TUMORI DIGESTIVNOG TRAKTA
TUMORI DIGESTIVNOG TRAKTA
TUMORI JEDNJAKA Tumori jednjaka mogu biti BENIGNI i MALIGNI
BENIGNI TUMORI JEDNJAKA se ređe javljaju od malignih , češći su kod muškaraca srednje dobi .
Dele se na : POLIPE (ograničene lezije epitela ) i submukozne tumore mezenhimskog porekla ( LEJOMIOME , FIBROME , LIPOME ) .
U odnosu na rast dele se na intraluminalne i ekstraluminalne . Mali tumori su obično asimptomatski dok veći dovode do disfagije (otežanog gutanja ), povraćanja , krvarenja ..
TERAPIJA : endoskopska polipektomija i hirurška resekcija .
MALIGNI TUMORI JEDNJAKA
Ovi tumori su najčešći u Aziji , u Evropi je incidenca 8-10 slučajeva na 100 000 .
ETIOLOGIJA : nije u potpunosti poznata , ali neki činioci evidentno doprinose nastanku tumora poput pušenja , konzumiranja alkohola , začinjene i vrele hrane . Prekancerske lezije su Baretova sluznica i refluksni ezofagitis .
PATOMORFOLOŠKI je najčešći Karcinom skvamoznih ćelija u 90 % i Adenokarcinom u 10 % slučajeva .
Lokalizovani su u srednjoj i donjoj trećini jednjaka .
Šire se limfogeno , hematogeno i per kontinuitatem .
Normalan jednjak, rtg nalaz
BENIGNA STRIKTURA JEDNJAKA
MALIGNI TUMORJEDNJAKA, RENTGENSKINALAZ
TUMORI ŽELUCA Tumori želuca se dele na BENIGNE i MALIGNE
( karcinome i limfome ) .
BENIGNI TUMORI , najčešći su epitelni polipi koji uglavnom maligno ne alterišu .
Mogu biti solitarni , multipli , na peteljci ili sesilni i ne prelaze promer od 1,5cm .
Adenomi čine jednu petinu benignih tumora želuca i oni imaju maligni potencijal . Najčešće su lokalizovani u antrumu .
U kliničkoj slici dominiraju epigastrične tegobe , bolovi , dispepsija sa krvarenjem .
Dijagnoza se postavlja radiološkim putem i endoskopski sa biopsijom .
MULTIPLA POLIPOZA ŽELUCA ili Peutz Jeghersov Sy predstavljaju obolenje sa malim malignim potencijalom.Od kožnih manifestacija uočavaju se hiperpigmentacije .
Maligna familijarna polipoza tipa Gardnerovog Sy ima veliki maligni potencijal .
KARCINOIDI želuca su obično sesilni , glatke površine , retko sa ulceracijama . Izazivaju crvenilo , proliv i mane desnog srca. U 25 % su maligni .
LIMFOMI želuca čine 5% od svih neoplazmi želuca Manifestuju se krvarenjem i perforacijom , kod jedne trećine pacijenata se palpira kao abdominalna masa .
Peutz-Jaghers sindrom, mukokutane pigmentacije
POLIPI ŽELUCA✿ hiperplastični su česti I nemaju značaj ( 70%)✿ adenomatozni su ređi (30%), imaju potencijalno
premaligni potencijal - treba ih ukloniti
adenomatozni
hiperplastični
LEJOMIOMI
✿čine 50% benignih tumora želuca
✿ mogu da ulcerišu i krvare
✿ indikovana je hirurška resekcija
LEJOMIOMI ŽELUCA
RTG
endoskopija
endosono
KARCINOM ŽELUCA KARCINOMI ŽELUCA predstavljaju česte neoplazme
sa velikim letalitetom u Japanu i niskim u SAD . Vidja se kod starijih od 5og.i to češće kod muškaraca .
ETIOLOGIJA : nepoznata ali se zna da neki faktori doprinose nastanku karcinoma , poput N nitrozo komponenata hrane . Predisponirajući faktori su genetski činioci poput A krvne grupe, atrofični gastritis i adenomi želuca i infekcija sa Helicobacter pilory.
PATOHISTOLOŠKE forme Adenokarcinoma su : polipodni ,ulcerozni , ulcero-infiltrativni , linitis plastica i superficijalni tip . Infiltrativne forme imaju lošiju prognozu od ostalih .
KLINIČKA SLIKA karcinoma želuca : osećaj punoće u stomaku , bolovi , mučnina, gubitak na telesnoj težini , povraćanje kod pilorične lokalizacije a disfagija kod kardične lokalizacije , melena , hematemeza , perforacija sa formiranjem fistula a retko paraneoplastični Sy - dermatitis i neuromiopatije . Kod metastaza u jetri uočava se ascites , žutica , bolovi u kostima kod koštanih metastaza .
DIJAGNOZA : laboratorija ( anemija ), radiološki pregled sa barijumom, gastroskopija sa biopsija a kod procene raširenosti bolesti primenjuje se EHO , CT , NMR , scintigrafija skeleta , RTG pluća .
TERAPIJA : Hirurška resekcija , hemioterapija sa 5 FU , Adriamicinom
Petogodišnje preživljavanje je u preko 5o % kada se karcinom otkrije u ranom stadijumu .
RANI KARCINOMŽELUCA
DIJAGNOSTIKA KARCINOMA ŽELUCA
ENDOSKOPSKI ULTRAZVUK KOD KARCINOMA ŽELUCA
LINITIS PLASTICA ( karcinom želuca sa difuznim širenjem, bezvidljivih promena mukoze )
TUMORI DEBELOG CREVA POLIPI DEBELOG CREVA se dele na
NEOPLASTIČNE polipe ( adenomi i familijarna adenomatozna polipoza ) i NENEOPLASTIČNE ( juvenilni polipi , Peuz Jeghersov Sy koji se prepoznaje i po pigmentaciji oko usta i prstiju.)
NEOPLASTIČNI adenomatozni polipi su displastični , mogu biti tubularni , tubulo-vilozni ili vilozni . Veći maligni potencijal imaju veći polipi ,kada su vilozni i kod starijih osoba . Invazivni tumori su oni koji probiju muskularis mukoze .
Obično su asimptomatski ili daju okultno ili manifestno krvarenje i probleme u pražnjenju . Veliki vilozni polipi mogu dati masivne prolive sa dehidratacijom i elektrolitskim poremećajem .
Polipi na peteljci se uklanjaju endoskopski a drugi hirurškim putem .
NENEOPLASTIČNI POLIPI su veoma česti , čine preko 75% od svih polipa kod starijih od 40 g.Obično su mali , ravni , glatki .
PORODIČNA , FAMILIJARNA ADENOMATOZNA POLIPOZA se nasleđuje autozomno dominantno mutiranjem supresorskog gena APC iz hromozoma 5p . Karakteriše ih veliki broj polipa , više stotina . Pojavljuju se u adolescenciji i maligno alterišu za 15-20 godina . Uvek su lokalizovani i u rektumu pa se dijagnoza postavlja irigografijom i kolonoskopijom sa biopsijom .
Leči se totalnom kolektomijom .
Gardnerov Sy osim polipoze kolona i tankih creva obuhvata i osteome i tumore mekih tkiva .
Turcotov Sy karakterišu multipli polipi kolona i tumori mozga .
Tubulovilozni polip
Polip – histološka slika
POLIP KOLONA
Polipektomija
Endoskopski izgled polipa
Endoskopska polipektomija
MULTIPLA POLIPOZA KOLONA
IRIGOGRAFIJA
Kolonoskopska slika
FAP, familijarna adenomatozna polipoza kolona
HEREDITARNI NEPOLIPOZNI KARCINOMI KOLONA čine oko 15% svih karcinoma kolona . Porodice karakteriše tri ili više obolelih od karcinoma kolona u dve generacije (Linč I ) .
Kod njih karcinom kolona može biti udružen sa karcinomom endometrijuma , želuca , pankreasno-bilijarnog ili urinarnog trakta ( Linč II )
Sklonost ka ovim Sy nasleđuje se autozomno dominanantno preko hromozoma 2p i 3p .
KARCINOM KOLONA I REKTUMA KARCINOM KOLONA je najčešći tumor digestivnog
trakta . Incidenca je na Zapadu oko 60 ( kod nas 40) na 100 000 .
ETIOLOGIJA : somatske mutacije , gubitak tumorskih supresorskih gena , mutacije onkogena deluju kao inicijalni faktori u nastanku tumora . Faktori ishrane doprinose malignoj proliferaciji ( masna ishrana , manjak svežeg voća i povrća kao i vlaknastih materija ) . Prisustvo polipa sa malignim potencijalom , ulcerozni kolitis , familijarna polipoza.
Makroskopski mogu biti polipozni , proliferativni , ulcerozni , infiltrativni , kružni .
LOKALIZACIJA : u rektumu i sigmi 60 -70% , u descedensu 8% , u transverzumu i ascedensu ostali, od svih tumora kolona .
KLINIČKA SLIKA :
Karcinom rektuma se manifestuje krvarenjem , lažnim pozivima , osećajem neispražnjenosti.
Karcinom levog kolona daje bolove tipa kolika nakon obroka , proliv i zatvor naizmenično , krvarenje , nadimanje .
Tumori desnog kolona se ispoljavaju anemijom a kasnije gubitkom na telesnoj masi i kaheksijom .
Kod nekih tumora , intraluminalnog rasta razvija se akutna crevna opstrukcija(ileus).
DIJAGNOZA : fizikalni pregled , laboratorija ( anemija , CEA , povišena alkalna fosfataza ) , irigografija sa dvojnim kontrastom , kolonoskopija sa biopsijom , cekografija EHO ,CT , NMR ,RTG p/s radi procene raširenosti bolesti.
TERAPIJA : hirurško lečenje , resekcija , hemioterapija kao adjuvantna terapija u C stadijumu . Radioterapija se primenjuje kod fiksiranih tumora rektuma .
KLASIFIKACIJA po Dukesu :
A stadijum, Ca sluznice i submukoze
B stadijum , Ca zahvata i serozu
C stadijum , zahvaćeni limfni nodusi
D stadijum , udaljene metastaze
PROGNOZA , petogodišnje preživljavanje u A stadijumu 90 % , u B st.80 % u C st. 50 % i u D stadijumu 5 %
Debelo crevo
Rektum
NORMALAN RTG NALAZ KOLONA
KOLONOSKOPIJA
IrigografijaIRIGOGRAFIJA
KARCINOM KOLONA
KARCINOM PANKREASA Karcinom pankreasa spada u najagresivnije visceralne
malignitete. Broj obolelih je u stalnom porastu .Vidja se u svim životnim dobima , češće kod starijih .
ETIOLOGIJA nije sasvim poznata (multifaktorska) ali je genetska predispozicija najvažniji faktor rizika za kancer pankreasa uz neke druge činioce koji mogu pogodovati nastanku tumora poput konzumiranja alkohola , crne kafe , pušenja ili nakon hroničnog pankreatitisa . Profesionalna izloženost derivatima nafte nije zanemarljiva .
Neoplazme pankreasa mogu biti endokrinog dela ( 5%) ili egzokrinog dela pankreasa ( 95%) .
Najčešći je duktalni adenokarcinom u preko 80% pacijenata
Prema lokalizaciji u glavi je 70 % karcinoma , u telu 20 % i u repu oko 10 % .
KLINIČKA SLIKA karcinoma pankreasa : ukoliko je u glavi dolazi do opstruktivne žutice , mučnine , povraćanja Od specifičnih simptoma javljaju se jaki bolovi pojasnog karaktera uz brzo telesno propadanje .
Može infiltrisati duodenum , dovesti do ulceracija i perforacije . Može doći do ispoljavanja šećerne bolesti .
Rano daju metastaze lokalne i udaljene .
DIJAGNOZA : anamneza , laboratorija ( amilaze , povišen CA19-9 i CEA ), EHO, CT , NMR , ERCP .
TERAPIJA : hirurški tretman , radikalno u samo 15 % pacijenata . Petogodišnje preživljavanje u 10% .
KARCINOM PANKREASA
Kaheksija u Karcinomupankreasa CT abdomena EHO abdomena,
Ca pankreasa
TUMORI ENDOKRINOG PANKREASA INSULINOM je tumor beta ćelija , luči Insulin a manifestuje se hipoglikemijom . Po prirodi su
uglavnom benigni i solitarni adenomi , samo u 10% su maligni . Ulaze u sastav MEN I i tada su malignih karakteristika .
GLUKAGONOM je tumor alfa ćelija pankreasa koje luče Glukagon. Ispoljava se atipično , anemijom , buloznim promenama po koži , glositisom , stomatitisom..
GASTRINOM ili Zollinger Ellisonov Sy je tumor G ćelija pankreasa koje luče Gastrin. Gastrin stimuliše hipersekreciju HCL zbog čega dovodi do multiplih ulceracija digestivnog trakta . Često metastaziraju .
KARCINOIDNI TUMORI
KARCINOIDI su najčešći digestivni endokrini tumori .
U 90 % potiču od enterohromafinih ćelija digestivnog trakta .
Lokalizovani su u apendiksu , ileumu , rektumu , pankreasu .
Obično su mali , solitarni , ako su veći od 2cm metastaziraju .
Spadaju u sekretorno aktivne tumore jer luče aktivne materije poput Serotonina , Histamina , Bradikinina , Vazopresina , Somatostatina , Endorfina ...
Serotonin nastaje enzimskom transformacijom amino kiseline triptofana . Metaboliše se u 5 HIA koja se izlučuje mokraćom .
KLINIČKA SLIKA : dominira trijas: crvenilo , prolivi i mane desnog srca uz pad tenzije .
DIJAGNOZA : klinička slika , povišen 5 HIA u urinu , CT , NMR , endoskopije .
KARCINOIDNI TUMOR
Flašing crvenilo licaU karcinoidnom sindromu
Karcinoidni TumorTankog creva,Postoperativnipreparat
Karcinoidni tumor,Histološka gradja
TUMORI JETRE TUMORI JETRE se dele na BENIGNE i MALIGNE ( primarne i sekundarne ili metastaze ) .
BENIGNI TUMORI su epitelni ( adenomi) i neepitelni ( hemangiomi i angiomiolipomi) .U ostale redje tumore spadaju teratomi i fibromi
ADENOMI su često povezani sa hormonskom terapijom i oralnim kontraceptivima, mogu regredirati po prestanku hormonske Th
HEMANGIOMI ( kavernozni i kapilarni) su najčešći benigni tumori jetre . Obično su mali , solitarni ali mogu biti i velikih dimenzija sa kalcifikacijama.. Na EHO se vide kao hiperehogene tu mase.
Dokazuju se EHO i scintigrafijom jetre , bloody pool scintigrafijom.Biopsija je kontraindikovana .
MALIGNI TUMORI JETRE HEPATOCELULARNI KARCINOM
ETIOLOGIJA : brojni faktori utiču na pojavu tumora poput Aflatoksina , B i C hepatitisa , ciroza jetre , alkohol , terapija estrogenima , metaboličke bolesti , HLA antigeni ..
KLINIČKA SLIKA : u početku dominiraju tegobe prethodnog obolenja (ciroza jetre) a potom se brzo razvija malaksalost , kaheksija , jači bolovi pod DRL , ascites , varikoziteti jednjaka , endokrini poremećaji u sklopu paraneoplastičnog Sy..
Metastazira u pluća , kosti , CNS i tada daje tipičnu simptomatologiju .
HOLANGIOKARCINOM JETRE nastaje od epitela intrahepatičnih žučnih puteva .Češći je kod starijih pacijenata .
U kliničkoj slici dominira ikterus , žutica .
Alfa-feto protein nije pozitivan ali zato jeste keratin kao tumor marker u 90 % pacijenata . Dokazuje se ultrasonografski , CT , NMR .
TERAPIJA je hirurška , sa lošom prognozom . Hemioterapija nije dala rezultate .
SEKUNDARNI , METASTATSKI tumori jetre nastaju širenjem tumora digestivnog trakta , dojke , pluća , štitne žlezde , melanoma .
Dokazuju se laboratorijom , EHO, CT , NMR , laparoskopski sa ciljanom biopsijom .
LEČENJE je konzervativno( hemoterapija) i radikalno ( resekcija , kod kolorektalnih tumora gde metastaze sporo rastu ) , embolizacija .
TUMORI JETRE
Tumor jetre,Postoperativnipreparat
EHO nalaz, CT nalaz – tumor jetre
Metastatski tumor u jetri, EHO
Metastatski tumor jetre, CT nalaz
Слајд 1TUMORI JEDNJAKAСлајд 3Слајд 4BENIGNA STRIKTURA JEDNJAKAСлајд 6TUMORI ŽELUCAСлајд 8Peutz-Jaghers sindrom, mukokutane pigmentacijePOLIPI ŽELUCALEJOMIOMILEJOMIOMI ŽELUCAKARCINOM ŽELUCAСлајд 14Слајд 15Слајд 16Слајд 17Слајд 18TUMORI DEBELOG CREVAСлајд 20Polip – histološka slikaPOLIP KOLONAСлајд 23MULTIPLA POLIPOZA KOLONAСлајд 25FAP, familijarna adenomatozna polipoza kolonaСлајд 27KARCINOM KOLONA I REKTUMAСлајд 29Слајд 30Слајд 31NORMALAN RTG NALAZ KOLONAKARCINOM KOLONAСлајд 34Слајд 35KARCINOM PANKREASAСлајд 37KARCINOM PANKREASATUMORI ENDOKRINOG PANKREASAKARCINOIDNI TUMORIKARCINOIDNI TUMORTUMORI JETREСлајд 43MALIGNI TUMORI JETREСлајд 45TUMORI JETREMetastatski tumor u jetri, EHOMetastatski tumor jetre, CT nalazСлајд 49Слајд 50