ta je baza podataka?
Database - Baza podataka - je skup informacija (podataka) koje
su prikupljene u odreenom, obino duem, vremenskom periodu.
Zajednika kolekcija podataka meusobno povezanih podataka,
pohranjenih u vanjskoj memoriji raunara podaci su istovremeno
dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim
programim.Specijalizirani softver koji slui za kreiranje i
manipulaciju bazama podataka DBMS (data base management
system).Ubacivanje, promjena, brisanje i itanje podataka obavlja se
posredstvom posebnog softvera, takozvanog sistema za upravljanje
bazom podataka (DBMS-a). Korisnici i aplikacije pritom ne moraju
poznavati detalje fizikog prikaza podataka, ve se referenciraju na
neku idealiziranu logiku strukturu baze.
Ciljevi koji se nastoje postii upotrebom baza podataka
Spomenuli smo da baze podataka predstavljaju viu razinu rada s
podacima u odnosu na klasine programske jezike. Ta via razina rada
oituje se u tome to tehnologija baza podataka nastoji (i u velikoj
mjeri uspijeva) ispuniti sljedee ciljeve.
Fizika nezavisnost podataka. Razdvaja se logika definicija baze
od njezine stvarne fizike grae. Znai, ako se fizika graa promijeni
(na primjer, podaci se prepiu u druge datoteke na drugim
diskovima), to nee zahtijevati promjene u postojeim aplikacijama.
Logika nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logika definicija
cijele baze podataka od lokalne logike definicije za jednu
aplikaciju. Znai, ako se globalna logika definicija promijeni (na
primjer uvede se novi zapis ili veza), to nee zahtijevati promjene
u postojeim aplikacijama. Lokalna logika definicija obino se svodi
na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke
jednostavne transformacije tih elemenata. Fleksibilnost pristupa
podacima. U starijim mrenim i hijerarhijskim bazama, naini
pristupanja podacima bili su unaprijed definirani, dakle korisnik
je mogao pretraivati podatke jedino onim redoslijedom koji je bio
predvien u vrijeme oblikovanja i implementiranja baze. Danas se
podrazumijeva da korisnik moe slobodno prebirati po podacima, te po
svom nahoenju uspostavljati veze meu podacima. Ovom zahtjevu zaista
zadovoljavaju jedino relacijske baze. Istovremeni pristup do
podataka. Baza mora omoguiti da vei broj korisnika istovremeno
koriste iste podatke. Pritom ti korisnici ne smiju ometati jedan
drugoga, te svaki od njih treba imati dojam da sam radi s bazom.
uvanje integriteta. Nastoji se automatski sauvati korektnost i
konzistencija podataka, i to u situaciji kad postoje greke u
aplikacijama, te konfliktne istovremene aktivnosti korisnika.
Mogunost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zatita baze
u sluaju kvara hardvera ili greaka u radu sistemskog softvera.
Zatita od neovlatene uporabe. Mora postojati mogunost da se
korisnicima ogranie prava upotrebe baze, dakle da se svakom
korisniku reguliraju ovlatenja to on smije a to ne smije raditi s
podacima. Zadovoljavajua brzina pristupa. Operacije s podacima
moraju se odvijati dovoljno brzo, u skladu s potrebama odreene
aplikacije. Na brzinu pristupa moe se utjecati odabirom pogodnih
fizikih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za
pretraivanje. Mogunost podeavanja i kontrole. Velika baza zahtijeva
stalnu brigu: praenje performansi, mijenjanje parametara u fizikoj
grai, rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija podataka, reguliranje
ovlatenja korisnika. Takoer, svrha baze se vremenom mijenja, pa
povremeno treba podesiti i logiku strukturu. Ovakvi poslovi moraju
se obavljati centralizirano. Odgovorna osoba zove se administrator
baze podataka. Administratoru trebaju stajati na raspolaganju razni
alati i pomagala.
Jezici za rad s bazama podatakaKomunikacija korisnika odnosno
aplikacijskog programa i DBMS-a odvija se pomou posebnih jezika. Ti
jezici tradicionalno se dijele na sljedee kategorije. Jezik za opis
podataka (Data Description Language - DDL). Slui projektantu baze
ili administratoru u svrhu zapisivanja sheme ili pogleda. Dakle tim
jezikom definiramo podatke i veze meu podacima, i to na logikoj
razini. Naredbe DDL obino podsjeaju na naredbe za definiranje
sloenih tipova podataka u jezicima poput COBOL-a ili C-a. Jezik za
manipuliranje podacima (Data Manipulation Language - DML). Slui
programeru za uspostavljanje veze izmeu aplikacijskog programa i
baze. Naredbe DML omoguuju manevrisanje po bazi, te jednostavne
operacije kao to su upis, promjena, brisanje ili itanje zapisa. U
nekim softverskim paketima, DML je zapravo biblioteka potprograma:
naredba u DML svodi se na poziv potprograma. U drugim paketima
zaista se radi o posebnom jeziku: programer tada pie program u
kojem su izmijeane naredbe dvaju jezika, pa takav program treba
prevoditi s dva prevodioca (DML-precompiler, obini compiler). Jezik
za postavljanje upita (Query Language - QL). Slui neposrednom
korisniku za interaktivno pretraivanje baze. To je jezik koji
podsjea na govorni (engleski) jezik. Naredbe su ne-proceduralne,
dakle takve da samo specificiraju rezultat kojeg elimo dobiti, a ne
i postupak za dobivanje rezultata. Modeliranje entiteta i veza
zahtijeva da svijet promatramo preko tri kategorije: entiteti:
stvari, bia, pojave ili dogaaji koji su nam od interesa; veze:
odnosi meu entitetima koji su nam od interesa; atributi: svojstva
entiteta ili veza koja su nam od interesa.
Entitet je objekat iz realnog svijeta koji imaju zajednika
svojstva, to je jedinica posmatranja. Zadatak informacionih sistema
predstavlja prikupljanje, pohranjivanje, obradu, prenos i
prezentaciju podataka o entitetima raznih klasa nekog realnog
sistema. Klasa je skup slinih entiteta, a kriterijum slinosti igra
znaajnu ulogu u definisanju klase entiteta. Dva entiteta se mogu
nalaziti u istoj ili u dvije razliite klase, ali i isti entitet moe
pripadatai razliitim klasama. Npr: studenti razliitih fakulteta
istog univerziteta mogu pripadati klasama entiteta studenata
odgovarajuih fakulteta ili klasi entitea studenatra
univerziteta.
Entitet je neto o emu elimo spremati podatke, neto to je u
stanju postojati ili ne postojati, te se moe identificirati.
Entitet moe biti stvar ili bie, na primjer: KUA, FAKULTET, STUDENT,
PREDMET (na fakultetu), NASTAVNIK, AUTO, , odnosno dogaaj ili
pojava, na primjer: NOGOMETNA UTAKMICA, SERVISIRANJE AUTA,
POLAGANJE ISPITA, . Svi entiteti posjeduju zajednike osobine
atribute ili obiljeja.
Uvoenje baze podataka u neku ustanovu predstavlja sloeni zadatak
koji zahtijeva primjenu pogodnih metoda i alata, te timski rad
strunjaka raznih profila. To je projekt koji se moe podijeliti u
pet aktivnosti: utvrivanje i analiza zahtjeva, oblikovanje
(projektiranje), implementacija, testiranje i odravanje. Rije je o
razvojnom ciklusu koji je dobro poznat u softverskom inenjerstvu i
koji se u slinom obliku pojavljuje kod razvoja bilo koje vrste
softverskih proizvoda. No u sluaju baza podataka taj ciklus ima
neke svoje specifinosti. Od navedenih pet aktivnosti, nas najvie
zanima oblikovanje. Ipak, zbog cjelovitosti ukratko emo opisati sve
aktivnosti.
Utvrivanje i analiza zahtjeva Da bi se utvrdili zahtjevi,
prouavaju se tokovi informacija u dotinoj ustanovi. Dakle gledaju
se dokumenti koji su u opticaju, prate se radni procesi, razgovara
se s korisnicima, prouava se postojei softver. Uoavaju se podaci
koje treba pohranjivati i veze meu njima. U velikim organizacijama,
gdje postoje razne grupe korisnika, pojavit e se razna tumaenja
znaenja i svrhe pojedinih podataka, te razni naini njihove
upotrebe. Analiza zahtjeva treba pomiriti te razlike, tako da se
eliminira redundancija i nekonzistentnost. Na primjer, u raznim
nazivima podataka treba prepoznati sinonime i homonime, te
uskladiti terminologiju. Analiza zahtjeva takoer mora obuhvatiti
analizu transakcija (postupaka, operacija) koje e se obavljati s
podacima, budui da to redovno ima utjecaja na sadraj i konani oblik
baze. Vano je procijeniti frekvenciju i opseg pojedinih
transakcija, te zahtjeve na performanse. Rezultat utvrivanja i
analize zahtjeva je dokument (obino pisan neformalno u prirodnom
jeziku) koji se zove specifikacija. Taj dokument rijetko se odnosi
samo na podatke, on ujedno definira i najvanije transakcije s
podacima, a esto i cijele aplikacije.
Oblikovanje (konceptualno, logiko i fiziko) Cilj oblikovanja je
da se u skladu sa specifikacijom oblikuje graa baze. Dok je analiza
zahtjeva otprilike odredila koje vrste podataka baza treba
sadravati i to se s njima treba moi raditi, oblikovanje predlae
nain kako da se podaci na pogodan nain grupiraju, strukturiraju i
meusobno poveu. Glavni rezultat oblikovanja trebala bi biti shema
cijele baze, graena u skladu s pravilima koritenog modela podataka,
te zapisana na nain da ju koriteni DBMS moe razumjeti i
realizirati. Kod veih baza, rezultat oblikovanja mogu takoer biti i
pogledi (pod-sheme) za potrebe pojedinih vanijih aplikacija. Budui
da je oblikovanje prilino sloena aktivnost, ona se obino dijeli u
tri faze koje slijede jedna iza druge i koje emo sad ukratko
opisati.
Konceptualno oblikovanje. Glavni rezultat prve faze oblikovanja
je takozvana konceptualna shema cijele baze, sastavljena od
entiteta, atributa i veza. Ona zorno opisuje sadraj baze i naine
povezivanja podataka u njoj. Prikaz je jezgrovit, neformalan i
pogodan ljudima za razumijevanje, no jo je nedovoljno razraen da bi
omoguio izravnu implementaciju. Logiko oblikovanje. Kao glavni
rezultat druge faze oblikovanja nastaje logika shema, koja je u
sluaju relacijskog modela sastavljena od relacija (tablica).
Sastavni dio logikog oblikovanja je i takozvana normalizacija, gdje
se primjenom posebnih pravila nastoji popraviti logika struktura
samih relacija, tako da se ona bolje prilagodi inherentnim
osobinama samih podataka. Fiziko oblikovanje. Glavni rezultat tree
faze oblikovanja je fizika shema cijele baze, dakle opis njezine
fizike grae. U sluaju upotrebe DBMS-a zasnovanog na jeziku SQL,
pojam fizike razine treba shvatiti uslovno. Fizika shema zapravo je
niz SQL naredbi kojima se relacije iz logike sheme realiziraju kao
SQL tablice. Pritom se dodaju pomone strukture i mehanizmi za
postizavanje traenih performansi, te uvanje integriteta i
sigurnosti podataka. Takoer se mogu ukljuiti i SQL naredbe kojima
se pogledi (pod-sheme) za pojedine aplikacije realiziraju kao
virtualne tablice izvedene iz stvarnih tablica. Implementacija
Implementacija se svodi na fiziku realizaciju oblikovane baze na
odgovarajuem posluiteljskom raunaru. U sluaju DBMS-a zasnovanog na
SQL-u, pokreu se SQL naredbe koje ine fiziku shemu baze, te se na
disku stvaraju prazne SQL tablice sa svim prateim strukturama i
mehanizmima. Daljnji postupak sastoji se od punjenja praznih
tablica s poetnim podacima. Takvi podaci obino postoje u nekom
obliku, na primjer kao obine datoteke, ili kao tekstualni
dokumenti. Veina DBMS-a opskrbljena je alatima koji nam olakavaju
transfer podataka iz takvih izvora u bazu. No postupak je obino
ipak mukotrpan i ne da se sasvim automatizirati, zbog potrebe
ienja, ispravljanja i usklaivanja podataka. Nakon to su poetni
podaci uneseni u bazu, razvijaju se aplikacije koje obavljaju
najvanije transakcije s podacima. Time je omogueno testiranje.
Testiranje Testiranje baze provodi se tako da korisnici pokusno
rade s bazom i provjeravaju zadovoljava li ona svim zahtjevima.
Dakle pokreu se najvanije transakcije s podacima, prati se njihov
uinak, te se mjere performanse. Takoer se nastoji simulirati
oekivana frekvencija pojedinih transakcija, da bi se utvrdila
stabilnost i pouzdanost rada pod optereenjem. Glavni cilj
testiranja je otkrivanje i popravak greaka koje su se mogle
potkrasti u svakoj od prethodnih aktivnosti: dakle u analizi
zahtjeva, oblikovanju, odnosno implementaciji. Greke u ranijim
aktivnostima imaju tee posljedice jer se provlae i kroz kasnije
aktivnosti pa zahtijevaju vie truda da se poprave. Na primjer,
greka u analizi moe uzrokovati da u specifikaciji nedostaje neki
vani podatak, a to onda znai da tog podatka nee biti ni projektnoj
dokumentaciji ni u implementiranoj bazi, pa popravak treba izvriti
u svim dokumentima i shemama, te u samoj bazi. Mjerenjem
performansi tijekom testiranja nastoji se na utvrditi jesu li
zadovoljeni zahtjevi vezani uz performanse, na primjer je li brzina
odziva zadovoljavajua. U sluaju da performanse nisu dovoljno dobre,
administrator baze moe to pokuati ispraviti podeavanjem odreenih
parametara fizike organizacije, na primjer dodavanjem novih pomonih
struktura podataka (indeksa) ili rasporeivanjem podataka na vie
diskova. Ipak, loe performanse mogu biti i posljedica greaka u
oblikovanju, na primjer posljedica neuoavanja vanih veza izmeu
odreenih vrsta podataka. U takvom sluaju slijedi opet popravak
greaka, dakle nova revizija shema, dokumenata i same baze.
Odravanje Odravanje se odvija u vrijeme kad je baza ve ula u
redovitu upotrebu. Rije je o kontinuiranom procesu, gdje su baza i
njezini pratei dokumenti podvrgnuti stalnim promjenama. Neki autori
proces odravanja opisuju moda i primjerenijim pojmom evolucije. Kao
i openito u softverskom inenjerstvu, tako i kod baza podataka moemo
govoriti o nekoliko vrsta odravanja, koje se razlikuju po sadraju i
svrsi traenih promjena. Korekcijsko odravanje svodi se na naknadni
popravak greaka koje nisu bile otkrivene tijekom testiranja.
Perfekcijsko odravanje je mijenjanje sheme baze u svrhu
prilagoavanja novim aplikacijama koje nisu postojale tokom polaznog
utvrivanja i analize zahtjeva. Adaptacijsko odravanje je potrebno
onda kad elimo bazu prilagoditi novom DBMS-u koji se nije koristio
u vrijeme oblikovanja i poetne implementacije. Naglasimo da je
odravanje baze nunost na koju se treba pripremiti ve tokom njezinog
razvoja i uzimati je u obzir tijekom cijelog njezinog ivota. Moramo
biti svjesni injenice da baza koja se ne mijenja vrlo brzo postaje
neupotrebljiva. Da bi promjene tekle to lake i bezbolnije, izuzetno
je vano da baza od poetka ima zdravu grau koja odraava inherentnu
logiku i povezanost samih podataka. Kod relacijskih baza, ta zdrava
graa znai normaliziranost. Ispravno normalizirana relacijska baza
moi e se mijenjati bez veih problema, a promjene e se svoditi na
povremeno ubacivanje novih podataka u ve postojee relacije ili
dodavanje sasvim novih relacija.
DBMSDatabase - Baza podataka - je skup informacija (podataka)
koje su prikupljene u odreenom, obino duem, vremenskom periodu.
Zajednika kolekcija podataka meusobno povezanih podataka,
pohranjenih u vanjskoj memoriji raunara podaci su istovremeno
dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim
programim.Specijalizirani softver koji slui za kreiranje i
manipulaciju bazama podataka DBMS (data base management
system).Ubacivanje, promjena, brisanje i itanje podataka obavlja se
posredstvom posebnog softvera, takozvanog sistema za upravljanje
bazom podataka (DBMS-a). Korisnici i aplikacije pritom ne moraju
poznavati detalje fizikog prikaza podataka, ve se referenciraju na
neku idealiziranu logiku strukturu baze. Sistem za upravljanje
bazom podataka (Data Base Management System DBMS) je posluitelj
(server) baze podataka. Bitne osobine: - Obezbjeue pohranu velike
koliine podataka - Obezbjeuje metodologiju za pristup, pretraivanje
i modifikaciju podataka. - Omoguava istovremeni pristup podacima od
strane vie korisnika
Danas postoji svega nekoliko vanih i iroko zastupljenih DBMS-a.
DB2. Proizvod tvrtke IBM, namijenjen prvenstveno velikim mainframe
raunalima. Oracle. Proizvod istoimene tvrtke, pokriva gotovo sve
raunalne platforme, na primjer UNIX, Linux i MS Windows.MS SQL
Server. Microsoftov proizvod, namijenjen posluiteljskim raunalima s
operacijskim sistemima MS Windows.MySQL. Besplatni proizvod tvrtke
MySQL AB, popularan na raznim platformama, prvenstveno kao podrka
web aplikacijama.
Modeli za logiku strukturu baze podataka
Model podataka je skup pravila koja odreuju kako sve moe
izgledati logika struktura baze podataka. Model ini osnovu za
oblikovanje i implementiranje baze. Do sada podrzavani
modeli:Relacijski model - Zasnovan je na matematikom pojmu
relacije. I podaci i veze meu podacima prikazuju se tablicama koje
se sastoje od redova i kolona. Mreni model - Baza je predoena mreom
koja se sastoji od vorova i usmjerenih lukova. vorovi predstavljaju
tipove zapisa (slogova podataka), a lukovi definiraju veze meu
tipovima zapisa. Hijerarhijski model - Specijalni sluaj mrenog.
Baza je predoena jednim stablom (hijerarhijom) ili skupom stabala.
Svako stablo sastoji se od vorova i veza nadreeni-podreeni izmeu
vorova. vorovi su tipovi zapisa, a odnos nadreeni-podreeni" izraava
hijerarhijske veze meu tipovima zapisa. Objektni model Inspiriran
je objektno-orijentiranim programskim jezicima. Baza je predoena
kao skup trajno pohranjenih objekata koji se sastoje od svojih
internih atributa (podataka) i metoda (operacija) za rukovanje tim
podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Izmeu klasa se
uspostavljaju veze nasljeivanja, agregacije, te druge vrste
veza.
Arhitektura baze podataka sastoji se od tri sloja i suelja meu
slojevima.Rije je o tri razine apstrakcije:Fizika razina odnosi se
na fiziki prikaz i raspored podataka na jedinicama vanjske
memorije. To je aspekt kojeg vide samo sistemski programeri (oni
koji su razvili DBMS). Sama fizika razina moe se dalje podijeliti
na vie pod-razina apstrakcije, od sasvim konkretnih staza i
cilindara na disku, do ve donekle apstraktnih pojmova datoteke i
zapisa (sloga) kakve susreemo u klasinim programskim jezicima.
Raspored pohranjivanja opisuje kako se elementi logike definicije
baze preslikavaju na fizike ureaje. Globalna logika razina odnosi
se na logiku strukturu cijele baze. To je aspekt kojeg vidi
projektant baze odnosno njezin administrator. Opis globalne logike
definicije naziva se shema (engleski takoer schema). Shema je tekst
ili dijagram koji definira logiku strukturu baze, i u skladu je sa
zadanim modelom. Dakle imenuju se i definiraju svi tipovi podataka
i veze meu tim tipovima, u skladu s pravilima rabljenog modela.
Takoer, shema moe uvesti i ogranienja kojim se uva integritet
podataka. Lokalna logika razina odnosi se na logiku predodbu o
dijelu baze kojeg rabi pojedina aplikacija. To je aspekt kojeg vidi
korisnik ili aplikacijski programer. Opis jedne lokalne logike
definicije zove se pogled (engleski view) ili pod-shema. To je
tekst ili dijagram kojim se imenuju i definiraju svi lokalni tipovi
podataka i veze meu tim tipovima, opet u skladu s pravilima
koritenog modela. Takoer, pogled u svojoj konanoj realizaciji
zadaje i nain na koji se iz globalnih podataka i veza izvode
lokalni.
Za stvaranje baze podataka potrebno je zadati samo shemu i
poglede. DBMS tada automatski generira potrebni raspored
pohranjivanja i fiziku bazu. Projektant odnosno administrator moe
samo donekle utjecati na fiziku grau baze, podeavanjem njemu
dostupnih parametara.Programi i korisnici ne pristupaju izravno
fizikoj bazi, ve dobivaju ili pohranjuju podatke posredstvom
DBMS-a. Komunikacija programa odnosno korisnika s DBMS-om obavlja
se na lokalnoj logikoj razini. To znai da DBMS na transparentan
nain prevodi korisnike zahtjeve za podacima s lokalne logike razine
na globalnu logiku razinu, a zatim ih dalje realizira kao
ekvivalentne operacije na fizikoj razini.
Voenje poslovaSistem za rezervaciju avionskih karata Neki od
podataka koji se pohranjuju:Informacija o rezervaciji: ime i
prezime putnika preference za obrok, dodjeljeni broj sjedita
itd...Informacija o letu ukljuuje mjesto polaska i dolaska kao i
termine, tip aviona, ukupan broj sjedita itd...Informacije o
cijenama, taksama itd..Tipine pretrage koje izvrava agent su:
Izlistavanje letova na nekoj destinaciji u odreenim terminima,
skupa sa listom slobodnih mjesta. Pronalaenje alternativnih ruta
itd...Tipini izmjene podataka su rezervisanje mjesta na odreenom
letu.Sistem mora obezbijediti ukupni integritet baze u sluaju da
vie agenata istovremeno rezerviraju mjesto na letu.
Bankovni sistem Neki od podataka koji se pohranjuju: Informacije
o klijentima: ime, prezime, adresa, broj telefona, Itd Informacije
o raunima: tip rauna, kredita itd... Veza izmeu rauna i klijenta
Kao i u prethodnom sluaju vie subjekata istovremeno treba da moe
pristupiti raunu npr. Klijent preko ATM aparata i slubenik na
alteru preko raunara. Sistem mora da biljei sve promjene i da radi
i u izvanrednim uslovima npr. gubitak elektrine energije.
Izrada aplikacijaInternacionalna federacija za obradu podataka
(International Federation for Information Processing - IFIP)
definie informacioni sistem na sljedei nain: "Informacioni sistem
je sistem koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje i isporuuje
informacije vane za organizaciju i drutvo, tako da budu dostupne i
upotrebljive za svakog ko se eli njima koristiti, ukljuujui
poslovodstvo, klijente, zaposlene i ostale. Informacioni sistem
aktivni je drutveni sistem koji se moe, ali i ne mora, koristiti
informacionom tehnologijom."Informacioni sistem organizacije se moe
definisati i kao skup ljudi i tehnikih sredstava koji po odreenoj
organizaciji i metodologiji obavljaju prikupljanje, memorisanje,
obradu i dostavljanje na koritenje podataka i informacija. Takoe,
informacioni sistem se moe definisati i na sljedee
naine:"Informacioni sistem je odredjeni skup metoda, postupaka i
resursa, oblikovanih tako da se potpomogne postizanje nekih
ciljeva." (Thierauf R.)"Informacioni sistem je sveukupnost svih
informacionih procesa u organizaciji." (Niederberger A.)Savremeni
informacioni sistemi mogu se podijeliti na: Operativne informacione
sisteme i Sisteme za podrku odluivanju u menadmentu
Operativni informacioni sistemi nisu informacioni sistemi ija je
osnovna namjena podrka odluivanju. Kao posebna vrsta informacionih
sistema oni su glavni proizvoai informacija za vie klase
informacionih sistema. Iako nisu direktno orijentisani prema
odluivanju, izlazne informacije ovih sistema predstavljaju ulazne
veliine za druge klase informacionih sistema. Upravo zbog tih
svojih karakteristika, ovi informacioni sistemi su podloga za
razvoj viih klasa informacionih sistema.
Sistemi za podrku odluivanja u menadzmentu su:1. Upravljaki
informacioni sistemi (MIS)2.Sistemi za podrku odluivanju
(DSS)3.Ekspertni sistemi (ES)Laudonovi razlikuju sledee tipove
informacionih sistema:1.Sistemi za obradu transakcija (TPS)2.
Menaderski sistemi podrke (MSS)
Uloga administratoraAdministator baze podataka (Database
administrator DBA) je osoba koja je odgovorna za odravanje i
funkcionisanje baze podataka. Ova uloga podrazumjeva ogromnu
koliinu odgovornosti. Teko bi bilo na jednom mjestu nabrojati sve
poslove koje obavlja administrator.Glavni zadaci i odgovornosti
administratora su: Bliski rad sa ostalim kompjuterskim
profesionalcima kao to su analitiari podataka, programer i web
developeri identifikacija potreba klijenta i upoznavanje ovih
potreba kroz odgovarajue istraivanje podataka Skupljanje podataka,
organizacija i upravljanje podacima Razvijanje kompjuterskih baza
podataka i njihovo postavljanje. Ovo ukljuuje pisanje preciznih
instrukcija za raunare kroz programske jezike u cilju prikupljanja
i sortiranja relevantnih podataka Obezbjeivanje da raunarski
sistemi i baze podataka funkcioniu kao to ti trebalo Testiranje
raunarskih sistema baza podataka u cilju obezbjeivanja njihovog
normalnog rada osigurati podrku za podatke u sluaju da se podaci
izgube ili budu uniteni oporavak izgubljenih raunarskih podataka
ili podataka koji su bili izmenjeni obezbjeivanje integriteta i
sigurnosti bilo kakvih skupljenih podataka. U sluaju bilo kakvog
problema u bazi podataka, administratori popravljaju kako bi
obezbjedili odgovarajue funkcionisanje sistema Nadgledanje i
kontrola izvora podataka u organizaciji obezbjeivanje da su
zahtjevani podaci uvek dostupni onima kojima je to potrebno. Podaci
bi trebalo da budu prikazani na nain razumljiv krajnjim
korisnicima
Pri otvaranju Office Access 2007, prvi ekran koji se pojavljuje
je stranica Uvod u Microsoft Office Access (osim ako ste pokrenuli
Access dvaput pritisnuvi odreenu datoteku baze podataka programa
Access, u tom sluaju otvara se baza podataka). Na uvodnoj stranici
omogueno je: Stvaranje baze podataka putem predloka Stvaranje baze
podataka ispoetka Lijepljenje podataka iz drugog izvora u tabelu
programa Access Uvoz podataka iz drugog izvora Otvaranje postojee
baze podataka programa Access
( u toku ostatka asa uenici korake izvode na svojim raunarima)Za
oblikovanje nove prazne baze (new blank database) podataka treba:1.
Birati Kategorije predloaka/Sa svojstvima. (template
categories/featuring)2. Birati Nova prazna baza podataka (new blank
database). 3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze (file
name) podataka.4. Kliknuti na Stvori (create).
Vjeba 1. - Otvoriti novu, praznu bazu podataka i snimiti je u
folder Baza na desktopu. Naziv baze je ime uenika. Vjeba 2. -
Otvoriti novu bazu podataka po predloku (template-u) Students,
pohraniti je u folder Baza, a naziv baze podataka je
ime_students.
Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak
*.accdb (Access Database), a u starijim verzijama Access-a je
*.mdb.
Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak
raslanjuju na podzadatke.
Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se
pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi
ili objekt s kojim se trenutno radi.
Odgovarajue kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu
(odnosno, o objektu s kojim se radi i onome to se radi). Moe se
pojaviti jedna ili vie kontekstnih kartica.Dugme MS Office otvara
izbornik koji sadri naredbe za rukovanje datotekama. Alatna traka
za brzi pristup se nalazi na vrhu prozora programa i omoguava brzi
pristup alatima koji se esto koriste, a moe se prilagoditi
dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvinih naredbi. Traka stanja
prikazuje: informacije o aktivnoj bazi podataka, ikone za promjenu
prikaza.Objekti baze podataka slue za predstavljanje, izdvajanje,
odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi.Na vrhu
navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija.Izbornikomoguava
postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupie objekte
baze podataka. Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata
koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u
kategorije. Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.
Arhitektura MS Accessa: tabela, upit, forma ...Osnovni objekti
Accessa su: tabele(engl. Tables), upiti (engl. Queries), obrasci
(engl. Forms), izvjetaji (engl. Reports), makro naredbe (engl.
Macros), moduli (engl. Modules).
Objekte baze moe se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati,
sakriti, grupirati.Tabele su osnovni elementi relacijske baze
podataka, predvieni za unos i pohranu podataka.Upiti su objekti
koji omoguavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene
podataka iz jedne ili vie tablica, a za sloenije upite koristi se
SQL jezik.Forme slue kao grafiki interfejs izmeu korisnika i baze.
Omoguava prikaz pojedinanih zapisa. Prikladne su za unos, pregled i
ureivanje sadraja polja. Izvjetaji su obrasci pripremljeni za ispis
na printeru. Microsoft Access sadri svoj makro jezik. Makro jezik
omoguava jednostavan nain programiranja. Pomou makro naredbi mogue
je automatizirati izvravanje jednog ili vie zadataka.To su programi
u jeziku Visual Basic for Applications (VBA), omoguava sloene
radnje rukovanja podacima u bazi podataka.
Access moe objekte prikazati na razliite naine.Razlikuju se
prikazi: za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi, za
stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna
postojeih objekata. Za krajnje korisnike koji rade s podacima u
bazi postoje npr. : Prikaz podatkovnog lista (tabele i upiti),
Prikaz obrasca (forme), Prikaz izvjetaja (izvjetaji), Prikaz
pregleda prije ispisa (izvjetaji).
Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu
dizajna postojeih objekata postoje npr.: Prikaz izgleda (forme,
izvjetaji), Prikaz dizajna (tabele, upiti, forme, izvjetaji).