TURISTIČKA PONUDA
je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom
turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni
velik broj sudionika kao nositelja ponude
privlačno, korisno i platežno prihvatljivo
u ponudu su uključeni gospodarski i društveni sudionici jedne zemlje
PRETPOSTAVKE TURISTIČKE PONUDE
atraktivnost prostora
prometna dostupnost
izgrađeni receptivni kapaciteti
promocija u turizmu
Čimbenici utjecaja na oblikovanje turističke ponude
DRUŠTVO
-Vrijednosti norme
-Društveni poredak
-Socijalna struktura
-Slobodno vrijeme
-Kuturno-povijesna baština
OKOLINA
-Klima
-Pejsaž
-Geografski položaj
-Flora & fauna
PONUDA
Smještaj
Prehrana
Prijevoz
Posredovanje
Vođenje
Ostale usluge i
proizvodi
GOSPODARSTVO
-Dostignuti stupanj gospodarskog
razvitka
-Devizne potrebe
-Razdioba resursa
-Cijene i devizni tečaj
-Radna mjesta i uvjeti proizvodnje
-Troškovi prometa
-infrastruktura
POTRAŽNJA
-Motivi, ukus
-Moda
-Visina međunarodne
turističke potražnje
DRŽAVA
-Zakonodavstvo
-Devizni, granični i carinski propisi
-Međunarodni politički i gospodarski
odnosi
PODUZEĆE –
PODUZETNIK
-Profitnost poduzetničke aktivnosti,
inovacije, spremnost za posao
- Stupanj tehnike
- Alternativno investiranje mogućnosti
- Troškovi proizvodnje
- Ponuda radne snage
ATRAKTIVNOST PROSTORA
sposobnost specifičnog elementa ili kombinacije elemenata turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije
VRSTE ATRAKTIVNOSTI
atraktivnost prirodnih resursa (klima, flora, fauna…)
atraktivnost društvenih resursa (kulturno-povijesni, zabavni…)
STUPANJ ATRAKTIVNOSTI PROSTORA OVISI O:
udaljenosti resursa od emitivnih tržišta
udaljenosti resursa od turističkih tokova
geografski položaj
klima
topografija
kultura
koncentracija ponude na tom prostoru
razina uređenosti i organiziranosti ponude
stupanj razvijenosti kapaciteta za smještaj i prehranu
POJAM TURISTIČKOG RESURSA
potencijalne turističke atrakcije
realne turističke atrakcije
TURISTIČKI RESURSI
skupni naziv za potencijalne i realne turističke atrakcije, za
turističku infrastrukturu, suprastrukturu, turističke agencije,
turističku organiziranost destinacije, turistički kadrovi
snaga privlačnosti atraktivnog resursa uvijek se mjeri brojem POSJETITELJA.
RECEPTIVNI KAPACITETI
Direktni receptivni kapaciteti
hoteli, moteli, kampovi, luke u nautičkom turizmu, barovi…
Indirektni receptivni kapaciteti
dvorci, muzeji, galerije, crkve, parkovi, pošte, banke
KARAKTERISTIKE TURISTIČKE PONUDE
dislociranost ponude od potražnje
heterogenost ponude
neelastičnost ponude
statičnost ponude
sezonski karakter ponude
1. DISLOCIRANOST PONUDE OD POTRAŽNJE
prostor na kojem se formira turistička ponuda u pravilu je dislociran od izvora potražnje
2. HETEROGENOST PONUDE
možemo definirati kao jedan mogući odgovor ponude na prisutnu heterogenost turističke potražnje
3. NEELASTIČNOST TURISTIČKE PONUDE
znači da svoj kapacitet ne može mijenjati i/ili prilagođavati trenutnoj potražnji
4. STATIČNOST TURISTIČKE PONUDE
pojam statičnosti vezujemo uz činjenicu da je turističku ponudu moguće konzumirati samo na licu mjesta, dakle tamo gdje se nudi. Ona je statična i neprenosiva.
5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIČKE PONUDE
podrazumijeva da se u svim razdobljima godine ne koristi jednakim intenzitetom, niti je moguće pružiti uslugu u svako doba godine. (klimatski uvjeti…)
TURISTIČKA USLUGA PREDMET RAZMJENE U TURIZMU
POJAM TURISTIČKE USLUGE
osnovni predmet razmjene na turističkom tržištu
KARAKTERISTIKE USLUGA
Neopipljivost – nemogućnost da se usluga prije vidi, kuša, oproba
Nedjeljivost – ne može se odvojiti trenutak za pružanje i trenutak za korištenje usluga
Nepostojanost – postojanost se može pospješiti izborom kvalitetnih kadrova, poslovanje pod prepoznatljivim imenom, uvođenjem standarda, praćenjem zadovoljstva kupaca… nepostojanost podrazumijeva tko, kada i gdje pruža usluge što je kauzalno vezano uz karakteristiku mobilnosti turističke potrošnje
ČETIRI GOSPODARSKE GRANE BEZ ČIJIH USLUGA NE MOŽEMO
GOVORITI O TURISTIČKOJ PONUDI:
ugostiteljstvo
promet
turističko posredništvo
trgovina
sve navedene grane su uslužne djelatnosti, dok za posredništvo možemo
reći da je “ČISTA” turistička aktivnost
DEFINICIJA USLUGE
određena skupina pojedinačnih usluga (i proizvoda) namijenjenih
zadovoljavanju potreba turista formiranih u skupnu turističku uslugu
Turizam – sastavnica više gospodarskih grana.
POJAM TURISTIČKOG PROIZVODA
Objašnjenje s aspekta:
TURISTIČKE PONUDE
Kao ukupnost ponude jedne prostorne cjeline koja se promatra u odnosu na veću prostornu cjelinu
Turistički proizvod Hrvatske (Europa)
Turistički proizvod Istre (Hrvatska)
Turistički proizvod Opatije (Kvarner)
TURISTIČKE POTRAŽNJE
Turist – potrošač iz cijelog asortimana različitih roba i usluga sebi izabire prema svojim sklonostima, i mogućnostima različite usluge i proizvode iz prezentirane ponude i tako formira svoj vlastiti turistički proizvod. On sam kreira strukturu turističkog proizvoda sa svojim turističkim motivima odnosno potrebama.
FRAGMENTIRANOST PONUDE/POTRAŽNJE
INDIVIDUALIZACIJA PONUDE/POTRAŽNJE
TURISTIČKO TRŽIŠTE
mjesto susreta ponude i potražnje
“... je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara...”
“skup odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja”
Turistička
potražnja Turistička
ponuda
Turističko
tržište
TURISTIČKA PONUDA
prostorno je odvojena od turističke potražnje
TURISTIČKA DOBRA (ROBA)
materijalne stvari, usluge i prava
da je vezana uz određene lokacije
potrošači je ne mogu isprobati
ne može se uskladištiti
ROBNO TRŽIŠTE
Ponuda roba Potražnja
Ponuda novac Potražnja
TURISTIČKO TRŽIŠTE
Turistička ponuda
Turistička ponuda Turistička potražnja turist
Turistička potražnja
novac
MJESTO SUSRETA turistička potražnja turistička ponuda TURISTIČKA DESTINACIJA
VRIJEME SUSRETA dvije sezone
VANJSKI ČIMBENICI TURISTIČKE PONUDE I
POTRAŽNJE gospodarski i financijski razvitak demografske i socijalne promjene tehnološke inovacije investicije normativne pretpostavke planiranje, okoliš, sigurnost