1.Tehniki opis Programskim zadatkom trai se cjelovita raunska analiza prednapregnute rasponske konstrukcije sistema proste grede duine 30 m. Dimenzije nosaa u poprenom presjeku date su zadatkom. Predgotovljeni nosai prednapregnuti su u uzdunome smijeru prenapregnutim kablovima sa sprezanjem ostvarenim naknadnim i njektiranjem. Proraun raspons ke konstrukc ije mosta u uzdunom smjeru e bi ti izraeni prema DIN- Fachbericht DIN FB 101 i 102. 1.2.Najmanja klasa vrstoe betona i debljina zatitnog sloja Uvjeti okolia: vanjski element Klasa utjecaja ( izloenosti ) okolia za koroziju armature: -Od utjecaja karbonatizacije XC4 ( izmjena mokro ± suho ) -Od utjecaja napada klorida XD1 ( umjerena vlanost ) Klasa utjecaja ( izloenosti ) okolia za koroziju bet ona: -Od leda i sredstava za otapanje XF2 ( umjereno zasienje vode sredstvima za otapanje leda ) Najmanja dozvoljena klasa vrstoe betona bez dodatnih pora zraka: C 35/45 Odabrano: Predgotovljeni elementi: C 45/55 XC4, XD1, XF2 Beton na licu mjesta: C 35/45 XC4, XD1, XF2 elik: Najmanja debljina zatitnog sloja: c min = 40 mm + rezerva: c = 5 mm Ukupno nazivna veliina debljine zatitnog sloja: c nom = 45 mmZatitne c ijevi kabla: c min = 50 mm; c min H = 92 mm (kabal sa 15 uadi)
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Presjene sile rasponskog sklopa odreuju se na ravanskom rotilju. Rotilj se sastoji od 6uzdunih tapova koji pretstavljaju predgotovljene nosae zajedno sa dobetoniranimdijelom(ploa d=20cm koja se izvodi na licu mjesta), i iz poprenih tapova koji odgovaraju
poprenim nosaima (10x3,0 m). Za odreivanje presjenih sila i dimenzioniranje svakomuzdunom tapu pridruuju se karakteristike idealiziranog T poprenog presjeka uz uzimanjeu obzir sudjelujue irine ploe.
beff = beff,I + bw
Za unutranji nosa:
! !® ¾± ±
! ! ! p !¯ ¿± ±!° À
i 0
Usvojeno
eff 0 eff
i
0,2 b 0,1 l 0,2 0,65 0,1 30 3,13 m
b min 0,2 l 0,2 30 6,0 m b 0,65 m
b 0,65 m
Za rubni nosa:
! !® ¾± ±! ! ! p !¯ ¿± ±!° À
i 0
Usvojeno
eff 0 eff
i
0,2 b 0,1 l 0,2 0,65 0,1 30 3,13 m
b min 0,2 l 0,2 30 6,0 m b 0,65 m
b 0,65 m
Prednaprezanje se proraunava za teite ukupnog ( spregnutog ) presjeka. Kod prorauna prednaprezanja presjene sile se u fazi graenja raunaju za teite netto presjeka predgotovljenog nosaa I za konano stanje za teite idealnog poprenog presjeka. ProraunI dimenzioniranje e se izraditi nosa koji je navie optereen.
4. Presjene sileU fazi graenja i montae predgotovljeni nosai ( T- nosai ) postavljaju se na pomoneoslonce. Izraunati su maksimalni momenti od vlastite teine predgotovljenih nosaa,dobetonirane ploe i prednaprezanja. Predgotovljeni nosai imaju povrinu cca. 1,032 m2, adobetonirana ploa povrinu od 1,39 ± 1,03 = 0,36 m2
Maksimalni momenat od vlastite teine predgotovljenog elementa:
! ! !2 2
max g,FT
q l (25 1,03) 29,05M 2742,6 kNm
8 8
Maksimalni momenat od dobetonirane ploe:
! ! !
2 2
ma x g ,o rt
q l (25 0,36) 29,05M 949,4 kNm
8 8
Momenti od prednaprezanja raunaju se iz razmaka svakog kabla do teita netto presjeka. U kablovima se rauna sa srednjom vrijednosti naprezanja u kablu od 1215 do 1255 N/mm2.
Slika ekscentirictet kabla u odnosu na teinu liniju
zcp1 = 185 ± 15 ± 72,6 = 97,4 cm
zcp2 = 185 ± 30 ± 72,6 = 82,4 cm
Pr esjene sile od pr edna pr ezanja za fazu gr aenja izno se:
Odabrana su 4 kabla sa po 15 uadi N p = - 2 · 2100 · 1220 = -5124 kN
M p1 = -5124 · 0,974 = -4990,7 kNm
M p2 = -5124 · 0,824 = -4222,1kNm
U konanoj fazi kada na presjek djeluje vlastita teina predgotovljenog nosaa, teina ploe,teina pratee opreme i pokretno optereenje, izraunate su slijedee vrijednosti presjenihsila:
Presjene sile od stalnog optereenja (g=69,25 kN/m)M=7790,63kNm T=1038,75 kNPresjene sile od pokretnog optereenjaM=5467 kNm T=589 kN
5. Prednaprezanje5.1.Osnovne vrijednosti sile prednaprezanja
U ovisnosti o graninom stanju koje se provjerava i osjetljivosti konstrukcije na uticaj prednaprezanja razlikujemo sljedee mjerodavne vrijednosti sile prednaprezanja:
- Gornju i donju karakteristinu vrijednost sile prednaprezanja
Pk,sup = r sup · Pm,t Pk,inf = r inf · Pm,t
- Srednju vrijednost sile prednaprezanjaPk,m = 1,0 · Pm,t
Provjera upotrebljivosti u pravilu se rauna sa karakteristinom silom prednaprezanja. Koddimenzioniranja presjeka i provjere nosivosti proraunava se sa srednjom vrijednosti sile
prednaprezanja.
5.2.Poetna sila prenaprezanja Najvea sila ograniava se doputenim naprezanjem elika.
Najvea sila ne po sr edno nak on pr edna pr ezanja:
pk
0 p p0 ,max p0 ,max
p0,1k
0,80 f P A ; gdje je min
0,90 f
® ¾± ±! W W ! ¯ ¿
± ±° À
Najvea sila nak on sid r enja ukljuujui prokliznue:
pk
0 p pm0 pm0 p0,1k
p0,max
pm0
0, 75 f P A ; gdje je min
0,85 f
najvee naprezanje u natezi tijekom napinjanja
najvee naprezanje u natezi nakon prednaprezanja i unosa sile u beton
k = 0,3 °/m ± neeljeno skretanje prema tehnikom doputenju
x ± udaljenost od sidra natege do proraunskog presjeka
= 1,5 ± vrijednost rezerve radi osiguranja dopunskog prednaprezanja ( nezatien elik za prednaprezanje u zatitnoj cijevi do tri sedmice ).
b) Najvea sila prednaprezanja u trenutku t = 0 koja kod prednaprezanja sa sprezanjemostvarenim naknadnim injektiranjem cementnog maltera djeluje neposredno nakonuklanjanja presa ne smije biti vea od manje vrijednosti prema jednadbi:
m0,max p pm0,maxP A! W
P roraun:
Najvea sila ne po sr edno nak on pr edna pr ezanja:
Sila prednaprezanja ograniena je najmanjom doputenom silom prednaprezanja u trenutku t= 0 od 2677,5 kN
5.3. Odabir potrebnog broja natega (priblian proraun)
Kako bi se priblino odabrao potreban presjek elika za prednaprezanje, provjerava serastlaenja za razred A. Za razred A i rijetku kombinaciju djelovanja na nategama bliemrubu ne smiju se javiti zateua naprezanja. Provjera rastlaenja provodi se u trenutku t = .U proraunu se primjenjuju geometrijske karakteristike bruto poprenog presjeka, to je nastrani sigurnosti. U proraunu je potrebno uzeti i gubitke sile prednaprezanja od puzanja,skupljanja i oputanja to se pretpostavlja sa 15%.
Provjer a na pr ezanja u sr edini r as pona na d onjem r ubu popr enog pr esjeka za t = 0:
5.4.Vodjenje kablovaRazmak osi kablova od donjeg ruba nosaa proizilazi iz najmanjih vrijednosti zahtjevanedebljine zatitnog sloja betona, promjera vilica i uzdune armature, vanjskog promjerazatitne cijevi, ekscentriciteta kabla u zatitnoj cijevi kao i prema graninom stanjudekompresije. Kablovi se vode po paraboli.