-
TRAVNJAŠTVO(nastavno poglavlje)
Stručni preddiplomski studij ZootehnikaModul: Osnove ratarstva i proizvodnjekrmnog
biljaTematska cjelina: Osnove proizvodnje krmnog bilja
Ciljevi nastave
•
Prepoznati značaj travnjaka u proizvodnji krme•
Upoznati se s travnjačkim resursima u RH•
Upoznati proizvodne karakteristike travnjaka•
Upoznati čime je uvjetovana proizvodnost travnjaka
• Upoznati mjere za povećanje proizvodnosti•
Upoznati mjere za racionalno korištenje travnjaka
-
Travnjački resursi u RH
•
830.000 ha trajnih travnjaka (vs. 100.000 ha krmnog bilja na oranicama); (1997.‐2004.) od čega je–
350.000 ha livada– 480.000 ha pašnjaka
•
Koristi se 270.000 ha trajnih travnjaka, (2005.‐2006.) od čega je–
160.000 ha livada– 110.000 ha pašnjaka
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Nizinsko – dolinski tip–
Kvalitetna tla su pretvorena u oranice, a travnjaci su ostali na problematičnim tlima (najčešće s periodičnim plavljenjem)
–
Lako im je povećati prinos i kvalitetu (gnojidba, njega, pravilno korištenje)
–
Koriste se ispašom i košnjom–Mogu imati dobar floristički sastav–
U tratini dominiraju trave, zatim zeljanice i najmanje je mahunarki
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Brdski tip– Na 600 –
800 m nadmorske visine–
Proizvodni potencijal niži od nizinsko‐dolinskih–
Najčešće na kiselim tlima i tlima siromašnim hranivima
–
Tijekom ljeta izloženi suši (ocjeditost terena)–
Iskorištavaju se košnjom i ispašom–
U tratini u većoj mjeri zastupljene loše trave, pa zeljanice i najmanje leguminoze.
-
Kemijska svojstva tla s travnjakaGlina –
Topusko 2012.
uzorakdubin
a(cm)
pH (H2O
)
pH (KCl)
AL-P2O5mg
/100 g
AL-K2Omg
/100 g
org. tvar(%)
CaCO3(%)
Hymmol/100g
Nataša Priljeva (oranica) 0-30 6,54 5,61 26,6 34,4 3,11 2,95
-
Milena Radušević(travnjak s brijega) 0-30 5,84 4,46 1,0 8,8 2,13
- 4,38
Milena Radušević(travnjak iz doline) 0-30 6,12 5,00 1,4 9,3 2,99
- 3,72
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Planinski tip–
Na 800 do 2.400 m nadmorske visine–
Na lošim, plitkim i erodiranim tlima–
Znatno lošiji floristički sastav od prethodnih–Melioracije skoro nemoguće–
Na većim visinama koriste se samo ispašom
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Močvarni tip– Na nižim, zabarenim tlima–
Floru čine hidrofilne
biljne zajednice s lošom kvalitetom krme. Biljke su gorke i stoka ih slabo jede. U sastavu imaju otrovnih vrsta.
–
Daju visoke prinose lošeg sijena–Melioracije (odvodnja) su složene i skupe–
Na močvarnim staništima česti su nametnici domaćih životinja, poput metilja
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
•
Kamenjarski pašnjaci i suhi primorski travnjaci (775.000 ha, Statistički godišnjak 1997., cit. Rogošić, 2000.)–
Na skeletnim, plitkim i erodiranim tlima–
Vrlo malih prinosa biljne mase–
U flori prevladavaju zeljanice i loše trave–
Visok je udio aromatičnih (kadulja) i bodljikavih vrsta
-
Proizvodne karakteristike travnjaka
•
Proizvodnost krme, izražena prinosom krme po jedinici površine (kg/m2, t/ha)
•
Kvaliteta krme, izražena sadržajem hranjivih tvari (bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vlakna) i njihovom probavljivošću (% iskoristivosti) te sadržajem antinutritivnih
tvari
• Sezonalnost
brzine porasta prinosa travnjaka
-
Proizvodne karakteristike travnjaka•
Korištene livade –
procijenjen prinos sijena 2,72 do 3,51 t/ha (2005.‐2006.)
• Korišteni pašnjaci –
procijenjen prinos sijena 0,99 do 1,49 t/ha (2005.‐2006.)
•
Za ukupne livadne površine procijenjena proizvodnost 0,97 do 1,73 t/ha sijena (1997.‐2003.)
•
Za ukupne pašnjačke površine procijenjena proizvodnost 0,31 do 0,46 t/ha sijena (1997.‐2003.)
Proizvodne karakteristike travnjaka vs. oranice
• Korištene livade 2,72 –
3,51 t/ha sijena•
Korišteni pašnjaci 0,99 –
1,49 t/ha sijena•
Lucerna u istočnoj Hrvatskoj 10 –
14 t/ha sijena
•
Silažni kukuruz u istočnoj Hrvatskoj 50 do 70 t/ha silažne mase, odnosno 16,5 do 23,1 t/ha suhe tvari
-
Proizvodne karakteristike travnjaka
• Sezonalnost prinosa krme (Irska, 1982.‐2009.)
Proizvodne karakteristike travnjaka
• Sezonalnost prinosa
krme (SAD, Allen&Collins, 2003.)
-
Potrebe za voluminoznom krmom
Stado 100 krava – 544 kg tjel.mase – 5.900
lit.ml./kravi/god.Izvor: Kallenbach & Hancock (2010.)
Čime su uvjetovaneproizvodne karakteristike travnjaka?
• Sezonalnost prinosa
krme na travnjacima uvjetovana je:– fenološkim
fazama razvoja biljaka u travnjaku i–
količini vlage u tlu– toplini
-
Čime su uvjetovaneproizvodne karakteristike travnjaka?
• Proizvodnost
krme na travnjacima ovisi o mnogo čimbenika:–
Tlo (kemijska i fizikalna svojstva, plodnost)–
Klima i devijacije vremenskih prilika od klime–
Položaj, nagib, nadmorska visina, ekspozicija–
Floristički sastav travnjaka–
Primijenjena agrotehnika– Izvedene melioracije
Čime su uvjetovaneproizvodne karakteristike travnjaka?
• Kvaliteta
krme na travnjacima najviše ovisi o slijedećim čimbenicima:–
Primijenjena agrotehnika, osobito termin košnje ili ispaše
– Floristički sastav travnjaka (Šoštarić‐Pisačić
i Kovačević (1968.) opisali su krmnu vrijednost:•
98 vrsta trava• 46 vrsta leguminoza•
18 travolikih vrsta • 286 vrsta zeljanica
– Zastupljenih na trajnim travnjacima
-
Mjere za povećanje proizvodnosti•
Meliorativne:
– Odvodnja na močvarim
i nizinsko‐dolinskim travnjacima
–
Navodnjavanje u razdoblju nedostatka vode u tlu–
Uklanjanje kamenja i ravnanje tla– Meliorativna
gnojidba –
mineralna (P, K, Ca, Mg) i organska (oprez pri odlučivanju o meliorativnojgnojidbi na plitkim tlima)
– Meliorativna obrada tla – umjesto kalcizacije
u situacijama kada je matični supstrat bogat s Ca
(oprez na nagnutim terenima)
-
Mjere za povećanje proizvodnosti•
Agrotehnika:
–
Gnojidba s N, P i K podiže prinose i mijenja floristički sastav: N forsira trave, a P i K mahunarke. Prosječan kemijski sastav suhe tvari trava je 2,9‐3,5 % N; 0,2‐0,4 % P; 1,5‐2,9 % K, 0,4‐0,6 % Ca
i 0,15‐0,2 % Mg.
–
Gnojidba organskim gnojivima osobito povoljno utječe na floristički sastav smanjujući udio zeljanica, odn. korova. Preporučuje se obavljati pred zimu.
–
Površinska obrada tla (drljanje, tanjuranje) prozračuje površinski sloj i povećava poželjnu mikrobiološku aktivnost tla, a proljetno valjanje ukorjenjuje biljke
–
Usijavanje poželjnih vrsta trava i mahunarki–
Zaštita od korova, poljskih glodavaca, pravilno korištenje
Korištenje travnjaka
• Ispašom• Košnjom•
Kombinacija ispaše i košnje
-
Ispaša
• Slobodna ispaša–
stoka konzumira najkvalitetnije vrste trava tako da one s vremenom izumiru i bivaju potisnute od lošijih vrsta (degradacija travnjaka)
–
Stoka slabije iskorištava biljnu masu travnjaka•
Organizirana ispaša:
– Pregonska– Obročna– Kontinuirana
Pregonska ispaša•
Travnjačke površine se podijele u ograđene pregone
na kojima se stoka ciklički napasuje
• Napasivanje u jednom pregonu
traje 2‐4 dana•
Iskorištenje travne mase je bolje nego kod slobodne ispaše
• Pregon
treba osigurati 50‐60 kg zelene mase po govedu dnevno
•
Broj pregona=(dani regeneracije/dani napasivanja)+1 => oko 14 u kontinental.RH
• Pregoni
koji se na napasuju, kose se za sijeno
-
Obročna ispaša
• Jedan pregon
se napasuje samo jedan ili pola dana.
• Pašnjak se time najbolje iskorištava•
Štete koje stoka načini gaženjem su minimalne•
Zahtijeva instaliranje pomičnih ograda
Kontinuirana ispaša
• Tijekom pašne
sezone provodi se samo jedno do dva premještanja stoke, na površine koje su ranije košene
•
Svrha je manje uznemiravanje životinja kod premještanja i manji utrošak ljudskog rada
-
Kombinirana ispaša
•
Više vrsta stoke se napasuje na jednom pašnjaku
•
Travna masa se bolje iskorištava zbog različite preferencije biljnih vrsta i različite visine odgrizanja trave kod različitih vrsta stoke (goveda + ovce npr.)
Radovi na pašnjaku
• Priprema pašnjaka–
Širina prilaza od staje do pašnjaka za 100 krava treba biti 20 do 30 m
– Svi pašnjaci trebaju imati ogradu–
Svaki pašnjak treba imati pojilo kapaciteta 45 litara vode / govedu / dan
–
Stoci je potrebno osigurati zasjenu kako bi se sklonila od sunca oko podneva
-
Radovi na pašnjaku
• Nakon ispaše:–
Pokositi preostalu biljnu masu na 10 cm visine–
Pokupiti balegu (da se izbjegne neravnomjeran porast i zagađenje travnjaka)
Vođenje ispaše•
Početak ispaše se preporučuje kada su trave završile busanje i
visoke su barem 20 cm, kako bi se izbjeglo oštećivanje travnjaka•
Najveće iskorištenje travnjaka dobiva se kada je konzumirana masa
jednaka dnevnom prirastu tratine•
Ne dozvoliti stoci da “ogoli” travnjak => na vrijeme pregoniti
je na
novi pregon•
Uskladiti proizvodnju krme s hranidbenim potrebama:
–
proizvodni ciklus stoke uskladiti sa sezonskim karakterom proizvodnje krme)
–
Navodnjavanjem povećati ljetnu proizvodnju krme–
U travnjake usijati vrste s ljetnim porastom jačim nego kod domaćih
trava (lucerna i termofilne
trave: sudanska trava, Panicum virgatum
L, Andropogon gerardi, Sorgastrum nutans L)