-
SADRAJ
1. KONVERGIRANA MREA NOVE GENERACIJE
...................................................................................
2
2. MULTIMEDIJSKE USLUGE U NOVOJ GENERACIJI MREA, SUSTAV IMS
............................................ 4
2.1. IMS
..........................................................................................................................................
4
2.2. Postojee usluge u IMS-u
.........................................................................................................
9
2.2.1. Prisutnost (Presentity)
......................................................................................................
9
2.2.2. Komunikcija porukama (Instant Messaging)
....................................................................
10
2.2.3. Push-to-Talk
...................................................................................................................
10
2.2.4. WeShare kombinacijske usluge
....................................................................................
10
3. PRIJENOS GLASA, TELEVIZIJSKOG I VIDEO SADRAJA IP-OM
......................................................... 12
3.1. VoIP
...........................................................................................................................................
12
3.2. IPTV
.......................................................................................................................................
12
3.3. Internet TV
.............................................................................................................................
14
3.4. Mobile TV
..............................................................................................................................
14
4. EVOLUCIJA WIRELESS BROADBAND-a
...........................................................................................
16
4.1. Evolucija beinih sistema (standardi)
....................................................................................
16
4.2. Trea generacija mobilnih mrea 3G
....................................................................................
16
4.2.1. EDGE
..............................................................................................................................
17
4.2.2. WCDMA
.........................................................................................................................
17
4.3. etvrta generacija mobilnih mrea 4G
.................................................................................
18
5. ZAKLJUAK
....................................................................................................................................
19
-
1. KONVERGIRANA MREA NOVE GENERACIJE Ve neko vrijeme se nasluuje
da bi do kraja 2011, jedna od tri sveprisutne mree PSTN (public
switched telephone network), beina (wireless) i IP (Internet
protocol) mogla postati dominantna nad ostalima i tako potpuno
promijeniti dosadanje naine poslovanja u telekomunikacijama. Danas
je poznato da se komunikacija oslanja na IP kao temeljnu mreu.
Dominaciju IP-a obiljeava zdruivanje prethodno odvojenih
komunikacijskih i zabavnih usluga i sadraja fiksne i mobilne
telefonije, irokopojasnog pristupa Internetu te televizije.
Telekomunikacijska industrija prihvaa Internet tehnologiju,
omoguavajui tako uinkovitiji i jeftiniji nain izmjene informacija.
Tako operatori mogu zamijeniti viestruke mree za usluge prijenosa
glasa, podataka i videa, svaku sa svojim infrastrukturom, nainom
naplate i mehanizmima za kontrolu greaka, sa jedinstvenom mreom u
kojoj sve putuje zapakirano u IP pakete. Danas, operatori posjeduju
odvojene ali ipak povezane mree za fiksnu i mobilnu telefoniju. U
samo jednoj novoj mrei potpuno zasnovanoj na IP-u, omogueno je
povezivanje mnogo ureaja razliitih tehnologija, a mrea prenosi sav
promet, neovisno da li se radi o glasu, podacima ili videu. To
ukratko znai da IP u novim mreama omoguava da samo jedna mrea prua
sve usluge sa bilo kojom vrstom ureaja. Takva konvergirana mrea
nove generacije, bi bila jeftinija za odravanje, a nove usluge bi
mogle biti dodavane bez dodatne infrastrukture. Operatorima je
omogueno da nude cijeli niz usluga pod jednim imenom uz nie cijene.
Kljuna prednost pri za sve davatelje usluga pri prelasku na IP
zasnovane mree je naravno smanjenje trokova. Zbog zdruivanja veeg
broja usluga, kompanije koje su donedavno bili u odvojenim
industrijama telefonski operatori, pruatelji internetskih usluga
tj.ISP (Internet Service Provideri), proizvoai kablova odjednom se
nalaze u istoj industriji. Svaka kompanija koja moe osigurati tok
IP-a, moe ponuditi bilo koju uslugu, prijenos bilo glasa, podataka
ili videa, ino, beino ili mobilno. Velike Internet kompanije kao to
su Google, Yahoo! i MSN ulaze na telekomunikacijsko trite nudei
besplatne pozive preko Interneta, te jeftinije telefoniranje s
raunala na mobitele i fiksnu liniju.
-
Slika 1. Telekomunikacijsko umreavanje prije IP-a
Slika 2. Telekomunikacijsko umreavanje poslije IP-a
-
2. MULTIMEDIJSKE USLUGE U NOVOJ GENERACIJI MREA, SUSTAV IMS
Multimedijske usluge u novoj generaciji mrea su vrlo sloene,
integrirane medijske komponente (audio, video, 3D grafika, tekst).
Komunikacija se odvija u stvarnom vremenu izmeu vie korisnika.
Zahtijeva se podrka za kvalitetu usluge s kraja na kraj (eng. end
to end). Novi standardi su postavljeni za mrene parametre:
prijenosnu brzinu, kanjenje, kolebanje kanjenja, pouzdanost i
gubitke. Konvergirana IP mrea nove generacije treba zadovoljiti
stroge zahtijeve kvalitete usluge razliitih vrsta usluga. Kvaliteta
usluge (engl. Quality of Service - QoS) u najirem smislu je stupanj
zadovoljstva korisnika usluge . Slojevita arhitektura odvaja sadraj
i usluge povezivanja i pristupa. Kompleksne viemedijske usluge ne
mogu se rijeiti samo veim brzinama potrebna su nova rjeenja za opis
usluge, kvalitetu usluge i signalizaciju. U mreama nove generacije
se uvodi viemedijski podsustav zasnovan na protokolu IP (eng. IP
Multimedia Subsystem, IMS).
2.1. IMS
Prema 3GPP (Third Generation Partnership Project), IP Multimedia
System (IMS) obuhvaa sve elemente jezgrene mree za pruanje
viemedijskih usluga. IMS nije usluga sam po sebi, ve omoguitelj
usluge (eng.Service enabler). Protokol SIP (Session Initiation
Protocol) je signalizacijski protokol aplikacijske razine koji se
koristi za uspostavu, modifikaciju i raskidanje viemedijskih sesija
u IP mreama. SIP je glavni signalizacijski protokol za pruanje
usluga u 3G sustavima. Utemeljen je na HTTP transakcijskom modelu
zahtjeva i odgovora. Tijelo SIP poruke nosi karakteristike sesije
za iji se opis koristi protokol za opis sesije SDP (Session
Description Protocol) Planira se da e viemedijska komunikacija
zasnovana na IMS-u postati kljuan nain komunikacije meu ljudima.
Kao spoj Interneta i mobilne mree, omoguit e IP pristup svim
internetskim uslugama uvijek i na bilo kojem mjestu. Nudi se irok
sprektar usluga neovisnih o pristupu.
-
Slika 4. Prikaz komunikacije razliitih ureaja u konvergiranoj IP
mrei nove generacije
Slika 5. Pogled krajnjeg korisnika na IMS
-
Slika 6. IMS u postojeoj mrenoj arhitekturi
Slika 7. IMS u postojeoj mrenoj arhitekturi
-
Odvaja se sadraj usluge od povezivanja i pristupa. Postoji
zajednika IP temeljna infrastruktura, te konvergencija u pristupnim
mreama.
Slika 8. Slojevita IMS arhitektura
-
Elementi IMS arhitekture
-
2.2. Postojee usluge u IMS-u
2.2.1. Prisutnost (Presentity) Korisnik vidi informacije o
prisutnosti, dostupnosti, te komunikacijskim mogunostima drugih
korisnika prije nego to pokrene poziv. Predvia se da e ova usluga
biti sastavni dio mnogih drugih usluga.
Slika 9. Prikaz usluge prisutnosti
-
2.2.2. Komunikcija porukama (Instant Messaging)
Slika 10. Prikaz usluge komunikacije porukama
2.2.3. Push-to-Talk
Usluga poput walkie-talkie usluge. Jednostavna i brza uspostava
veze, bez zvonjave. Mogua je uspostava veze izmeu dva i vie
korisnika.
2.2.4. WeShare kombinacijske usluge Kombiniraju se domene
komutacije kanala i komutacije paketa. Komunikacija putem glasa,
videa, slika itd. Mediji se mogu dodavati i/ili prekidati tijekom
iste sesije.
-
Slika 11. Prikaz komunikacije kombinacijskim uslugama
-
3. PRIJENOS GLASA, TELEVIZIJSKOG I VIDEO SADRAJA IP-OM
3.1. VoIP
VoIP (voice over internet protocol) je protokol namjenjen
prijenosu zvuka preko interneta ili drugih mrea pomou paketa.
Komunikacija preko raunala je zasada najrairenija. Uglavnom se nudi
besplatna komunikacija s jednog raunala na drugo. Komunikacija sa
fiksnim i mobilnim telefonima se naplauje, cijene ipak povoljnije
nego klasinom telefonijom. Jedan od servisa koji nude VoIP uslugu
je Skype koji uz pozive nudi uslugu komunikacije porukama i video
konferencije. Skype koristi preko 6 milijuna korisnika.
VoIP prednosti: Jednostavno proirenje Ne ovisi o lokaciji
Jednostavno preusmjeravanje poziva Konferencijske veze Glasovna
pota Nia cijena zbog male iskoristivostu (10-25%) Nia cijena
meunarodnih poziva
VoIP nedostaci: Kvaliteta usluge Razvoj novih algoritama
Pouzdana internet veza Napajanje Gubitci paketa 1% - nelagoda 3% -
jako teko komuniciranje Tajnost Kanjenje 200 ms granica za normalnu
komunikaciju Veza preko satelita kasni i do 400 ms
3.2. IPTV
IPTV (Internet Protocol Television) je sustav gdje je usluga
digitalne televizije omoguena koristei IP protokol, broadband
vezom.
IPTV se esto isporuuje zajedno sa uslugom videa na zahtjev
(Video on Demand) te Internetskim uslugama kao to su pristup
Internetu i VoIP (Voice over IP). Komercijalno zdruivanje IPTV,
VoIP i Internet pristupa je poznato kao Triple Play usluga. Kada se
ovim uslugama prikljui mobilnost onda je poznato kako Quadruple
Play.Uslugu IPTV-a uobiajeno isporuuje pruatelj usluga koristei
zatvorenu mreu, dobro zatienu, kontrolirane uinkovitosti irine
pojasa (bandwith-a), kvalitete, koja omoguava prenoenje sadraja
visoke kvalitete - visoko kvalitetni SD (Standard Definition)
ili
-
HDTV (High-definition television). Upravo zato su trokovi
odravanja ovakve usluge veliki.
Uslugu IPTV u Hrvatskoj za sada jedini nudi operator HT, pod
imenom MaxTV. Korisnicima Max TV-a su ponueni vie od 50 domaih i
svjetskih TV postaja, dostupne interaktivne trailice i mogunost
pristupa digitalnoj videoteci s brojnim naslovima iz svih anrova.
Filmovi se posuuju na 24 sata, po cijeni od 5 do 15 kn, a mogue ih
je pauzirati ili ubrzano pregledati.
Uslugu IPTV pripremaju i ostali hrvatski operatori, B.net i
Optima poetkom 2009., Amis (najavljeni planovi tokom 2009.) Prema
najnovijem Gartnerovom istraivanju trita, vodeeg svjetskog
istraivaa i savjetnika informacijskih tehnologija, broj
pretplatnika usluga internetske televizije (IPTV) irom svijeta
trebao bi ove godine dosei brojku od 19,6 milijuna, to je 64% vie u
usporedbi s prolom godinom. Ukupni prihodi od IPTV-a trebali bi
narasti na 4,5 milijardi dolara, odnosno biti vei 93,5% naspram
2007. Takoer se istie kako je najvei broj pretplatnika u Zapadnoj
Europi, dok se najvei prihod ostvaruje u Sjevernoj Americi.
Prema procjenama Gartnera, ove godine e oko 1,1% kuanstava irom
svijeta koristiti IPTV, a ta bi brojka do 2012. trebala narasti na
2,8%.
Slika 12. Predvianje broja IPTV pretplatnika u periodu 2007-2013
po regijama
-
3.3. Internet TV
Nasuprot IPTV-a stoji prenoenje televizijskog sadraja preko
javnog interneta, Internet televizija. Pruatelj usluge Internet
televizije nema nikakvog utjecaja na prijenos sadraja do krajnjeg
odredita, prijenos se obavlja to je najbolje mogue best effort,
znai kvaliteta je loija u usporedbi s IPTV-om.Nasuprot IPTV-u,
Internet TV ne zahtijeva dodatna ulaganja u infrastruktru,
oglaavanje, trokovi odravanja su niski. Iako je kvaliteta loija od
IPTV-a, internet TV je besplatna, a ponuda programa raznovrsna i
mnogobrojna, pa je s time velika konkurencija IPTV-u. Neki od
primjera Internet TV servisa su Babelgum, Joost, Zattoo.
Slika 13. Prikaz ureaja na kojima je gledan video sadraj
2007/2008. 3.4. Mobile TV
Mobilna TV, usluga pruanja televizijskog sadraja na mobilne
telefone, je prvi put pokrenuta u 4 mjesecu 2006. u Hong Kongu, na
3G mreama. Usprkos milijardama investiranim u mobilnu televiziju,
za sada je ta tehnologija iznimno slabo prihvaena od strane
krajnjih korisnika. Naime, ak i na tritima poput June
-
Koreje, koja su inae sklona prihvaanju novih tehnologija,
mobilna televizija nije uspjela pridobiti znaajniji broj korisnika.
Suprotno mnogim miljenjima i predvianjima, ideja gledanja TV
programa na svojim mobilnim telefonima nije oduevila korisnike,
barem ne u tolikoj mjeri koliko bi to eljeli mobilni operatori.
Veina korisnika uope ne mari za postojanje Mobilne TV.
Istraivanja pokazuju da korisnici radije gledaju televizijski
sadraj u mirnom i ugodnom okruenju svojih domova. Veliki broj
korisnika misli da je usluga mobilne TV preskupa, te da bi je
koristili kada bi cijene bile prihvatljivije. Velike medijske kue,
poput NBC-a nude usluge na zahtjev (engl.on demand) mobilnog TV
servisa. Iz NBC Universala su obavijestili da e uskoro svojim
korisnicima omoguiti kupovanje televizijskih serija poput "The
Office" i "Heroes" koje e se moi reproducirati na mobilnim
telefonima. Ovo je samo jo jedan u nizu pokuaja medijskih kompanija
da utjeu na korisnike mobitela da to vie gledaju televizijski
sadraj na malim "malim ekranima". Novi NBC-jev servis e biti
dostupan putem privatne kompanije MobiTV koja e omoguavati
streaming epizoda popularnih emisija, a naplaivati e se 1.99 dolara
za razdoblje od jednog dana. No, to ipak nije konana cijena te e
ona ovisiti i o tome koliko e pruatelji beinih naplaivati prijenos
podataka.
Slika 14. Procjena korisnika po starosnim skupinama koliko
vrednuju uslugu mobilne televizije
-
4. EVOLUCIJA WIRELESS BROADBAND-a
4.1. Evolucija beinih sistema (standardi) 1 G : NMT, AMPS,
Hicap, CDPD, Mobitex, DataTac, TACS and ETACS.
2 G : GSM, iDEN, D-AMPS, IS-95, PDC, CSD, PHS, GPRS, HSCSD, and
WiDEN.
2.75 G : EDGE/EGPRS, CDMA2000 (1xRTT) 3 G : UMTS (W-CDMA),
CDMA2000 (1xEV-DO/IS-856), FOMA, TD-SCDMA, GAN/UMA, WiMax
3.5 G : UMTS (HSDPA), UMTS (HSUPA), CDMA2000 (EV-DO Rev.A) 3.75
G : UMTS (HSPA+), CDMA2000 (EV-DO Rev.B/3xRTT) 4 G : Flash-OFDM,
3GPP LTE
Slika 3. Evolucija 4G u konvergentne mree
4.2. Trea generacija mobilnih mrea 3G 3G objedinjuje dvije mone
snage: irokopojasne radiokomunikacije i usluge temeljene na
IP-u.
-
Wideband Code Division Multiple Access (WCDMA) je nain
irokopojasnog viestrukog radio pristupa, koji omoguuje mnogo vee
brzine prijenosa podataka od onih koje nam pruaju danas
primjenjivani naini radioprijenosa: do 2Mbit/s uz vrlo uinkovito
koritenje radio-spektra. Da bi 3G postao naom svakodnevicom,
istraivai su radili na brojnim podrujima. To ukljuuje brojna
istraivanja i otkria u radijskom dijelu irokopojasnih viestrukih
kodnih pristupa kao i u komutacijskom dijelu, posebice onom dijelu
koji je povezan s IP tehnologijom. Vano je naglasiti i veliku ulogu
prateih tehnologija kao to su WAP i Bluetooth. U nastavku moete
saznati vie o tehnologijama koje nas uvode u 3G.
4.2.1. EDGE
EDGE (Enhanced Data Rates for GSM Evolution) je 3G tehnologija
koja omoguuje mobilnim korisnicima brzi prijenos podataka poput
prijenosa irokopojasnim vezama. Ova tehnologija omoguuje spajanje
na Internet, slanje i primanje podataka, poput digitalnih slika,
web stranica i fotografija, tri puta bre nego putem GPRS mree. Uz
EDGE tehnologiju, operator moe mobilnim korisnicima ponuditi bri
pristup podacima, posluivati vei broj korisnika i osloboditi
kapacitet GSM mree za dodatni glasovni promet.
EDGE se moe primijeniti u postojeim GSM mreama u frekvencijskom
pojasu od 800, 900, 1800 i 1900MHz i komplementaran je WCDMA
tehnologiji. Zbog ove injenice EDGE je vrlo znaajan za operatore s
GSM ili GPRS mreama koje evoluiraju prema WCDMA mreama.
Interoperabilnost izmeu razliitih dijelova mree omoguit e cjelovitu
upotrebu nove i postojee infrastrukture.
4.2.2. WCDMA
WCDMA (Wideband Code Division Multiple Access) - irokopojasni
viestruki dostup s kodnom razdiobom predstavlja radio tehniku koja
omoguuje puno vee brzine prijenosa podataka u radijskom suelju, do
2Mbit/s. Ova tehnika takoer omoguuje puno bolju iskoristivost
radijskog spektra to poveava kapacitet. Kao rezultat toga u 3G, a
uz pomo WCDMA bit e mogue paralelno koritenje nekoliko govornih,
video i podatkovnih usluga u isto vrijeme. WCDMA je u potpunom
suglasju s IMT-2000 (International Mobile Telecommunications-2000)
i standardizirano je zrano suelje u 2GHz spektralnom podruju,
poznatije kao UMTS (Universal Mobile Telecommunication System)
Jedinstveni Mobilni Telekomunikacijski Sustav.
-
4.3. etvrta generacija mobilnih mrea 4G 4G mrea e biti potpuno
zasnovana na IP-u. Omoguavati e brzine izmeu 100 Mbit/s i 1Gbit/s u
zatvorenim kao i otvorenima prostorima.
4G se razvija tako da bude prilagoena kvaliteti usluge - QoS
(Quality of Service)i zahtjevima brzine prijenosa postavljenima od
predstojeih aplikacija kao to su beini broadband pristup, MMS
(Multimedia Messaging Service), video chat, mobilna TV, HDTV
sadraji, DVB (Digital Video Broadcasting), usluge kao to su glas i
podaci, te ostale streaming usluge.
Definirani su sljedei 4G beini komunikacijski standardi:
Spektarno uinkovit sistem (u bits/s/Hz i bits/s/Hz/site) Veliki
kapacitet mree:istovremeno vie korisnika po eliji Nominalna brzina
od 100 Mbit/s dok se korisnik fiziki kree velikim brzinama u
odnosu na stanicu te brzina od 1 Gbit/s dok su klijent i stanica
u relativno fiksnom poloaju, kao to je definirano od strane
ITU-R
Brzina podataka od najmanje 100 Mbit/s izmeu bilo koje dvije
toke na svijetu Glatko prebacivanje preko heterogenih mrea
Nevidljiva povezanost i globalni roaming preko mnogostukih mrea
Visoka kvaliteta usluge za multimedijske sadraje sljedee generacije
(real time
audio, visoke brzine podataka, HDTV video sadraj, mobilna TV,
itd.) Meusobno funkcioniranje sa postojeim beinim standardima
Potpuno IP orijentirana, paketski komutirana mrea
3GPP (Third Generation Partnership Project) trenutno
standardizira LTE (Long Term Evolution) Advanced kao budui 4G beini
standard. Najavljena je komercijalna upotreba nove 4G mree u
periodu 2012-2015.
-
5. ZAKLJUAK
Konvergirana IP mrea nove generacije treba zadovoljiti stroge
kvalitete usluge razliitih vrsta usluga. U mreama nove generacije,
podrka kvalitete usluge vezuje se uz viemedijski podsustav zasnovan
na protokolu IP (IMS). IMS je zasnovan na SIP-u koji prua podrku
viemedijskim uslugama neovisno o pristupnoj tehnologiji. IMS se
smatra tehnologijom koja e povezati Internet i svijet mobilnh
komunikacija. Jednostavnost pristupa uslugama i personalizacija
usluga bit e najmonije oruje pri razlikovanju davalaca usluga na
tritu. Korisnici e se oslobaati potrebe za poznavanjem tehnologije
i znat e samo usluge. Davatelji usluga e sve vie ii od pojedinanog
proizvoda do cjelovitih rjeenja po eljama korisnika. Obzirom na
porast sloenosti u telekomunikacijskoj industriji integracija
usluga e biti trend.