Informationsblatt fr die Abfassung von Seminararbeiten
Sadraj
2I.)Uvod
3II.)Pojam privrednih drutava
4III.)Povezana privredna drutva
5IV.)Ugovorni oblici povezivanja privrednih drutava
6V.)Karteli
9VI.)Konzorcij
101.)Ugovor o konzorciju
112.)Primjer ugovora o konzorciju
16VII.)Tajno drutvo
161.)Ugovor o tajnom drutvo
18VIII.)Poduzetniki ugovori (njem. Unternehmenvertrge);
21IX.)Zakljuak
22X.)Literatura
I.) Uvod
Budui da je u dananjim uslovima cilj svakog poslovanja uveanje
profita i obezbjeenje kontrole nad to veim djelom trita na kojima
se preduzee pojavljuje bilo kao kupac ili prodavac, postoje dva
osnovna puta za postizanje ovog cilja.
Prvi je plasman kapitala u ve postojea ili nova preduzea iste
grane proizvoda tj. ukrupnjavanje kapitala. Ovo je meutim, vrlo
spor proces i nerijetko dosta rizian poduhvat, pa se i vrlo rijetko
koristi.
Drugi, daleko podesniji i efikasniji put, koji se najee koristi
na meunarodnom tritu, je postizanje, makar i privremenih, ugovora
sa zainteresovanim preduzeima. Oblike tih ugovora u ovim
seminarskim radom nastojati da objasnim i predstavim u svim
njihovim vanostima i znaaju za savremeni svijet i trino
poslovanje.II.) Pojam privrednih drutavaPrivredna drutva su u
svakoj zemlji veoma vani privredni subjekti. Svaki zakonski oblik
privrednog drutva ima i svoja specifina obiljeja koja ga
ineposebnim i samostalnim privrednim subjektom.
U Zakonu o privrednim drutvima u lanu 2 stav 1 navodi se da je:
"Privredno drutvo pravno lice koje samostalno obavlja privrednu
djelatnost radi sticanja dobiti". Privredno drutvo je tvorevina
njegovih osnivaa. Nastala je jer su ti njegovi osnivai htjeli i to
su tu svoju volju izrazili u ugovoru o njegovom osnivanju, ili ako
je samojedan osniva u odluci o osnivanju. Bitno je da su u pitanju
pravna lica kao organizovani kolektivi ljudi koji ostavaruju
dozvoljenu djelatnost, odnosno cilj i kojima je pravni poretkom
priznato svojstvo subjekta prava, kao sposobnosti da budu nosioci
prava, obaveze i odgovornosti.
Privredno drutvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog lica
koji samostalno obavlja djelatnost proizvodnje , prodaje i vrenja
usluga na tritu u cilju sticanja dobiti. Ono predstavlja skup dva
ili vie fiziki ili pravnih lica sa pravnim statusom, sa ciljem
obavljanja registrovane djelatnosti pod personalnom ili realnom
firmom, na osnovu udruivanja odreenih uloga izraenih u dionicama
ili u ulozima i da ostvare odreenu dobit.
III.) Povezana privredna drutvaPod grupacijama preduzea ili
povezanim preduzeima, smatraju se preduzea koja su u nekom
meusobnom odnosu. Tako se jedno preduzee u odnosu prema drugom,
javlja sa veinskim ueem kapitala ili ima pravo da imenuje veinu
lanova uprave tzv. preduzee sa veinskim ueem. Osim toga, moe se
pojaviti i takav sluaj da jedno preduzee neposredno ili posredno
zavisi od drugog preduzea, gde se pojavljuju u obliku povezivanja
dva preduzea, matino preduzee i zavisno preduzee. Kao oblik
povezivanja preduzea, javljaju se i dva preduzea koja imaju
uzajamna uea kapitala, tzv. preduzea sa uzajamnim ueem, zatim
preduzea koja su povezana u koncern, kao i ukljuena u holding
preduzea. Osim toga, pod povezanim preduzeima smatraju se i
poslovna udruenja. Nuno je istai da se povezanim preduzeima
smatraju i preduzea u kojima ista pravna ili fizika lica,
neposredno ili posredno uestvuju u upravljanju ili kapitalu, tako
da imaju mogunost kontrole na osnovu znaajnog uticaja u donoenju
poslovnih odluka. Povezanim preduzeima, smatraju i preduzea kada su
ista povezana i obimom prodaje, ugovorom o transferu tehnologije
ili bilo kojim drugim poslovima koji omoguavaju sticanje kontrole
nad upravljanjem. Posebnu oblast povezivanja, predstavlja i
povezivanje preduzea sa preduzetnicima, po osnovu mnogih ugovora
(kao to su: ugovor o konzorcijumu, koperaciji, franizingu, poslovno
- tehnikoj saradnji, proizvoaki ugovori i dr. ). U razvijenim
zemljama sveta, postoji vie konkretnih oblika povezivanja preduzea,
kao to su: trust, holding, koncern, grupa drutava.
Temeljno je pravilo da je svako pravno lice samostalan subjekat
pravnog prometa koji nastupa na tritu i poslovanjem ostvaruje
dobit. Meutim, u dananje vrijeme tendencija je sve veeg povezivanja
poslovnih subjekata zbog postizanja odreenih poslovnih ciljeva kao
to su:
Ostvarenje vee racionalizacije poslovanja
Lake finansiranje i upravljanje
Podjela rizika i dr.
Drutva koja se povezuju po bilo kom osnovu ostaju zasebni
subjekti ali se izmeu njih stvara neki odnos ovisnosti pa tako
uvijek imamo pojam vladajueg ili matinog drutva meu ostalim
zavisnim drutvima.
IV.) Ugovorni oblici povezivanja privrednih drutavaOvakvi oblici
povezivanja preduzea, nastaju na bazi ugovora. Trebalo bi praviti
razliku kada dolazi do statusnih promjena i kada nastaje novi
pravni subjekt od oblika kada se ne stvara novi pravni subjekt ali
se takode postiu j odreeni ciljevi. Ovaj drugi oblik ugovornog
povezivanja, kojim se ne stvara novo pravno lice jer se ne radi o
takvim ugovorima kojima se stvara novi pravni subjekt. Kod ovog
oblika ugovornog povezivanja, odreena firma potpisnik ovakog
ugovora zadrava svoj pravni subjektivitet, s tim to je u u odreenim
domenima u svojem poslovanju ipak ograniena (zajedniki nastup na
trzitu, meusobna odgovornost iz zajednikog posla i
dr.).Najznaajniji ugovorni oblici povezivanja su: ugovor o kartelu,
ugovor o konzorciju, tajno drutvo, i poduzetniki ugovor.Najnovijim
izmjenama Zakona o privrednim drutvima naznaeni su ugovorni oblici
povezivanja: konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna
unija, poslovni sistem, pul i dr.V.) Karteli
Karteli su oblik sporazumnog udruivanja istorodnih firmi
konkurenata koje time (udruivanjem u kartel) postaju monopol. Vei
profit ostvaruju diktiranjem uslova prodaje, monopolskim cijenama i
drugim pogodnostima, a ne smanjenjem trokova i racionalizacijom,
kako ine koncerni.Cilj osnivanja kartela je smanjenje meusobne
konkurencije i postizanje boljeg poloaja na tritu. To se obino ini
dogovaranjem cijena, diobom trita, ograniavanjem proizvodnje (tzv.
kontigentalni karteli), to pretpostavlja i mogunost
subvencioniranja lanica kartela (karteli za repatrijaciju
prihoda).Kartel je zabranjeni (ne)formalni sporazum izmeu
konkurenata na tritu koji se postie s ciljem fiksiranja te
odravanja cijena, podjele kupaca, dobavljaa ili teritorija na kojem
se posluje te ograniavanja kontrole proizvodnje. Premda pojam
kartel veina ljudi povezuje sa narko-tritem Latinske Amerike,
kartelizacija je itekako zastupljena i u zakonitom poslovanju.Takvo
udruivanje poduzetnika kri prava potroaa i poreznih obveznika te
teti gospodarstvu koje stagnira. Poduzetnici odustaju od trinog
natjecanja pa tako ne nude potroaima inovacije i nove vrijednosti,
a cijene proizvoda i usluga zbog nepostojanja konkurencije ostaju
visoke. Karteli tako koriste iskljuivo njihovim lanovima, prije
svega onima koji su loi i nekonkurentni i koji uivaju zatitu, lieni
svake brige o zakonitostima trita.Karteli su prisutni u svim
sektorima, ali najei i najtetniji su u sluaju slinih proizvoda i
usluga, pogotovo kada je rije o srodnim proizvodima koji su nuni u
svakodnevnom ivotu, kao i na tritima s malim brojem
konkurenata.
lanice kartela su potpuno samostalne i nezavisne u svom
poslovanju, ali su obvezne potovati odredbe sporazuma o kartelu za
cijelo vrijeme postojanja kartela. Da bi mogao djelovati u skladu s
ciljevima udruivanja, kartel treba imati najvei udio u proizvodnji,
potronji, trgovini ili drugoj djelatnosti ili grani u kojoj se
osniva. U protivnom, djelovanje kartela na tritu ne bi bilo
djelotvorno niti bi njegovo osnivanje bilo opravdano jer bi
konkurentne firme koje nisu u kartelu mogle ometati ili sprjeavati
njegovo djelovanje.
Osnovni cilj kartela je uklanjanje meusobne konkurencije i
stvaranje uslova za monopolski poloaj i monopolsko ponaanje, a moe
se ostvariti, u principu, na dva naina:
Vlastitim razvojem i
Potpisivanjem sporazuma o kartelu
S obzirom na podruja prostiranja i djelovanja, karteli mogu biti
nacionalni i meunarodni.
Kartel (engl. cartel; ring; franc. entente; njem. Kartell; Ring)
je formalni sporazum izmeu trinih takmaca ija je svrha ograniavanje
ili potpuno iskljuivanje trinog natjecanja izmeu sudionika
sporazuma s ciljem da poveavanjem cijena ostvare dodatni, znatno
poveani profit (engl. excess profit). U najirem je smislu kartel
jedan od oblika koluzije. Karteli u pravilu nastaju na tritu na
kojem postoji oligopol. U teoriji se stoga takva situacija naziva
kooperativni oligopol (engl. cooperative oligopoly). Razlikujemo
dvije osnovne vrste kartela:Javni karteli (engl. public cartel)
jesu karteli u kojima drave utvruju pravila koja se odnose na
cijene, obujam proizvodnje i sl. Primjeri za to su izvozni karteli
(engl. export cartels), tzv. shipping conferences i depresijski
karteli (engl. depression cartels). Ovdje jo spadaju krizni karteli
(engl. crisis cartel) i meunarodni karteli (engl. inernational
cartels).Za razliku od javnih kartela iji su postojanje i uvjeti
djelovanja obznanjeni i javnosti poznati, privatni karteli (engl.
private cartels) rezultat su tajnog sporazuma poduzetnika na
temelju kojega samo njegovi lanovi ostvaruju odreene uzajamne
koristi. Njihovo postojanje nije poznato javnosti, a vjerojatnost
da se za njih sazna vrlo je mala. Propisi o trinom natjecanju veine
zemalja privatne kartele u pravilu smatraju per se zabranjenim
sporazumima. Ovo pogotovu ako je rije o tzv. hard-core kartelima.
To su karteli iji su predmet, cilj ili mogui uinak tzv. apsolutno
zabranjena ogranienja trinog natjecanja, kao to su sporazum o
cijenama, sporazum o podijeli trita i sl.Najtei oblik privatnih
kartela su tzv. goli karteli (engl. naked cartels). Rije je o
takvim sporazumima poduzetnika koji ne sadre ba nikakve
prokompetitivne odredbe koje bi ih inile barem djelomino
doputenima. Ti sporazumi nisu ak niti prikriveni (odjeveni)
unoenjem nekih prividno prokompetitivnih odredaba koje bi barem
stvarale privid o njihovoj doputenosti.lanovi kartela nalaze se u
poloaju uzajamne ovisnosti, utemeljenom na naelu konkurenti su nai
prijatelji potroai su nai neprijatelji. Oni moraju uskladiti svoje
odluke i djelovanja, budui da odluka jednog lana, izravno utjee na
odluke ostalih. Iako su lanovi kartela zbog ostvarivanja dodatnog
profita, izrazito motivirani za odravanje usklaenog djelovanja,
takva udruenja poduzetnika imaju i svoje slabosti. Naime, izmeu
lanova ipak postoji odreeni stupanj konkurencije, odnosno elja za
ostvarivanjem jo veih profita od onih koji proizlaze iz dogovora s
drugim lanovima. Stoga e za uspjeh nekog kartela od presudne
vanosti biti mogunost da lanovi utvrde je li netko prekrio
sporazum, to da se prekritelj (tzv. maverick) sankicionira. Kako je
to u praksi vrlo teko ostvarivo, karteli se najee nakon nekog
vremena raspadnu.
VI.) KonzorcijKonzorcij (engl. consortium, njem. Konsortium) je
poseban oblik udruivanja drutava i/ili banaka i drugih organizacija
radi zajednikog financiranja odreenog veeg posla, za ije
financiranje pojedinano nije zainteresiran ni jedan od partnera. U
konzorcij banaka udruuju se dvije ili vie banaka, najee radi
ostvarivanja ambicioznih razvojnih programa, radi podjele rizika u
velikim financijskim projektima ili iz nekih drugih razloga.
Konzorcij osnivaju i velika drutva, redovito radi zajednikog izvoaa
investicijskih radova u zemlji i inozemstvu. Konzorcij je u pravu
meunarodnih investicijskih radova ugovorno udruivanje dva ili vie
izvoaa koji se obvezuju investitoru da e zajedniki izgraditi
odreeni objekt i/ili isporuiti odreenu opremu. lanovi konzorcija
redovito preuzimaju u odnosu na investitora solidarnu odgovornost
za uredno ispunjenje svih ugovornih obveza. U konzorciju obino se
sporazumno jedan od lanova odredi kao vodei (elni), koji ovisno o
ovlastima nastupa u ime ostalih prema treima. lanovi konzorcija
sklapaju konzorcijalni ugovor u kojem ureuju svoja prava i obveze u
pogledu meusobne podjele rada i isporuka, rokova izvoenja radova,
odnosno isporuka opreme, cijena, koordinacije u izvoenju radova,
meusobne odgovornosti za neizvrenje, odnosno neuredno izvrenje
svojih obveza, regresna prava itd. Bitno je da udruivanjem u
konzorcije ne nastaje nova pravna osoba i da konzorcij prestaje
nakon okonanja svih ugovorenih radova. Nije li to drukije
predvieno, na konzorcij se primjenjuju pravila o ortatvu.
1.) Ugovor o konzorciju
Ugovor o konzorciju (engl. consortia agreement) je ugovor
autonomnog trgovakog prava nastao u poslovnoj praksi najee dugorone
suradnje na zajednikoj izvedbi velikih investicijskih radova i sl.
Ugovorne strane su u pravilu poduzea, cilj ugovora je ostvarenje
nekog programa suradnje, izvedbe projekta ili sl. Radi se o
jedinstvenom, okvirnom ugovoru ije ispunjenje moe biti uvjetovano
sklapanjem i ispunjenjem vie drugih ugovora. Ipak ugovor o
konzorciju je ugovor intuitu personae i obveze iz ugovora nisu
prenosive na tree osobe. Ugovorom o konzorciju ne nastaje nova
pravna osoba iako njegov cilj i uinak moe biti slian djelatnosti
drutva. Vrijeme trajanja ugovora je odreeno i neodreeno, ovisno o
prirodi i obujmu ugovorene suradnje. Rezultat ispunjenja ugovora
moe biti novi proizvod i/ili usluga. Ugovor mora sadravati potpuno
i jasno opisane obveze i nain ispunjenja ugovornih strana,
profesionalnu i tehniku diobu poslova, sadraj i nain ostvarivanja
ugovorene suradnje. Tipino je za tu vrstu ugovora da se odreuje
poloaj odgovornosti, ovlasti i nain izbora ugovornog tijela pod
nazivom odbor za koordinaciju ili izvrni odbor. Za obveze koje
nastaju ispunjenjem ugovorne strane odgovaraju zajedniki i
solidarno.
2.) Primjer ugovora o konzorciju
S P O R A Z U M o Konzorciju metalske industrije
Tuzlanskog kantona
Tuzla, maj/svibanj 2011. godine
S P O R A Z U M o Konzorciju metalske industrije Tuzlanskog
kantona
lan 1.
Svrha Konzorcija
lanice Konzorcija, saglasno potvruju da je cilj ovog Sporazuma
regulisanje meusobnih odnosa u okviru projekatazajedniki nastup na
domaem i ino tritu u oblasti elektroenergetskih projekata,
projekata u oblasti graevinarstva, saobraaja i sl.
U svrhu dobijanja i realizacije odreenih projekata na tritu,
lanice Konzorcija saglasno potvruju da e nastupiti kao jedan
ponua.
lan 2.
Sastav Konzorcija
Konzorcij se sastoji od Osnivaa (Osnivai Konzorcija):
-CIMOS TMDAi d.o.o. Gradaac,
-Tvornica transportnih ureaja TTU d.d. Tuzla
-Remontmontaa d.d. Tuzla,
-Herceg d.o.o. Srebrenik,
-Elektro-agent d.o.o. Tuzla,
Prikljuenje novih lanica (Pridruene lanice) moe se izvriti uz
pisanu saglasnost svih potpisinica, putem Anexa ovog Sporazuma.
lan 3.
Lider Konzorcija
lanice Konzorcija su saglasne da se lider odredi Anexom ovog
Sporazuma, za svaki projekat ili po drugim principima koje
usaglase.
Lider Konzorcija, ovim Sporazumom je ovlaten, da u ime svih
lanica Konzorcija, poduzima potrebne radnje u smislu zastupanja
konzorcija u odnosima sa treim licima. to se takoer utvruje
Anexom.
Lider Konzorcija je duan da neodlono informira sve lanice
konzorcija o svim aktivnostima koje kao lider Konzorcija vodi po
svim pitanjima za realizaciju poslova po predmetnom projektu, a na
nain koji e biti definisan Anexom Ugovora.
lan 4.
Obaveze lanica Konzorcija
Sve lanice Konzorcija e preduzimati aktivnosti i mjere, svako u
okviru svoje nadlenosti, u cilju ostvarenja svrhe Konzorcija, te se
meusobno pomagati u izvrenju obaveza po ovom Sporazumu.
Svoje potrebe za proizvodima i uslugama ili opremom i sredstvima
za rad lanice konzorcija e prvenstveno podmirivati iz svojih redova
i svojih kapaciteta.
Sve lanice Konzorcija se obavezuju da e, postupajui u okviru
svojih nadlenosti, utvrenih ovim Sporazumom, voditi rauna i titi
interese svih lanica Konzorcija.
Prava i obaveze, ukljuujui rizik, raspodjelu dobiti i meusobnu
odgovornost za ne izvrenje,odnosno neuredno izvrenje svojih
obaveza, regresna prava itd,prilikom ostvarenju svrhe Konzorcija po
realizaciji pojedinih projekata, utvrdit e se Anexom ovog
Sporazuma.
lan 5.
Odgovornost partneralanica Konzorcija
lanice Konzorcija su saglasne da je odgovornost svih lanica
prema investitoru, za sve obaveze proizala iz ugovora vezanih za
ostvarenje svrhe ovog Konzorcija, potpuno jednaka i solidarna.
lan 6.
Razmjena informacija
lanice Konzorcija se obavezuju da jedna drugoj stav i na
raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju, informacije i obavijesti
kojima raspolae ili ih naknadno stekne, a bitne su za uspjeno
voenje pregovora, odnosno, za realizaciju projekata.
lan 7.
Obavijesti
Sve obavijesti predviene ili zahtijevane u ovom sporazumu, bie
pisane i dostavljene direktnim uruenjem, poslane potvrenom i
preporuenom potom, ili putem faksa sa potvrdom poiljaoca, odnosno
na adrese koje lanice Konzorcija odrede, u skladu sa ovim
lanom.
Sve obavijesti po ovom Sporazumu e biti vaee samo nakon stvarnog
prijema.
lan 8.
Povjerljivost
Strane se obavezuju da e meusobno uvati poslovnu tajnu iz osnova
djelatnosti Konzorcija, te da nee odavati sadraj ovog Sporazuma
treim licima , izuzev u dijelu koji je potreban da se dobiju
neophodna ovlatenja ili za druge, zakonom predviene namjene.
lan 9.
Ostale odredbe
lanice Konzorcija su obezbijedile i nastavie da obezbjeuju jedna
drugoj sve informacije koje jesu ili mogu biti od interesa za druge
lanice, da bi se realizirala svrha Konzorcija. lanice Konzorcija su
dune ako znaju ili treba da znaju da bi drugim lanicama ove
informacije mogle biti relevantne u cilju izvravanja dunosti i
obaveza iz ovog Sporazuma da iste dostave.
Modifikacija, amandman ili drug a izmjena na ovaj Sporazum bit e
obavezujua za lanice Konzorcija, samo ukoliko je u pisanom obliku
potvrena i potpisana od lanica Konzorcija.
lan 10.
Primjenjljivi zakon ovaj Sporazum e biti interpretiran u skladu
sa zakonskim i podzakonskim aktima Bosne i Hercegovine i Federacije
Bosne i Hercegovine.
lan 11.
Finansijskim planom Konzorcija e se predvidjeti obaveze prema
Konzorciju, to e posebno biti regulisano odgovarajuim amandmanom
/anexom ovog Sporazuma.
lan 12.
Svaka lanica Konzorcija e imati svog ovlatenog predstavnika za
koordinaciju rada Konzorcija i njegovih organa.
Predsjedavajui kordinacije bira se svakih est mjeseci po sistemu
rotacije izmeu osnivaa konzorcija.
lan 13.
Rjeavanje sporova
lanice Konzorcija su saglasne da sve eventualne sporove rjeavaju
sporazumnim putem u duhu dobrih poslovnih obiaja. Ukoliko se ne
postigne saglasnost za rjeavanje sporova, sporovi e se rjeavati
putem stvarno nadlenog suda u Tuzli.
lan 14.
Raskid Sporazuma o Konzorciju
Ovaj Sporazum se moe raskinuti sporazumnim putem svih lanica
Konzorcija.
Jednostrana odluka lana Konzorcija o istupanju iz Konzorcija bit
e prihvaena od ostalih lanica Konzorcija, samo uz uslov da se
lanice sporazumiju o izmirenju preuzetih prava i obaveza .
Jednostrani raskid ovog Sporazuma je efektivan 30-i dan od dana
postignutog Sporazuma lanica o nainu izmirenja prava i obaveza
.
U sluaju jednostranog raskida Sporazuma, ostale lanice
Konzorcija koje nisu jednostrano raskinule ovaj Sporazum imaju
pravo ( jedna od njih ili sve), da uz saglasnost ostalih
lanica-partnera, preuzmu prava i obaveze lanice konzorcija koja je
podnijela zahtjev za istupanje.
lan 15.
Sastavni dio ovog Sporazuma ini pregled rapoloivog tehnikog
kapaciteta lanica Konzorcija.
lan 16.
Ovaj Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja.
lan 17.
Ovaj Sporazum je sainjen u osam (8) primjeraka, od kojih svaka
strana potpisnica zadrava po jedan,dva originalna primjerka zadrava
Ministarstvo industrije energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona i
jedan primjerak dostavlja se sindikatu metalaca Tuzlanskog
kantona.
Potpisnici Sporazuma:
Osnivai Sporazuma:
CIMOS TMD Ai d.o.o. Gradaac
Direktor: Novali Fadil, dipl.ing.ma.
__________________________________
Tvornica transportnih ureaja TTU
d.d. Tuzla
Direktor: Kadri Devad, dipl.ing.ma.
__________________________________
Remontmontaa d.d. Tuzla,
Direktor:Nurkanovi Muhamed, dipl.ing.ma.
__________________________________
Herceg d.o.o. Srebrenik,
Direktor: Kari Ramiz, dipl.ecc.
__________________________________
Elektro-agent d.o.o. Tuzla,
Direktor: Ibrahimagi Ibrahim dipl.pravnik
__________________________________
Pridrueni lanovi:
_________________________________VII.) Tajno drutvo
Tajno drutvo (engl. silent company, secret company, njem. stille
Gesellschaft), drutvo u kojem tajni lan sudjeluje s imovinskim
ulogom u neijem poduzeu javnog lana (komplementara, poduzetnika)
tako da ima udio u dobitku, dok prema treima nema nikakvih obveza.
Imatelj poduzea mora biti po svojstvu trgovac, ali tajno drutvo
nije trgovako drutvo, nego interni ugovorni odnos izmeu tajnog i
javnog lana.Budui da poduzee pripada samo imatelju, tajni lan u
odnosu prema van nema nikakvih prava ni obveza. U internom odnosu
tajni lan se ne moe iskljuiti iz dobitka, u gubitku takoer
sudjeluje, ali se moe i drukije ugovoriti.Iako na prvi pogled tajno
drutvo i tajni lan slie na komanditno drutvo i komanditore, to neki
ponekad pogreno nazivaju "tajnim lanovima" iako se oni razlikuju u
biti:
komanditno drutvo je trgovako drutvo, a tajno drutvo nije;
komanditor moe imati izravno prava i obveze u drutvu kao njegov
lan, tajni lan tu poziciju u odnosu na tajno drutvo nema;
odgovornost komanditora prema treima postoji ako nije uplatio
ugovoreni ulog, a tajni lan nikada ne odgovara za obveze tajnog
drutva;
komanditor se upisuje u sudski registar, tajni lan nikada.1.)
Ugovor o tajnom drutvo
Ugovor o tajnom drutvo po pravilu se zakljuuje u pisanoj formi
Tajno drutvo se ne upisuje u javni registar, to znai da ovim
oblikom povezivanja ne nastaje novo privredno drutvo. Ono, dakle,
nema pravni subjektivitet, a to znai, izmeu ostalog, ni zasebnu
firmu. Prema
treima, u pravnom prometu, istupa samo javni lan (poduzetnik).
To ujedno stvara i obavezu za javnog lana da posluje profesionalno,
kao dobar privrednik. Poduzetnik (javni lan) je duan koristiti se
ulogom tajnog lana namjenski, a to znai na nain predvien ugovorom.
On, takoer, ne smije otuiti niti smanjiti kapital svog drutva bez
suglasnosti tajnog lana. Istovremeno, tajni lan ne moe prenijeti
svoj ulog na treu osobu {izvan drutva) bez suglasnosti javnog lana.
Odgovornost drutva prema treim osobama identina je odgovornosti
javnog lana (poduzetnika) prema povjeriocima.
Tajno drutvo moe prestati: otvaranjem steajnog postupka,
protekom vremena na koji je zakljuen ugovor, smru ili prestankom
poduzetnika koji ima status pravne osobe, protekom vremena na koje
je zakljuen ugovor o tajnom drutvu, ostvarenjem cilja naznaenog u
ugovoru, kao i otkazom ugovora od bilo koje ugovorne strane. Na
tajno drutvo supsidijarno se primjenjuju pravila o ortakluku.VIII.)
Poduzetniki ugovori (njem. Unternehmenvertrge);
Poduzetniki ugovori su klasini primjer formalnog povezivanja
poslovnih subjekata. Poduzetniki ugovori zakljuuju se u pismenoj
formi. Suglasnost na ove ugovore daju skuptine vladajueg i ovisnog
drutva, i to, po pravilu, kvalificiranom veinom. Svi poduzetniki
ugovori se registriraju u sudskom ili registru drutava.
Poduzetniki ugovori su takvi kojima se drutva povezuju
ugovorima, pa se s obzirom na to radi o ugovornom (formalnom)
povezivanju kojim se drutva vre povezuju od faktinog povezivanja,
tj. bez ugovora (npr. kupnjom dionica drugog drutva). Poduzetnikim
ugovorima dva ili vie drutava povezuju se u pogledu zajednikog
voenja poslova, pojaanog odnosa uprava drutava, utvrivanju rauna
dobitka i gubitka, priuva drutava itd. Tu je i glavna razlika izmeu
obinih obveznopravnih ugovora i poduzetnikih ugovora koji se
ubrajaju u organizacijske ugovore. Intenzitet povezanosti utjee na
gospodarski poloaj drutva s odreenim pravnim uincima i
posljedicama; Nae i njemako pravo utvruju sljedee oblike
poduzetnikih ugovora:
a) ugovor o voenju poslova,
b) ugovor o prijenosu dobitka,
c) ugovor o zakupu pogona,
d) Ostali preduzetniki ugovori sa specifinim klauzulama;
Za sve poduzetnike ugovore na jedinstven nain ureeno je
sklapanje, izmjena i prestanak ugovora, uz iznimno drukije ureenje
kad je to nuno (npr. kod ugovora o prijenosu dobitka, osim svih
podataka koje moraju sadravati ostali ugovori, taj ugovor mora
sadravati i sporazum o visini dobitka koji se prenosi).Poduzetniki
ugovor je valjan kada se s njime suglasi skuptina drutva. Odluka o
tome donosi se glasovima koji ine najmanje tri etvrtine temeljnoga
kapitala zastupljenog na skuptini drutva pri donoenju odluke.
Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina, a moe se
zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Ugovor o voenju poslova drutva ili o prijenosu dobitka valjan je
ako je ugovorna strana koja obavlja karakteristinu inidbu drutvo
kapitala, i kada se s njime suglasi skuptina toga drutva. Ako je i
druga ugovorna strana drutvo kapitala, za donoenje ove odluke
takoer je potrebna navedena veina glasova skuptine kao i za prva
drutva. Nakon sazivanja skuptine koja treba odluiti o davanju
suglasnosti na konkretni ugovor, dioniarima, odnosno lanovima
drutva s ogranienom odgovornou mora se omoguiti da razgledaju
ugovor u poslovnim prostorijama drutva. Na njihov zahtjev svakome
se od njih mora uruiti prijepis ugovora. I na skuptini se mora
omoguiti razgledanje ugovora. Uprava ga mora objasniti na poetku
rasprave. Treba ga priloiti zapisniku. Svaki dioniar, odnosno lan
drutva, mora biti, na svoj zahtjev, na skuptini koja odluuje o
ugovoru o voenju poslova drutva ili o prijenosu dobitka, obavijeten
o svemu to je bitno u vezi s drutvom s kojim treba sklopiti ugovor.
Ove naizgled formalne pojedinosti utvrene su radi zatite svakog
lana drutva, budui da se svi ne moraju sloiti sa sklapanjem
ugovora. Na izmjene ugovora odgovarajui se primjenjuju odredbe
propisane i za sklapanje ovih ugovora. Svi poduzetniki ugovori i
njihove izmjene moraju biti sastavljeni u pisanom obliku, moraju se
upisati u trgovaki registar, a stupaju na snagu njihovim upisom u
trgovaki registar sjedita drutva. Ugovor moe prestati otkazom, a
moe se i raskinuti iz vanih razloga (npr. kada se moe predvidjeti
da druga strana nee moi ispuniti svoje obveze iz ugovora). Odmah po
prestanku poduzetnikoga ugovora mora se registarskom sudu podnijeti
prijava za upis prestanka toga ugovora u trgovaki registar i
navesti razlog i vrijeme prestanka.Ugovor o voenju poslova je
ugovor kojim drutvo kapitala povjerava voenje poslova drugom
privrednom drutvu (drutvu lica ili kapitala). U poslovnoj praksi u
trenutku zakljuenja ugovora najee ve postoji faktika povezanost
vladajueg i ovisnog drutva. Ovisna drutva su duna izvravati sve
upute matinog drutva, ak i u sluaju da im mogu biti tetne. Samo
izuzetno, ovisna drutva nee izvriti upute ako su one protivne
ugovoru i za posljedicu imaju prestanak ovisnog drutva. Ugovorom se
vladajue drutvo obavezuje da e snositi sve poslovne gubitke ovisnih
drutava dok taj ugovorni odnos traje. Ostvarena dobit se dijeli na
lanove vladajueg (matinog) i ovisnih drutava u vidu tzv.primjerene
naknade.
Ugovor o prenosu dobiti je ugovor o povezivanju, kojim se drutvo
kapitala obavezuje da e drugom drutvu prenijeti cjelokupnu svoju
dobit. Drutvo na koje se dobit prenosi obavezuje se na pokrie
gubitaka i davanje primjerene naknade ili otpremnine lanovima
drutva ija mu je dobit prenesena. U praksi se ugovor o prenosu
dobiti najee kombinuje sa ugovorom o voenju poslova.
Ugovor o zakupu i preputanju pogona. Ugovorom o zakupu pogona
jedno drutvo daje svoj pogon u zakup drugom drutvu, s tim da
zakupoprimac pogon vodi u svoje ime i za svoj raun. Ugovorom o
preputanju pogona vlasnik preputa voenje pogona drugom drutvu da ga
vodi u ime davaoca (vlasnika), ali za svoj raun.
Zakljuivanje, izmjena i prestanak preduzetnikih ugovora. Svi
preduzetniki ugovori se zakljuuju u pismenoj formi. Svoju
saglasnost na njih daju skuptine vladajueg i ovisnog drutva, po
pravilu kvalificiranom veinom. Ista pravila primjenjuju se na
izmjene i dopune ugovora, uz potivanje propisa o zatiti
manjine.
Otkaz preduzetnikih ugovora moe nastupiti samo krajem poslovne
godine ili krajem drugog obraunskog perioda. Otkazni rok odreuju
ugovorne strane, a za otkaz nije potrebna saglasnost skuptina.
Raskidanje preduzetnikih ugovora moe iz vanih razloga nastupiti
i bez otkaznog roka. Razlozi za raskid mogu biti via sila, ozbiljne
tekoe na strani koja raskida ugovor, te ako se moe predvidjeti da
druga ugovorna strana nee moi da ispuni svoje obaveze. O raskidu je
potrebno pismeno obavijestiti drugu ugovornu stranu. Smatra se da
raskid nije doputen kod preduzetnikih ugovora o voenju poslova i
prenosu dobiti, jer on zadire u prava vanjskih dioniara.
Registracija preduzetnikih ugovora u javnom registru. Svi se
preduzetniki ugovori registruju i od tada nastaje njihovo punovano
dejstvo. Isto vai i za prestanak ovih ugovora.
IX.) Zakljuak
Kao to je reeno, svrha svakoga preduzea jeste da ostvari dobit.
Nain na koji e to ostvariti razlikuje se od jednog preduzea do
drugoga, ali je cilj svejedno isti kod svakog preduzeca. Stoga da
bi sebi poveali ansu da ostvare taj svoj cilj preduzea se
povezivaju sa drugim preduzeima i na taj nain pokuavaju biti
konkurentiji na samome tritu. Povezivanje putem ugovora izmeu vie
preduzea donosi vie sigurnosti, jer se na taj nain efikasnije i
preciznije odreuju prava i obaveze preduzeca koja su se povezala.
To takoer omoguuje bre i efikasnije ostvarivanje dobiti na tritu,
jer to je bio i cilj i svrha zakljuenja jednog od oblika ugovora o
povezivanju.Dakako da ovi oblici povezivanja nisu bez svojih mana,
jer mogu dovesti do nelojalne konkurencije, kao i do slabljenja
individualnih preduzeca koja su se povezala sa veim preduzeima.
Takoer mogu dovesti do stvaranja monopola na tritu, kao to je sluaj
sa kartelima.
Mnogi od ovih oblika povezivanja su ipak kratkog roka trajanja,
uglavnom se sklapaju u cilju ispunjenja nekog zajednikog cilja kao
to je sluaj sa konzorijumom, i nakon isunjenja tog cilja ugovor se
samatra ispunjenim i sam po sebi prestaje da postoji.
Sve u svemu, moe se rei da ovi oblici povezivanja imaju svoje
mane i prednosti i rizike kao i svaki drugi oblik povezivanja ali
ipak doprinosi razvoju preduzea, kao razvoju trita.
Dolazimo do zakljuka da je preduzee bitan inilac jednog drutva i
drave, njene stope razvoja i ekonomske jaine i stabilnosti.
Udruivanjem preduzea dolazi do kompletiranja proizvoda i usluga, i
tee ka usavravanju tehnika i metoda upravljanja koje utiu na
poveanje njihove efikasnosti, a svima je cilj ostvarivanje vee
dobiti. X.) Literatura1. Edin Rizvanovi, Osnovi poslovnog prava,
Ekonomski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar,
2011. Godine2. Zakon o privrednim drutvima FBiH Slubene novine
Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07,
84/08, 88/08, 7/09, 75/13)3.
http://www.forenzika-prima.hr/strogo-kontrolirani-dogovori.php4.
http://limun.hr/default.aspx5. http://hr.wikipedia.org Edin
Rizvanovi, Osnovi poslovnog prava, Ekonomski fakultet Univerziteta
Demal Bijedi u Mostaru, Mostar, 2011. godine, str. 199-200
HYPERLINK
"http://www.forenzika-prima.hr/strogo-kontrolirani-dogovori.php"
http://www.forenzika-prima.hr/strogo-kontrolirani-dogovori.php
(20.05.2015.)
http://limun.hr/main.aspx?id=22774&Page= (05.05.2015.)
HYPERLINK "http://limun.hr/main.aspx?id=22754"
http://limun.hr/main.aspx?id=22754 (04.05.2015.)
Edin Rizvanovi, Osnovi poslovnog prava, Ekonomski fakultet
Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar, 2011. godine, str.
200-201.
Ibidem, str. 201.
22