OSNOVE TRGOVAKOG PRAVA
Pravni odnos je drutveni odnos izmeu pravnih subjekata koji
imaju meusobnu pravnu obvezu i pravno ovlatenje prema nekom pravnom
objektu.
Elementi pravnog odnosa:
Pravni subjekti ( fizike i pravne osobe)
Pravni objekti ( (prirodna dobra, ljudske tvorevine, ljudske
radnje) Svaki pravni odnos sadri najmanje dvije vrste objekata:
a)prirodno dobro ili ljudsku tvorevinu; b) neku radnju
Pravno ovlatenje (subjektivno pravo) je dvostruka mo subjekta
(mo da potrauje i mo da tui)
Pravna obveza- moe glasiti na davanje, na injenje ili
neinjenje.
PRAVNI STATUS- ukupnost pravnih ovlatenja i pravnih obveza to ih
jedan subjekt ima u drutvu ili u odreenom podruju drutvenog ivota.
Npr:
davatelj informacijskih usluga- pravna ili fizika osoba koja
prua usluge informacijskog drutva (l.2. Zakona o elektronikoj
trgovini)
korisnik usluge- svaka fizika ili pravna osoba koja zbog
profesionalnih ili drugih ciljeva koristi uslugu informacijskog
drutva
Vrste POv i POb
a) Neprenosiva i prenosiva ovlatenja i obveze- POv i POb koji su
strogo osobni ne mogu se prenijeti (ugovorom, nasljeivanjem) na
druge npr. vojna obveza, izborno pravo, dravljanstvo . Imovinske
obv. i ovl. iz vlasnitva mogu se prenositi iz ugovora o najmu,
zajmu, posudbi.
b) Javna i privatna ovlatenja i obveze javna su ona koje vlast
dodjeljuje ili nareuje subjektima. Privatna su ona koje same
stranke dogovorno odreuju.
c) Apsolutna i relativna ovlatenja i obveze- apsolutna su ona
koja pripadaju svim ljudima. Relativna su ona koja pripadaju jednom
subjektu prema odreenom drugom subjektu
PRAVNI SUSTAVI
Pravni sustavi dijele se na dva temeljna sustava:
a) Kontinentski u zemljama koje su prihvatile tradiciju rimskog
prava, unutar istog postoji romanski krug pod utjecajem francuskog
prava germanski krug pod utjecajem njemakog prava, i poseban
skandinavski pravni krug.
b) Common law kao podruje engleskog prava, oznaava pravo koje se
primjenjuje kada za odreeni sluaj ne postoji izriito pisani
propisi.
2. PODJELA PRAVA
Podjela cjelokupnog prava je na:
a) Privatno koje se odnosi na poloaj pojedinaca, trgovako
ugovorno pravo spada u privatno pravo.
b) Javno koje se odnosi na poloaj drave.
TRGOVAKO PRAVO
Trgovako pravo je grana prava koja se odnosi na prava i obveze
proistekle iz isporuka robe i pruanja usluga, te na pravne
institute koji unapreuju i omoguuju odvijanje trgovakih
poslova.
Temeljne razlike izmeu trgovakog i gospodarskog (privrednoga)
prava:
- TP je odraz naela poduzetnike inicijative i autonomne slobode
stranaka, a GP odraz je dravne intervencije u gospodarstvu
- TP ureuje meusobne odnose subjekata TP a GP odnos subjekata
prema dravi
- TP preteno je ureeno dispozitivnim normama, tj.subjekti svoje
odnose ureuju slobodno, a GP je uglavnom ureeno prisilnim
propisima
-TP je tipino privatno pravo, a GP pravo je posebna
integracijska disciplina javnog I privatnog prava kojom drava mora
jamiti fer nonaanje na tritu
IZVORI PRAVA TRGOVAKIH DRUTAVA I TRGOVAKOGA UGOVORNOG PRAVA
Pod izvorima prava razumijevamo razliite oblike u kojima se
izraavaju pravna pravila
Dijelimo ih na:
- propise
- autonomno pravo
- sudsku i arbitranu praksu
- akte pojedinih nedravnih tijela, tj.javne ovlasti
PROPISI
Prema hijerarhijskom redoslijedu dijelimo ih na:
USTAV kao pravno pravilo najvee pravne snage, definira temelje
drutvenog i politikog ureenja jedne drave,
ZAKONI pisani pravni akti koje donosi zakonodavni organi po
posebnoj proceduri, kada je u pitanju trgovako ugovorno pravo .
Zakoni su uglavnom dispozitivne naravi,
PODZAKONSKI AKTI provedbeni akti
AUTONOMNO TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO
Stvaraju njegovi sami subjekti u okvirima kojim im doputa
zakonodavac,
Odredbe trgovakog ugovornog prava uglavnom su dispozitivne
naravi mogunosti subjekata u stvaranju i ureivanju autonomnog
trgovakog ugovornog prava su velike
Dispozitivne odredbe ovlauju subjekte da svoje odnose mogu
urediti i drugije nego to odreuje propis, a dispozitivne naravi
primjenjuje se ako stranke svojom voljom nisu odredile drukije ili
su to propustile odrediti.
Npr.Stvar se ima isporuiti u roku pet dana od sklapanja ugovora,
ako stranke nisu drukije ugovorile.
TRGOVAKI OBIAJI I PRAKSA
Pravni obiaji- pravila ponaanja koja su se uobliila u nekoj
drutvenoj zajednici na temelju ponavljanja kroz stanovito vrijeme,
a zakon im je svojom normom izravno ili neizravno dao pravni
znaaj
Trgovaki obiaji predstavljaju opu poslovnu praksu koja je
utoliko rairena u odreenoj brani, da subjekti trgovakog ugovornog
prava redovito oekuju kako e se prema toj praksi postupati i pri
sklapanju njihovog ugovora.
Trgovaka praksa nije ope prihvaena u odreenoj brani i zbog toga
jo nema obiljeja trgovakog obiaja, ali se razvila (ustalila) izmeu
ugovornih strana sklope li suugovaratelji ugovor koje se razlikuje
od trgovake prakse smatra se da takav ugovor prekida njihovu
poslovnu praksu,
UZANCE
Uzance su kodificirani poslovni obiaji, iju kodifikaciju
obavljaju i objavljuju poslovna udruenja, komore...
Postoje dvije temeljne vrste uzanci.
a) ope uzance za promet opi i zajedniki poslovni obiaji za sve
sudionike prometa robom u gospodarstvu,
b) posebno uzance ovlateno ih je utvrivati HGK, a odnose se na
ue podruje gospodarskih djelatnosti ili na odreenu robu (npr.
posebne uzance u ugostiteljstvu)
Pri utvrivanju uzanci polazi se od prakse, pa ovlateno tijelo ne
moe proglasiti uzancom neto to nema podlogu u poslovnoj praksi
FORMULARNO PRAVO
Formularnim pravom naziva se dio autonomnog prava gdje se
ugovori, u cilju pojednostavljenja poslovanja sklapaju prema
unaprijed pripremljenim obrascima (formularima). Pojavljuju se
kao:
a) opi uvjeti ugovora,
b) tipski (standardni) i adhezijski (po pristupu)
c) trgovaki termini
a) Opi uvjeti ugovora predstavljaju popis ugovornih odredbi
sastavljenih za vei broj ugovora kojima se ugovorne stranke mogu
koristiti na nain da se u svom ugovoru pozovu na sve ili neke od
njih za razliku od uzanci donose se slobodno donose ih sam trgovac
ili skupina trgovaca,b) Tipski (standardni) ugovori su takvi
ugovori u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed
pripremljen nacrt ugovora ali je istodobno spremna dopustiti naelno
odstupanje i pregovarati o uvjetima budueg ugovora.
Adhezijski ugovori ponuditelj uvjetuje sklapanje ugovora
prihvaanjem svih uvjeta sadranih u obrascu i ne pristaje ni na
kakvu promjenu.
c) Trgovaki termini (klauzule) izrauju pojedina udruenja
trgovaca, meunarodne agencije i sl. obino predstavljaju saetak
nekog detaljno formuliranog teksta.
SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA
Sudska praksa je neizravan izvor prava,
Pravni poredak sudskoj praksi ne priznaje status izvora prava,
ranije odluke i odluke viih sudova mogu imati utjecaja na osnovi
svoje uvjerljivosti
U anglosaksonskim zemljama sudska praksa je izravan izvor
prava,
PRAVNA ZNANOST
Samo neizravan izvor prava, to znai da na zakonodavca i sudsku
praksu djeluje snagom svoje uvjerljivosti,
AKTI POJEDINIH NEZAKONODAVNIH TIJELA
Zakonodavac doputa pojedinim tijelima (npr. HGK, HFP i sl)
donoenje stanovitih odluka koje mogu imati utjecaja na trgovako
ugovorno pravo
TEMELJNI OBLICI VOENJA POSLA
Trgovac pojedinac
Ortatvo
Trgovako drutvo
Trgovac
Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno
obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti, i to
proizvodnjom, prometom robe i pruanjem usluga na tritu.
Da bi se neka osoba smatrala trgovcem potrebno je kumulativno
ispuniti sljedee uvjete:
- trgovac mora obavljati gospodarsku djelatnost samostalno
- trgovac mora trajno obavljati gospodarsku djelatnost
- trgovac mora obavljati gospodarsku djelatnost
- trgovac mora obavljati gospodarsku djelatnost zbog
ostvarivanja dobiti.
Ortatvo
Ortatvo (drutvo graanskog prava )takav je ugovor kojim se dvije
osobe ili vie njih uzajamno obvezuju uloiti svoj rad ili imovinu
radi postizanja nekog zajednikog cilja u zajednicu osoba i dobara
koja nije pravna osoba.
-Imovinu ortatva ine ulozi ortaka i imovina steena tijekom
poslovanja ortatva
-Za obveze iz ortatva ortaci odgovaraju svom svojom imovinom
neogranieno solidarno.
-Ulog ortaka moe biti novac, stvari, prava, rad i druga
dobra
-Voenje poslova i zastupanje ortatva pripada svim ortacima
zajedno
TRGOVAKA DRUTVA
Trgovaka drutva su pravne osobe koje nastaju ugovorom izmeu
dviju ili vie fizikih i pravnih osoba koje udruenim kapitalom i/ili
radom posluju pod istom tvrtkom radi postizanja zajednikih ciljeva,
obino stjecanja dobiti.
ZTD ureuje ove oblike trgovakih drutava:
- javno trgovako drutvo (j.t.d.)
- komanditno drutvo (k.d.)
- dioniko drutvo (d.d.)
- drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)
- gospodarsko interesno udruenje (GIU)
ENTITETI KOJI NISU PRAVNI SUBJEKTI
Obrt nije pravna osoba nego je to djelatnost koju obavlja
obrtnik, pa sva prava i obveze u svezi s poslovanjem obrta ima
obrtnik,
Poduzee danas se opisuje kao organizirana gospodarska cjelina,
ta cjelina uvijek pripada nekoj osobi (pravnom subjektu) koji je
njen nositelj. Zbog toga je poduzee pravni objekt, odnosno objekt
prava.
Podrunica ona je sastavni dio trgovakog drutva, kojem pripada, a
ne pravna osoba tj. subjekt. (predstavnitvo, poslovna jedinica ili
filijala)
Preddrutvo od trenutka sklapanja drutvenog ugovora, usvajanja
statuta, do registracije, postoji ugovorna zajednica lanova, nije
pravna osoba, stjee prava za budue drutvo.
TVRTKA
Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim
sudjeluje u pravnom prometu
Za trgovako drutvo ili poduzee trgovca pojedinca trgovac moe
imati samo jednu tvrtku.
Tvrtki t.d. koje je u steaju ili likvidaciji , dodaje se oznaka
u steaju ili u likvidaciji
Naziv tvrtke mora biti na hrvatskom jeziku.
Predmet poslovanja
Predmet poslovanja su sve djelatnosti kojima se bavi
trgovac.
Predmet poslovanja trgovakog drutva moe biti obavljanje svake
doputene djelatnosti.
Mora biti sadran u temeljnom aktu drutva i upisuje se u sudski
registar s naznakom djelatnosti koje ga ine.
Sjedite trgovakog drutva
Sjedite t.d. je mjesto u kojem je uprava drutva i odakle
upravlja poslovima drutva ili mjesto u RH u kojem drutvo obavlja
svoju djelatnost.
Drutvo moe imati samo jedno sjedite i obvezno se upisuje u
sudski registar
Drutvo moe promijeniti svoje sjedite
ZASTUPANJE
Kad jedna osoba poduzme valjan pravni posao, ona postaje strana
tog ugovornog odnosa, znai da ona preuzima obveze (i stjee
prava)
Iznimno, u sluaju kad osoba poduzme valjan pravni posao kao
(neposredni) zastupnik (u ime) druge osobe (zastupanog) strana u
tom pravnom poslu ne postaje osoba koja je poduzela pravni posao
(zastupnik) nego ta druga osoba (zastupani)
Kad jedna osoba kao (neposredni) zastupnik zastupane osobe
poduzme pravnu radnju prema treem pravni odnos nastaje izmeu treeg
i zastupanog, na izmeu treeg i zastupnika,
U ovom sluaju postoje najmanje dva pravna odnosa: izmeu
zastupanog i zastupnika, odnos izmeu zastupnika i treeg.
U sluaju zastupnikovog prekoraenja ovlatenja moe nastati i odnos
izmeu zastupnika i treeg.
OPA PRAVILA O ZASTUPANJU
Da bi zastupanje proizvelo potrebne pravne uinke potrebno je
ispunjenje slijedeih pretpostavki:
a) zastupnik mora biti ovlaten za zastupanje
b) Zastupnik mora postupati unutar granica ovlasti za
zastupanje
c) stvarno ili mogue znanje treeg da zastupnik nastupa kao
zastupnik
Zastupnik mora imati ovlast za zastupanje, koja se moe temeljiti
na:
a) zakonu
b) izjavi volje zastupanog (punomoi)
c) statutu
d) aktu nadlenog organa
ZASTUPANJE NA TEMELJU ZAKONA
Kad zakon propisuje da neka osoba, im stekne neko predvieno
svojstvo, automatski stjee pravo zastupati neku drugu osobu,
Ovlasti zastupnika na temelju zakona u naelu nisu ograniene,
Ne mogu se ograniiti tako da ogranienje proizvodi uinak prema
treoj osobi koja nije znala niti je morala znati za ogranienje
Kada su u pitanju trgovaka drutva, nepostojanje ogranienja, znai
da zastupaju u svim njihovim pravnim poslovima bez obzira na vrstu
li vrijednost tih poslova
ZASTUPANJE NA TEMELJU IZJAVE ZASTUPANOG (PUNOMOI)
Ova ovlast za zastupanje zove se punomo, zastupani se zove
opunomoitelj, a zastupnik punomonik,
Ovlast za zastupanje nastaje im opunomoitelj oituje volju, pa je
punomo jednostrani pravni posao,
Samostalni pravni posao ima vlastitu i samostalnu pravnu
sudbinu,
Opunomoitelj moe biti svaka osoba, a kad je opunomoitelj pravna
osoba, u njeno e ime treoj osobi punomo dati njen zakonski
zastupnik,
Punomonik moe biti svaka osoba, dakle i pravna osoba.
Naelno nema forme, ali redovito je u pisanom obliku, ali kad je
zakonom propisan odreeni oblik pravnog posla za koji punomo
ovlauje, tada i punomo mora biti dana u tom obliku.
PUNOMONIK PO ZAPOSLENJU
Posebna vrsta zastupnika trgovakog drutva,
Ovlast za zastupanje crpi iz okolnosti to kao zaposlenik
trgovakog drutva obavlja poslove koji u redovnom tijeku stvari
ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosno poduzimanja odreenih
radnji,
DJELOKRUG RADA ODREUJE I OPSEG OVLASTI:
On je ovlaten sklapati samo one ugovore i poduzimati one pravne
radnje koje se po redovitom tijeku stvari nalaze u granicama
poslova koje obavlja
PROKURA
POJAM najira trgovaka punomo,
- daje se fizikoj osobi
- zakonom utvren sadraj i opseg ovlasti
- daje se u pismenom obliku
- nain davanja odreuje se temeljnim aktom
- upisuje se u sudski registar
VRSTE POJEDINANA ili SKUPNA samo ako je tako izriito naznaeno u
prokuri,
OPSEG OVLASTI
Poduzimanje svih pravnih radnji u ime i za raun drutva,
Zastupanje u svim parninim i izvanparninim postupcima
POSEBNA OVLAST
Otuenje i optereivanje nekretnina drutva
Poduzimanje pravnih radnji kojima se zapoinje steaj
Ne moe dati prokuru ni drugu punomo
UNUTARNJE OGRANIENJE PROKURE
Nema uinka prema treima (samo ogranienja propisana ZTD)
Ogranienje na poslovanje jedne ili vie podrunica ima uinak prema
treima samo ako je upisano u sudskom registru
OPOZIV
Moe se opozvati u svako doba i bez obrazloenja
Prema treima djeluje od dana upisa u sudski registar
Potpisuje TD svojim imenom ili prezimenom uz naznaku prokurist
ili p.p, npr. ABC d.o.o, Marko Verovi, prokurist
TRGOVAKA PUNOMO
POJAM daje se trgovakom punomoniku, tj. osobi koju trgovac
ovlasti (ne dajui joj prokuru) da vodi dio njegovog drutva.
OBILJEJA
daje se u pisanom obliku
- ne upisuje se u sudski registar
- ne treba se predvidjeti temeljnim aktom
- nije prenosiva osim pri izriitom ovlatenju
VRSTE OPA i POSEBNA
OPA za sklapanje svih poslova uobiajenih u prometu pri voenju
tog dijela drutva
POSEBNA daje se za poslove koji ne ulaze u uobiajeno poslovanje
(npr. ekovno i mjenino obvezivanje, uzimanje zajma, voenje sporova,
preuzimanje obveze iz jamstva i sl.)
UNUTARNJE OGRANIENJE nemaju uinka prema treima koji za njih nisu
znali ili nisu morali znati,
PUNOMO TRGOVAKOM PUTNIKU
POJAM daje se trgovakom putniku (zaposleniku trgovca ili drugoj
osobi) za sklapanje ugovora o prodaji robe i poduzimanju drugih
radnji u okviru ovlasti izvan poslovnih prostorija trgovca
OBILJEJA
Daje se u pisanom obliku
Ne upisuje se u sudski registar,
Ne treba je predvidjeti temeljnim aktom
Nije prenosiva
OPSEG OVLASTI
Sklapanje ugovora o prodaji robe trgovca (bez posebne ovlasti ne
moe prodavati robu uz plaanje na poek ili u obrocima)
Isporuivati robu
Naplaivati cijenu iz tih ugovora
Primati izjave kupaca glede robe koju je prodao
UNUTARNJE OGRANIENJE ogranienja nemaju uinka prema treima koji
za njih nisu znali ili nisu morali znati
SUDSKI REGISTAR
Sudski registar javna je knjiga koju vodi trgovaki sud u koju se
upisuju subjekti odreeni zakonom , odreene injenice o njihovu
osnivanju, promjenama i prestanku te drugi podaci o subjektima
upisa koji su vani za pravni promet.
Naela:
- naelo zakonitosti i obvezatnosti upisa
- naelo konstitutivnosti
- naelo javnosti
- naelo publiciteta
- naelo stvarnosti (istinitosti)
- naelo povjerenja i sigurnosti
JAVNO TRGOVAKO DRUTVO
Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije
fizike ili pravne osobe ili vie njih zbog trajnog obavljanja
djelatnosti u zajednikoj tvrtki.
Osnovna karakteristika svaki lan odgovara vjerovnicima
neogranieno solidarno, cjelokupnom svojom imovinom
PRAVA I OBVEZE LANOVA
Meusobni unutarnji odnosi ureeni drutvenim ugovorom
Temeljna obveza lanova je dati ulog ija se veliina utvruje
drutvenim ugovorom
Temeljna prava:
Pravo na informiranost
Pravo na dobitak
Pravo na suodluivanje, jer nisu predviena nikakva tijela
drutva
PRESTANAK DJELOVANJA DRUTVA
Temeljna obveza lanova snoenje gubitka
Razlozi prestanka djelovanja drutva:
Istek vremena na koje je osnovano
Odluka lanova drutva
Pravomona odluka o nezakonitosti upisa
Steaj drutva
KOMANDITNO DRUTVO
Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije
osobe ili vie njih (pravne i/ili fizike) radi trajnog obavljanja
djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, koja se sastoji od dvije vrste
lanova, komanditora i komplementara.
Komplementari lanovi drutva koji za obveze drutva odgovaraju
solidarno i neogranieno tj. cjelokupnom svojom imovinom
Komanditori lanovi koji ne odgovaraju za obveze drutva ako su
uplatili ulog drutvu u cijelosti ulagai
Pravni odnosi drutveni ugovor koji samostalno sastavljaju mora
biti u skladu s odbredbama ZTD-a
PREDNOSTI
Komanditno drutvo je najpovoljniji oblik trgovakih drutava koja
omoguuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala
koji nisu i menaderi.
Komanditori (vlasnici kapitala) osiguravaju kapital, a
komplementari (menaderi) simbolian ulog u kapital i voenje poslova,
odnosno zastupanje drutva.
Unutarnji odnosi u komanditnim drutvima slini su onima u javnim
trgovakim drutvima.
Ako je u drutvu vie komplementara, oni meusobno ine javno
trgovako drutvo. Zbog toga su u komanditnom drutvu najvaniji odnosi
izmeu komanditora s jedne i komplementatora s druge strane.
Komanditor- javni podatak
Ulog komanditora nije uvjet upisa komanditnog drutva u trgovaki
registar, nego komanditor moe dati jamstvo za iznos svojeg
ugovorenog uloga u kapital drutva.
Jamstvo prestaje danom uplate uloga u kapital drutva.
Ime komanditora ne smije se pojavljivati u zajednikoj tvrtki, a
ako se pojavi, komanditor zakonskim automatizmom gubi svojstvo
komanditora i postaje komplementar.
Unato tome komanditno drutvo nije oblik tajnog drutva, nego
upravo suprotno - javno drutvo, jer tko je komanditor, javni je
podatak, jedino to se ne smije rabiti nazivu tvrtke.
Upravljanje komplementari
Komanditori nemaju prava upravljati, ali se mogu usprotiviti
odlukama komplementara ako one nisu u granicama redovitog
poslovanja drutva
Komanditori pravo nadzora; pravo na preslik godinnjih
financijskih izvjea, uvid u poslovne knjige
KOMANDITOR- OVLASTI I ODGOVORNOST
Komanditor se ne moe usprotiviti odlukama ni postupcima
komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se
poduzimaju izvan granica redovita poslovanja drutva.
Takoer nije ovlaten zastupati drutvo. Iznimno se komanditoru moe
odlukom svih komplementara dati prokura.
Komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio
ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom.
Ako ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom ne uplati u
cijelosti, odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s
ostalim lanovima drutva do visine ugovorenog uloga umanjenoga za
uplaeni dio.
U sluaju smrti fizike osobe, na njeno mjesto stupaju
nasljednici
U sluaju prestanka postojanja pravne osobe, na njeno mjesto
dolaze pravni slijednici
STRANCI KAO ULAGAI
Strana ulaganja u Hrvatskoj ureena su Zakonom o trgovakim
drutvima, Zakonom o poticanju ulaganja i drugim zakonima.
Inozemni ulaga je u pravima, obvezama i pravnom poloaju u
trgovakom drutvu, pod uvjetom uzajamnosti, izjednaen s domaim
ulagaima.
Inozemni ulaga, meutim, stjee pravo i na dodatna jamstva, koja
se ne daju domaem ulagau.
Ustavom RH utvreno je da se prava steena ulaganjem kapitala nee
umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima i osigurava se
slobodno iznoenje dobiti i uloenoga kapitala iz zemlje nakon
prestanka ulaganja.
Slobodni prijenos profita u inozemstvo nakon ispunjenja obveza i
podmirenju poreza i slobodna repatrijacija kapitala pri povlaenju
ulaganja takoer su zajamene Ustavom.
Mogunosti stranih ulagaa
Strani ulaga moe osnovati bilo koji oblik pravne osobe predviene
Zakonom o trgovakim drutvima, to znai da mogu osnovati podrunice,
drutva s ogranienom odgovornou, dionika drutva, javna trgovaka
drutva i komanditna drutva. Strani ulagai u Hrvatskoj mogu ulagati
samostalno ili zajedno s domaom pravnom ili fizikom osobom; udjel
stranog vlasnitva hrvatskim propisima nije ogranien.
DIONIKO DRUTVO
DIONIKO DRUTVO D.D. - Zakon o trgovakim drutvima definira
dioniko drutvo kao trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari)
sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na
dionice.
Dioniari, koji mogu biti domae ili strane fizike i pravne osobe,
ne odgovaraju za obveze dionikog drutva.
TEMELJNA OBILJEJA DIONIKOG DRUTVA
d.d. je pravna osoba
Drutvo ima temeljni kapital koji se mora izraziti u nominalnoj
vrijednosti
Svaki dioniar sudjeluje u osnivakom kapitalu kupnjom dionica
(akcija)
Dioniari mogu biti fizike ili pravne
Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva prema treima
U d.d. odluuje se veinom glasova
D.d. ima zakonom propisana tijela drutva
TEMELJNI KAPITAL D.D.
Temeljni kapital je najmanja poetna svota kapitala drutva koja
vjerovnicima slui kao temelj za kreditiranje drutva i jamstvo za
njihova potraivanja ije se namicanje i ouvanje osigurava
zakonom.
Temeljni kapital je zbroj nominalnih svota dionica koje slue kao
mjerilo za ureenje unutarnjih odnosa izmeu dioniara.
Najnii iznos temeljnog kapitala d.d. je 200.000,00 kuna.
Najnii nominalni iznos dionica je 10,00 kuna
POJAM DIONICE
Zakon o trgovakim drutvima trostruko znaenje:
Dio temeljnog kapitala
Skup lanskih ovlasti
Vrijednosni papir
DIONICA dio temeljnog kapitala. Za nju treba dati neku
protuvrijednost kako bi se stvorio ili poveao temeljni kapital.
Dioniar stjee dionicu a time i neka prava i obveze.
Ovlasti temeljem dionice
Dionica oznaava skup lanskih ovlasti. Ovlasti ovise koliki je
ulog, odnosno koliko dionica imaju.
Imovinska prava (dividenda)
Upravljaka prava
Pravo glasa
Pravo na obavijetenost
Pravo nadzora
Pravo pobijanja skuptinskih odluka
Pravo birati i biti biran u tijela drutva
Rije dionica oznaava ispravu o dionici kojom se potvruje
postojanje dionice
Vrijednosni papir izdaje dioniko drutvo, a oznaava dio temeljnog
kapitala kojim je izraeno lanstvo imatelja i snjim povezana prava i
obveze
PRAVNI ODNOSI DIONIARA
Meusobni pravni odnosi dioniara ureeni strogim (kogentnim)
pravilima ZTD kako bi u najeem obliku trgovakog drutva kod nas i u
svijetu postojala jedinstvena pravila postupanja. Odredbe ZTD-a u
velikoj mjeri usklaene sa smjernicama Europske unije
OBVEZE DIONIARA
Glavna je obveza dioniara inidba ulaganja koja se moe sastojati
od:
- uplata u novcu,i to u iznosu za koji su dionice izdane
- veeg iznosa ako je dionica izdana kao nominalna
- prijenosa stvari i prava na drutvo kad se ulozi sastoje od
stvari ili prava
PRAVA DIONIARA
Prava dioniara svedena na mogunost njihovih lanskih ovlasti.
Mogunost odluivanja u opsegu kolika je financijska mo.
Dionikim drutvom upravlja Uprava
TIJELA DRUTVA
Uprava
Nadzorni odbor
Glavna skuptina
UPRAVA
Uprava je poslovodno i zastupniko tijelo d.d.-a. Uprava utvruje
pravila politike drutva i poduzima poslovnu incijativu u skladu sa
ZTD-om.
Sastoji se od jedne ili vie osoba fizike osobe sa potpunom
poslovnom odgovornou
Kod odluivanja skupno poslovodstvo, jednoglasne odluke
Predsjednik uprave rukovodi radom
Statutom mogue utvrditi i pojedinano zastupanje
Zabrana nedoputene utakmice odnosi se na lanove uprave
drutva
SASTAV I IMENOVANJE
Uprava se sastoji od jedne osobe ili vie osoba
Broj lanova uprave odreuje se statutom, a ako ih ima vie od
jedne osobe, imenuje se predsjednik
lanove uprave i njezina predsjednika imenuje nadzorni odbor na
vrijeme od pet godina
IZVRNE OVLASTI I IZVJEIVANJE
Uprava je izvrni odnosno poslovodni organ drutva i pomoni organ
skuptine drutva
Zakonske dunosti uprave
- pripremanje odluka i opih akata koje donosi skuptina
- pripremanje ugovora koji se sklapaju uz suglasnost
skuptine
- izvravanje odluka glavne skuptine donesenih u djelokrugu
njezine ovlasti
Podnoenje izvjea nadzornom odboru
- redovita opa izvj. o posl.politici jednom godinje
- ostala tromjeseno
NADZORNI ODBOR
Glavno nadzorno tijelo sa irokim ovlastima:
Nadzor nad voenjem tekuih poslova (tekui nadzor)
Nadzor nad odlukama o buduem voenju poslova (preventivni
nadzor)
O nadzoru se glavnoj skuptini podnosi pismeno izvjee
Moe utjecati na voenje poslova uprave, ali ne moe voditi
poslove
Ako smatra da uprava ne radi dobro, o tome izvjeuje glavnu
skuptinu
GLAVNA SKUPTINA
Jedino tijelo d.d.-a u radu kojeg mogu sudjelovati svi
dioniari
Izraava se volja dioniara, stvara se volja drutva
Ovlasti glavne skuptine:
Bira i razrjeava lanove nadzornog odbora
Donosi odluke o godinjim financijskim izvjeima i uporabi
dobiti
Donosi izmjene statuta
Odluuje o poveanju ili smanjenju temeljnog kapitala drutva
Donosi odluku o prestanku rada drutva
Pravo glasa ima svaki dioniar, ali ono moe biti ogranieno
obzirom na koliinu i nominalnu vrijednost dionica
Potreba zatite manjinskih dioniara ije sudjelovanje u temeljnom
kapitalu iznosi manje od 50%
Odluke na glavnoj skuptini donose se veinom glasova i one su
obvezne
DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU (D.O.O.)
Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna
pravna ili fizika osoba ili vie njih ulau temeljne uloge s kojima
sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, a lanovi ne
odgovaraju za obveze drutva.
Oblik trgovakog drutva slian dionikom drutvu po nainu
poslovanja, ali se od njega razlikuje po nainu ulaganja i po nainu
odgovornosti
Ulozi ulagaa u d.o.o. ne moraju biti jednaki, ali svaki lan moe
imati samo po jedan ulog. Temeljni ulog je dio poslovnog udjela
drutva.
Obveze lanova:
Uplata uloga
Ponekad i druga davanja
lanovi nemaju nikakve odgovornosti prema treima lanovi
odgovaraju u visini svojih uloga
TEMELJNI KAPITAL I TEMELJNI ULOZI
Temeljni kapital mora iznositi najmanje 20.000,00 kuna
Minimalni je iznos temeljnog uloga 200,00 kuna
Ulog u stvarima i u pravima, ali ne i u radu
TIJELA DRUTVA:
Uprava
Glavna skuptina
Nadzorni odbor moe, ali ne mora ( ovisi da li je broj zaposlenih
vei od 300)
UPRAVA
Svako d.o.o. mora imati najmanje jednog lana uprave (poslovou,
direktora)
Ovlasti:
- voenje poslova drutva
- zastupanje drutva
- uredno voenje poslovnih knjiga drutva
- izraivanje financijskih izvjea drutva
- voenje knjige poslovnih udjela
lanovi drutva svojom odlukom imenuju upravu drutva
U drutvenom se ugovoru moe predvidjeti da e upravu imenovati i
neko javnopravno tijelo.
SKUPTINA
Skuptina odluuje o pitanjima odreenim DU:
- financijskim izvjeima drutva, upotrebi ostvarene dobiti i
pokrivanju gubitaka, davanju razrjenice lanovima uprave i NO
- zahtjevu za uplatama temeljnih uloga
- povratu dodatnih uplata novca lanovima drutva
- imenovanj i opozivu lanova uprave
- izboru I opozivu lanova NO
- podjeli I povlaenju poslovnih udjela
- davanju prokure ili trgovake punomoi za sve pogone koju treba
dati uprava
- mjerama za ispitivanje I nadzor nad voenjem poslova
Izmjeni DU
Postavljanju zahtjeva za naknadu tete koje drutvo moe imati
protiv lanova uprave I NO
NADZORNI ODBOR
Drutvenim ugovorom odreuje se ima li drutvo nadzorni odbor.
Mora imati NO:
- ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 300 ili
- ako je to za drutvo koje obavlja odreenu djelatnost propisano
posebnim zakonom
NO sastoji se od najmanje tri lana
Ovlasti i nain rada NO:
- nadzire voenje poslova drutva
- radi u sjednicama o kojima se vodi zapisnik
OSNIVANJE JEDNOSTAVNOG DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima od 18.10.2012.
omogueno je osnivanje jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou
(j.d.o.o.).Osnivanje j.d.o.o.
provodi se kod javnog biljenika, znatno je pojednostavljeno i
ubrzano. Iznos temeljnog kapitala iznosi najmanje 10,00 kn, a
ukupan troak osnivanja oko 800,00kn. Meutim, j.d.o.o. mora imati
zakonske rezerve u koje se unosi 1/4 dobiti drutva po godinjim
financijskim izvjetajima. Ova zakonska rezerva moe se upotrijebiti
za poveanje temeljnog kapitala, za pokrie gubitaka tekue ili
prethodnih godina. U sluaju da temeljni kapital jednostavnog d.o.o.
dosegne iznos temeljnog kapitala klasinog d.o.o. (20.000 kuna,),
takvo drutvo prestaje biti jednostavno, te se na njega primjenjuju
pravila klasinog d.o.o.-a.
TVRTKA
Mora sadravati rijei, odnosno oznaku jednostavno drutvo s
ogranienom odgovornou, odnosno j.d.o.o.
U odnosu na ostale znaajke vezane uz tvrtku primjenjuju se
odredbe l. 11. do 23. ZTD-a
LANOVI DRUTVA
Jedan do najvie tri
Fizike ili pravne osobe
ORGANI DRUTVA
Skuptina
- Jedan do tri lana drutva
Prijeti li drutvu nesposobnost za plaanje, mora se odmah sazvati
skuptina drutva.
Ostvarivanje lanskih prava:
Svaki iznos od 1,00 kn nominalnog iznosa poslovnog udjela daje
pravo na jedan glas dok se temeljni kapital ne povea najmanje na
iznos od 20.000,00 kn
l. 445. st. 2. ZTD-a (l. 22. ZID ZTD-a)
UPRAVA
Jedan direktor
zastupa SAMOSTALNO I NEOGRANIENO
KNJIGA POSLOVNIH UDJELA
u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veliine
udjela, uprava drutva-direktor, mora unijeti i broj glasova na koji
on daje pravo u skuptini drutva
lanu drutva duan je izdati potvrdu o broju glasova
Temeljni kapital
Najmanje 10,00 kn do najvie 19.999,00 kn;
Najnii nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kn
Drutvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti etvrtinu
iznosa dobiti drutva iskazane u godinjim financijskim
izvjeima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.
Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:
1. za poveanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u
temeljni
kapital drutva,
2. za pokrie gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose
godinja
financijska izvjea ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine
i
3. za pokrie gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije
pokriven iz
dobiti iskazane u godinjim financijskim izvjeima za godinu za
koju se podnose.
Iskljuivo u novcu
Ulozi za preuzete poslovne udjele moraju biti uplaeni u
cijelosti prije podnoenja prijave za upis
GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE
GIU je TD sa svojstvom pravne osobe koje osnivaju dvije ili vie
fizikih i pravnih osoba radi olakanja I promicanja obavljanja
gospodarskih djelatnosti njegovih lanova, da bi poboljale ili
poveale njihov uinak , ali tako da ono samo za sebe ne stjee
dobit.
Svrha je u udruivanju malih I srednjih drutava I pojedinaca u
sklopu drava EU.
Osniva se bez temeljnog kapitala
Djelatnost udruenja mora biti u vezi s gospodarskim
djelatnostima njegovih lanova kao pomona djelatnost njihovim
djelatnostima
OBILJEJA GIU
Udruuju se najmanje dvije osobe
Cilj mu je strogo propisan zakonom i razlikuje se od cilja svih
ostalih drutava
Temelj udruivanja je ugovor
Pravna je osoba i trgovako drutvo
lanovi odgovaraju za obveze udruenja
NAIN NASTANKA GIU
GIU nastaje sklapanjem ugovora o njegovu osnivanju koji mora
biti sastavljen u obliku javnobiljenike isprave i mora
sadravati:
- tvrtku udruenja
Sjedite udruenja
Predmet poslovanja udruenja
Tvrtku odnosno ime I prezime, pravni oblik, sjedite odnosno
prebivalite lanova udruenja, te registar I broj pod kojim su u tome
registru upisani
Vrijeme trajanja udruenja, ako se ono osniva na odreeno
vrijeme
ORGANI UDRUENJA
lanovi koji djeluju zajedno
Uprava udruenja i
Drugi organi koji se mogu predvidjeti ugovorom o osnivanju
udruenja
Uprava obavlja poslove poslovodstva i zastupanja
PRESTANAK UDRUENJA
Odlukom lanova udruenja
Odlukom suda
steajem
UGOVORNO TRGOVAKO PRAVO
POJAM OBVEZNOG PRAVA
1. Objektivno obvezno pravo: skup pravnih normi koje se bave
obligacijama obveznim odnosima (pravnim odnosima u koje subjekti
stupaju povodom inidaba)
2. Dinamika: prelaz stvari, imovine i usluga
3. Subjektivno obvezno pravo: pravna vlast subjekta koja
proizlazi iz normi objektivnog obveznog prava. Pravo potraivanja,
trabeno pravo.
4. Obvezno pravo kao pravna praksa (zakonodavna i sudska) i kao
pravna nauka
PREDMET OBVEZNOG PRAVA
Predmet objektivnog obveznog prava: obvezni odnosi: odnosi
imovinske prirode koji se sastoje od prava i obveza, sankcionirani
normama obveznog prava. U svim sferama ivota. (iznimke:izvanpravne
obveze; obveze iz drugih grana prava).
Predmet subjektivnog obveznog prava: ponaanje dunika (inidba) u
vezi dobra, pozitivna ili negativna ljudska radnja.
DEFINICIJA I ZNAAJKE OBVEZNOG PRAVA
Obiljeja.
Objekt obveznog prava je neka inidba (neka pozitivna ili
negativna ljudska radnja)
Obvezni odnosi su relativni (djeluju samo izmeu stranaka koje su
u obveznom odnosu
Obvezni odnosi su dispozitivni (stranke same odluuju hoe li i u
koje ugovorne odnose ulaziti)
DIOBA
1. Ope obvezno pravo (graansko, klasino)
2. Posebna obvezna prava (radno, socijalno, trgovako, autorsko
itd.).
Odnos: lex generalis i lex specialis
POJAM UGOVORA
- dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje
najmanje dviju ugovornih strana, zbog nastanka, promjene ili
prestanka odreenog pravnog odnosa,
Za sklapanje valjanog ugovora potrebni su:
- ugovorne strane
- izjava volje,
- dopustiva i mogua inidba,
- oblik, forma ugovora
Svaki ugovor je pravni posao, dok je pravni posao iri pojam od
ugovora
OBILJEJA TRGOVAKIH UGOVORA
Obje strane moraju biti trgovci (subjektivni kriterij)
Ugovor se sklapa u sklopu djelatnosti koju ine predmet njihova
poslovanja ili barem jednog od njih , ili su u svezi s obavljanjem
tih djelatnosti (objektivni kriterij)
Oba kriterija moraju se ispuniti kumulativno
Sudska nadlenost trgovakih sudova.
POJAM I VRSTE UGOVORA
Ugovori su suglasnosti volja dvije ili vie osoba o nekom
obveznopravnom odnosu.
Vrste ugovora:
Jednostrano i dvostrano obvezni ugovori
Naplatni i besplatni ugovori
Glavni i sporedni ugovori
Predugovor i glavni ugovor
JEDNOSTRANO I DVOSTRANO OBVEZNI UGOVORI
a) S obzirom na obveze JEDNOSTRANOOBVEZNI i DVOSTRANOOBVEZNI
Jednostranoobvezni su takvi ugovori u kojima je jedna strana
iskljuivo dunik, a druga iskljuivo vjerovnik. Njima se stvara
obveza za samo jednu ugovornu stranu, (npr.ugovor o darovanju
Dvostranoobvezni su ugovori u kojima je svaka strana ujedno
vjerovnik i dunik
Jednostrano obvezni oni ugovori u kojima je jedna strana samo
vjerovnik, a druga samo dunik (ugovori o darivanju, o bankovnoj
garanciji i sl.)
Dvostrano obvezni ugovori su oni u kojima je svaka od strana
istodobno i vjerovnik i dunik (ugovor o prodaji kupac je vjerovnik
koji ima pravo traiti predaju robe i dunik jer mora platiti cijenu,
prodavatelj je vjerovnik jer moe traiti isplatu cijene i dunik jer
mora predati kupljenu stvar)
NAPLATNI I BESPLATNI UGOVORI
NAPLATNI (onerozni) i BESPLATNI (lukrativni)
Naplatni za inidbu se trai protuinidba,
Besplatni za inidbu se ne trai protuinidba
Razlikuju se po tome trai li se za inidbu protuinidba ili ne
Skoro svi ugovori naplatni
Besplatni ugovori (posudba ili darovanje)
KONSENZUALNI I REALNI
Za nastanak konsenzualnih ugovora dostatna je suglasnost volja
ugovornih strana,
Kod realnih ugovora osim suglasnosti potrebna je i predaja
stvari,(npr posudba)
Kod konsenzualnih ugovora predaja stvari pripada u ispunjenje
ugovora,
Kod realnih je pretpostavka za nastanak ugovora.
Ako se ugovori kapara , ona se ne obeava, nego daje, jer svaki
ugovor vezan uz kaparu postaje realan.
GLAVNI I SPOREDNI
Na glavni se ugovor esti nadovezuje mnotvo sporednih ugovora
(npr. jamstvo, zalog i sl). Sporedni ugovori slijede sudbinu
glavnog ugovora (npr. isplatom duga glavnog dunika prestaje i
jamstvo)
IMENOVANI (nominantni) i NEIMENOVANI (inominantni)
Imenovani (Nominantni) su oni ugovori koji su se u prometu
ustalili i dobili poseban naziv (ime) neki autori pod imenovanim
ugovorima smatraju one ugovore koji su navedeni u ZOO, (npr. Ugovor
o zastupanju)
Neimenovani (Inominantni) rjee se koriste u praksi, nemaju
posebnih naziva i nisu posebno normirani,
Kad je u pitanju trgovako ugovorno pravo vano je istaknuti kako
razvoj drutvenih odnosa utjee na stvaranje novih oblika trgovakih
ugovora,
FORMALNI i NEFORMALNI
Formalni ugovor je onaj za iju se valjanost trai odreeni oblik
(forma) pisani oblik,
KAUZALNI i APSTRAKTNI
Kod kauzalnih ugovora vidljiva je gospodarska svrha ugovora kao
temelj obvezivanja (causa)
Kod apstraktnih - gospodarska svrha nije vidljiva (npr. kod
mjeninog pravnog posla nije vidljiv temelj obvezivanja, nego samo
mjenini iznos)
PREDPOSTAVKE ZA SKLAPANJE UGOVORA
Za valjanost svakog ugovora moraju biti ispunjeni sljedei
uvjeti:
Postojanje stranaka
Valjana volja
Doputen i mogu predmet inidbe
Pravna osnova ili temelj
Valjani oblik
POSTOJANJE STRANA
Za valjanost ugovora potrebno postojanje barem dviju stranaka
(fizike ili pravne osobe)
Ugovor je sklopljen tek kada se izrazi prava volja stranaka (to
znai da stranke ne smiju biti u zabludi, prijevari, prijetnji,
fizikoj sili i sl.) . Ako je ugovor sklopljen protivno pravoj volji
stranaka, kaemo da je nevaei.
UGOVORNE STRANE
UVOD
Sudionici trgovakih ugovora su trgovci
Svojstvo trgovca odreeno je pozitivnim pravnim propisima,
Trgovci su subjekti prava strane u pravnom odnosu imatelji
subjektivnih prava i (dunosti) obveza pravni subjekti
SVOJSTVO PRAVNIH SUBJEKATA
Da bi pravni subjekti mogli sudjelovati u pravnim odnosima
potrebno je da imaju odreene sposobnosti:
A) PRAVNU SPOSOBNOST
B) POSLOVNU SPOSOBNOST
C) DELIKTNU SPOSOBNOT
PRAVNA SPOSOBNOST
Ugovorne strane mogu biti samo oni pravni subjekti kojim pravni
poredak daje mogunost da budu nositelji ili imatelji subjektivnih
prava,
Pravna sposobnost je pravnim pravilima dana sposobnost
(svojstvo) biti imatelj (nositelj) subjektivnih prava i obveza,
Pravna sposobnost daje njenom imatelju pravni subjektivitet,
Ono to nema pravnu sposobnost nije pravni subjekt, i naelno je
podobno biti pravni objekt (diskusija o poloaju drutava)
Pravna pravila pravnu sposobnost daju fizikim i pravnim
osobama
POSLOVNA SPOSOBNOST
Je sposobnost (svojstvo) pravnog subjekta da vlastitim
oitovanjem volje (koje nije protupravno) stjee pravo i preuzima
obveze,
Poslovnu sposobnost moe imati samo pravni subjekt koji ima
pravnu sposobnost
DELIKTNA SPOSOBNOST
Je sposobnost (svojstvo) pravnog subjekta da odgovara za svoje
protupravne radnje, odnosno proputanja
PRAVNI SUBJEKTI
- Pravni subjekti su FIZIKE I PRAVNE OSOBE
FIZIKA OSOBA
U pravnom smislu fizika osoba je svaki ovjek,
Pravnu sposobnost stjee roenjem (nasciturus)
Poslovna sposobnost moe biti:
a) potpuna poslovna sposobnost (18 godina)
b) ograniena ili djelomina poslovna sposobnost
c) poslovna nesposobnost
Deliktna sposobnost stjee se s 14 godina
PRAVNE OSOBE
Pravna osoba je drutvena tvorevina ili imovina kojoj je pravni
poredak priznao svojstvo pravnog subjekta,
Dobivanjem pravne sposobnosti dobiva poslovnu i deliktnu
sposobnost
Pravna osoba ima svoju vlastitu pravnu osobnost i individualnost
koja je razliita od osobnosti svojih lanova, (npr. trgovaka
drutva)
Unutranju volju izraavaju tijela utvrena temeljnim aktom,
Volju prema van izraava osoba ili osobe koja uglavnom ine tijela
osobe koje su zastupnici te osobe,
Putem tih osoba pravne osobe prema treima izraavaju poslovnu
sposobnost,
NASTANAK PRAVNE OSOBE
Za nastanak pravne osobe su potrebni:
1) vrsta i stabilna unutranja organizacija
2) imovina koja je razliita i odvojena od imovine lanova
3) pravna sposobnost
STJECANJE PRAVNE OSOBNOSTI
Pravna osoba pravnu sposobnost stjee danom njenog nastanka,
Najee je to sluaj trenutak upisa osnivanja pravne osobe u
odgovarajui registar,
Upis ima konstitutivni (pravnostvarajui) uinak,
Pravnu sposobnost pravne osobe pravni poredak moe ograniiti i ak
oduzeti pravna osoba prestaje brisanjem iz odgovarajueg
registra,
POSLOVNU i DELIKTNU SPOSOBNOST pravne osobe stjeu u trenutku
upisa u odgovarajui registar,
Pravne osobe kao takve ne mogu oitovati volju poslovnu
sposobnost manifestiraju putem FIZIKE osobe koja nuno mora
postojati kao njezin zastupnik u trenutku njenog nastanka,
Pravne osobe ne mogu poiniti tetnu radnju deliktna se
odgovornost manifestira radnjama tijela pravne osobe i radnjama
njenih zaposlenika
POSLOVNU i DELIKTNU sposobnost pravne osobe gube u trenutku
njihova prestanka
PRAVNI OBJEKT (OBJEKT PRAVA) (INIDBA)
PRAVNI OBJEKT u najirem smislu ini sve ono to na emu ili na to
jedan pravni subjekt moe imati neko subjektivno pravo
Pravni objekt u trgovakim ugovorima naziva se inidba, a to znai
da jedna strana ima pravo na inidbu druge strane
INIDBA se definira kao svaka pozitivna ili negativna ljudska
radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan dati odnosno
ispuniti vjerovniku,
Pozitivne ljudske radnje: DAVANJE i INJENJE
Negativne ljudske radnje: PROPUTANJE i TRPLJENJE
DAVANJE je oblik inidbe koji uvijek podrazumijeva jednu ili vie
stvari koje je dunik inidbe davanja duan dati vjerovniku, pa su
stvari objekt inidbe davanja.
INJENJE sastoji se u injenju kad je dunik duan togod
intelektualno ili fiziki raditi, pa se pod obvezom injenja
podrazumijeva inidba rada, tj. troenje radne snage.
PROPUTANJE neobavljanje onih radnji koje bi inae bio ovlaten
obavljati radi se o proputanju vlastite radnje
TRPLJENJE je oblik inidbe koji uvijek podrazumijeva proputanje
vlastite radnje, ali se ne moe poistovjetiti s proputanjem zato to
se ovdje radi o nesprjeavanju tue radnje.
OSOBINE INIDBE NUNE ZA VALJANOST UGOVORA
inidba mora biti: mogua, doputena, i odreena, odnosno
odrediva
OBJEKTIVNA MOGUNOST INIDBE. inidba mora biti objektivno
mogua.
Objektivna nemogunost inidbe u trenutku preuzimanja obveze na
takvu inidbu izaziva (prvobitna nemogunost) dovodi do nitetnosti
pravnog posla,
Ako bi ovakva inidba postala naknadno mogua, doi e do nitetnosti
takvog pravnog posla zbog pravila o nemogunosti konvalidacije
nitetnih obveza
Subjektivna nemogunost ne utjee na valjanost posla i dunik takve
inidbe odgovarat e savjesnom vjerovniku kao i svaki dunik koji
svoju obvezu nije ispunio.
ODREENOST, ODREDIVOST INIDBE
inidba je odreena kad je pravni posao opisuje odnosno kad je
individualizirana, odnosno da je tono odreen njen sadraj.
inidba je odrediva onda kad nije odreena,
1) kad pravni posao sadri potrebne podatke s pomou kojih se moe
odrediti,
2) kad su strane ostavile treoj strani da ih odredi.
PRAVNA DOPUTENOST
Zbog naela stranake autonomije negativna definicija
Pravno nisu doputene one inidbe kojima bi bile prokoraene
granice slobode ureenja ugovornih odnosa, a to su one inidbe koje
bi bile protivne Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva.
OBJEKTI INIDBE
Stvari, novac, nematerijalna dobra i prava
STVARI tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue
ljudima za uporabu, ali i prirodne sile ako su podlone ljudskoj
vlasti
Stvari su i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno,
S aspekta trgovakog prava najznaajnija je podjela stvari na:
stvari u prometu, stvari ograniene u prometu i stvari izvan
prometa
NOVAC
Je objekt dunikove inidbe kad njegova obveza glasi na
plaanje,
Novac je sredstvo razmjene jer je zamjenjiv za sve druge vrste
dobara ope mjerilo vrijednosti jer se u njemu izraava vrijednost
svih drugih dobara
Novac je uvijek izraen u nekoj novanoj jedinici (valuti)
Novac bi se mogao definirati kao zamjenjiva pokretna stvar koja
ima na sebi izraenu nominalnu vrijednost i novanu jedinicu, koju
izdaje propisima ovlatena osoba (sredinja banka) i koje je
prisilnim propisima odreena kao sredstvo ispunjenja novanih
obveza.
NEMATERIJALNA DOBRA
Nematerijalna dobra su objekt inidbe u nekim tipovima ugovora
trgovakog prava (npr. ugovor o licenciji)
Pod nematerijalnim dobrima treba razumjeti duhovna dobra koja su
rezultat ljudske poglavito intelektualne stvaralake snage i na
kojima se po samom zakonu stjee ili se temeljem zakona moe stei
odreeno subjektivno pravo.
Tako bi se u navedena dobra trebalo svrstati: autorsko djelo,
patent (izum), ig (znak, robna marka), industrijski dizajn i
tvrtka.
PRAVA
Prava takoer mogu biti objekt dunikove inidbe, npr. kod ugovora
o licenciji, jer davatelj licencije primatelju prenosi svoje
subjektivno imovinsko pravo
Primjeri prava kao objekta inidbe:
Imovinsko autorsko pravo,
lanska prava u trgovakim drutvima kapitala (dionice i poslovni
udjeli)
Patent, ig, industrijski dizajn i topografija poluvodia
Prava iz jednostranih pravnih poslova, a napose prava (trabina)
iz vrijednosnih papira
Pravo na tvrtku.
OBLIK (FORMA) UGOVORA
U naelu tj. ako zakonom ili voljom stranaka nije drukije odreeno
sklapanje ugovora ne podlijee nikakvoj unaprijed odreenoj
formi,
Openito vrijedi naelo neformalnosti pravnih poslova,
U pogledu forme ugovor je valjano sklopljen i usmeno
(izgovorenim rijeima) i znacima i konkludentnim radnjama, a ponekad
i utnjom.
SVRHA ODREIVANJA OBLIKA
Unato naelu neformalnosti ponekad je za pojedine tipove ugovora
prisilnim propisima odreen oblik u kojem oni moraju biti
sklopljeni,
Odreeni oblik sklapanja ugovora najee se zahtijeva radi
valjanosti, dokazivanja, upisa i utuivosti.
Najea svrha propisivanja odreenog oblika je njegova valjanost,
odredbe zakona su tada prisilne naravi, pa proputanje sklapanja
ugovora u tom obliku dovodi do njegove nitetnosti,
MOGUI OBLICI UGOVORA
Glede moguih oblika potrebno je razlikovati propisane od
ugovorenih oblika, propisi odreuju vie moguih oblika ugovora, dok
ugovorne strane redovito ugovaraju samo pisani oblik,
Usmeno volja oitovana rijeima, znacima ili konkludentnim
radnjama, - poeljno je postojanje pisane isprave iz koje proizlazi
da je ugovor tako sklopljen,
Kada je propisan ili ugovoren pisani oblik ugovora, ugovor je
valjano sklopljen u tom obliku im su strane izradile i potpisale
ispravu koja barem sadri objektivno bitne sastojke ugovora.
ODREENI OBLIK KAO PRETPOSTAVKA VALJANOSTI
Kad je oblik ugovora predvien najee je to pisani oblik
Ugovor za koji je predvien pisani oblik valjano nastaje u
trenutku kad njegove ugovorne strane izrade ispravu, tj. u ispravu
unesu bitne sastojke ugovora i tu ispravu potpiu.
ISPRAVA je u najirem smislu materijalna stvar na kojoj je nekim
pismom zabiljeen sadraj koji ima neko znaenje za pravne odnose.
Elektronika isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava na
papiru, ako se njena uporaba i promet provode u skladu s odredbama
Zakona o elektronikoj ispravi
Ispravu moraju potpisati strane koje se obvezuju, a potpisom se
u prvom redu uzima vlastoruni potpis,
Postojanje vlastorunog potpisa nije pretpostavka valjanosti
formalnog ugovora, nego je dovoljno da potpis omoguuje utvrivanje
identiteta potpisnika
Kad je rije o elektronikim ispravama, za valjanost je dovoljan
napredan elektroniki potpis osobe koja se obvezuje.
Uvjeti za elektroniki potpis:
Da je povezan iskljuivo s potpisnikom,
Nedvojbeno identificira potpisnika
Nastaje koritenjem sredstava kojima potpisnik moe samostalno
upravljati i koja su iskljuivo pod nadzorom potpisnika
Sadrava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi i to na
nain koji nedvojbeno omoguava uvid u bilo koju izmjenu izvornih
podataka
Strane ne moraju potpisati istu ispravu, nego je dovoljno da
svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj
strani,
Kad je pisani oblik ugovora valjanosti u tom obliku treba biti
izraen cjelokupni sadraj ugovora,
Istovremeno usmene odnosno neformalno usuglaene odredbe bit e
valjane:
Ako se ne radi o bitnim sastojcima
Ako nisu suprotne formalno oitovanom sadraju ugovora
Ako nisu protivne cilju propisivanja odnosno ugovaranja
oblika
Ako se njima smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge
strane, ali samo ako je oblik ugovora propisan samo u interesu
strana.
IZMJENE UGOVORA
- kad je pisani oblik propisan zakonom onda se zahtjev za tim
oblikom protee i na izmjene izmjene u pisanom obliku
Ako pisani oblik nije predvien propisom, nego proizlazi iz volje
stranka, ugovor moe biti izmijenjen u bilo kojem obliku,
Raskid ugovora koji u svakom sluaju moe biti neformalan formalni
oblik e biti nuan samo ako to proizlazi iz prisilnih odredbi
zakona.
OITOVANJE VOLJE
UVOD
Za nastanak ugovora - nuno je sadrajno istovjetno (suglasno
oitovanje volje druge strane, tj. njen pristanak, koje je prispjelo
drugoj strani, to podrazumijeva da su oitovanja uzajamna.
Kada je u pitanju valjano oitovanje volja kod ugovora nuno je
kumulativno ispunjenje slijedeih uvjeta:
Postojanje ozbiljne (stvarne) volje
Oitovanje volje koje je valjano, odnosno sukladno stvarnoj
volji, slobodno i ozbiljno
Prispijee oitovanja drugoj strani,
Sukladnost (sadrajna istovjetnost) oitovanja volje dviju strana,
odnosno sadrajna istovjetnost oitovanja druge strane oitovanju prva
strane
Uzajamna oitovanja
POSTOJANJE OZBILJNE (STVARNE) VOLJE
VOLJA unutranji (neoitovani) odnos prema sklapanju ugovora, i za
iju valjanost treba postojati ozbiljna (stvarna) volja, odnosno
elja na nastanak odreenog ugovora
Nepostojanje stvarne volje moe postojati:
a) bez da je druga strana za to znala ili morala znati mentalna
rezervacija
b) uz znanje druge ugovorne strane prividni ili simulirani
pravni posao
MENTALNA REZERVACIJA
Kad jedna strana nema ozbiljne i stvarne volje ali ta strana
svejedno svjesno oituje a druga za nepostojanje ne zna niti mora
znati,
Ne ini ugovor nevaljanim, potreba sankcioniranja nesavjesne
ugovorne strane (primjer: javna draba i podizanje cijene)
PRIVIDNI ILI SIMULIRANI UGOVOR
Kad jedna strana slobodno i ozbiljno oituje volju, ali bez
namjere sklapanja ugovora, a druga strana to zna radi se o
SIMULACIJI
POSTOJANJE I VALJANOST OITOVANJA VOLJE
Osim ozbiljne volje potrebno je i valjano oitovanje (vanjska
manifestacija) volje,
Volja se mora izjaviti ili oitovati,
Moe se oitovati svaki ponaanjem iz kojeg se sa sigurnou moe
zakljuiti:
a) kako volja postoji
b) koji je njen sadraj
c) identitet osobe koja oituje volju
VOLJA SE MOE OITOVATI
Rijeima (pismeno ili usmeno) najsigurniji nain oitovanja
Znacima ili drugim radnjama tj. konkludentnim radnjama
Vano je znati:
Kako esto pri sklapanju trgovakih ugovora jedna ili obje strane
esto volju ne oituju rijeima, nego upravo konkludentnim
radnjama
Konkludentna radnja je takva radnja iz koje se nesumnjivo moe
shvatiti volja odreenog subjekta
Npr. plaanje cijene naznaene u primljenoj ponudi bez da se
drukije oituje prihvat te ponude, ili, upuivanje robe s raunom koji
primatelj plati, a robu zadri
Od postojanja oitovanja volje nuno je razlikovati valjano
oitovanje volje koje stvara namjeravane pravne uinke bez mogunosti
njihova ponitenja,
Za valjano oitovanje volje nuni su:
a)Sklad izmeu stvarne volje i oitovanja
b)Odreeni minimalni sadraj
Sklad izmeu stvarne volje i oitovanja postoji kad je volja
oitovana slobodno i ozbiljno
MANE VOLJE nesklad izmeu oitovanja i stvarne volje dovode do
nevaljanosti pravnog posla (osim mentalne rezervacije)
MINIMALNI SADRAJ ine:
a) objektivno bitni sastojci
b) nakana poduzimanja
SUGLASNOST VOLJA I OITOVANJA UGOVORNIH STRANA
Za nastanak ugovora nuni su i suglasnost volja i oitovanja
ugovornih strana
Suglasnost mora postojati glede bitnih sastojaka ugovora,
Ali, ne i glede, sporednih toaka kad su strane postizanje
suglasnosti o njima ostavile za vrijeme nakon trenutka u kojem je
ugovor sklopljen,
Suglasnosti nema u sluaju kad izmeu strana postoji nesporazum o
pravnoj naravi ugovora ili o nekom bitnom sastojku
UZAJAMNOST OITOVANJA UGOVORNIH STRANA
Kad stvarnu i pravno relevantnu volju dvije strane oituju jedna
drugoj
Ugovor nastaje kad su obje strane primile oitovanje druge
strane,
Oitovanje moraju primiti iskljuivo ugovorne strane,
SADRAJ OITOVANJA VOLJE I SADRAJ UGOVORA
TO JE SADRAJ UGOVORA?
SADRAJ UGOVORA mora biti istovjetan sadraju suglasno oitovanoj
volji ugovornih strana
SADRAJ UGOVORA ini ono o emu su se stranke suglasile i svoju
suglasnost valjano i uzajamno oitovale,
U OKVIRU SADRAJA POTREBNO JE RAZLIKOVATI
1) Najprije sve ono o emu su se stranke izriito suglasile,
2) Ono o emu su se suglasile i svoju suglasnost oitovale na
druge naine na koje se valjano moe oitovati volja, ukljuujui i
preutnu suglasnost,
3) Razliiti akti o ijoj primjeni na ugovor su se strane
suglasile,
4) Odredbe opih uvjeta poslovanja (ako jedna od strana ima ope
uvjete poslovanja)
Izvan okvira ugovora, prava i obveze ugovornih strana ureuju i
:
5) Praksa ustanovljena izmeu ugovornih strana i trgovaki obiaji,
a
ako ih nema
6) Dispozitivne odredbe propisa ( ZOO-a)
SADRAJ UGOVORA SE MOE PODIJELITI NA:
OBJEKTIVNO BITNE SASTOJKE elemente ili odredbe koje je nuno
ugovoriti, tj. o njima se suglasiti, bez njih ugovor ne moe
nastati,
UZGREDNI ILI SPOREDNI SASTOJCI nije ih nuno ugovoriti bez njih
ugovor moe nastati ali ih je mogue ugovoriti,
(subjektivno bitni ili voljom strana bitni sastojci)
SADRAJ KOJI JE NUNO ODREDITI (BITNI SASTOJCI)
Objektivno bitni sastojci to su oni sastojci koji su prema
prisilnim propisima nuni za nastanak ugovora odreenog tipa i njih
se utvruje odnosno izvodi iz zakonskog pojma, odnosno pojedinog
tipa ugovora,
Npr. kupoprpodaja, predmet i cijena
ugovor o djelu, djelo i cijena
Pri sklapanju trgovakog kupoprodajnog ugovora strane se ne
moraju suglasiti o cijeni jer ZOO sadri rjeenje i za takve
sluajeve, odnosno sadri pravila o cijeni koju je kupac duan platiti
ako ona nije ugovorena, ili odrediva
Kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito
ugovarao s treim osobama u vrijeme sklapanja ugovora, pod time
treba uzeti prosjeno ugovorenu cijenu za priblino istovjetnu
koliinu robe i u priblino istovjetnim okolnostima, ako to nije
mogue,
Kupac je duan platiti razumnu cijenu u vrijeme sklapanja ugovora
tj. tekuu cijenu u vrijeme sklapanja ugovora, ako ni to nije mogue
onda,
Cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima sluaja,
UZGREDENI ILI SPOREDNI SASTOJCI UGOVORA
UZGREDNI ILI SPOREDNI SASTOJCI su oni sastojci za ije postojanje
u ugovoru je nuno da se strane suglase, a ako se ne suglase ne
postoje dispozitivne odredbe koje bi se primjenjivale na njih,
UZGREDNI SASTOJCI samo ako ih stranke ugovore, a ako ih ne
ugovore ne postoje odreeni propisi koji bi ih zamijenili i umjesto
njih inile dio sadraja
Za trgovake ugovore vani uzgredni sastojci:
1) Uvjet,
2) Rok,
3) Odustatnina
4) Ugovorna kazna
UVJET
UVJET je uzgredna ugovorna odredba kojim strane uinke ugovora
ine ovisnim o buduoj i neizvjesnoj injenici
Ugovor je sklopljen pod uvjetom - ako njegov nastanak ili
prestanak zavisi od budue i neizvjesne injenice,
KARAKTERISTIKE
- neizvjesnost,
- mora postojati mogunost nastanka ili prestanka odreen
injenice
Prema uinku uvjeti se dijele na: ODGODNE i RASKIDNE UVJETE
ODGODNI (SUSPENZIVNI) UVJET odgaa nastanak ugovora do trenutka
ostvarenja odnosno nastupanja uvjeta
RASKIDNI UVJET raskida odnosno unitava uvjete ugovora od
trenutka kad nastupi,
Npr. ugovor o zajednikom ulaganju ovisan o izdavanju dozvole za
graenje, - razliiti aspekti za komentar,
Uvjet protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva ini
ugovor nitetnim
ROK
ROK je uzgredna ugovorna odredba kojom se uinak ugovora
ograniava vremenom tako da on nakon isteka odreenog vremena nastaje
ili prestaje.
Rok moe biti:
ODGODNI (SUSPENZIVNI) se ugovara kad strane ne ele da ugovor
pone proizvoditi uinke ve u trenutku njegova sklapanja, nego tek
nakon proteka odreenog vremena (npr. stupa na snagu za 15 dana)
RASKIDNI (REZOLUTIVNI) se ugovara pri sklapanju ugovora kojima
nastaje trajni dugovni odnos (npr. trajanje ugovora 3 godine)
Razlika izmeu roka i uvjeta je - izvjesnost za rok se sigurno
zna da e se dogoditi;
ODUSTATNINA
ODUSTATNINA je ugovorena ako je ugovoreno pravo jedne ili obje
ugovorne strane da jednostranim oitovanjem raskinu ugovor, ali s
time da drugoj strani daju odreenu sumu novca ili drugih stvari
ODUSTATNINA je:
- ugovorom odreena novana svota ili druga korist,
- uglavljena u ugovoru,
- ijim plaanjem ugovorom ovlatena strana jednostrano raskida
ugovor,
ZA ODUSTATNINU POTREBNO JE KUMULATIVNO ISPUNJENJE SLIJEDEIH
PRETPOSTAVKI
Da nije protekao rok za ispunjenje njegove obveze, osim ako
strane nisu odredile rok do kojeg ovlatenik moe odustati od
ugovora, jer u tom sluaju moe odustati do isteka tog roka,
Da nije poeo ispunjavati svoje obveze ni primati ispunjenje od
druge strane,
Da daje odustatninu istovremeno s izjavom o odustajanju,
Kada su kumulativno ispunjene ove pretpostavke ugovor se
RASKIDA
DAVANJEM IZJAVE O ODUSTATNINI:
1) prestaje njegovo pravo zahtijevati ispunjenje druge
strane,
2) nastaje njegova obveza da istovremeno dade odustatninu,
Pravo ovlatenika na odustanak prestaje im se desi jedan od
slijedeih dogaaja:
1) istekne ugovoreni rok za odustanak,
2) istekne rok za ispunjenje obveze ovlatenika odustanka,
3) ovlatenik odustanka pone ispunjavati obveze ili primati
ispunjenje
UGOVORNA KAZNA
UGOVORNA KAZNA
je odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju
se dunik ugovorom obvezao platiti vjerovniku, ako svoju nenovanu
obvezu:
1) ispuni sa zakanjenjem,
2) ispuni neuredno
3) ne ispuni uope
- Redovito je sastavni dio ugovora,
ZA VALJANOST SPORAZUMA O UGOVORNOJ KAZNI NUNO JE:
Da ugovorna kazna bude ugovorena za sluaj zakanjenja, neurednog
ispunjenja ili neispunjenja nenovane obveze (jer se ne moe
ugovoriti za novane obveze),
Da bude barem odreena ili odrediva,
Da bude ugovorena u obliku koji je pretpostavka njegove
valjanosti,
Ako nije drukije ugovoreno smatra se da je kazna ugovorena za
sluaj zakanjenja s ispunjenjem.
Kad je u pitanju visina ugovorne kazne sud na zahtjev dunika moe
smanjiti visinu ugovorne kazne ako ustanovi da je ova nesrazmjerno
visoka s obzirom na vrijednost i znaenje objekta dunikove
inidbe.,
Ako je ugovorena za sluaj zakanjenja ili neurednog ispunjenja
vjerovnik moe zahtijevati i ispunjenje i ugovornu kaznu osim ako je
primio ispunjenje a nije bez odgaanja priopio duniku da pridrava
pravo na ugovornu kaznu,
Ako je ugovorena za sluaj neispunjenja vjerovnik moe traiti ili
ispunjenje ili ugovornu kaznu
ODNOS UGOVORNE KAZNE I TETE KOJU TRPI VJEROVNIK
Ugovaranje ugovorne kazne nema svrhu ugovaranja naknade
tete,
Pravo na ugovorenu kaznu ima zahtijevati neovisno o teti,
Moe je zahtijevati i kad tetu nije pretrpio,
U sluaju da pretrpi tetu i zahtijeva njenu naknadu, ugovorna
kazna dobiva ulogu naknade tete,
Moe zahtijevati razliku od ugovorne kazne do visine naknade
tete
PREDUGOVORNE AKTIVNOSTI
NATJEAJ (NADMETANJE)
Predugovorna aktivnost koja prethodi sklapanju ugovora,
Dunost sklapanja ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem ako nije
iskljuena u samom pozivu za nadmetanje,
Prema ZOO najpovoljnija je ona koja sadri najniu cijenu.
PREGOVORI
Temeljno pravilo - za strane koje pregovaraju na nastaje obveza
sklapanja ugovora,
Pod pretpostavkom savjesnosti mogu prekinuti pregovore odnosno
odustati od pregovaranja,
Zapoinjanjem pregovora nastaje obveza:
a) pridravanja naela savjesnosti i potenja,
b) obveze uvanja poslovne tajne, a trebalo bi biti i
c) obveza davanja tonih podataka drugoj strani.
PONUDA
POJAM
Ponuda je svako valjano oitovanje volje jedne strane:
1) Iz kojeg je vidljiva elja za sklapanjem ugovora,
2) Koje sadri barem sve objektivno bitne sastojke nune za
nastanak ugovora
POJAVNI OBLICI PONUDE
Uvijek je ponuda, prijedlog za sklapanje ugovora koji sadri sve
bitne sastojke, a upuen je odreenoj osobi,
Opa ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora koji sadri sve
bitne sastojke, ali je upuen neodreenom broju osoba,
Izlaganje robe je ponuda, ako je roba izloena s naznakom
cijene
UINCI PONUDE
Ponuda obvezuje ponuditelja ponuditelj ne moe od nje odustati
opozvati je - ili na neki drugi nain prestati biti njome vezan dok
ne istekne rok za prihvat njegove ponude, osim
Ako je svoju vezanost iskljuio u samoj ponudi,
Ili je opozvao tako da ponueni primi opoziv najkasnije
istovremeno s ponudom,
Vezanost ponuditelja znai da e se ugovor smatrati sklopljenim,
ako ponuditelj unutar roka vezanosti primi od ponuenog prihavat
ponude, i to
Bez obzira na eventualnu njegovu izjavu o odustanku, opozivu ili
slino danu nakon to je obvezujua ponuda prispjela ponuenom.
Rok za prihvat od trenutka kad ponueni primi ponudu
Duina roka ovisi
- o ponuditelju,
- o nuenju izmeu nazonih i nenazonih
Ponuditelj on sam moe odrediti taj rok i ako je to uinio ponuda
ga obvezuje do isteka tog roka,
Ponuda nazonom (neposredna) u pravilu obvezuje ponuditelja vrlo
kratko jer se smatra odbijenom ako nije prihvaena bez odgaanja,
Ponuda nenazonom obvezuje tijekom vremena koje je redovno
potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je on razmotri, i o njoj
odlui i da odgovor stigne ponuditelju.
OBLIK PONUDE I PRIHVATA
Vrijedi naelo neformalnosti
Ako se nudi sklapanje ugovora za iju valjanost, zakon zahtijeva
odreeni oblik, onda ponuda i prihvat proizvode uinke ako su uinjeni
u tom obliku.
PRIHVAT PONUDE
UVOD
Ponudu ponueni moe:
- odbiti
- prihvatiti
- reagirati utnjom
ODBIJANJE PONUDE i utnja imaju isti uinak jer se u pravilu utnja
ne smatra prihvatom ponude
PRIHVAT je jednostrani pravni posao,
- neopoziv je osim ako bi se o prihvatu oitovao u pravcu
neobvezatnosti prihvata,
- ako bi opoziv prihvata ponuditelj primio najkasnije
istovremeno s prihvatom,
PRIHVAT PONUDE POSTOJI:
1) kad ponueni u tom pravcu oituje volju
2) kad na ponudu reagira utnjom, odnosno kad je ne odbije,
PRIHVAT OITOVANJEM
Glede sadraja istovjetno ponudi ugovor e biti sklopljen, ako
ponuditelj primi oitovanje prije nego to je istekao rok njegove
vezanosti ponudom,
Ili sadravati prijedloge izmjena ponuda e se smatrati odbijenom,
ali istovremeno e se takav prihvat smatrati novom ponudom
(protuponuda)
PRIHVAT UTNJOM
Postoje dvije iznimke:
1) Kad su ponuditelj i ponueni u stalnoj poslovnoj vezi glede
istog tipa i sadraja, to znai:
Da su prethodno u nekom kontinuitetu sklopili vie ugovora istog
tipa,
Sa istim ili istovrsnim poslovima,
Sline koliine
U kojima su imali iste stranake uloge,
Kad kumulativno postoje sve ove pretpostavke, a ponueni ne
odbije ponudu u roku koji je odredio ponuditelj ugovor se smatra
sklopljenim
2) Druga iznimka odnosi se na:
Ponuenike koji su se prije primitka ponude sami ponudili da e
obavljati poslove po nalogu ponuditelja,
Na ponuenike ija poslovna djelatnost obuhvaa obavljanje poslova
po nalozima nalogodavca i u stalnoj su poslovnoj vezi s
ponuditeljima (npr. ugovor o pediciji, ugovor o izdavanju
bankarskih garancija)
Obje navedene skupine dobiveni nalog dune su odbiti odmah po
primitku smatra se da je ugovor sklopljen,
U sluajevima kad utnja predstavlja prihvat ponude ugovor se
smatra sklopljenim u trenutku kad je ponueni primio ponudu, odnosno
nalog,
PREDUGOVOR
PREDEUGOVOR ugovor kojim se preuzima obveza sklapanja odreenog
drugog (glavnog) ugovora.
Predmet sklapanje glavnog ugovora,
Predugovor obvezuje:
a) ako sadri barem bitne sastojke glavnog ugovora,
b) ako ih ne bi sadravao inidba ne bi bila odrediva - preduogovr
bi bio nitetan,
- Rok sklapanja glavnog ugovora strane mogu, ali ne moraju
ugovoriti
PISMA NAMJERE I DRUGI SLINI AKTI
U trgovakoj praksi (posebno u meunarodnoj) prije nego to je
ugovor sklopljen, odnosno tijekom pregovora, strane esto
sastavljaju isprave, bilo jednostrane ili zajednike,
Jednostrano sastavljene:
- pisma namjere,
- pisma o dodjeli posla,
- pisma umirenja i sl.
Dvostrano sastavljene
- uglavci ugovora
- biljeke o sporazumu
- biljeke o razumijevanju
Radi se o radnjama koje se poduzimaju prije sklapanja ugovora,
neke predstavljaju dio pregovora, a neke oblike ponude,
Kako e biti kvalificirane ovisi o tonom sadraju radnje i namjeri
strane.
TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA
Toan trenutak sklapanja vano je znati:
a) jer u tom trenutku u pravilu nastaju namjeravani uinci
ugovora,
b) u pravilu od tog trenutka teku rokovi za ispunjenje
ugovora,
Trenutak nastanka (perfekcije) ovisi o tome radi li se o
KONSENZUALNOM i NEFORMALNOM UGOVORU, FORMALNOM ili REALNOM
UGOVORU
KONSENZUALNI I NEFORMALNI UGOVORI
Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim
sastojcima ugovora
Ugovor je sklopljen onaj trenutak kad strana koja je prva
oitovala volju za sklapanje ugovora, primi (sadrajno suglasno i
istovjetno) oitovanje volje druge strane to je trenutka kad
ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu.
FORMALNI UGOVORI
- Ugovor za koje je nuan pisani oblik sklopljeni su u
trenutku,
- kad su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora u
pisanom obliku odnosno
- kad su sastavile tjelesnu ili elektroniku ispravu i
- vlastoruno, mehaniki ili elektroniki potpisale ispravu,
koja
- sadri suglasno tj. identino oitovanje volje obje strane,
Ne moraju potpisati jednu ispravu nego je dovoljno da svaka
potpie primjerak za drugu stranu
Formalni ugovori su sklopljeni i kad strane razmijene pisma ili
se sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou
utvrde sadraj i identitet davatelja izjave
REALNI UGOVORI I KAPARA
REALNI UGOVORI nastaju u trenutku kad je jedna strana drugoj
strani predala neku stvar,
Kapara svaki ugovor iz konsenzualnog pretvara u realni,
KAPARA je odreena svota novca ili koliina drugih zamjenjivih
stvari koju jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor
sklopljen.
Ako se strane suglase o davanju kapare, pa strana koja je kaparu
duna dati to ne uini, ugovor nee nastati.
POJAANJE UGOVORA
Jamstvo
Ugovorna kazna (penal)
Zatezne kamate
Kapara
JAMSTVO
Jamstvo je ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e
ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu ako to ne uini dunik.
Jamac koji je isplatio vjerovnika moe zahtijevati od glavnog
dunika da mu nadoknadi sve to je isplatio na njegov raun kao i
kamate od dana isplate. To se zove pravo regresa.
UGOVORNA KAZNA (PENAL)
To je ugovorom odreena novana svota ili neka druga materijalna
korist koju e dunik platiti ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni
s njezinim ispunjenjem.
Ugovorna kazna mora biti ugovorena da bi se mogla
primijeniti.
ZATEZNE KAMATE
Zatezne kamate su novana sredstva koja uz glavnicu dunik duguje
vjerovniku ako zakasni s ispunjenjem novane obveze.
Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li
pretrpio tetu.
ZATEZNE KAMATE
Razlikujemo Zakonske i Ugovorne zatezne kamate,
ZAKONSKE
- obveza plaanja nastaje na temelju zakona,
- nije je potrebno ugovarati,
- obveza nastaje kad dunik zakasni s ispunjenjem novane
obveze
- nastaje samo za dunika novane obveze, a ne nenovane,
STOPA zateznih kamata utvrena je samim zakonom, ali je trgovci
(unutar zakonom odreenih okvira) mogu i sami ugovoriti.,
Zakonska stopa odreuje se za svako polugodite,
Za zakanjenje s plaanjem iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu
trgovaca i tijela javne vlasti ona odgovara eskontnoj stopi HNB
koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje prethodi polugoditu
za koje se odreuje stopa uveanoj za osam postotnih poena,
UGOVORENA stopa zatezne kamate moe se ugovoriti u trgovakim
ugovorima i ugovorima izmeu trgovaca i javne vlasti ugovorena
zatezna kamata moe od zakonske zatezne kamate biti vea najvie za 50
%, a u sluaju ugovaranja vie stope primjenit e se najvia doputena
stopa
Vjerovnik ima pravo na zateznu kamatu neovisno o tome je li zbog
dunikova zakanjenja pretrpio tetu kad pretrpi tetu koja je vea od
kamata ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete
KAPARA
Kapara je novana svota koju u trenutku sklapanja ugovora jedna
stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost
da e se ugovor ispuniti.
U sluaju neispunjenja ugovora, strana koja je primila kaparu
zadrava kaparu, ako nije kriva za neispunjenje, a ako je kriva za
neispunjenje, ona je duna strani koja je dala kaparu dati dvostruku
kaparu
UINCI DAVANJA KAPARE
Ako obje ugovorne strane valjano i uredno ispune ugovorne obveze
primatelj kapare je duan davatelju vratiti kaparu ili je uraunati u
ispunjenje.
Ako bilo koja strana davatelj ili primatelj kapare padne u
zakanjenje ili uope ne ispuni svoju inidbu nastaju posebne
posljedice davanja kapare.
Ako je davatelj kapare u zakanjenju, primatelj kapare moe
zahtijevati naknadu tete a kaparu uraunati u naknadu,
Ako davatelj kapare uope ne ispuni obvezu i prestaje njegovo
pravo da je ispuni, primatelj kapare moe zadrati primljenu kaparu
umjesto da zahtijeva naknadu tete.
Ako je primatelj kapare u zakanjenju, davatelj kapare moe
zahtijevati naknadu tete,
Ako primatelj kapare uope ne ispuni obvezu, pa prestane i
njegovo pravo da je ispuni, davatelj kapare umjesto naknade tete i
vraanja kapare moe zahtijevati vraanje dvostruke kapare.
MJESTO U KOJEM JE UGOVOR SKLOPLJEN
Kad su strane tjelesno nazone sklapanju ugovora, to je mjesto
gdje su se nalazile u trenutku sklapanja,
Ako nisu tjelesno nazone, mjestom sklapanja ugovora smatrat e se
mjesto u kojem je bilo sjedite ponuditelja, u vrijeme kad je on
uputio ponudu ponuenom
PRESTANAK OBVEZE
Za nastanak obveznopravnih odnosa potrebno je ostvarivanje
odreenih injenica, tako je i za prestanak obveznopravnog odnosa
potreban nastanak nekih injenica.
Ispunjenje
Zakanjenje
Prijeboj
Otpust duga
Sjedinjenje ili konfuzija
Ispunjenje
Ispunjenje je prestanak obaveznopravnog odnosa valjanim
ispunjenjem dune inidbe od strane dunika.
To je redoviti i najei nain prestanka obveznopravnog odnosa, a
sastoji se u urednom i valjanom ispunjenju obveze vjerovniku.
Dunik je obvezan ispuniti upravo onu inidbu koja je sadraj
obveze. One moe ispuniti neto drugo niti to moe vjerovnik
zahtijevati. Ako je rok za ispunjenje odreen, onda se obveza mora
ispuniti u roku, a ako rok nije odreen, vjerovnik moe traiti
ispunjenje odmah.
Mjesto ispunjenja odreuje se ugovorom ili zakonom
Zakanjenje
Zakanjenje u obveznopravnom odnosu znai svako zakanjenje ili
odugovlaenje s ispunjenjem preuzete obveze.
Zakanjenje ispunjenja obveze je povreda obveznopravnog odnosa,
ali ono samo po sebi ne znai i prestanak odnosa, jer dunik koji je
u zakanjenju ipak mora ispuniti obvezu. Zakanjenje povlai neke
druge pravne posljedice (npr. Naknada tete, zatezne kamate i
sl.)
Dunik je u zakanjenju kada ne ispuni obvezu u ugovorenom roku, a
ako rok nije odreen, dunik je u zakanjenju ako ne ispuni obvezu
kada ga vjerovnik na to pozove.
Vjerovnik moe isto biti u zakanjenju. On dolazi u zakanjenje ako
odbija primiti ispunjenje od dunika ili svojim ponaanjem sprijei
ispunjenje.
Ako je vjerovnik u zakanjenju dunik se moe osloboditi obveze
tako da predmet obveze ispunjenja poloi kod suda, odnosno u javno
skladite.
Prijeboj
Prijeboj je takav nain prestanka obveze u kojem se vjerovnikovo
potraivanje i dunikovo protupotraivanje ukidaju meusobnim
obraunavanjem.
Otpust duga
Otpust duga je prestanak obveze kad vjerovnik izjavi duniku da
nee taiti njezino ispunjenje, a dunik se s tim sloi.
IZVANUGOVORNE OBVEZE (ODGOVORNOST ZA TETU)
U imovinskopravnim odnosima subjekti svojim aktivnim ili
pasivnim radnjama mogu nanijeti tetu jedni drugima (materijalna
teta) ali i fiziku ili psihiku bol (nematerijalna teta).
Pretpostavke odgovornosti za tetu:
Subjekti
tetna radnja
teta
Uzronost
Protupravnost
SUBJEKTI
Subjekti odgovornosti za tetu jesu tetnik i oteeni.
Osim fizikih osoba, subjekti odgovornosti za tetu mogu biti i
pravne osobe.
Osobe koje su duevno bolesne ili su ograniene sposobnosti za
rasuivanje, mogu biti osloboene odgovornosti za tetu.
TETNA RADNJA
tetna radnja je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu
oteenome.
tetne radnje dijelimo na:
Graanski delikt
Povredu ugovornog odnosa
Graanski delikt je uzrokovanje tetne radnje drugome takvom
tetnom radnjom koja nije proizala iz ugovora.
Ugovorni odnos smatramo povrijeenim ako dunik poini tetu
proizalu iz ugovora koji su ugovorne strane sklopile (npr. Isporuka
robe loije kvalitete)
TETA
teta moe biti materijalna i nematerijalna.
Materijalna teta odraava se na imovini oteenoga (npr. razbijanje
tueg automobila).
Nematerijalna teta odraava se na povredi subjektivnih prava i
interesa (npr. nanoenje fizikog ili psihikog bola ili straha,
povreda asti, poslovnog ugleda i sl.)
UZRONOST
Izmeu tetne radnje kao uzroka i tete kao posljedice mora
postojati uzrona veza.
teta obino nastupa iz vie uzroka, a za pravnu posljedicu treba
odabrati onu koja je neposredno dovela do tete kao poslijedice,
npr. prijevoznik nije kriv zbog toga to je padala kia, nego zbog
toga to je prevozio robu u otvorenom kamionu.
PROTUPRAVNOST
Protupravnost je povreda pravne norme, a moe se odnositi na
tetnu radnju, na tetu ili na oboje.
Subjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom
poinitelja. Po tom elementu nema tetnikove odgovornosti sve dok se
ne ustanovi da je kriv za nastalu tetu.
NITETNOST
Nitetnost ugovora znai da on ne proizvodi namjeravane pravne
uinke, odnosno da ne proizvodi pravne uinka koje bi proizvodio da
je valjan,
Ne moe se rei da ne stvara nikakve uinke jer u sluaju ispunjenja
strane mogu zahtijevati vraanje ispunjenog, a moe nastati i
odgovornost za tetu,
Nitetnou pravnih poslova tite se temeljna naela drutvenog
ureenja, iz ega proizlazi:
1) da nitetnost postoji po samom zakonu,
2) da na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti,
3) da se pravo na isticanje nitetnosti ne gasi,
4) da se na nitetnost moe pozivati i svaka zainteresirana
strana,
RAZLOZI NITETNOSTI
Opi razlozi nitetnosti, protivnost ugovora
Ustavu
Prisilnim propisima
Protivnost moralu
U SVEZI SA STRANAMA I OITOVANJE VOLJE
1) Poslovna nesposobnost
2) Nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe ali samo ako je
dunost davanja suglasnosti upisana u sudski registar,
3) Fizika sila
4) kolski primjer i ala
5) Simulacija kad ni jedna strana nema ozbiljnu volju za
sklapanje ugovora, i kad jedna i druga strana to znaju, ali
svejedno oituju volju,
6) Nesporazum postoji glede prirode ugovora ili nekog bitnog
sastojka
7) Zabrana sklapanja ugovora jednoj strani,
8) Ugovor je nitetan ako je inidba nedoputena,
9) Pobuda je nedoputena ako je protivna javnom poretku,
10) Nedostatak oblika samo ukoliko prisilni propisi zahtijevaju
takav oblik,
OPSEG NITETNOSTI
Naelo FAVORI NEGOTI sama nitetnost jedne ili nekih ugovornih
odredbi ne dovodi automatski do nitetnosti pravnog posla u
cjelini
Do nitetnosti ugovora u cjelini dovodi nitetnost:
- odredbi bez koji ugovor ne moe opstati
- odredbi koje su uvjet ugovora ili odluujua pobuda za sklapanje
ugovora,
POSLJEDICE NITAVOSTI
Temeljna posljedica nitetni pravni posao ne stvara namjeravane
pravne uinke, moe nastati:
- obveza restitucije vratiti ono to je primljeno,
- kad je jedna strana pretrpjela tetu, zbog nitetnosti ugovora,
druga strana bit e duna naknaditi je:
1) ako je prva strana savjesna nije znala niti je morala znati
za postojanje uzroka nitetnosti,
2) ako je druga strana kriva za sklapanje nitetnog ugovora,
3) ako izmeu nitetnosti ugovora i pretrpljene tete prve strane
postoji izravna, tipina i neprekinuta veza,
KONVALIDACIJA
KONVALIDACIJA je naknadno osnaenje ili pretvaranje prvobitno
nevaljanih ili nitetnih ugovora u valjane,
Temeljno pravilo nitetan pravni posao ne postaje valjan ako
nakon njegovog poduzimanja nestane odnosno otpadne razlog
nitetnosti,
Konvalidacija nitetnog ugovora nije mogua, osim u dva
sluaja:
1) da je razlog nitetnosti bila zabrana manjeg znaaja i da je
ugovor u cjelini ispunjen,
2) to nije sklopljen u obvezatnom obliku konvalidiraju ne samo
ako su ispunjeni u cijelosti, nego i u pretenom obliku,
KONVERZIJA je pretvaranje nitetnog ugovora u drugi valjani
ugovor,
POBOJNOST UGOVORA
Pobojnost ugovora znai da on stvara namjeravane pravne uinke,
ali da ti uinci mogu biti poniteni,
Pobojnost ne postoji u opem interesu nego u interesu ugovornih
strana, iz toga proizlazi:
1) da pobojnost ne postoji po samom zakonu,
2) da na pobojnost sud ne pazi po slubenoj dunosti,
3) da pravo zahtijevati ponitenje pripada samo ugovornim
stranama,
4) da je pravo zahtijevati ponitenje vremenski ogranieno.
POBOJNOST SE OSTVARUJE tubom radi ponitenja (ponitaja) ugovora
nakon sudske rjeidbe ugovor je poniten od trenutka sklapanja, a ne
od trenutka ponitaja.
Pravo zahtijevati ponitenja pripada samo jednoj ugovornoj
strani, i to:
- onoj u ijem je interesu pobojnost ustanovljena,
- odnosnu u iju korist postoji razlog pobojnosti o kojem se radi
u konkretnom sluaju,
Pravo strane da zahtjeva ponitenje, vremenski je ogranieno,
SUBJEKTIVNI ROK jedna godina, raunajui od dana saznanja za
dogaaj, a kad se radi o prijetnji od dana prestanka prijetnje,
OBJEKTIVNI ROK neovisno razlogu pobojnosti u roku od tri godine
od dana sklapanja ugovora,
RAZLOZI POBOJNOSTI
Razlozi pobojnosti su:
1. ograniena poslovna sposobnost,
2. mane volje, bitna zabluda, prijevara i prijetnja
3. drugi razlozi
BITNA ZABLUDA
BITNA ZABLUDA je pogrena predodba o injenicama, osoba vjeruje da
postoji neto to ne postoji,
Ugovor je pobojan:
1) ako je zabluda bila bitna
2) ako je postojala uzrona veza izmeu zablude i sklapanja
ugovora,
3) ako druga strana nije spremna ispuniti ugovor kao da zablude
nije bilo
Zabluda je bitna, ako je ugovorna stran u zabludi glede:
- identiteta inidbe ili njenog objekta svodi se na ono to ini
predmet inidbe,
- bitnih svojstava objekta ugovora,
- okolnosti koje se smatra odluujuim pri donoenju odluke o
sklapanju ugovora, prema
a) obiajima u prometu,
b) namjeri strane.
Ugovor je pobojan zbog bitne zablude samo ako je upravo zbog
zablude strana poduzela posao odnosno ako ga ne bi sklopila da nije
bilo zablude.
Izmeu zablude i sklapanja ugovora mora postojati uzrona veza
Kad sud poniti ugovor:
- druga savjesna strana moe zahtijevati naknadu tete od strane u
zabludi,
- makar strana u zabludi nije kriva za svoju zabludu.
PRIJEVARA
PRIJEVARA postoji kad ugovorna strana ili netko trei, svjesno
izazove zabludu ili odrava u zabludi drugu ugovornu stranu u nakani
da se tu stranu navede na sklapanje odreenog ugovora,
Za prijevaru su potrebni svijest i nakana stvaranja zablude,
Prevarena strana moe pobijati ugovor im je dovedena ili odravana
u zabludi, - a nije potrebno da zabluda bude bitna,
Prevarena strana ima pravo zahtijevati naknadu tete koju je
pretrpjela,
PRIJETNJA
Za pobojnost ugovora zbog prijetnje kumulativno moraju
postojati:
- nedoputena prijetnja
- opravdani strah zbog kojeg strana sklapa ugovor
- uzrona veza izmeu prijetnje, opravdanog straha i volje za
sklapanje ugovora
- Strana kojoj se prijetilo ima pravo i na naknadu tete,
OPSEG POBOJNOSTI
Djelomina pobojnost ne postoji
Odluka suda kojom ponitava ugovor djeluje na ugovor u cjelini,
odnosno ugovor se ponitava u cijelosti,
POSLJEDICE POBOJNOSTI
Vraanje primljenog s ciljem uspostave ranijeg stanja,
Strana na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovara za tetu bez
obzira na krivnju,
Konvalidacija je mogua nakon to proteknu rokovi za podizanje
tube radi ponitenja.
RAZLIKA IZMEU PREKLUZIJE I ZASTARE
Kod zastare ako tuenik stavi prigovor zastare, a sud utvrdi da
je do zastare dolo tuitelj gubi zahtjev za prisilno izvrenje prava
ali ne i pravo,
Istekom prekluzivnog roka gubi se pravo,
Na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti, a na prekluziju
pazi,
Kod prekluzije nema obustave (zastoja) ni prekida, dok kod
zastare ima,
PRIGOVOR
PRIGOVOR (exeptio) je sredstvo za ostvarenje zahtjeva,
Pravo da se iznoenjem izvjesnih injenica suprotstavi ostvarenju
subjektivnih prava druge osobe,
On je sredstvo za ostvarenje prava te strane i sredstvo za
sprjeavanje ostvarenja prava druge strane,
ZASTARA
Uinak je ogranien zastarnim rokovima, ijim istekom se gubi i
zahtjev i odgovornost za njegovo ispunjenje,
Zastarom se ne gubi samo pravo nego djelotvornost zahtjeva za
ispunjenje obveze, odnosno taj zahtjev,
TIJEK ZASTARNOG ROKA
Zastarni rok poinje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik
imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, tj. prvog dana poslije
dospjea dunikove obveze,
Zastrani rok ne tee za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo
mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati
ispunjenje obveze tj. podii tubu,
Za trgovako pravo njavanije:
- za vrijeme mobilizacije u sluaju neposredne ratne
opasnosti,
- u pogledu potraivanja koja imaju osobe zaposlene u tuem
domainstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji koji
zajedno s njim ive, sve dok taj radni odnos traje,
OBUSTAVA ILI ZASTOJ ZASTARE
Ako okolnosti postoje prvog dana poslije dospjea zastarni rok ne
poinje tei, nego e poeti tei tek kad one prestanu,
Ako su okolnosti nastale nakon to je zastarni rok poeo tei, on
prestaje tei, a nastavi e tei kad one prestanu,
- pri emu se vrijeme dok su ove okolnosti trajale ne rauna u
vrijeme zastarjevanja,
PREKID ZASTARE
1) Kad vjerovnik podigne tubu odnosno poduzme drugu radnju pred
sudom ili drugim nadlenim tijelom, i to u svrhu utvrivanja ili
ostvarenja trabina zastara ne poinje tei odmah, nego tee od dana
pravomonosti odluke suda ili drugog nadlenog tijela,
2) Kad dunik prizna dug isti zastarni rok poinje tei
ispoetka,
Zastarni rok istjee tj. zastara nastupa kad istekne posljednji
dan roka odreenog u odgovarajuoj odredbi zakona,
UINCI ZASTARE
Vjerovnik gubi zahtjev, dunik odgovornost
Dunik utemeljenim stavljanjem prigovora zastare postie odbijanje
vjerovnikovog zahtjeva,
Zastarom glavne trabine, zastarjevaju i sporedne trabine
ZASTARNI ROKOVI
Odredbe o duini rokova prisilne su naravi,
Opi zastarni rok za sve trabine, osim ako za pojedine vrste
trabina nije drukije odreeno u hrvatskom pravu je pet godina
Za trgovake ugovore za trabine iz trgovakih ugovora u prometu
robe i usluga te potraivanja naknade za izdatke uinjene u svezi s
tim ugovorima tri godine
Opi zastarni rok za trgovake ugovore je tri godine
OSTALI ZASTARNI ROKOVI
Zastarni rok za povremene periodine trabine koje dospijevaju
godinje ili u kraim vremenskim razmacima (npr. kamate) tri
godine
Naknada izvanugovorne tete:
SUBJEKTIVNI ROK od dana saznanja za tetu i poinitelja tri
godine
OBJEKTIVNI ROK od dana nastanka tete pet godina
- Naknada tete - za postavljanje zahtjeva za nakandu tete zbog
povrede ugovora tj. zakanjenje ili neispunjenje ugovora tri
godine
JEDNA GODINA:
1) Potraivanja naknade za elektrinu energiju, plin i sl.
2) Potraivanje RTV pretplate,
3) Potraivanje pote, telekomunikacija i sl.
4) Potraivanja za pretplate na povremene publikacije,
NASTANAK SEKUNDARNIH (NENAMJERAVANIH) UINAKA UGOVORA
Sekundarni ili nenamjeravani uinci - su oni za iji nastanak je
osim nastanka ugovora nuno postojanje jo neke dodatne okolnosti
koja nije redovita i oekivana,
Neke od njih izazivaju nastanak samo jednog