ili privremeno, nećemo postići željene rezultate. Kako bi postigla te rezultate, policija bi trebala biti aktivna i odgovarati na potrebe korištenjem različitih načina djelovanja.


38


2.2.2 Bitna načela rada policije u zajednici

1. Sektorski način rada

Ovo načelo djelovanja rada policije u zajednici podrazumijeva nepo-srednu � zičku nazočnost i stalni rad na jednom području. To će pomoći policajcima da se približe građanima i saznaju njihove potrebe. Područ-je koje pokriva RPZ policajac ne mora se nužno poklapati sa postojećom sektorskom podjelom područja policijske postaje. Ovo načelo djelovanja je temelj za stvaranje povjerenja kod građana. Oni na ovaj način mogu biti dodatno informirani o ulozi policije u društvu kao i o njezinim zadacima.

2. Proaktivan pristup građanima

Ovo načelo podrazumijeva stalni kontakt sa građanima.

Ovo je razlog zbog kojeg RPZ policajci moraju biti nazočni, aktivni i uočljivi na terenu. Ipak, osim ovih policajaca, koji nastoje uspostaviti i održavati bliske veze sa građanima, i svi drugi policajci trebaju djelovati u duhu rada policije u zajednici.

Osim navedenog, RPZ ne znači stvaranje bliske suradnje samo sa vanjskim partnerima, nego i sa su-radnicima unutar policije. Ovo je jedan sveobuhvatan koncept koji podrazumijeva komunikaciju i infor-miranje.


39


3. Poznavanje osoba, teritorija i vlastitih mogućnosti

Ovo načelo se odnosi na to da bi policajci koji rade u zajednici trebali poznavati, kako građane, tako i svoje kolege.

Veoma je bitno da RPZ policajci odlično poznaju organizaciju i način rada svoje policijske postaje kao i speci� čne zadatke i ovlasti svojih kolega. Trebaju se stalno konzultirati sa kolegama i biti u stanju osloniti se na njihovu pomoć prilikom rješavanja različitih problema na koja nailaze.

Uz navedeno, RPZ policajci moraju poznavati sektor/rajon u kojem rade, kao i građane koji tu žive i rade.

Nazočnost i kontakt sa građanima

Informiranje, prevencija, razgovor

Represija

Ispitivanje mišljenja

Potraga za rješenjima (unutarnji i vanjski partneri)

Rad sa strankama

4. Povećanje svijesti policijskih službenika na svim razinama


40


Ovo načelo zahtijeva povećanje svijesti svih policajaca na svim razinama, u smislu određivanja radnih zadataka i samostalnosti u njihovom radu. Povećanje svijesti zahtijeva specijalističku obuku. Rad policije u zajednici treba biti sadržaj nastavnih planova i programa na svim razinama. Radni zadaci svih policajaca bi trebali biti de� nirani opisom radnih zadataka i trebali bi biti poznati svim kolegama.

5. E� kasnost, brzina i kvalitetan rad

Primjenom ovog načela policija će pružiti kvalitetan rad i biti u mogućnosti brzo reagirati na svakodnevne potrebe. Bitno je da se uloga policije u društvu predstavi pravilno i da građani shvate i znaju koji i kakav društveni zadatak ima policija. Svaki policijski službenik treba biti u stanju shvatiti važnost ovog koncepta i doprinijeti njegovoj realizaciji i daljnjem razvijanju.

Tko sudjeluje u radu policije u zajednici?

SVI MI!


41


2.3 Rezultati

2.3.1 Kvalitativni kriteriji za procjenu prevencije kriminala i ostalih aspekata sigurnosti

Rad policije u zajednici podrazumijeva stalnu prevenciju, te kvantitativnu i kvalitativnu procjenu te prevencije.

Kvantitativna procjena prevencije podrazumijeva statističke pokazatelje kriminaliteta.

Kvalitativna procjena prevencije je mnogo značajnija jer se, uz objektivni, odnosi i na subjektivni osje-ćaj sigurnosti. Njezina važnost se ogleda u tome što na temelju nje lakše planiramo rad i aktivnosti na terenu.

Naprimjer, smanjenje kriminaliteta i narušavanja javnog reda i mira znači:

• Smanjenje stepena kriminaliteta (prema statistici)• Smanjenje stupnja kriminaliteta (prema statistici)• Smanjenje broja prijava i izgreda na javnim mjestima• Smanjenje slučajeva nasilja u školama i na putu do škola• Postizanje pozitivnih rezultata u odnosu na obavještavanje građana o radu policije• Prikupljanje operativno interesantnih informacija prilikom kontakta sa građanima• Smanjenje osjećaja nesigurnosti (subjektivna kategorija) u područjima gdje taj osjećaj postoji• Osvjetljavanje mračnih ulica i dijelova grada• Vidljivu i stalnu nazočnost policije

Pozitivan imidž policije u sektoru/rajonu znači:

• Građani se osjećaju sigurno i preuzimaju odgovornost za ono šta se dešava u njihovom okruženju• Traženje savjeta od policije, kao npr.: „Kako da se ponašam u kritičnim situacijama?“


42


2.3.2 Očekivani rezultati preventivnih mjera

Sudjelovanje građana u preventivnim aktivnostima

• Organizacija sastanaka i manifestacija u gradovima s ciljem da se premosti jaz između različitih grupa i kultura

• Građani predlažu rješenja problema iz oblasti kriminaliteta, javnog reda i mira i prometa u sekto-ru/rajonu

• Građani pokazuju povećanu građansku hrabrost u slučajevima nasilnih događaja. Građanska hrabrost znači i da će svjedočiti policiji o tome što se desilo.

Ciljana suradnja (stvaranje konstruktivnih efekata)

Potrebno je promijeniti način na koji se nosimo sa problemima i usvojiti kreativan način razmišljanja kako bi se postigla veća � eksibilnost (a ne samo reći: „Pa ovako smo radili oduvijek“).

• Uspostava kompetentnih upravnih odbora• Institucionalizacija vidova suradnje (partnerstava)• Stvaranje veza koje će iskoristiti resurse iz sektora/rajona• Utemeljenje foruma za sigurnost na kojima će se raspravljati o problemima lokalne zajednice• Razmjena resursa pogodnih za djelotvorne preventivne mjere• Zajednički tečajevi u vezi sa RPZ-om za policajce i ostale partnere• Redovito obavještavanje o obavljenom poslu u vezi sa uspostavljenim kvalitativnim kriterijima

Prevencija postaje sve važniji zadatak policije zbog toga što se shvaća kao građanska obveza. To znači da prevencija može računati na dugotrajno � nanciranje iz proračuna. Imajući na umu da se policijska pre-vencija ne ocjenjuje izvana, njezini rezultati neće biti lako vidljivi. Policijska prevencija, i kada je kvalitetno napravljena i e� kasna, mora biti nadopunjena partnerstvom sa građanima i drugim preventivnim tijelima.

Svaka danas propuštena prilika da se borimo protiv uzroka kriminaliteta će rezultirati povećanjem kriminaliteta sutra i, prema tome, povećat će potrebu za dodatnim resursima u vezi sa borbom protiv kriminala.


43

POGLAVLJE 3Policajci koji

rade u zajednici


44


Cilj ovog poglavlja: Znati kvalitete koje se traže od policijskog službenika koji ima zadatak promovirati

rad policije u zajednici


45

Policajci koji rade u zajednici

3.1 Kvaliteti potrebni za rad policije u zajedniciRad policije u zajednici ima dvojak cilj; s jedne strane, on teži predviđanju problema i prevenciji, što

nikako ne znači da se represivne ovlasti policije ne mogu i ne trebaju koristiti, a, s druge strane, RPZ mora u svakom trenutku biti na raspolaganju građanima, nastojeći ispuniti njihova očekivanja. Da bi se ovaj cilj ispunio, policajci, a pogotovo oni koji rade izravno na radu u zajednici, trebaju odlično poznavati teren na kojem rade i trebaju biti poznati među građanima koji tu borave. Naravno, jedan od temeljnih elemenata rada policije u zajednici je rad u pješačkoj ophodnji na dodijeljenom terenu jer je to direktan način pove-zivanja policije sa zajednicom. Policajac u zajednici će na ovaj način stvoriti klimu povjerenja i poštovanja koje je utemeljeno na trajnoj vezi sa građanima.

Policajac koji radi u zajednici je polivalentan, prilagođava se svakoj situaciji i „smiruje“ napetost sva-kodnevnog života. On je taj koji je najodgovorniji za održavanje reda, blisko je upoznat sa brigama koje građani imaju, zna kako prići građanima, kako ih saslušati, smiriti, dobiti informaciju, intervenirati, riješiti problem, ponuditi savjet i dati informaciju. Prihvaćajući da obavlja ovu profesiju, policijski službenik mora stvoriti klimu povjerenja i poštovanja i mora biti pouzdan.

Policajac koji radi u zajednici predstavlja jamac sigurnosti i zakona u sektoru/rajonu i on svojim po-našanjem mora biti uzor dobrog građanina i građanskog duha. On etiku policijskog rada stavlja u službu građanima koji cijene njegova djela. Imperativ je da svaki policijski službenik raspolaže dobrim stručnim znanjem, ali kvalitete koje prvenstveno policajac u zajednici treba istaći su:

• Profesionalizam• Poštovanje• Samoinicijativnost• Srdačnost i komunikativnost

3.2 Crte ličnosti policajca u zajednici

• Ličnost koja zrači pozitivnom energijom• Stav koji pokazuje da on služi građanima• Znatiželjan, otvorenog duha, komunikativan• Oštrouman, analitičan, sistematičan, marljiv i odgovoran• Prijatne pojave, uzornog izgleda• Tolerantan prema frustracijama


46


Policajac koji radi u zajednici bi trebao kontaktirati sa svim građanima, bez obzira na njihov druš-tveni status, podrijetlo, kulturu i stil života. Također bi trebao surađivati sa drugim društvenim subjektima, uglavnom iz socijalnog i obrazovnog miljea, što zahtijeva dobro poznavanje poslovnih ljudi. Ovaj policajac bi se trebao osjećati lagodno i samouvjereno prilikom ovih kontakata, demonstrira-jući otvorenost svog duha i dar opažanja. Ukoliko ne posjeduje ove kvalitete, postoji opasnost da ga oni sa kojima se sreće odbiju i da ne ispuni zadatak koji mu je povjeren.Policajcu u zajednici će postavljati različita pitanja i često ona neće biti iz domene njegovog rada, ali i tada se on mora voditi idejom da treba biti na usluzi građanima. Potrudit će se pronaći pravi odgovor, surađujući sa drugim partnerima i službama.Prijatna pojava, urednost, ljubaznost i kultura u ophođenju su prijeko potrebni prilikom bilo kakve komunikacije. Prvi znak uvažavanja drugog jeste vaš vlastiti izgled.

Navedene osobine potrebne za rad policajca u zajednici moraju biti standard i kod svih ostalih policajaca.


47


3.3 Socijalne i osobne sposobnosti• Sposobnost uvažavanja drugih• Suosjećanje (empatija)• Sposobnost uvjeravanja• Sposobnost da služi kao pozitivan primjer• Iskrenost, komunikacijske vještine, kultura u ophođenju• Sposobnost za suradnju, te za traženje i postizanje konsenzusa• Sposobnost da pristupa kon� iktima na konstruktivan način• Sposobnost za promjene, da zna pokrenuti stvari• Prepoznati i koristiti potencijale partnera • Timski rad, partnerstvo• Sposobnost da rukovodi projektima/on je vođa i treba iskazati inicijativu• Fleksibilnost, realnost i prosuđivanje

Primjer: Partnerstvo sa službama izvan policije

Nakon jednog nemilog događaja - izbijanja požara u stambenoj jedinici na 20. katu, te uz maksimalan angažman vatrogasne jedinice i pripadnika policije prilikom gašenja požara, gdje su korišteni svi ljudski i tehnički kapaciteti, ipak je nastala totalna materijalna šteta, srećom bez ljudskih žrtava.

Službenici policije i susjedi koji su prvi došli na lice mjesta su nakon evakuiranja stanara pokušali isko-ristiti postojeće aparate za primarnu protupožarnu zaštitu, u čemu nisu uspjeli zbog njihove neispravnosti. Nakon dolaska vatrogasne brigade, vatrogasci su pokušali iskoristiti instalirane hidrante koji, također, nisu funkcionirali, te se zbog toga gašenju požara pristupilo na mnogo teži i sporiji način. Požar je za propušte-no vrijeme prijetio proširenju na druge stambene jedinice, a sam produkt požara (dim i plinovi) direktno je ugrožavao živote i imovinu građana, te u mnogome otežao evakuaciju stanara.

Inicirani nemilim događajem, policajci u zajednici su izvršili nasumični uvid u stanje protupožarne zaštite u višekatnicama, čije je stanje bilo poražavajuće. Osim što sistem protupožarne zaštite nigdje nije bio u funkciji niti je bio ispravan, u većini hidrantnih ormarića pronađene su korištene šprice, žlice, � aše i drugi predmeti koji su upućivali na to da su spomenuta mjesta pogodna za okupljanje sumnjivih osoba - uživatelja narkotičkih sredstava.

Nakon samog prepoznavanja problema, kojim su izravno bili ugroženi životi i imovina građana, RPZ policajci su pokrenuli inicijativu kako bi se problem riješio. Pri tome su uključili službe koje mogu do-prinijeti rješavanju problema (profesionalna vatrogasna brigada, javno poduzeće zaduženo za održavanje zgrada, osiguravajuće društvo, stručna služba vijeća i načelnika, zastupnici mjesnih zajednica), te s njima dogovorili sastanak. Na spomenutom sastanku, na kojem su bili nazočni menadžmenti policije i navede-nih partnera, te predstavnici lokalnih medija, RPZ policajci su prezentirali problem potkrijepljen i fotodo-kumentacijom trenutnog stanja protupožarne zaštite kao i pozitivnih primjera koji se žele postići.


48


Nakon sastanka, dogovoreno je da će zastupnici kućnih vijeća o svemu navedenom upoznati stanare. Također, stručne službe za održavanje zgrada će uputiti tehničke službe na teren kako bi sačinili zapisnik i na-loge o saniranju sustava protupožarne zaštite. Osiguravajuća tvrtka će u dogovoru sa predstavnicima stanara odrediti način � nanciranja sanacije postojećih i postavljanja novih protupožarnih aparata i hidrantne mreže.

Rezultat:Mjesec dana nakon pokretanja ovih aktivnosti, službe koje su bile uključene u rješavanje problema odr-žale su konferenciju za tisak na koju su bili pozvani i RPZ policajci. Tom prilikom zastupnicima kućnih vijeća podijeljeno je 200 protupožarnih aparata, koje su donirala osiguravajuća društva s kojima su stanari prethodno sklopili ugovore o osiguravanju i održavanju stambenih jedinica-zgrada. Navedeni aparati su smješteni i čuvaju se na odgovarajućim mjestima, odnosno u hidrantnim ormarićima koji se sada zaključavaju. Time je, također, riješen i problem okupljanja sumnjivih osoba kojima je pogodovalo prethodno loše stanje. Na ovaj način, RPZ policajci su u suradnji sa drugim partnerima riješili problem, a navedene aktivnosti su lokalni mediji transparentno propratili, te su one naišle na pozitivne reakcije i potporu javnosti.

Primjer: Suradnja unutar policije

Prijateljskim druženjem i razgovorom sa učenicima osnovne škole, jedan od učenika je rekao RPZ policajcu da se jedan učenik osnovne specijalne škole, inače dječak sa posebnim potrebama, hvalio da ima bombu i da je će donijeti u školu, te je aktivirati.

Obzirom na speci� čnost informacije, RPZ policajci su pozorno pristupili provjeri te informacije. Raz-govarali su sa nastavnicima osnovne specijalne škole, te su izvršili određene provjere na terenu sa građani-


49


ma. RPZ policajci su saznali da dječak tijekom dana, dok su mu roditelji na poslu, provodi vrijeme u kući svog djeda, koji se inače bavi uličnom prodajom i koji je nekim građanima prodavao određena eksplozivna sredstva.

Nakon toga, RPZ policajci su o svim dobivenim informacijama upoznali odjel krim policije. Krim policija je potom pokrenula posebnu istragu, te je s posebnim odjelom protueksplozivne zaštite pretresla kuću. Prilikom pretresa, pronađena je i oduzeta određena količina nelegalno posjedovanog oružja i min-sko-eksplozivnih sredstava, te je protiv vlasnika podnesena i kaznena prijava.

Rezultat intervencije: Ovaj slučaj pokazuje koliko je bitno njegovati povjerenje sa svim generacijama u društvu. Nakon ne-

koliko mjeseci redovitih kontakata, kod djece se razvio osjećaj povjerenja i oni su RPZ policajcu prenijeli ono što su znali a on je, nakon što je navode provjerio, prenio informaciju svojim kolegama iz odjela za kriminalističku policiju. Ovaj zajednički rad različitih službi unutar policije je imao odlučujuću ulogu u otkrivanju i oduzimanju nelegalnog oružja i eksplozivnih sredstava a naročito u eventualnom sprječa-vanju daleko težih posljedica.

3.4 Proaktivno razmišljanje• RPZ policajac je sposoban predvidjeti razvoj situacije, održavati dobre kontakte, voditi anali-

tičke grupe i rukovoditi projektima. • Ima osjećaj za razvoj suradnje.• Otvoren je za probleme društva.

Prilikom standardne policijske intervencije djeluje se korak po korak. Slično kao i kod gašenja požara: prvo se ugasi vatra a onda se prelazi na sljedeći korak.

Rješavanje problema prilikom rada policije u zajednici zahtijeva razotkrivanje neke pojave (fenomena), tj. niza pojedinačnih pojava koje su međusobno nekako povezane ili koje se ponavljaju.

Kako bismo rasvijetlili neki fenomen, moramo imati pregled cijele situacije. Dakle, moramo sakupiti sve relevantne informacije i pravilno ih protumačiti.

Primjer: Rješavanje pojave koja se ponavlja na jedan održiv način

U jednom prometnom dijelu grada pojavio se osjećaj straha zbog jednog podzemnog prolaza koji je povezivao nekoliko zgrada i izlazio na dvije prometne ulice. Osjećaj nesigurnosti se javio zbog neosvijet-ljenosti prolaza i neopisive prljavštine. Također, zidovi su bili išarani gra� tima i tu se zadržavao veliki broj mladeži. Čim su obaviješteni o ovoj pojavi, RPZ policajci su otišli na lice mjesta, snimili situaciju, potražili partnere za suradnju i analizirali moguća rješenja.


50


Organiziran je sastanak sa svim partnerima i dogovoreno je da će nadležna tijela redovito čistiti prolaz od smeća i drugog otpada. Vlasnici okolnih zgrada su se obvezali da će popraviti rasvjetu, policajci i zašti-tari su pojačali patroliranje u toj zoni, a socijalni djelatnici su dobili zadatak da kontaktiraju mladež koja se okuplja u prolazu i da, zajedno sa privatnim tvrtkama, jednom tjedno organiziraju zabavu ili neku kultur-nu aktivnost. Nakon toga, obojili su zidove u bijelo i zamolili da oni koji se najčešće koriste tim prolazom, osnovci i srednjoškolci, članovi udruga umirovljenika i stanari obližnjih zgrada, zidove iscrtaju muralima.

Rezultat intervencije:

Prvi zaključak je bio da su svi partneri bili pogođeni ovim problemom. Svi oni su se složili da pre-uzmu kontrolu nad problematičnim prostorom i da zajedno nađu rješenje problema. Upravo im je to zajedništvo omogućilo da nađu sveobuhvatno rješenje koje svi razumiju i prihvaćaju.

Prema tome, cilj je pronaći barem održivo rješenje, ako nije moguće naći ono koje je trajno. Da bismo ovo postigli, potrebno je ne ograničiti se samo na prvobitno zapažanje nego istražiti i shvatiti uzrok pro-blema.

Ovi uzroci mogu biti različite prirode (sociološke, kulturološke, ekonomske itd.) i uključuju simptome neprihvatljivog uznemiravanja ili nasilništva.

3.5 Metoda i speci� čni instrumenti rada

• Analiza problema i njegovo rješavanje• Upravljanje projektima - projektni menadžment• Pravilno upravljanje informacijama • Poznavanje radnih metoda naših partnera

Osobne i socijalne sposobnosti, kao i strateško planiranje rada, o kojima smo govorili u prethodnim poglavljima, moraju se dalje produbiti znanjem i ovladavanjem posebnim instrumentima rada koji će do-vesti do uspješnog rada policije u zajednici.

Prema tome, policajac koji radi u zajednici mora razumjeti koji podaci su na raspolaganju u policij-skoj postaji kako bi mogao istaknuti problematičnu situaciju (ažuriranje baze podataka sa elementima korištenim pri intervenciji, ručno ispunjavanje formulara sa tim elementima itd.). On treba biti sposoban protumačiti ove podatke i povezati ih sa podacima iz drugih službi ili institucija.

Nakon toga, on će biti u mogućnosti angažirati se u procesu rješavanja problema. Kako bi mogao voditi ovaj proces, često u partnerstvu, policajac u zajednici mora imati na raspolaganju alate koji se koriste u projektnom menadžmentu.


51

POGLAVLJE 4Konkretne aktivnosti

policajca u zajednici


52


Ciljevi ovog poglavlja: Znati konkretne aktivnosti policajca u zajednici

Razumjeti korisnost prikupljenih informacija na oglasnoj ploči (tabla događaja)

Znati ulogu policajca u zajednici kao prenositelja informacija svom nadređenom

Biti upoznat sa mjesečnim izvješćem policajca u zajednici koji odražava sigurnosnu situaciju u njegovom sektoru/području

Znati važnost praćenja sigurnosne situacije na način koji je lako vizualizirati, prikazujući sigurnosne parametre na za to predviđenim kartama (kartografsko praćenje)

Biti upoznat sa postojanjem evidencije poslovnih objekata i njihovih vlasnika (ugostiteljski objekti, trgovine, ljekarne, kladionice itd.), koja sadrži informacije važne za policijski posao

Poznavati djelokrug obveza policajaca u zajednici

Vidjet ćemo da policajac u zajednici bolje poznaje svoj sektor/područje i sposoban je pronaći odgovarajuće informacije za rješavanje problema


53

Konkretne aktivnosti policajca u zajednici

4.1 Kontakt sa stanovništvom

Policajac u zajednici uspostavlja i održava veze sa stanovništvom u svom sektoru aktivno-sti. On je policajac za kontakt u sektoru.

• On uspostavlja i promovira pozitivan odnos sa stanovništvom u svom sektoru/području (javne i socijalne ustanove, kuće, prenoćišta, klinike, poduzeća i restorani)

• On informira i savjetuje stanovništvo• On jača vezu i nositelj je preventivnih aktivnosti• Konstruktivnim dijalogom sa građanima potiče rješenje problema na lokalnoj razini

Policajac u zajednici prikuplja informacije potrebne za policijski posao i dostavlja ih svo-jim kolegama i rukovoditeljima. Iako su policiji potrebne informacije kako bi potpomogle suzbijanje i sprječavanje kriminaliteta, te identi� ciranje i otkrivanje prijestupnika, to ne bi trebalo biti na štetu partnerstva sa zajednicom. Ukoliko javnost stekne dojam da je rad polici-je u zajednici prikupljanje obavještajnih podataka, izostat će povjerenje građana.


54


4.2 Oglasna ploča (tabela događaja)

Svakodnevno, policajac u zajednici informira svoje kolege o aktualnim i za službu bitnim događajima. On svoja zapažanja zapisuje na oglasnoj ploči koja je jasno istaknuta u prostori-jama policijske postaje.

Na ovaj su način ophodnje, bilo pješačke ili motorizirane, svakodnevno obaviještene o postojećoj pro-blematici i, prema tome, mogu pojačati svoju nazočnost na osjetljivim područjima. Informaciju treba do-staviti pravodobno.

Sljedeće aktivnosti će biti spomenute na oglasnoj ploči:

Krivična djela i prekršaji iz oblasti javnog reda i mira

Kaznena djela i prekršaji javnog reda i mira su navedeni na lijevoj strani ploče. Nakon kompletiranja ploče, policajac u zajednici će navesti:

- mjesto/a- datum i vrijeme- modus operandi (način izvršenja)- opis počinitelja (ili više njih)- prijevozno sredstvo/a- podatke o žrtvama i predmetima kaznenih djela


55


Tražene osobeSljedeći elementi će biti naznačeni na ploči:

- identitet tražene osobe - razlog zbog kojeg se traži- osobni opis- navike te osobe (javna mjesta gdje se on/ona često kreće itd.)- informacije o traženoj osobi (stupanj opasnosti)- prijevozna sredstva koja koristi- psiho� zičke osobine osobe

Pitanja prometa na putovimaOsjetljiva područja vezana za promet će ovdje biti naznačena. Sljedeće informacije će biti zapisane na ploči:

- vrsta otkrivenog prekršaja (brzina, zaustavljanje, neobraćanje pozornosti na semafor, pješački prijelazi itd.)

- mjesto, vrijeme, dani u tjednu- područja sa nezgodama- struktura i starosna dob nastradalih osoba - sudionika u prometu- oštećenja i razna ograničenja na putovima

RaznoOvo mjesto je rezervirano za različite komunikacije i informacije. Može biti uključeno sljedeće:

- širenje internih ili vanjskih informacija- zahtjevi za informacijama vezanim za slučaj/istragu (iz ili van sektora)- interna komunikacija

4.3 Informiranje nadređenihPolicajac u zajednici informira svog šefa i rukovodioce o stanju sigurnosti u svom

sektoru.

On se savjetuje sa rukovoditeljima, razmjenjuje mišljenja i prima instrukcije od njih.


56


4.4 Mjesečno izvješće

Policajac u zajednici pravi mjesečno izvješće o stanju sigurnosti u svom sektoru/području.

Izvješće oslikava opću situaciju i situaciju kriminaliteta na koju nailazi policajac u zajednici. Izvješće bi se trebalo praviti na isti način i trebalo bi sadržavati određena poglavlja. Završeno izvješće policajac u za-jednici dostavlja neposrednom rukovoditelju, a u hitnim situacijama direktno obavještava zapovjednika.

Zapovjednik policijske postaje organizira redovite mjesečne sastanke sa svojim suradnicima na kojima su nazočni:

- rukovoditelji u policijskoj postaji za javni red i mir, kriminalitet i promet- policajci u zajednici- potencijalni interni partneri (ostale službe u policijskoj stanici)

U postajama gdje ova praksa ne postoji zapovjednici je trebaju uvesti.

Izvješće treba sadržavati sljedeće elemente:

a) Pregled aktivnosti policajca u zajednici u razdoblju izvješćivanja

Pregled sadrži aktivnosti koje je policajac proveo u zajednici u svom sektoru. Policajac u zajednici će, u kratkoj pisanoj formi, predstaviti rezultate aktivnosti. Ove aktivnosti su bile provedene uz konzultiranje i prema zapovijedi zapovjednika postaje.

U ovom dijelu izvješća trebalo bi navesti sljedeće:

- aktivnosti poduzete u vezi sa putnim prometom- aktivnosti poduzete na prevenciji kriminala- aktivnosti poduzete na identi� kaciji i otkrivanju kriminalaca- aktivnosti poduzete u vezi sa javnim redom i mirom

b) Otkrivanje kaznenih djela

Ovaj prikaz predstavlja stanje kriminala identi� ciranog u sektoru/području policajca u zajednici u tijeku proteklog mjeseca. Ono što bi sljedeće trebalo biti spomenuto su:

- priroda i broj prijavljenih djela (kao što su krađe, napadi, oštećenje imovine itd.)- zadržane osobe i priroda izvršenih kaznenih djela


57


c) Javni red i mir

U slučaju narušavanja javnog reda i mira, policajac u zajednici analizira sve događaje. U ovisnosti o ozbiljnosti tih događaja, policajac će u izvješću navesti činjenice.

Ove intervencije su opisane kao što slijedi: • intervencije u slučaju narušavanja javnog reda i mira• intervencije u slučaju izvršenja kaznenih djela vezanih uz oblast javnog reda i mira

d) Analiza trenutnog stanja

Analiza događaja koji su se desili u razdoblju izvješćivanja: - povećanje ili smanjenje broja kaznenih djela - povećanje ili smanjenje broja prekršaja - povećanje ili smanjenje ostalih sigurnosnih događaja

e) Prioritetne aktivnosti koje treba provesti

Na temelju analize stanja sigurnosti u prethodnom mjesecu odredit će se aktivnosti koje će biti prio-ritetne i uzete u obzir s ciljem prevencije. U ovom dijelu policajac u zajednici, zajedno sa zapovjednikom postaje, predložit će radnje u vezi sa potrebnim sredstvima i aktivnostima.

Ove preporuke se formuliraju prateći analizu događaja. Cilj analize je povećanje svjesnosti policijskih službenika iz postaje u vezi sa događajima koji mogu doprinijeti smanjenju sigurnosti u sektoru/području i čime se traži njihova pomoć s ciljem povećanja nazočnosti na osjetljivim područjima.

Kada postoji povećanje zabrinjavajućih pojava provodi se analiza. O rezultatima analize će ovisiti an-gažiranje neophodnih sredstava kako bi se smanjile destabilizirajuće pojave. Podrazumijeva se da će svaka prijava biti istražena. Potrebno je uraditi detaljnu analizu problema koja će se temeljiti na informacijama i idejama koje dolaze iz zajednice u partnerstvu sa građanima. Kao rezultat ovakvog partnerskog odnosa dobivamo inovativna i kreativna rješenja koja se provode u zajednici i koja su prilagođena lokalnim okol-nostima.

Primjer:

Predsjednik udruge vlasnika stanova se žali policiji da su se u posljednjih nekoliko mjeseci dogodile provale u vanjske objekte koje koriste članovi udruge. Također se žali da je izbilo nekoliko požara u okol-nim garažama. Uz sve to, spomenuo je i krađe iz parkiranih vozila.

Nakon zapisivanja ovih prijava, policajac iz zajednice mora utvrditi je li zabrinutost predsjednika udruge zaista utemeljena. Kao prvo, on prikuplja na jedno mjesto sve prijave koje je dostavilo stanovništvo sa tog područja i sortira ih po vrsti kaznenih djela, kao što slijedi:

• provalne krađe iz vozila• provale i krađe iz vanjskih objekata• oštećenje imovine


58


Prateći prve istrage, policajac u zajednici će otkriti da je zapravo više prijava bilo dostavljeno u pret-hodnih nekoliko mjeseci. Kako bi kompletirao opažanja iz drugog ugla, on će razviti dijagram koji prika-zuje krađe, oštećenje imovine i požare.

Dijagram pokazuje da je broj kaznenih djela u promatranom vremenskom razdoblju u porastu. On, također, pokazuje da je zabrinutost predsjednika udruge opravdana. Međutim, dijagram ne upućuje na aktivnosti pomoću kojih bi se mogli boriti protiv ovih kaznenih djela. Zbog toga je neophodno odrediti vrstu počinjenih kaznenih djela, modus operandi, datume i vrijeme događaja.

Dijagram ispod predstavlja namjerno izazvane požare otkrivene u travnju.

2

1

02100

2300

01001

12

ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota nedjelja

Na temelju ovog dijagrama smo zaključili da su se požari desili za vrijeme vikenda (jednom u petak i tri puta u subotu). Vrijeme pojave požara pokazuje da su požari podmetnuti kada su garaže bile prazne. Pre-ma tome, različite kategorije kriminalnih djela su predmet analize i gra� čkog prikaza. Slijedeći ove akcije, utemeljene na nalazima i zapažanjima, policajac u zajednici će otići na lice mjesta. Detaljnim osmatranjem


59


lica mjesta, on može identi� cirati uzroke koji su doveli do izbijanja požara i predložiti mjere na temelju kojih se moglo spriječiti njihovo pojavljivanje. Naprimjer, on može primijetiti da ulazna vrata u vanjske prostorije i garaže čak i nemaju sustav za zaključavanje i da su kanistri benzina uskladišteni u podrumima.

Nastavljajući istragu, policajac u zajednici primjećuje da su vrata podruma otvorena a da druga nema-ju odgovarajući sustav za zaključavanje. Ukratko, većina stvari koje su tamo odložene mogu biti otuđene bez ikakvih poteškoća. Kada je otišao na vanjski parking, policajac je otkrio da su razne vrijedne stvari ostavljene u nezaključanim automobilima.

Nakon povratka u postaju, policajac u zajednici izvješćuje neposrednog rukovoditelja o svojim zapa-žanjima.

Ovakva situacija dokazuje koliko je važno analizirati događaj prije početka određenih aktivnosti. Za-pravo, u ovom kontekstu, prva mjera koju treba poduzeti je kontakt sa predsjednikom udruge. Cilj ovog sastanka je da ga obavijestimo o našim zapažanjima tako da on dalje može obavijestiti vlasnike zgrada i udrugu vlasnika s ciljem poduzimanja određenih mjera za prevenciju krađa, oštećenja imovine i podmet-nutih požara.

Uz rukovoditeljevo odobrenje, policajac u zajednici će, također, biti nazočan na ovom sastanku. On će se sastati sa partnerima, u ovom slučaju to je službenik zadužen za prevenciju, i predstavnikom vatrogasaca.

f) Razno

U ovom dijelu policajac u zajednici navodi činjenice koje nisu uključene u ostale dijelove izvješća. On detaljno predstavlja svoje glavne aktivnosti:

• posjete školama i drugim obrazovnim institucijama• sastanke sa udrugama• sastanke sa predstavnicima općine• kontakte sa medijima putem policijske službe za odnose sa javnošću


60


4.5 Karta sigurnosnih događaja

Svaka policijska postaja bi trebala biti opremljena kartom područja, koja se nalazi u blizini oglasne ploče, na kojoj bi se pokazivali svi sigurnosni događaji.

• Policajac u zajednici je zadužen za ažuriranje karte• Ova karta bi, u realnom vremenu, trebala prikazivati mjesta gdje su počinjena kaznena djela i pre-

kršaji• Različita kaznena djela i prekršaji su predstavljeni u različitim bojama

4.6 Kartoteka značajnih objekata

Policajac u zajednici izrađuje i ažurira kartoteku značajnih objekata sa aspekta rada poli-cije u zajednici.

Kartoteka je važna jer pruža informacije kolegama koji zbog bilo kojeg razloga moraju intervenirati u danom objektu u svom području/sektoru. Važne informacije uključuju: osobni i kontakt-podaci vlasnika i upravnika, djelatnost, uskladištene supstance i opasne tvari, plan zgrade sa ulaznim i izlaznim točkama.

Informacija je važna jer može pomoći kolegama koji interveniraju da spriječe rizik i omoguće sigur-nost svog osoblja i drugih ljudi.

LEGENDA:Krađa vozilaKrađe iz vozilaProvale u stanove/kućeProvale u poduzećaRazbojništvaNasilje u obiteljiNarušavanje javnog reda i mira


61


Primjer:

Policija i vatrogasci su pozvani zbog požara u ljekarni. Poznajući vrstu materijala koji je uskladišten u ljekarna, oni mogu odrediti sigurno područje, zaštitne mjere i materijal za gašenje požara. Policija je po-zvana u intervenciju jer je mogući provalnik viđen kako ulazi u ljekarnu. Također, poznajući plan zgrade, izlaze i ulaze, policija može bolje planirati i intervenirati a počinitelj može biti uhvaćen na djelu.

Slijedi model kartoteke objekata koji je napravljen u Ženevi. Na jednoj strani nalaze se identi� kacijski podaci a na drugoj plan zgrade.

No

27

No

25

No

18 No 2

No 3

N o 1

Ula

z za

za

posl

ene

Loka

cija

opa

snih

mat

erija

Ula

z za

po

sjet

ioce

Zapa

ljiva

he

mijs

ka

sred

stva

Ulica

Deu

x-Po

nts!

No

4


62


4.7 Ostale aktivnostiPolicajac u zajednici, zajedno sa svojim rukovoditeljem, sudjeluje na sastancima sa pred-

stavnicima lokalne zajednice. On, također, ažurira oglasnu ploču, letke, brošure i kataloge o prevenciji i sigurnosti.

4.8 InformiranjePolicajac u zajednici sustavno analizira vrstu i prirodu prijava podnijetih u njegovom sek-

toru/području. Prema tome, ova vrsta „barometra“ kriminaliteta omogućuje rukovoditelju da planira i koordinira speci� čne aktivnosti policijskih službenika u osjetljivim područjima/sektorima.

4.9 Zapovjednikov pristup konceptu rada policije u zajednici

Zapovjednik policijske postaje u potpunosti podržava koncept rada policije u zajednici. On svojim djelovanjem potiče policajce da budu samostalni, samoinicijativni i odgovorni u provedbi koncepta rada policije u zajednici. On će na adekvatan način vrednovati i ocjenjivati preventivni rad.

S druge strane, policajac u zajednici mora pridobiti povjerenje svog zapovjednika. On mora imati određenu samostalnost i pokazati inicijativu.


63

POGLAVLJE 5Rješavanje problema metodama

"Marketinga sigurnosti" i SARA


64


Ciljevi ovog poglavlja: Znati korake koje treba poduzeti s ciljem rješavanja problema metodom „Marketing

sigurnosti“

Znati korake koje treba poduzeti s ciljem rješavanja problema metodom SARA

Razlikovati ciljeve koje treba postići odabirom jedne ili druge metode kako bi se riješili problemi


65

Rješavanje problema metodama "Marketinga sigurnosti" i SARA

5.1 Metoda „Marketing sigurnosti“ radi održivog rješavanja problema

Ova metoda rada se ne temelji samo na analizama do kojih je došla policija, nego uzima u obzir i osjećaj sigurnosti građana. Ovaj koncept projektnog menadžmenta je razvila privatna tvrtka.

5.1.1 Potrebni koraci za postizanje procesa „Marketing sigurnosti“

a

b

c

d

e

f

a) Policija pokušava da otkrije uzroke nesigurnosti stanovništva

Postoji više sredstava za dobivanje odgovora na naše pitanje u vezi sa ovim osjećanjima.

Pod ovim sredstvima se podrazumijeva dobivanje odgovora kroz uspo-stavljene veze policajca u zajednici sa stanovništvom, veze koje se razvijaju svaki dan.


66


Kada policajac u zajednici osjeti da građani imaju određeni strah u vezi sa osjećajem sigurnosti, on mora odmah reagirati. On će odmah kontaktirati svog zapovjednika koji će analizirati činjenice o kojima je obaviješten. Zajedno sa policajcem u zajednici radit će na otkrivanju uzroka koji utječu na osjećaj sigur-nosti.

Druga sredstva podrazumijevaju ankete ili upitnike koje dobrovoljno ispunjavaju stanovnici sektora/područja. Kada se pročitaju dobiveni odgovori, policija će biti u mogućnosti identi� cirati probleme koji se tiču osjećaja sigurnosti stanovništva u sektoru/području.

b) Identi� kacija problema

Kada od građana dobije upitnike i ankete, policija će prvo identi� cirati pro-blem koji utječe na osjećaj sigurnosti stanovništva. To nije pitanje identi� kacije problema samo jedne osobe nego problema koji uznemiruje veliki broj stanovni-ka sektora/područja.

Problem:

Stanovnici određenog sektora/područja se žale da ih već neko vrijeme petkom i subotom uznemiruju pojedinci koji prave buku. Osim toga, stanovnici se žale i na smeće koje ti pojedinci ostavljaju iza sebe (slu-čaj vezan za remećenje javnog reda i mira i ugrožavanje zdravlja građana).

c) Grupa policijskih službenika analizira problem

Nakon identi� kacije problema, grupa policijskih službenika će anali-zirati taj problem. Tijekom ove analize policajci će pokušati otkriti jesu li prijave dostavljene policijskoj postaji sukladne činjeničnom stanju na tere-nu. Ova metoda će policiji omogućiti objektivnije sagledavanje problema. Zatim će ova grupa istražiti uzroke koji utječu na stanje sigurnosti u tom sektoru/području.

Ova analiza će dovesti do sljedećih zaključaka:

U tom sektoru/području se nalazi mjesto gdje se mladi ljudi okupljaju nakon prestanka rada diskoteke. Diskoteka je petkom i subotom otvorena do jedan sat ujutro. S druge strane, javni prijevoz (autobusi) radi do dva sata ujutro. Zaključak ove analize pokazuje da gosti imaju jedan sat tijekom kojeg mogu hodati po okolini i eventualno praviti probleme, prije nego što krenu zadnjim autobusom.

Nakon ove analize policija prvo treba povećati svoju nazočnost u blizini diskoteke i pratiti goste koji remete javni red i mir u tom sektoru/području. Ovo su kratkoročne mjere, jer će se u kratkom vremenu


67


javni red i mir popraviti, ali će se problem premjestiti na drugo mjesto, jer ti ljudi koji se zabavljaju napustit će mjesta pod nadzorom i provesti ostatak noći na drugom mjestu. Zbog toga, dugoročno gledano, pro-blem nije riješen.

d) Traženje partnera radi pronalaženja dugoročnog rješenja problema

Policija će otkriti da ona sama ne može riješiti ovaj problem i da joj treba više partnera s ciljem pronalaženja djelotvornog rješenja, ali ne da ga presele na drugo mjesto, nego da ga trajno riješe.

Identi� kacija korisnih partnera za rješavanje ovog problemaPartneri koji su identi� cirani i koji su potrebni, osim policije, su:- oni koji su odgovorni za diskoteku,- oni koji su odgovorni za javni prijevoz.

e) Pronalaženje rješenja problema, zajedno sa partnerima

Da bi se otklonio ovaj problem, najbolje rješenje je usklađivanje radnog vremena diskote-ke sa vremenom polaska posljednjeg autobusa. Ovo usklađivanje će spriječiti pojedince da se zadržavaju u susjedstvu i narušavaju javni red i mir.

f) Procjena rezultata

Razdoblje procjene mora biti programirano tako da možemo vrednovati rezultate provedene aktivnosti. Potrebno je ponovo kontaktirati stanovništvo ovog sektora/po-dručja kako bi ih ispitali o osjećaju sigurnosti. Ukoliko taj osjećaj nije poboljšan, uzroci koji utječu na stanje sigurnosti u tom sektoru/području preispitat će se i, ukoliko je ne-ophodno, poduzete mjere treba korigirati ili potpuno prоmijeniti.

5.1.2 Elementi „Marketinga sigurnosti“

Koncept „Marketing sigurnosti“ je metoda koja je usmjerena ka stvaranju sigurnijeg okruženja s ciljem poboljšanja, kako objektivne, tako i subjektivne sigurnosti.


68


Pet ključnih elemenata „Marketinga sigurnosti“:

Orijentacija prema klijentima:

Policija, kao jedan od servisa građana, usmjerena je ka potrebama zajed-nice (klijenata).

Prijenos ovlasti:

S ciljem osiguravanja brze i � eksibilne reakcije, policija mora biti decen-tralizirana i u mogućnosti da prenese određene nadležnosti na partnere.

Proširena sigurnost:

Suvremena de� nicija koncepta proširene sigurnosti uključuje, kako objektivnu, tako i subjektivnu sigurnost. Nakon uočenog problema, poli-cija poduzima sve mjere i radnje s ciljem njegovog otklanjanja. Ova metoda izbjegava premještanje destabilizirajuće pojave na drugo mjesto.

Integracija:

Policija ne može sama sudjelovati u cjelokupnoj zaštiti. Njoj trebaju par-tneri za identi� kaciju problema kao i za njihovo rješavanje.

Delegiranje:

Policija koja se brine o potrebama građana mora biti bliska stanovniš-tvu. Ova akcija zahtijeva da određene kompetencije budu delegirane na po-licajca u zajednici, koji ima izravne i stalne veze sa stanovništvom.

5.1.3 Razvoj projekta

Kada sigurnosni problem „ispliva na površinu“, donosi se odluka o razvoju projekta „Marketing sigurnosti“. Realizacija tog projekta teče kroz šest de� niranih koraka. Pri izradi akcijskog plana koji predstavlja strukturirani i organizirani način rješavanja problema, potrebno je de� nirati vremenske inter-vale za realizaciju pojedinih aktivnosti.

Marketing sigurnosti


69


Akcijski plan sačinjen je od niza kronološki poredanih aktivnosti. Za svaki od šest ko-raka utvrđen je vremenski interval trajanja.

a. Prve mjere:

Procedura:- Uspostava tima u samoj policiji. U ovaj tim će biti uključeni oni policijski službenici

koji su povezani sa identi� ciranim problemom.- Identi� cirani problem mora biti predstavljen policijskim službenicima koji su uključe-

ni u tim, a metoda („Marketing sigurnosti“) im mora biti objašnjena.- Svi članovi projektnog tima će morati znati ovu metodu u detalje.

Rezultat:- Projekt može početi.

Trajanje:- Mora biti određeno (u tjednima i mjesecima).

b. Analiza situacije

Procedura:- Analiza subjektivnog stanja sigurnosti. Analiza slijedi nakon što policajac u zajednici pri-

kupi informacije od stanovništva ili nakon upoznavanja sa rezultatima provedene ankete. - Analiza objektivnog stanja sigurnosti. Činjenice pronađene u policijskim statistikama,

pritužbama, prometnim nesrećama itd.- Uspoređivanje subjektivnih i objektivnih činjenica će nam pomoći da identi� ciramo pro-

blem koji treba riješiti.


70


Rezultat:- Problem je identi� ciran.

Trajanje: - Mora biti određeno (u tjednima i mjesecima).

Kako bi se provela ispravna analiza situacije na nekom području, potrebno je znati sljedeće informacije vezane za dano područje:

Područje xKriterij Informacija

Demografska struktura

Starosna struktura

Sportski klubovi

Etnička struktura

Društvena i politička struktura

Industrija i trgovačke tvrtke

Etničke manjine

Obrazovne ustanove

Interesne grupe

NVO-i

Udruge građana

Političke grupe

Kulturne udruge

Ostale udruge

Glazbeni klubovi

Prometna infrastruktura

Javni prijevoz

Općinska administracija

Stanje kriminaliteta i javnog reda i mira

Glavni problemi u društvu

Osjetljivi problemi

Ostalo

Ekonomska struktura

Ekonomski tokovi

Ugostiteljski objekti

Ovaj spisak se može nadopuniti ostalim čimbenicima ukoliko je to potrebno za analizu situacije u danom području.


71


c. Odabir partnera

Procedura:- Nakon identi� kacije problema, policija će početi tražiti partnere koji će pomoći u nje-

govom rješavanju.- Suradnja između policije i partnera može početi.- Nazočnost policajca u zajednici je neophodna u ovoj grupi.

Rezultat:- Tim je formiran.


Odabir partnera - sustavan pristup

Prilikom odabira partnera i razgovora sa njima stalno moramo imati na umu da svatko od njih može imati svoje viđenje danog problema i svoj prijedlog za njegovo rješenje. Veoma je važno da se na početku suradnje svim partnerima pruži mogućnost da iznesu svoje mišljenje, jer je upravo to smisao okupljanja različitih partnera na jednom mjestu.

Radi sustavne identi� kacije partnera (direktno ili indirektno uključenih u rješavanje problema) treba pratiti nekoliko temeljnih koraka:

• smještanje problema u centar procesa, • označavanje čimbenika koji imaju ključni utjecaj na problem,• označavanje osoba koje imaju ili mogu imati direktan utjecaj na čimbenike,• označavanje aktera koji imaju strateški utjecaj na problem, • podjela partnera u kategorije.

Kako možemo identi� cirati partnere koji trebaju biti uključeni u projektni tim?

Oni mogu biti podijeljeni u dvije kategorije:

Strateški partneri:

Ovi akteri su veoma važni za projekt „Marketing sigurnosti“ jer su oni ti koji mogu donijeti ključne strateške odluke u procesu rješavanja problema. Ovi partneri će biti članovi upravnog odbora projekta i od njih će se tražiti mandat za provedbu projekta i njima će se slati prijedlozi odluka koje treba donijeti. U pravilu, strateški partneri su načelnici, ravnatelji, šefovi različitih državnih institucija, ali i ravnatelji privatnih tvrtki, udruga itd.


72


Aktivni partneri:

U ovoj grupi su partneri koji će izraditi prijedloge koncepta rješenja i mjera koji će dovesti do rješenja problema. Oni čine „srce“ projekta i od njih će poteći prijedlozi za rješenje danog problema. Nakon dobi-vanja mandata od upravnog odbora projekta, ovi partneri će činiti radnu grupu za izradu rješenja i sastajat će se periodično tijekom procesa razrade projekta. Prilikom odabira broja i strukture članova radne grupe treba voditi računa o sljedećem:

- Broj: 10-15 osoba (radna grupa ne treba biti prevelika).

- Jedan od članova radne grupe treba biti izabran za predsjedatelja radne grupe. On/ona će biti nazočni na sastancima upravnog odbora kao savjetnik, na taj način osigurava-jući vezu između ove dvije razine.

- Dobar balans vezan za stručnost i znanje o različitim aspektima problema (različitost članova radne grupe jamčit će i različitost u ponuđenim rješenjima problema).

- Atmosfera unutar radne grupe je veoma važna jer će o njoj ovisiti e� kasnost rada (povremena neformalna okupljanja mogu značajno popraviti atmosferu, npr., večera ili piće nakon sastanka, pozivi na razne svečanosti članova radne grupe iz drugih in-stitucija i sl.).

Džeparenjena željezničkoj

postaji

Sigurnosna prevencija

Izgled zgrade

Ulična rasvjeta

Nazočnost policije

Zapovjednik PP

Službenikurbanizma

Komunalniinspektor

Upravnik željezničke postaje

Ravnatelj željeznica

Načelnik/Komesarpolicije

Načelnikopćine

Rasvjeta željezničke postaje


73


d. Razvoj projekta:

Procedura:- Dobivanje mandata za izradu rješenja od upravnog odbora projekta.- Podjela zadataka i de� niranje obveza članova unutar radne grupe,

dogovor o dinamici rada.- Finaliziranje konačnog rješenja i upućivanje upravnom odboru na odobrenje.

Rezultat:- Mjere su de� nirane i mogu biti aktivirane.


Razvoj projekta - sustavan pristup

Prilikom razvoja projekta, tj. rješenja za identi� cirani problem, prvi korak mora biti okupljanje strateš-kih partnera na sastanku na kojem trebaju dati svoje odobrenje (mandat) članovima radne grupe za izradu rješenja problema. Ovaj sastanak može veoma e� kasno biti iskorišten za medijsko predstavljanje početka rada na rješavanju problema (takozvani „početni događaj“), uz navođenje temeljnog razloga pokretanja projekta marketinga sigurnosti i vremenskih rokova do kada bi se trebalo završiti sa ovim procesom. Važ-no je napomenuti da se članovima radne grupe moraju dati „odriješene ruke“ da rade na rješavanju proble-ma, te da ne moraju tražiti daljnja odobrenja od nadređenih za to.

Nakon dobivanja mandata od upravnog odbora, započinje rad radne grupe. Na početku je potrebno dogovoriti način rada i dinamiku sastanaka. Najbolje je na prvom sastanku odrediti datume i lokacije za sve ostale sastanke. Na taj način će svi članovi grupe biti obaviješteni o terminima i moći će planirati svo-je obveze. Također je potrebno dogovoriti se o tehničkim detaljima rada (moderacija, način odlučivanja, protok informacija itd.).

Članovi radne grupe se mogu podijeliti u specijalizirane grupe (u ovisnosti o njihovoj struci i prirodi zadataka), te im dati konkretne zadatke koje trebaju ispuniti do određenog datuma (obično do sljedećeg sastanka radne grupe). Na sastancima radne grupe se raspravlja o prijedlozima svih podgrupa i donosi se zajednički stav.

Nakon završetka cijelog procesa razvoja projekta, rezultat će biti jedan projektni dokument koji će predstavljati prijedlog radne grupe za rješenje danog problema. On će sadržavati, kako prijedlog potrebnih mjera, tako i pregled � nancijskih troškova koji bi mogli nastati. Ovaj prijedlog se zatim šalje upravnom odboru na odobrenje.


74


Načelnik/Komesarpolicije

Upravnikželjezničke postaje

Upravnikželjezničke postaje

Sigurnost Infrastruktura Socijalna služba

Partner 1Partner 2Partner 3



Radna grupa

Podgrupe

10-15 partnera podijeljenih utematske podgrupe

Mandat zaizradu rješenja

Prijedlog zariješenje problema

Upravni odbor

Ravnateljželjeznica

Načelnikopćine

e. Implementacija projekta

Procedura:- Projekt je kompletiran i poduzete mjere su postale aktivne na terenu.- Policija surađuje sa svojim partnerima.

Rezultat: - Projekt postaje aktivan na terenu.



75


Implementacija projekta „Marketing sigurnosti“ mora biti planirana tako da predstavlja radni plan podijeljen na vremenske jedinice. Vremenske jedinice ovise o vremenskom trajanju svakog koraka.

Uzimajući u obzir da policija pokušava imati radnu grupu za izvršenje različitih misija, u vrijeme po-četka projekta „Marketing sigurnosti“ neophodno je razviti vremenski plan/dijagram.

- Redoslijed aktivnosti koje su programirali i izvršili partneri.- Dodjeljivanje vremena potrebnog partnerima da se pripreme za aktivnu ulogu u projektu.- Prikupljanje podataka potrebnih za aktivno sudjelovanje partnera.- Kontroliranje sredstava uključenih na terenu.

PRVEMJERE

ANALIZAODABIR

PARTNERARAZVOJ

PROJEKTAPOKRETANJE

PROJEKTAPROCJENA

1 mjesec 4 mjeseca 1 mjesec 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca

Svaki partner pravi svoj plan aktivnosti sukladno općem planu.

Jedan primjer tog planiranja

Mjera: A Projekt 1Naziv projekta:Opis projekta: O čemu se radi?Ciljevi u svrhu rješavanja problema: Glavni zadaci: Odgovornosti: Uloga: Udruga: Ime:Donositelji odluka: Šef:Članovi tima: Datum implementacije: Ključni datum: Ograničenja: Što? Kada?

Sadržaj ovih aktivnosti će biti sažet u jednu tabelu koja će odražavati sve poduzete mjere i odgovorne osobe za rješavanje problema.


76


Naprimjer:

Mjere Odgovorna osoba Rok Uključeni partneri Status/UlogaPOLICIJA

PARTNER APARTNER BPARTNER CPARTNER DPARTNER EPARTNER FPARTNER G

f. Procjena

Procedura:

- Kontrola postignutih rezultata- Analiza suradnje između policije i partnera- Poduzimanje korektivnih mjera ukoliko je to neophodno

Rezultat:

- Zaključenje projekta

Trajanje:

- Mora biti određeno (u tjednima i mjesecima)

Kada su poduzete mjere započete na terenu, procjena o tomu će biti urađena na dan određen za kon-trolu fazu.

Mjere Prioritet Ko? Rok Trošak/sredstva NivoA I Upravnik škole 31. 12. 2010 Mali (x dana sa y) OKB II Nastavnik V 31. 12. 2010 Velik Kao i planiranoC I Policajci A-B 31. 12. 2010 Veoma velik Kao i planiranoD III Učenici X-Y 31. 12. 2010 Srednji Djelimično

dostignutE … … … … …

Kada se kontroliraju mjere poduzete na terenu, pronaći ćemo da željeni cilj nije u potpunosti dostignut. U ovoj situaciji, primijenit će se korektivne mjere i odredit će se novi datum za kontrolu.


77


Br. Korektivne mjere Prioriteti Rok Odgovorna osoba123

Osobne zabilješke:__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

5.1.4 Metode pridobivanja mogućih partnera u projekt „Marketing sigurnosti“

Diskusija koja ima za cilj pridobivanje partnera/sudionika bi trebala uzeti u obzir nekoliko ključnih elemenata:

5.1.4.1 Priprema za diskusiju

De� nirati ciljeve diskusije - Ukoliko su ciljevi jasno određeni, možete pozitivno utjecati na smjer diskusije. Dobra formulacija predmeta diskusije bitno određuje njezinu uspješnost.

Stoga, važno je sačiniti listu pitanja kako bi olakšali diskusiju.

- Koje rezultate želim ostvariti tijekom diskusije?- Koliko vremena imam na raspolaganju (vrijeme)?- Na koji ću način provjeriti ostvarene rezultate?- Je li postavljeni cilj moguće ostvariti? Kakva će biti veza između cilja i rezultata?- Postoje li neka alternativna rješenja?


78


Upoznati sugovornika/partnera- Tko je sugovornik/partner kojem se obraćam? Koga on/ona predstavlja (instituciju/

interesnu grupu/organizaciju/grupu građana)?- Ima li odabrani partner mogućnost donositi odluke? Ukoliko ne, tko ih donosi?- Koga još moram obavijestiti?- Koje vrijeme i mjesto je najbolje da odredim za susret sa partnerom?- Mogu li na sastanak ići sam ili trebam povesti kolegu ili rukovoditelja?- Kakav prostor bih trebao imati na raspolaganju (atmosfera/oprema)?- Koji su odgovori na eventualne prigovore?- Na koji način bih trebao pristupiti u slučaju eventualnih prigovora?- Koji bi nastup mogao imati moj sugovornik?

Pridobivanje pozornosti - obratite pozornost na sugovornika, napravite opuštenu atmosferu, po-stavite što je moguće više pitanja!

- Obratite pozornost na partnera: što on/ona cijeni? Što njemu/njoj ne odgovara? Što je za njega/nju bitno?

- Postavljajte samo relevantna pitanja koja se odnose na prioritete koje je partner iden-ti� cirao!

5.1.4.2 Proces diskusije

a) Vrste pitanja:

Otvorena pitanja:

Fokusirajte se na otvorena pitanja i koristite ovu metodu kada god je to moguće. Tako ćete otkriti što zanima vašeg partnera/sugovornika!

- Što mislite o tome...?- Zašto Vas zanima baš ova tema…?- Koje je Vaše osobno mišljenje o ovoj temi…?- Što je po Vama bitno u vezi sa ovom temom? Što biste mogli izdvojiti kao posebno važno…?- Kako Vi vidite rješenje ovog i sličnih problema…?

Zatvorena pitanja:

Ovu metodu koristite da bi završili diskusiju ili kada želite dobiti određeno gledište!

- Mogu li Vam poslati dokumentaciju o ovome?- Slažete li se da zabilježim Vaša zapažanja?- Prihvaćate li da budete uključeni u projektni tim?- Mogu li računati na Vašu pomoć u ovome?


79


Omogućite sugovorniku/partneru da napravi izbor, izvrši prezentaciju i predloži alternativno rješenje!

- Kada Vam odgovara da se uključite u projektni tim (odmah ili kasnije)?- Na koji način želite da Vas kontaktiramo (putem pošte, telefona, e-maila i sl.)?- U kojem smjeru želite nastaviti suradnju: A ili B?

Sugestivna pitanja:

Ova pitanja nisu preporučljiva jer ne dopuštaju sugovorniku da slobodno odabere odgovor. Osim toga, ona često uzrokuju neusuglašenost diskutanata (kontradiktorne situacije)!

- Slažete se sa mnom…!- Siguran sam da o ovom pitanju mislite isto što i ja…! Veoma dobro znate da sam u pravu!

b) Argumenti

Argumenti vam dopuštaju da a� rmirate svoje potrebe. Kreiranjem dobrog radnog temelja, privući ćete zainteresiranost sugovornika/partnera. To će pridonijeti uspješnoj suradnji.

- Zamislite sebe u suprotnoj situaciji ili se „stavite u partnerovu poziciju“.- Pokušajte uvjeriti sugovornika u korisnost i neophodnost vaših prijedloga. Naglasite

njihove prednosti. - Kontrolirajte svoje namjere (imajte mjeru). Vodite računa o tome razumije li sugovor-

nik vaše argumente?- Je li diskusija za njega/nju prioritet?- Koristite jasan govor i prije nego što započnete diskusiju provjerite utjecaj vaših na-

mjera na sugovornika/partnera.

c) Sažetak argumenata

S ciljem izrade sažetka argumenata, trebali bi partnera shvatiti ozbiljno.

- Slušajte ga pozorno, ne prekidajte ga izražavajući svoja zapažanja, njegove argumente shvatite ozbiljno.

- Pobrinite se da dobro razumijete sve njegove argumente. Na kraju, napravite sažetak nje-govih argumenata (Znači, ako sam dobro razumio…)

- Ne reagirajte odmah na potencijalne prigovore. Pokažite da argumente uzimate ozbiljno (Razumijem vašu zabrinutost). Nakon toga možete reći što mislite.

- Izbjegavajte kon� ikte sa sugovornikom, ne odgovarajte sa „da, ali…“, čak iako o istom pi-tanju ponovo raspravljate. Objasnite ponovo, ukoliko je neophodno, koristeći druge riječi.


80


5.1.4.3 Ocjena diskusije (brza analiza)

Ocjena diskusije:

- Kako procjenjujem partnera?- Koliko je diskusija trajala?- Jesam li postigao željeni cilj?

Procjena partnera:

- Koliko je partner uspio razumjeti moje namjere?- Može li partner biti uključen u projektni tim zadužen za koncept „Marketing sigur-

nosti“?

Koja su bila pitanja i kritični odgovori?

- Jesmo li uspjeli usuglasiti naša mišljenja?- Jesmo li bili u mogućnosti napraviti akcijski plan?- Koji su sljedeći koraci koje trebam poduzeti?

Odgovori:

- Nakon identi� kacije partnera, suradnja između njih i policije može početi.- Policija predstavlja projekt i rezultate analize.- Policija predstavlja akcijski plan partnerima.


81


5.2 Metoda SARA kao jedan od temeljnih instrumenata (alata) za rješavanje problema u zajednici

Opsežnije sigurnosne probleme u zajednici najčešće ćemo rješavati pomoću „Marketinga sigurnosti“. Međutim, osim spomenutog načina, vrlo često se za analizu sigurnosne problematike, sačinjavanje plano-va za rješavanje problema, te praktično djelovanje, koriste i druge metode poput SARA, KAPRA (CAPRA), SWOT i PESTEL analize, te „Brainstorming“ metode (brain - mozak, storm - oluja). Navedene metode rada mogu se koristiti u rješavanju konkretnih lokalnih problema manjeg intenziteta. Prikazat ćemo me-todu SARA, koja se vrlo često primjenjuje u praksi.

METODA SARA

Ova metoda se temelji na objektivnim pokazateljima - sigurnosnim statistikama i prijavama sa terena. Kriminalno-preventivna istraživanja i pribavljanje informacija mogu pomoći policiji da kod potencijalnih izvršitelja eliminira motive, prilike i sredstva za izvršenje kaznenih djela. Metoda SARA se sastoji od četiri faze koje nam koriste u rješavanju jednog ili više problema na održiv način. To su:

Scanning - SkeniranjeAnalysis - AnalizaResponse - OdgovorAssessment - Procjena (kontrola i ocjena postignutih rezultata)


82


5.2.1 Skeniranje - Scanning

Prva faza u okviru metode SARA podrazumijeva skeniranje, odnosno uočavanje stanja u praksi (objektivna sigurnost), te identi� kaciju problema koji utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti građana. U sklopu identi� kacije problema neophodno je uspostaviti bolju kontrolu prijava koje dostavljaju građani i ostalih segmenata zajednice koje je prikupio RPZ policajac. U tu svrhu pribavljaju se podaci o kriminali-tetu i opasnim pojavama koji ugrožavaju zajednicu, razmjenjuju se iskustva sa drugim institucijama koje se profesionalno bave problematikom na koju se želi djelovati. Također se pomoću anketa i drugih metoda kod građana mjeri strah od kriminaliteta uopće ili od pojedinih vrsta kaznenih djela. Navedeni poslovi, također, zahtijevaju svakodnevno ažuriranje sigurnosnih karti i informativne table.

5.2.2 Analiza -Analysis

Nakon što je problem identi� ciran, on se analizira i to opažanjem, odnosno razumijevanjem problema. U ovoj fazi problem se detaljno razlaže i analizira, uz pomoć svih relevantnih partnera koji bi mogli dopri-nijeti njegovom rješavanju. Analiza mora biti detaljna, svestrana i, osim policijskih stručnjaka, zahtijeva angažiranje policajaca koji će problem rješavati na terenu, kao i relevantnih subjekata lokalne zajednice.

5.2.3 Odgovor - Response

Ukoliko su pravodobno i u punoj mjeri angažirani svi nadležni subjekti, pristupa se realizaciji kon-kretnih akcija kojima će se direktno djelovati na probleme i njihove uzroke, kao i na suzbijanje čimbenika koji bi mogli dovesti do eskaliranja identi� ciranih pojava. Svaki partner će odgovorno realizirati obveze iz svoje nadležnosti. Pomoću kvalitetnog planiranja odredit će se prostor i vrijeme potrebni za procjenu e� kasnosti akcija koje su poduzeli policija i partneri u svrhu dugoročnog rješavanja problema koji utječu na sigurnost građana. S ciljem koordinacije aktivnosti, potrebno je napraviti i provoditi strateški plan dje-lovanja.

5.2.4 Procjena - Assessment

Posljednja faza koncepta SARA sastoji se od kontrole aktivnosti koje su poduzeli svi partneri koji su sudjelovali u realizaciji projekta, te od procjene postignutih rezultata. Pomoću kontrole i procjene moći ćemo „izmjeriti“ razinu uspješnosti poduzetih aktivnosti. Naravno, može se desiti da očekivanja ne budu sukladna zacrtanim ciljevima. U tom slučaju provest će se korektivne mjere i odredit će se novi rokovi za nastavak kontrole.


83


5.2.5 Plan rada - primjena metode SARA

A. SKENIRANJE

Prvi opis problema O čemu se radi?Opseg problema Je li to lokalni problem ili problem šire za-

jednice?Koliko je to ozbiljan problem?

Složenost De� nicija složenosti problema Poteškoće koje treba prevladati Koje poteškoće treba riješiti i koliko je pro-

blem kompleksan?Cilj Koji cilj želimo postići?Razlog za hitnu reakciju Zahtijeva li problem hitnu reakciju? Ako je

tako, zbog čega?

Prethodne aktivnosti (ukoliko ih je bilo)

Pri skeniranju problema koji je ranije bio pod kontrolom pa ponovo eskalirao ili se pojavio na drugom mjestu, treba navesti sve prethodno poduzete policijske aktivnosti i posebno naglasiti imaju li one repre-sivni ili preventivni karakter.

Aktivnosti Represivne mjere Preventivne ili odvraćajuće mjere

B. ANALIZA

Tko je ugrožen ili koga zabrinjava određeni problem?

Pojedinci ili grupe Kako su pogođene1. Policijski službenici

2.

3.

4.

5.


84


Što je već urađeno na rješavanju otkrivenih problema?

Tko je radio na tome? Koliko dugo i kako?

1. Policija Reakcija:

2. Druge institucije Reakcija:

3. Ostali Reakcija:

Koje informacije su potrebne za rješavanje ovog problema? Gdje ih možemo pronaći?

Izvor(i)

Izvor(i)

Izvor(i)

Koji elementi će nam pomoći da ocijenimo je li problem djelomično ili u potpunosti riješen (čimbenici uspjeha)?

1. Statistike

2. Ankete

3. Ostali

4. Ostali

5. Ostali

6. Ostali

7. Ostali

8. Ostali

9. Ostali

10. Ostali


85


C. ODGOVOR

Koji su načini za rješavanje ovog problema?

Lista partnera je preispitana i napravljen je spisak aktivnosti koje će svaki od partnera realizirati s ci-ljem uklanjanja problema ili njegovog stavljanja pod kontrolu.

Navedene su aktivnosti policije, uz napomenu jesu li one represivne ili preventivne prirode. Nakon toga su spomenute i aktivnosti partnera (pojedinaca ili grupa).

Partneri Kako mogu doprinijeti pronalaženju rješenja?

1. Policija

2. PARTNER A

3. PARTNER B

4. PARTNER C

5. PARTNER D

Aktivnosti Sudionici Vremenski rokovi

Policija

Partneri

Vanjske informacije o aktivnostima


86


D. PROCJENA

Procjena implementacije:

Metoda Pokazatelji Odgovorne osobe Rokovi: početak Rokovi: kraj

Analiza preduzetih mjera

Metoda Pokazatelji Odgovorne osobe Rokovi: početak Rokovi: kraj

Autorski tim



88



U BOSNI I HERCEGOVINI PRIRUČNIK - msb.gov.bamsb.gov.ba/docs/RPZHR.pdf · više ne vidi u nošenju primitivnih oružja (prethistorija), mačeva (plemići u srednjem vijeku) niti vatrenog

Documents