1. UVOD Osnovn krkteristik predmet je d podrzumev
inter-predmetnu disciplinu s izrzito nglenim tehniko - tehnolokim i
ekonomsko - trnsportnim sdrjem. Iko predmet im enciklope-dijski
krkter osnovni zdtk predmet nije d studentu prezen-tir pomlo znnj o
svim vnijim vrstm rob u prometu, ve pre sveg d g osposobi z uspeno
nlizirnje proizvod u prometu s tehniko - tehnolokog i ekonomsko -
trnsportnog spekt. U modernoj koncepciji predmet tei se k jednoj
integrciji prirodnih, tehnikih, ekonomsko - komercijlnih i posebno
sobrjnih nuk. Ne treb gubiti iz vid d su se u periodu izmedju dv
rt, poznvnje robe i ekonomske discipline, rzvijli smo ko isto
drutvene nuke, njee u okviru prvnih fkultet. Meutim, snn rzvoj
industije, nuke i tehnike trio je i odgovrjue tehniko - tehnoloke
odgovore n mnoge probleme u vezi s industijlizcijom, mehnizcijom,
utomtizcijom i po-venim prometom robe, ko i u vezi s drugim pojvm
koje prte tehniki progres. Ovkv proces doveo je do priblivnj, n
o-redjenim problemim do objedinjvnj prirodnih i tehnikih nuk s
ekonomskim i prvnim disciplinm. U tom prvcu je od 1972.evoluiro i
predmet: "Tehnologij mterijl s poznvnjem robe", n Sobrjnom fkultetu
u Beogrdu, u predmet "Tehnoloke osobine robe u trnsportu", d bi od
1978. podrzumevo "Ponnje robe u trnsportu", od kolske 1988/89.
"Trnsportne osobine robe". Brz rzvoj industrije bzirn n rzvoju
tehnike i tehnologije utico je d se tehnologij i poznvnje robe ko
predmeti u potpunosti oforme ko tehnike discipline enciklopedijskog
krkter. To je dovelo do zntnog porst obim mterije, koji je po-sto
konic dljeg rzvoj ovih disciplin n ekonomskim fkultetim i kolm i do
pojve izostvijnj ovih disciplin iz progrm pojedinih fkultet. To je
bez sumnje njgore i njneloginije rjeenje, koje ne moe biti bez
negtivnih posledic z strunjke mnogih profil posebno ekonomske i
sobrjno-trnsportne struke. Dns, kd se drutvo i privred nlze u fzi
tehnikog progres koji u istoriji rzvoj ljudskog drutv nije nikd bio
tko intenzivn niti je imo tkvog uticj n sve oblike ljudske
djeltnosti. U tkvim uslovim ne bi se moglo prihvtiti smnjenje opseg
tehnikih znnj nijedne profesije, pogotovo ne onih koje e rditi u
proizvodnji ili u prometu robe. Uvek je potrebn odredjeni fond znnj
iz prirodnih i tehnikih nuk d bi se budui strunjk mogo sni u
nomenklturm i rzvrstvnjim pojedinih grn prem njihovim
krkteristikm-osobinm. U modernoj industriji probleme proizvodnje ne
revju vie pojedinci ve itvi timovi strunjk. Mnogi od tih problem su
tkve prirode d u njihovom revnju sudjeluju strunjci rzliitih
profesij: inenjeri, ekonomisti, nuni rdnici, umetnici i drugi.
Tipini problemi ove vrste su: kvlitet proizvod, uvoenje novog
proizvod, povenje produktivnosti, pkovnje proizvod,, trnsport i dr.
Bez obzir to postoji odreen specijlizcij i podjel rd po strukm
izmeu ljudi koji rde n rijevnju jednog problem mor d postoji jedn
zjedniki struni." jezik. Rzumije se odreeni fond znnj iz prirodnih
i tehnikih nuk stie se u srednjim kolm. Zdtk ovog predmet" je d t
znnj dogrdi i uini upotrebljivim u ekonomskotrnsportnim nlizm.
Njmodernij koncepcij poznvnj osobin robe u cilju dobrog trnsport
zhtev odreni nivo znnj iz prirodnih nuk, nroito hemije i fizike.
Nedosttk tkvih znnj otev i dlje e otevti sprovoenje jedne bolje i
svrenenije koncepcije ovog predmet. Nivo znnj iz srednjih kol,
posebno iz hemije i fizike ne zvisi smo od vrst kol i njihovih
progrm, ve i od nivo privrednog rzvoj i industrijlizcije jedne
zemlje. U
srednjim kolm rzvijenijih zemlj, posebno SAD, Nemke, SSSR, Jpn,
ui se npr. o plstinim mterijm i drugim sintetikim proizvodim vie
nego to se ikd trilo od nih student fkultet. Opte je poznto d
obrzovnje iz prirodnih nuk predstvlj veom znjn i limitirjui fktor
rzvoj novijih proizvodnih deltnosti. Prem tome, ovj predmet im z
pretpostvku vii nivo znnj iz srednjih kol koji n prosjen kol jo
uvek nije dostigl, niti g moe dostii u jednom krem vremenskom
periodu. Mterij koj se obrdjuje ovim predme tom osim s
prirodno-tehnikim nukm im zntne veze s rznim primenjenim ekonomskim
i prvnim disciplinm, posebno s ekonomskom geogrfijom i privrednim
prvom. Nepoznvnje tkve mterije uslovilo bi tekoe u orgnizovnju
trnsport robe i onemoguilo neophodnu rcionlizciju. 1.1. UEE TEHNIKE
I TEHNOLOGIJE U PROGRAMU PREDMETA Tehnik je opti pojm koji obuhvt
sve nprve i sv sredstv kojim se ovek slui kko u pro.izvodnj.i. mter
i jlnih do br, tko i u ostlim ktivnostim i mnifestcijm njegov ivot.
S obzirom d je njvei deo tehnikih sredstv ngovn u oblsti
proizvodnje i d se tehniki progres njvie mnifestuje u ovoj oblsti
to se pojm tehnike ktkd tumi jednostrno ili se me s pojmom,
tehnologije. Pojm tehnologij (od grkih rei tehnos-vetin i
logos-nuk) imo je prvobitno znenje nuke o vjetini. Ksnije je pojm
poprimio ire znenje p dns definie nuku o proizvodnim procesim ili
nuku o proizvodnji. Tehnologij je prem tome ui pojm nego tehnik.
Prem S.V.uhadrin-u pojm tehnologij se upotrebljv u tri znenj: 1. 2.
3. z krkterisnje neposrednog proces proizvodnje, ko nuk o
zkonitostim proizvodnog .proces i ko obeleje odredjenog tehnolokog
proces
Tehnologij je veom kompleksn disciplin. Jvlj se ko spon izmeu
prirodnih i ekonomskih nuk i proizvodnje. Rzvoj tehnologije je imo
ogromn uticj n rzvoj itvog drutv i promene koje su se u njemu
dogle. Tehnoloki proces u svremenoj industriji njee im krkter
jednog sloenog sistem, koji se sstoji od vie podsistem, odnosno fz
i opercij. Serij urej i opercij koje se vre n njim, svrstnih po
redoslijedu obvljnj, ini jedinstven tehnoloko-ekonomski sistem koji
se obino nziv linijom tehnolokog proces, ili optom emom tehnolokog
proces, ili tehnolokim ciklusom. Z veinu industrijskih proizvod moe
se dti slede opt em tehnolokog proces: Ovkv opt em tehnolokog
proces ukzuje d su sugestije strunjk z trnsport veom potrebne u
odreenim fzm proces. On treb d prednji u dvnju idej-z jedn novi
proizvod, nroito u odnosu n pkovnje, mnipulisnje, sklditenje i
trnsport. D bi te zhtjeve uspeno obvio strunjk z sobrjno-trnsportne
usluge treb dobro d poznje proizvode -robu, kko s
tehniko-tehnolokog tko i s ekonomsko-komercijlnog spekt. Svremen
tehnologij se rzlikuje zntno od klsine, koj se uglvnom bvil
opisivnjem pojedinih opercij i fz u procesu izrde jednog proizvod.
Dnnj tehnologij sve vie dobij krkter nuke koj izuv sistem
proizvodnih proces i proizvodnih orgnizcij u celini. Mtemtiko
modelirnje tehnolokih proces postlo je osnov svke ozbiljnije
ekonomske nlize.
Rzvoj svremene tehnologije je dinmin, nlzi se pod snnim uticjem
opteg tehnikog progres koji je uslovljen; I. II. mehnizcijom i
utomtizcijom proces rd u svim proizvodnim djeltnostim; izmjenom u
strukturi energetskih bilns, s tendecijom neprekidnog povenj
potronje nfte i gs, postepenim uvoenjem primene nuklerne energije i
dljim trenjem novih izvor energije; venom dinminim rzvojem hemijske
industrije, hemizcijom mnogih proizvonih opercij i proces,
proizvodnjom i primjenom mongih novih mterijl nroito sintetikih;
brzim rzvojem elektortehnike koj je nl primjenu gotovo u svim
oblstim nuke, i Primjenom mtemtikih metod u svim oblstim nuke,
nroito tehnike i
III. IV.
V. ekonomije. Progrm ovog predmet tehnologiju izuv smo u onom
obimu koji je nun d se shvti kvlitet i tendencij rzvoj proizvod.
Poznto je d kvlitet zvisi u njveoj mjeri od izbrne tehnoloke metode
i itve orgnizcije tehnolokog proces. Jsno je d obim potrebnih
tehnolokih i tehnikih znnj ne moe biti isti z svki proizvod. Nekd
se veliki znj dje poznvnju sirovin i rznih intermedijlnih proizvod
jer od njih esto zvisi dlji rzvoj tehnologije. Bez poznvnj
tehnologije teko se mogu nlizirti i plnirti promene i tretirnj
proizvod u cilju bolje potronje. 1.2. PODJELA I KLASIFIKACIJA ROBE
Robom se nzivju svi proizvodi ljudskog rd koji svojim osobinm
zdovoljvju potrebe bilo koje vrste i istovremeno su predmeti
rzmjene-trgovine. Poznvnje tehnikih element njene upotrebe,
dijelovnje ovih n njenu vrednost-cenu i ponnje u trnsportu spd u
domen poznvnj robe s spekt strunjk z trnsport. Upotrevn vjenost
robe zvisi od mnogih fktor i to: od vrste i kvlitet sirovine;
svremenosti tehnolokog postupk dobijnj; od nin pkovnj, sklditenj,
prevoenj i upotrebe. Nisu rijetki slujevi d se kvlitetn rob setruno
p smim tim i neekonomino upotrebljv. Poznvti robu zni detljno biti
upoznt o njenom poreklu, o njenim osobinm (orgnoleptikim,
hemijskim, fizikim, mehnikim, i dr.) o njenom ninu rstvrnj u
kvlitetne rzrede, o postupcim i ninim pkovnj, sklditenj prevoenj i
upotrebe. Dlje treb poznvti sve inioce koji izzivju promjene n robi
od dn proizvodnje do s upotrebe; njpogodnije mjere i postupke
ztite; principe provjervnj element kvlitet prem odredbm stndrd itd.
Jsno je, d struno utvrivnje sstv proizvod i element kvlitet robe
spd u ndlenost hemir, teholog, veterinr ili fitoptlog zvisno od
vrste proizvod. Meutim kko se mnipulisnje robom u trnsportu odrv n
krkteristike kvlitet proizvod to oni nisu u mogunosti d
ispitju.
1.
Prem porijeklu n: neorgnsku, orgnsku i sintetiku. Neorgnsk rob
vodi porijeklo iz minerlno-neorgnske prirode. Orgnsk od orgnskog
svijet: biljnog i ivotinjskog, dok je sintetik rob proizvod nsto
sintetikim putem u lbortorijm i fbrikm, ko tekovin ljudske
umetnosti i nunih sznnj. Sintetiki proizvodi se svkodnevno umnovju
zslugom nuke i tehnike, tko d zuzimju sve vnije mjesto meu
mnogobrojnim vrstm robe nmjenjenim industriji, tehnici i
svkodnevnim potrebm njirih i njmsovnijih potro. Prem stepenu obrde,
prerde i dorde, n sirovine, poluproizvode i gotove finlne
proizvode. Sirovinm se nzivju proizvodi koji se neposredno uzimju
iz prirode, d bi se iz njih n ekonomin nin dobili polu proizvodi i
gotovi proizvodi. Poluproizvodim se nzivju predmeti rd koji su do
izvesnog stepen obreni, tko d se iz njih lke, bre i ekonominije
mogu dobiti finlni proizvodi. Gotovim proizvodim se nzivju svi oni
proizvodi koji su tokom tehnolokog proces konno obreni, tko d su
dobili sve kvlitete konne upotrebe. Prem kvlitetu n prvu robu,
surogte (zmjene) i flsifikte. Prvom robom se nzivju svi oni
proizvodi koji poseduju sve elemente kvlitet krkteristine osobine
svoje vrste. Surgtim se nzivju sve vrste robe kojim delimino
nedostju elementi kvlitet, tko d delimino i mogu zmeniti prvu robu
ko ove nem u dovoljnim koliinm n tritu, ili ko je potroim nedostupn
iz bilo kojih rzlog. Prodj i upotreb surogt je zkonom dozvoljen uz
uslov d n mbli (opremi) morju biti vidno obiljeeni podci, kko bi
potro bio upoznt d je u pitnju surogt ne prv rob. Flsifikti su
proizvodi koji se nedozvoljeno i nezkonito jvljju n tritu s ciljem
d se potro obmne i prevri i n tj nin stekne zkonom zbrnjen
zrd.Proizvodnj i prodj flsifikt je zkonom zbrnjen i goni se ko
krivino djelo. Njee se u prometu susreu flsifikti skupocene robe:
drgo kmenje, plemeniti metli, skupi zini itd. Prem domoj
klsifikciji n: proizvode industrije, poljoprivrede i umrstv.
Nvedeni proizvodi se dlje djele n proizvode ogovrjuih privrednih
grn koje su obiljeene brojevim. Npr. grn 112 proizvodnj uglj; grn
113 proizvodnj zemnog ulj nfte; grn 114 crn metlurgij; grn 115
obojen metlurgij; grn 116 prerd metl; grn 211 proizvodi rtrstv; grn
313 eksplotcij um itd.
2.
3.
4.
5.
Prem ekonomskoj nmjeni n: proizvode z reprodukciju, proizvode z
investicije i proizvode z iroku potronju. Proizvodi z reprodukciju
obuhvtju: sirovine, pogonsko gorivo i gotove proizvode z
reprodukciju. Proizvodi z investicije obuhvtju pogonske mine,
poljoprivredne mine, mine z obrdu metl, ostle mine i ureje,
elektrine motore, trnsportn sredstv i ostlu investicionu robu.
Proizvodi iroke potronje obuhvtju: prehrmben proizvode, pie, duvn,
odeu i obuu, nmjetj, tekstil, preprte: medicinske, frmceutske,
kozmetike i sve ostle proizvode iroke potronje. Rzumljivo je d
fondom sov predvienim nstvnim progrmom z ovj predmet nije mogue
detljnije obrditi, p ni u njkrim potezim, sve vrste robe koj se
jvljj u prometu. Zto e biti obreni njvniji reprodukcioni mterijli
(sirovine, pogonsk goriv i gotovi proizvodi z reprodukcju), od
proizvod iroke potronje smo glvne vrste u njosnovnijem obimu.
Investicione proizvode minogrdnje, brodogrdnje, elektroindustrije,
grfike i filmske industrije ovj progrm nee obrivti.
2. KVALITET ROBE I NJEGOVO ODREIVANJE USLOVLJENO ZAHTJEVIMA
TRANSPORTA Rije kvlitet, nstl od ltinskih rijei qualitas (osobin,
svojstvo, krkter) i qualis (vrst, rod, kkvo) rzvojem industrije i
trinih potreb prevzil je osnovno znenje prersl u pojm s kompleksnim
znenjem, p se moe dodti jedn kr i formln definicij kvlitet.
Njoptije uzeto kvlitet je mjerilo upotrebne vrijednosti jednog
proizvod, odnosno mjerilo njegove sposobnosti d udovolji zhtjevim
odgovrjuih potro i trit. Zni kvlitet predstvlj sinonim z vljnost
robe i identin je s upotrebnom vrednou robe. Kvlitet je svkko
njvniji element po kome se rzlikuju istovjetne ili ssvi srodne
upotrebne vrednosti. Kvlitet se rijetko moe izrziti u obliku smo
jedne vrijednosti ili jednog pokztelj. Po prvilu kvlitete je
rezultnt veeg broj vrijednosti dobijenih: ispitivnjem vie rzliitih
osobin, i to ne smo objektivnih (fizikih, hemijskih, mehnikih i
dr.) koje se odreuju lbortorijskim ispitivnjem, ve i orgnoleptikih
osobin koje se odreuju testirnjem subjektivnim postupkom;
ispitivnjem ve i orgnoleptiikih osobin koje se odreuju testirnjem -
subjektivnim postupkom; ispitivnjem funkcionlnosti, estetskih
svojstv, trjnosti, rok upotrebe, ponnj pri uslovim mnipulisnj,
sklditenj i prevoenj. Prem tome, zbir svih svojstv jedne vrste robe
odreuje njen kvlitet. Nprotiv jedno ili dv svojstv su smo elementi
(dijelovi) kvlitet. Tko su npr. pojedini elementi kvlitet uglj:
gustin, sdrin sgorljivih i nesgorljivih mterij u njemu, krupno komd
koliin isprljivih mterij u njemu, krupno komd, koliin isprljivih
sstojk itd., tek svi elementi zjendo sinjvju kvlitet uglj. Poznto
je d se bkr upotrebljv ko provodnik elektrine energije, ztim z
proizvodnju bkrnog posu, z legure, z rzne soli (CuSO4 5H2O plv
glic) itd. On vrst bkr koj bi zdovoljvl sve slujeve primjene bkr
bil bi izuzetnog kvlitet. Ukoliko npr. bkr nije vrlo ist ne moe se
koristiti ko elektrini provodnik, to zni nedostje mu jedn od bitnih
element kvlitet (isto), te se ne moe uvrstiti u potpuno kvlitetn
proizvod. Vno je isti d elemente kvlitet robe ne treb shvtiti
izolovno, jer u mnogim slujevim zvisni su jedni od drugih tko d
promjen jednog svojstv povli promjenu i ostlih. N primjer vlg u
nekoj robi izziv rzlgnje njenih osnobnih djelov, dovodi do truljenj
robe, rzvitk i rzmnovnj mikroorgnizm; kod metl i metlnih proizvod
izziv koroziju i sl., sve im z poslijedicu kvrenje i unitvnje robe.
Z odreivnje i provjervnje kvlitet robe primjenjuju se rzni postupci
i metode, koji njbolje odgovrju nekoj vrsti robe. Sv ov ispitivnj
se uglvnom mogu svesti n objektivn i subjektivn. 1. Objektivn
ispitivnj kvlitet robe nzivju se jo i nun, jer se koriste
instrumenti, prti i hemiklije ko i nun provjeren lbortorijsk
tehnik. Ispitivnj vre strunjci odreenih grn nuke prem stndrdom
propisnim odredbm, p td rezultti ispitivnj ne zvise od subjektivnog
rspoloenj lic koje ispitivnje vri, dobijni rezultti su uglvnom
objektivni, pod uslovom d je ureno vie prob. 2. Subjektivn
ispitivnj kvlitet robe osnivju se iskljuivo n regovnju ul ispitiv n
proizvod koji se ispituje. Stog se esto nzivju i orgnoleptikim
ispitivnjem. Pomou ul vid, miris, ukus i pipnj proizvodu se odreuje
boj, ukus, miris i spoljnje krkteristike. Ov ispitivnj su pogodn z
utvrivnje isprvnosti pkovnj, isprvnosti oblik mble, nin obiljevnj p
k i z
krupnou proizvod. Orgnoleptikim putem se zni provjervju ukus,
miris, oblik i estetske osobine robe, z koju svrhu skoro i ne
postoje nikkve objektivne metode ispitivnj. Iko postupk nije
njpouzdniji, zvisi od ispitiv, msovno se primjenjuju zbog svoje
dostupnosti (kd ispitiv im zdrv ul) i ko dopun objektivnim
ispitivnjim. Subjektivn ispitivnj su od nroitog znj z prehrmbene i
druge proizvode iroke potronje. Prks je pokzl d ne treb strogo
odvjti subjektiv n ispitivnj od objektivnih ispitivnj kvlitet robe,
jer se u prksi on kombinuju, kko bi se kvlitet to pouzdnije
oderdio. Utvrditi tn kvlitet zni odrediti sigurne pokztelje z
prvilno i ekonomino poslovnje s dotinim proizvodom, tko d se
eventulni sporovi brzo i jednostvno rjevju kd do njih doe to u
prksi nije rijedk sluj. Nepoznvnje kvlitet robe smim tim njene
upotrebne vrijednosti dovodi vrlo esto do velikih gubitk u prometu,
nroito ko jedn prtner u poslu osjeti d drugi ne rspole potrebnim
znnjem z uspjeno poslovnje. Jsno je d e elementi kvlitet zvisiti od
upotrebljenih sirovin, pomonih mterijl, postupk prerde, obrde i
dorde p se esto zbog tog kvlitet robe definie prem upotrebljenoj
sirovini, ili prem primjenjenom posupku proizvodnje odnosno prem
ninu dobijnj. Vrioci trnsport robe imju obvezu pored poznvnj
komponenti kvlitet d dobro upoznju uzronike promjene kvlitet koji
su neminovno prisutni sve vreme prevoenj robe. Uzronici su brojni
po uticjnosti istiu se: vlg, temperturske promjene, svjetlost
(pored toplotonog i ktlitikog dejstv), tmosverske pdvine, duin
sklditenj i prevoenj, nin mnipulisnj, izbor vozil z trnsportovnje
robe itd. Sve su to rzlozi koji nmeu potrebu to solidnijeg poznvnj
svih fktor koji utiu n prvilno tretirnje robe u trnsportu, kko bi
se rob suvl u to boljem stnju do dn prodje, p smim tim i unovil u
svojoj punoj vrijednosti. 2.1. KONTROLA TRANSPORTUJUE ROBE
Kko su uzronici promjene kvlitet robe tokom trnsport vrlo brojni
mor se primjeniti kontrol trnsportujue robe u cilju ztite drvnih
interes, sprevnj prenoenj rznih stonih i biljnih bolesti ko i u
cilju ouvnj inostrnih trit. U tu svrhu vre se sledee vrste zvnine
kontrole trnsportujue robe: KOD IZVOZA 1.crinsk 2.veterinrsk
3.fitoptolok 4.kontrol kvlitet od strne spoljno-trgovinskih orgn
KOD UVOZA I PREVOZA 1.crinsk 2.veterinrsk i 3.fitoptolok. U
UNUTRANJEM PORMETU 1.vetrinrsk
2.fitoptolok. Nin vrenj ovih kontrol regulisn je propisim. Prem
tome, poiljlc robe dun je d blgovremeno pozove ndlene orgne z
kontrolu i pribvi propisn dokument, ko se kontrol vri u utovrnoj
stnici, z crinsku kontrolu d potpie stnicu ili grnini prijelz gdje
e se vriti crinjenje. Z pojedine kontrole ve sledee odredbe: 2.1.1.
Crinsk kontrol Z ovu kontrolu poiljlc robe je dun d uz prevoznu
isprvu priloi: a) Uvjerenje o porjeklu robe, ukoliko je z odnosnu
robu propisno. Z ive ivotinje uvjerenje o zdrvstvenom stnju tzv.
stoni pso zmjenjuje uvjerenje o porijeklu robe. b) Meunrodnu prijvu
z crinjenje u onoliko primjerk koliko je propisno z pojedine zemlje
n dn predje robe n prevoz, n to upozorv slub utovrne stnice ili
crinrnice, jer se ti zhtjevi vrlo esto mjenjju. c) Dozvolu z izvoz
i dozvolu drve uvoznice ko su ove dozvole propisne od ndlenih vlsti
odnosne drve. Poiljlc moe ove dozvole d priloi uz prevoznu isprvu
(tovrni list) ili d ih deponuje kod crine, koj treb d izvri
izvozno, odnosno, uvozno crinjenje. Poiljlc robe je dun d u
prevoznu isprvu upie brojeve i dtume svih prikljunih uvjerenj, z
meunrodne crinske prijve d nzni i broj komd. 2.1.2. Veternirsk
kontrol. Veterinrk kontrol je obvezn kod svkog utovr ivih ivotinj i
ivotinjskih sirovin koje se predju n prevoz u kolskim tovrim.
Dunost poiljoc, odnosno, izvoznik je d pri utovru obezbjedi
prisustvo veterinr. Po zvrenom pregledu i utovru, veterinr z krupne
dome ivotinje ovjerv uvjerenje o zdtvstvenom stnju-stne psoe; isto
tko, z perntu ivinu, svjee meso i mesne prerevine veterinr mor d
izd uvjerenje o zdrvstvenom stnju ivine ili stoke od koje meso
potie. Z izvoznu robu prile se jo i prevod uvjerenj o zdrvstvenom
stnju stoke tj. prevod stonog pso n strne jezik koji porpisuje
Meunrodn veterinrsk konvencij. Z koju vrstu robe i kd je obvezn
veterinrski pregled, ko i gdje se mor izvriti nvedeno je u
prvilnicim ili u knjizi SPISAK ZABRANE, kojom obvezno rspole svk
eljeznik stnic. Kko bi lke bilo prenje zkonskih ogrnienj pri
prevozu robe Jugoslovenske eljeznice redovno publikuju Knjigu pod
nzivom Spisk zbrne pri prevozu robe. U knjizi su uvrteni svi
proizvodi iji je prevoz u unutrnjem sobrju u Jugoslviji, uvoz u
Jugoslviju, izvoz iz Jugoslvije ili provoz kroz Jugoslviju sobzirom
n propise i nredbe ndlenih orgn drvne uprve ZABRANJEN ili DOPUTEN
smo pod odreenim uslovim. Zbog estih promjen u ovoj knjizi, prije
svke otpreme robe treb vriti provjeru u njblioj eljeznikoj stnici
ili kod ndlenih drvnih orgn. 2.1.3. Fitoptolok kontorl. Ovu
kontrolu obvljju ndleni fitoptolozi iji je potpis po Meunrodnoj
konvenciji registrovn kod zemlj izvoznic, uvoznic i provoznic. Zni,
prevoz vo, ivih biljk i biljnih djelov nmjenjenih izvozu, uvozu ili
provozu uslovnljen je prethodnim pregledom od strne fitoptolog.
Nijedn se poiljk vo, biljk i biljnih djelov nmjenjeni izvozu nemoe
primiti n prevoz bez uvjerenj o zdrvstvenom stnju robe, izdtom od
ndlenog fitoptolog. Prijem ili preuzimnje prevoenj zrenog vo, ivih
biljk i biljnih djelov u nelu je ZABRANJEN; jer smo ndleni
fitoptolog im ovlenje d pod izvjesnim uslovim odobri prevoz zrenog
vo kd je nmjenjeno z industrisku prerdu. U tom sluju uslovi
prevoz morju biti detljno opisni od fitoptolog i nzneni u
dozvoli z prevoz, kko se nebi zrz prenjel iz zrenog u nezreno
podruje. Z postupke fitoptoloke kontrole postoje fitosnitrni
propisi. Koje poiljke podpdju po obveznu fitoptoloku kontrolu
nzneno je u Spisku zbrne, normlo kojim kko je ve reeno rspole svk
eljeznik stnic. Podsjetimo se: fitoptologij (fito + ptologij), nuk
o bolestim bilj koje prouzrkuju rzne przitske biljke (uglvnom
gljivice i bkterije), ztim virusi, enzimi ko i neorgnski fktori
npr. nedosttk vode, svjetlosti, toplote, hrnjivih soli u zemljitu,
mehnike povrede itd. 2.1.4. Kontrol kvlitet od strne
spoljno-trgovinskih orgn. Perm propisim, izvozne poiljke tokom
trnsport nebi treblo d podlijeu nikkvoj kontroli od strne
spoljnotrgovinskih orgn tj. inostrnog kupc, sve do iskupljenj
tovrnog list u uputnoj strnici. Prem tome, z vrijeme prevoz robe
primlc robe nem prvnog osnov d od prevoznik zhtjev d mu prije
iskupljenj tovrnog list u uputnoj stnici dozvoli pregled robe.
Meutim mle zemlje d bi bolje plsirle vikove proizvod prisiljene su
d kupcim iz zemlj s rzvijenijom privredom uine ustupke. Jedn od tih
je pregled kvlitet robe n noj utovrnoj ili izlznoj pogrninoj stnici
od strne smog kupc. Jsno je d svki usputni pregled robe ide n tetu
normlnog poslovnj izvoznih i trnsportnih orgnizcij, nroito zbog
produenj trjnj prevoz robe. Stog, treb izbjegvti uslovljene usputne
kontrele robe. To nezni d se onemogui svk kontrol kvlitet robe, ve
d je terb vriti ili n mjestim utovr robe ili u izlznoj pogrninoj
stnici pod uslovom d se tkv pregled obvi istovremeno s crinskim
pregledom rob bez ikkvog posebnog otvrnj i zdrvnj vozil (vgon).
Ine, odredbe z robu nmjenjenu izvozu su izriitije. Nekd se rob z
izvoz moe preuzeti n prevoz smo ko se uz prevoznu isprvu priloi i
uvjerenje o kvlitetu (test, certifikt), izdto od ndlenih orgn z
kontrolu kvlitet. N poziv poiljoc robe ndleni kontrolor kvlitet
izdje pismeno uvjerenje o kvlitetu z svku preglednu poiljku. Pored
tog to se kontrol kvlitet obvi obvezno n utovrnim stnicm, ndleni
orgn moe odrediti d izvoznu robu kontroliu i tzv. revizori z
kvlitet robe. Ov lic su ovlten d n izlznim pogrninim ili n odreenim
pretovrnim stnicm ponovno pregledju robu. Ako revizor prone d rob
ne odgovr propisnim uslovim, moe je zdrti-zplijeniti bez obzir to
rob im prtee uvjerenje o kvlitetu, stim to on izdje novo uvjerenje
o nstlim prmjenm n robi.
3. STANDARDIZACIJA, STANDARDI I DRUGI PROPISI ZNAAJNI ZA ROBU U
TARNSPORTU Stndrdizcij je proces rzvijnj, donoenj i primjene
stndrd, kd se misli n plnsku i sistemsku privrednu, pre sveg,
industrisku stndrdizciju, jer je stndrdizcij neke vrste ili nekog
stupnj dio gotovo svke ljudske ktivnosti. Stndrdizcij donosi
vnredno velike koristi. U stndrdim je kumulirn velik koliin znnj i
iskustv, koj je dostupn svim proizvoim i korisnicim proizvod.
Stndrdizcij smnjuje broj tipov pojednostvljuje i pojeftinjuje
proizvodnju olkv kooperciju p integrciju rdnih orgnizcij, zntno
olkv sporzumjevnj izmeu poizvo i kupc, smnjuje skldine zlihe
sirovin, poluproizvod, gotovih proizvod i rezrevnih djelov. Modern
msovn proizvodnj i msovni plsmn nebi bili mogui bez stndrdizcije. D
bi se sgledl kompleksnos i meuzvisnost itve prblemtike stndrdizcije
L. Vermon i nekoliko drugih utor su prostorno predstvili
sveobuhvtnost stndrdizcije
pomou ortogonlnog koordincionog sistem u kome os x odgovr
perdmetu stndrdizcije, y ciljevim, odnosno spektu, os z nivou
stndrdizcije (sl. 1). Rzumije se, ovde ne postoji mtemtik vez izmeu
vrijednosti pojedinih os, li se dobij predstv o kompleksnosti
progrm stndrdizcije. Stndrd (engl. mjerijlo, obrzc, uzor) jeste
obrzc skojim se mogu porediti predmeti ili postupci. S dnnjeg spekt
bolje je rei d je stndrd vrst propis kojim se utvruju odreene
krkteristike nekog porizvod ili definiu neke brojne vrijedosti,
veliine, jedinice, nzivi, svojstv ili postupci (npr. postupci z
kontrolu ili ispitivnje, postupci z prorun). Stndrdom z neki
proizvod se obino ne utvruju sve njegove krkteristike ve smo one
koje su vne z odreenu rcionlizciju u proizvodnji, z njegovo
vrednovnje i z upotrebu, nroito s obzirom n zmjenu dijelov. U kojoj
mjeri e stndrdom neki proizvod biti definisn, zvisi od vrste
proizvod i ocejne donosioc stndrd.
Sl. 1. Grfiki prikz sveobuhvtnosti stndrdizcije Stndrd moe
obuhvtiti mjer, oblik, fizik, hemijsk i tehnolok svojstv, postupke
z prorun, izrdu i ispitivnj, pkovnje, podtke z identifikciju: nziv,
oznku, definiciju, rzjnjenj pojmov itd. Stndrd po prvilu ne ulzi u
konstrukcione pojedinosti i u dizjn jer stndrd netreb d suptv
umjetnost konsturktor, nroito nesmije ulziti u svojstvo proizvod
nmjenjenih individulnom ukusu potro. Stndrdi, u odnosu n nivo
stndrdizcije, mogu biti interni (fbriki), ncionlni (z pojedine
zemlje) i meunrodni. Svk fbrik tj. industrijsk rdn orgnizcij im
svoje stndrde. Ncionlni stndrdi su uvjek rezultd dogovor proizv i
korisnik, rezultt trnje optimlne odluke, z koju ponekd postoji
nekoliko vrijnti. Ni ncinlni stndrdi imju oznku JUS (Jugoslovenski
stndrdi). Poznti su nm dobro njemki stndrdi DIN, sovjetski GOST,
meriki USA, britnski BS, ehoslovki SN i dr. U socijlistikim zemljm
stndrde donosi drvni orgn i stndrdi su obvezni. U kpitlistikim
zemljm je primjen stndrd je dobrovolj, li se zbog velikih prednosti
uglvnom primjenjuju. Meunrodni stndrdi su rezultt dogovor ncionlnih
orgnizcij z stndrdizciju i donose se esto uz velike potekoe zbog
rzliitih obij i miljenj u
pojedinim zemljm. Meunrodni stndri su zprvo peporuke koje slue
ko smerinice z ncionlne stndrde. Glvn meunrodn orgnizcij z
stndrdizciju je ISO s kojim sruju pojedine specijlizovne orgnizcije
npr. IEX z elektortehniku, CISPR z telekomunikcije, UIC z eljeznice
idr. Orgnizcij ISO je pod okriljem orgnizcije Ujedinjenih ncij OUN,
gdje je i n zemlj ktivn lnic. Stndrdi nisu i nemogu biti
nepromjenjive jednom z uvjek dte norme. Oni su neposredn tehikog i
ekonomskog nivo privrede jedne zemlje i mjenjju se zvisno od dlje
specijlizcije i modernizcije proizvodnje. Drugi porpisi zjni z robu
u trnsportu uglvnom se vezuju z kvlitet proizvod. Ukoliko z
proizvode nisu oformljeni stndrdi, to je njee sluj kod prehrbenih
poroizvod iroke potronje ond se kvlitet proizvod propisuje posebnim
prvilnicim koje tkoe donosi drvni orgn, kd su z poljoprivredne
proizvode koji se koriste ko siroviine u prehrmbenoj industriji
sinjeni odgorvrjui stndrdi. Ako pk proizvodi koji se trsportuju
nije obuhven ni stndrdim niti prvilnicim donose se posebni Propisi.
3.1. RAZVOJ JUGOSLOVENSKE JUGOSLOVENSKIM STANDARDIMA
STANDARDIZACIJE I ZAKON O
Jugoslovensk stndrdizcij, ko ktivnost usmjeren n sistemsko
stvrnje jugoslovneskih stndrd i njihovo uvoenje u ivot
Jugoslovenske privrede dtir od 1952 god. Do rt, pojedine
industrijske rdne orgnizcije u noj zemlji su koristile pri izrdi
svoje tehnike dokumentcije stndrde rznih zemlj (njee njemke DIN ili
itlijnske UNI). Pored tog pojedin ministrstv (grevine i sobrj)
izdvl su z svoje potrebe izvjesne tenike porpise, tehnke uslove
nbvki i sl. to je imlo krkter resornih stndrd. Stndrdi u okviru
jugoslovenskih rzmjer nisu postojli. Problem je bio to je td smo
mli broj tehnikih strunjk upte bio upoznt s sutinom stndrdizcije i
njenom primjenom. Posle rt u vremenu od 1947-1951 god. injeni su
pokuji d se ne pogodn orgnizcion form z rjevnje problem
jugoslovenske stndrdizcije. Prvo su formirne Republike komisije,
ztim svezn komisij z stndrdizciju. Meutim, sve su to bil simbolik
rijeenj jer komisije nisu rspolgle sturnim prtom koji bi se
posvetio smo poslovim stndrdizcije, koji bi bio soposobn d od
monogobrojnih prijedlog stndrd izrenih od strne rznih ad hoc
stvorenih komisij nprvi dobre stndrde i omogui njihovu primjenu.
Tek kd je 1950 god. pri Svjetu z minogrdnju oformljen Biro z
stndrdizciju dobilo se porvo rdno tijelo kvlifikovno z problemtiku
stndrdizcije. Ov rdn grup je 1951 god. prel u tdnju Sveznu komisiju
z stndrdizciju i u frebruru 1952 god. tmpni su privi jugoslovenski
stndrdi. Ipk, Svezn komisij iko proiren rdnom grupom stunjk nije
mogl ni izdlek d udovolji kompleksnosti stndrdizcije. Stndrdi iz
1951 god. su ngovjestili prvi kork posle kojeg je treblo rijeiti jo
vrlo veliki broj pitnj: mterijlin, orgnizcionih, metodolokih idr.
Ko osnovni pojvio se i problem definisnj sutine definisnj
stndrdizcije, koko bi se izbjegl zbrk nstl oko tog pojm. Zbrk je
bil prisutn u svtnjim sturnjk ko i nestrunjk z tehnike i privredne
porbleme. Moe se izrziti sumnj d su i dns u potpunosti svi strunjci
prihvtili i rzjsnili sebi znenje stndrdizcije. No, rzumljivo je d
su to nezntni slujevi u odnosu n 1952 god. kd je neshvtnje bilo tko
rsprostrnjeno, d je ponekd prijetilo d podrije sme temelje
jugoslovenske stndrdizcije. Utjeno je, to je zbrk pojmov o
stndrdizciji nije nikkv specifin jugoslovensk pojv. U strunoj
literturi esto se mogu ni ngovjetji sline zbrke pojmov i u drugim
zemljm. Zbog tog se u zemljm ij stndrdizcij dtir mnogo prije ne jo
uvjek
mnogo posveuje pnje objnjvnju sutine stndrdizcije i primjenjuju
ubjeivnj kko bi se sgledle koristi njene primjene. 3.2. ZBIRKA
POJMOVA O SUTINI STANDARDIZACIJE
Ako se rzmotre smo pojmovi vezni z sutinu stndrdizcije koji se
njee susreu, mogu se izdvojiti oni opti od specifino
jugoslovenskih, i to: 1. Prvo bi bilo pitnje obveznosti stndrd. Ve
smo postvljnje pitnj ukzuje n neshvtnje sutine. Dovoljno je sgledti
kolik se rcionlizcij postie primjenom stndrdizcije p d se tko
pitnje ne postvlj. Ako se z izvjestn tehniki problem ne jedno
rjeenje koje je njrcionlnije od svih moguih i ozvnii ko stndrd, ond
se obveznost primjene sm nmee, pez obzir n formlnu obveznost, smim
fktom postojnj stndrd. 2. Drugo pitnje se odnosi n oprene stvove
prilikom formulisnj pojedinih stndrd. Tkvi stvovi dovode do
rzmimoilenj, jer pojedini strunjci nee d usvoje izvjesne odredbe s
motivcijom d se u njihovim rdnim orgnizcijm ne rdi tko ko to se
predvi stndrdom itd. Zborvlj se d stndrd u veini slujev mor biti
kompromis, i to kompromis koji trenutno moe d iziskuje odreene rtve
koje u perspektivi treb d se kompenzirju i ngrde. 3. U neshvtnje
problem spd i pstinencij kod donoenj stndrd. Svki stndrd dok je jo
u fzi pijedlog stvlj se n jvnu diskusiju objvljivnjem u biltenu
Stndrdizcij uz to se zinteresovne rdne orgnizcije posebno, dopisim
upozorvju kko bi njihovi predstvnici uestvovli u diskusij. Rok z
primjedbe prolzi dostvljenih primjedbi skoro d nem, to podrzumjev d
je stndrd dobr i on se ozkonjuje. Prolze mjeseci, nekd i godin dn,
kd se n jednom pojvljuju primjedbe i zhtjevi z izmjenm.
Njbezbolinije je ko su to smo upozorenj n greke koje su se nepnjom
jvile u tekstu stndrd. Ovkve situcije ukzuju n neshvtnje injenice d
je stndrd smo ond dobr ko je zjedniko djelo svih zinteresovnih, te
u prvom trenutku treb d se ukljue vrsni strunjci koji treb d sruju
s ljudim iz Zvod z stndrdizciju. Neshvtnje njgrublje vrste
podrzumjev odbijnje srdnje ili delegirnje predstvnik koji nisu u
vezi s problemim ili ne posjeduju potrebn strun znnj. 4. Zbirk
pojmov o stndrdizciji specifino jugoslovenskog krkter odnosi se n
identifikovnje njemkih DIN s stndrdim uopte. Dkle, ponekd odsustvo
obvjetenosti d osim njemkih DIN postoje i stndrdi mnogih drugih
zemlj dovodi do zbrke. Do due to se dns skoro vie ne moe sresti, li
se pominje ko pojv u prvom periodu nstjnj stndrd. Isto tko dev se
kod pozivnj n meunrodne stndrde d pojedinci podrzumjevju sm njemki
DIN. est je vrijnt shvtnj d su jugoslovenski stndrdi prosto kopije,
odnoso prevodi njemkih DIN. Njneugodnij konsttcij je, ukoliko se
neki jugoslovenski stndrd u neem rzlikuje od odgovrjueg DIN-a,
misliti d je to sigurno u pitnje nek grek. Normlo je d stndrdi
izrvju tehnik iskustv, p je prirodno d se pri nstjnju novih stndrd
koriste iskustv tehniki rzvijenih zemlj. Pri tome se nlizirju
procesi stndrdizcije u veem broju zemlj p usvj ono to je z ne
potrebe njcjelishodnije. Osim nbrojnih postoje jo mnogi vidovi
neobjetenosti, neshvtnj znenj stndrdizcije i primjene stndrd. Ipk,
utjeno je d se dns rijetko mogu sresti strunjci koji ne posjeduju
dovoljno znnj iz oblsti stndrdizcije.
3.3.
RAZVOJ STANDARDIZACIJE PO OBLASTIMA PRIVREDE
Kompleksnost stndrdizcije uslovil je d Svezn komisij s rdnom
grupom strunjk postepeno izrste u orgnizciju koj je objedinjvl vie
stotin strunjk, predstvnik privrednih orgnizcij ko i nunih ustnov
iz svih krjev zemlj, ulnjenih u oko 50 strunih komisij
specijlizovnih z izrdu stndrd z pojedine oblsti iz svih privrednih
grn (rudrstv, metlurgije, minogrdnje, sobrj, itd.). U oformljenim
sturnim komisijm ostvren je stln srdnj strunjk iz prt Svezne
komisije z stndrdizciju i strunjk iz privrede. Po ugledu n mnoge
zemlje pristupilo se prvo stndrdizciji privrednih oblsti:
minogrdnje, metlurgije i elektrotehnike, uz djeliminu obrdu ostlih
oblsti privrede. U skldu s tim progrmom izren je odmh i sistem
klsifikcije jugoslovenskih stndrd. Sistemom klsifikcije predvien je
nin grupisnj i oznvnj jugoslovenskih stndrd po ugledu n njmodernije
sisteme koji su postojli u zemljm s rzvijenom stndrdizcijom
(prvenstveno po ugledu n frncusku stndrdizciju). Sistem je
postvljen tko iroko d im velike mogunosti proirivnj i dopunjvnj, d
se teko moe zmisliti d e i u dlekoj budunosti doi do teko pri
uvrvnju novih stndrd koji budu doneeni. N bzi tko postvljenog
progrm poelo je popunjvnje stlnog prt Svezne komisije z
stndrdizciju strunjcim iz sledeih priverdnih grn: rudrstv, umrstv i
drvne industrije, hemijske industrije, tekstilene industrije,
industrije motor i drumskih vozil, poljoprivrede, prehrmbene
industrije, grevinrstv i industrije lijekov. Nlost, tkv rzvoj je
zustvljen zbog preusko postvljenog okvir u odobrenoj sistemtizciji
osoblj Svezne komisije p je neko vrijeme itv niz privrednih grn
moro ostti bez svojih obriv probem stndrdizcije. Tko su u to
vrijeme ostle bez predstvnik: brodogrdnj, vzduhoplovstvo, industrij
koe, industrij gume, industrij plstinih ms, industrij inskih vozil
i dr. Z neke od tih industrij ipk je donjet po neki stndrd, jer su
neki strunjci bili u mogunosti d, pored rd u svojoj mtinoj grni,
rde djelimino i z neku drugu oblst. Osim preusko plnirne
sistemtizcije osoblj, bilo je td i drugih konic snnijem rzvoju
jugoslvenske stndrdizcije. Postojo je i problem smjetj ljudstv
Svezne komisije z stndrdizciju; jer kd je Uredb o orgnizciji Svezne
komisije donijet (1953. god.) iskustv o poslovim stndrdizcije su
bil vrlo skromn i nije se predvilo nglo povevnje strunog prt, i z
rd je bilo odreeno smo nekoliko prostorij u jednom montnom
pviljonu. Dlju konicu predstvljlo je osustvo potrebnih zkonskih
propis koji bi regulisli djeltnost Svezne komisije. Zbog tog se
tokom vremen stvrl prks d se usvjju rijeenj koj nisu iml nikkvu
podlogu u postojeim propisim. Struni prt Svezne komisije je izrdio
ncrt itvog niz propis kojim je treblo d se reglementir (zkonski
regulii) postoje prks. Tko su pripremljeni ncrti Poslovnik
Komisije, Prvilnk z postupk donoenj stndrd, Uputstv z honorisnje
rdov n stndrdizciji, nove Uredbe o orgnizciji i rdu Svezne komisije
i nizd, ncrt Zkon o stndrdim. Zbog itvog splet okolnosti
jugoslovensk stndrdizcij poslije poetnog nglog uspon, dostigl je
negdje 1958. godine stnje koje se moe ozniti stgncijom. Stgncij se
nroito nepovoljno odrzil n nu privredu, tim pre to su do td
relizovni stndrdi pokzli i dokzli prednost i neophodnost
stndrdizcije. Zbog tog su Sveznoj komisiji z stndrdizciju sve ee
stizli zhtjevi iz privrede d se ubrz tempo stndrdizcije. Tp je
uslovilo d se 11. pril 1960. godine donese Zkon o jugoslovenskim
stndrdim,koji je objvljen u Slubenom listu FNRJ n dr. 20. pril
1960. godine, s stupnjem n sngu 20. jul 1960. godine. Donoenjem
ovog zkon okonn je prvi period rzvoj jugoslovenske
stndrdizcije i ozkonjen su osnovn nel donoenj stndrd koj su se u
toku predhodnog osmogodinjeg rd firmisl. 3.4. VANIJE ODREDBE ZAKONA
O JUGOSLOVENSKIM STANDARDIMA
3.4.1. Definicije i obimnost stndrdizcije. Zkonom je prije sveg
dt formulcij stndrd. S obzirom n vrlo irok sdrj tehnikog termin
stndrd , teko je bilo ni prvi termin koji bi u potpunosti izrvo
krkter stndrd. Kko je njvei dio stndrd propisuje rzne tehnike
krkteristike proizvod, moe se smtrti d sdrju stndrd sutinski
njpriblinije odgovr tehniki propis , bez obzir n to to odstupnj od
tih propis u izvjesnim slujevim povle zkonske snkcije ( kzne ili
druge mjere zbog neizvrvnj ili povrede neke odredbe ) u drugim ne
povle. Prem tome stndrdi su tehniki propisi koji reguliu tehnike
probleme u oblst proizvodnje i promet dobr (u prvom redu
industrijskih proizvod) ztim, u oblsti izvoenj gre vinskih i drugih
rdov. Stndrdizcijom se morju obrivti sledei problemi: 1. izbor
proizvod z koje se donose stndrdi, 2. sortimn (rznovrsnost
proizvodnje, snbdjevenost trit dobrim izborom robe) i koliine
proizvod, 3. tehnike krkteristike proizvod, 4. metode ispitivnje
kvlitet proizvedenh dobr tj. izvedenih rdov, 5. srdstv
identifikcije stndrdnih dobr u prometu i uslovi njihovog
trnsportovnj po potrebi i sklditenje, 6. pitnje vezn z projektovnje
i konstruisnje dobr, ko i z tehnoloki postupk izrde proizvod tj.
izvrenj rdov Stndrdi treb d dju z postvljene tehnike probleme
njbolj rjeenj koj morju predstvljti optimum koji se u dtim uslovim
i n dtom stepenu privrednog i tehnikog rzvoj moe ostvriti. Stndrd
mor d osigur kompromisn rijeenj: npr. u odnosu n kvlitet izvjesnog
proizvod mogli bi se z trjnost postviti mksimlni zhtjevi, pri emu
bi dlo do osjetog poskupljenj proizvodnje te efekt trjnosti nebi
bio oprvdn. Isto tko, stndrdi nesmiju imti sttin krkter, ve se
morju prilgovti svim normm koje donosi tehnik privredni rzvoj, kko
u odnosu n tehnologiju proizvodnje tko i u odnosu n zhtjeve potro.
3.4.2. Postupk donoenj ili zmjen stndrd. N osnovu zhtjev
postvljenih od strne privrednih i drutvenih orgnizcij, drvnih orgn,
nunih i drugih ustnov, ko i n osnovu prijedlog strunjk Zvod z
stndrdizciju stndrdi se donose u okviru godinjeg progrm koji se
poetkom svke godine utvruje od strne Svjet z stndrdizciju. Ncrte
stndrd koji su uli u usvojeni progrm rzmtr u prvom stepenu, komisij
strunjk obrzovn od predstvnik nepostredno zinteresovnih rdnih
orgnizcij ili ustnov. N osnovu zkljuk te komisije strunjk rediguju
se stndrdi ili stvljju n jvnu diskusiju objvljivnjem u biltenu
Stndrdizcij i dostvlj zinteresovnim rdnim orgnizcijm. Zkonski rok z
dostvljnje primjedbi iznosi tri mejsec, posle eg u drugom stepenu
ponovo vri rzmtrnje strun komisij z prijedlog stndrd. Kd se okon
drugostepeno rzmtrnje donosi se definitivni tekst stndrd koji se
upuuje n nlizu treeg stepen od strne sturnjk Zvod z stndrdizciju i
strune komisije zinteresovnih rdnih orgnizcij. Ako se vein sglsi
direktor Zvod z stndrdizciju svojim rjeenjem proglv tekst
jugoslovenskim stndrdom. Rjeenje objvljuje Slubeni list SFRJ s
stndrd se dje u tmpu i put u prodju. Oigledno je d predvieni
postupk donoenj stndrd
zhtijev dug vremenski period (prem iskustvu, njmnje dvije
godine); li zto tko studiozno nprvljen i usvojen stndrd zist odgovr
nmjeni koju mu Zkon odreuje. Rzvijnje poslov stndrdizcije je
uslovilo d Svezn komisij z stndrdizciju prerste u Jugoslovenski
zvod z stndrdizciju kojim uprvlj Svjet. Kompetencij Svjet su d vodi
politiku jugoslovenske stndrdizcije ne mjejui se, u normlnim
slujevim, ni u postupk donoenj stndrd i njihov sdrj, ni u poslovnje
Zvod. Smo u slujevim komplikcije Svet istup ko rbitr. Pitnj
orgnizcije smog Zvod nisu u Zkonu obren, nego je to obuhveno
propisim koje donosi Svezno Izvrno Vjee. N tj nin postoji mogunost
d se orgnizcij prilgov rzvoju i potrebm privrede, jer se odnosni
propisi po potrebi mogu mjenjti bez potrebe d se mjenj Zkon. 3.4.3.
Primjen stndrd i odstupnj od njih. Zkonom je poklonjen zntn pnj
primjeni jugoslovenskih stndrd. Zkon obvezuje d se stndrdi
primjenjuju u svim oblstim privredne djeltnosti; kko u proizvodnji
tko i u prometu i upotrebi proizvod, odnosno u izvoenju rdov.
Meutim, predvieni su i slujevi u kojim se moe odstupiti od odredbi
stndrd, to je prvenstveno z potrebe IZVOZA u oprvdnim slujevim i z
potrebe uvoz. Zvod z stndrdizciju im prvo d provjerv tehniku
dokumentciju privrednih orgnizcij u cilju ustnovljenj d li je
dokumentcij prem kojoj se vri proizvodnj usklen s odnosnim
jugoslovenskim stndrdim. Strunjci Zvod, meutim, ne mogu i ne treb d
se uputju u ostl pitnj vezn z primjenu stndrd, nroito ne u pitnj
kvlitet proizvod. Kontrol kvlitet je domen orgn trine inspekcije i
drugih ndlenih inspekcij. Kznene odredbe od strne inspekcije se
primjenjuju z tno odreene slujeve. Npr. ko privredn orgnizcij
ostvri neku dobit zbog ostupnj od odredbi stndrd, recimo isporukom
robe loijeg kvlitet, t dobit mor biti oduzet. 3.4.4. Interni
stndrdi proizvodnih orgnizcij. U sprovoenju stndrdizcije znjnu
ulogu imju interni stndrdi pojedinih privrednih orgnizcij. Potrebu
z internim stndrdim uslovilo je vie rzlog: 1) primjen odnosnih
jugoslvenski stndrd, 2) stndrdizcij sopstvenih proizvod koji ne
ulze u okvir jugoslovenske stndrdizcije, 3) stndrdizcij lt i
tehnolokih postupk koji se primjenjuju smo u okviru odnosne
proizvodnje orgnizcije, 4) rcionlizcij trnsport robe i sl. 1.
Potreb z internim stndrdim kod primjene odnosnih jugoslovenskih
stndrd sstoji se u tome, d se utvrdi ui izbor tipov, sortimn i
kvlitet proizvod (od onih koji su predvieni jugoslovenskim
stndrdim), koji e proizvoditi u odnosnoj orgnizcije. Suvnje sortimn
je znjno jer se time mogu postii krupne utede u poslovnju privredne
orgnizcije. Tj zdtk se sprovodi kroz tzv. izborne stndrde, odnoso
interne stndrde u koje se unosi smo on mterij iz jugoslovenskih
stndrd koj je potrebn odnosnoj orgnizciji z poslovnje. N tj nin
jugoslovenske stndrde u potpunosti prouv smo biro z stndrdizciju u
okviru privredne orgnizcije, dok se n ostlim rdnim mjestim ije je
poslovnje skopno s primjenom stndrd koristi smo interni stndrdi,
koji su uproeniji od jugoslovenskih stndrd i podeeni su konkretnim
potrebm privredne orgnizcije.
2. Stndrdizcij sopstvenih proizvod koji jo nisu obuhveni
jugoslovenskim stndrdim ili koji, po prirodi stvri, nemju uopte
uslov d uu u okvir jugoslovenske stndrdizcije njpovoljnije se obvlj
preko internih stndrd. 3. Poznto je d skoro u svkoj proizvodnoj
orgnizciji mor d se koristi pored stndrdnih lt jo mnogo specijlnih
ili specifinih koji se konstruiu i izruju od sluj do sluj. Stog,
dobr dio tog lt koji s gledit jugoslovenske stndrdizcije uopte nije
interesntn, im sve uslove d se preko internih stndrd stndrdizuje.
To isto vi, u jo veoj mjeri i z tehnoloke postupke, kd vrlo mlo
ulze u okvir jugoslovenske stndrdizcije. 4. Z potrebe trnsport
mogue je interno nzniti nine obiljevnj robe; kd se n mblu nnose (u
vidu bojenih trouglov, krugov i sl.) odreene oznke koje svojom
preglednou omoguvju zmjenu robe ukoliko je upkovno n isti nin ili
onemoguvju pogrenu distribuciju, to doprinosi rcionlizovnom
trnsportu robe. 3.4.5. Uzimnje i obrd uzork z utvivnje kvlitet i
kvntitet robe. Kko u robnom prometu mogu nstti sporovi izmeu prodvc
i kupc, ili izmeu poiljoc robe i prevoznik, uslijed odstupnj u
pogledu kvlitet ili kvntitet robe: stndrdim, zkonskim propisim i
prksom morli su biti utvreni i postupci z rjevnje tkvih sporov. Tko
su predvieni principi o uzimnju i obrdi uzork koji se koriste z
struno odreivnje svih element kvlitet i kvntitet robe. Uzork z
nlizu nziv se odreen koliin robe uzet iz ispruke, s skldit ili n
drugom mjestu, odreenim tehnikim postupkom koji obezbjeuje potrebnu
reprezenttivnost. Ideln uzork bi bio onj koji je po svome sstvu i
svim osobinm potpuno istovjetn robi iz koje je uzet. Meutim, kko
esto svi djelovi robe u jednoj isporuci ili odreenoj koliini robe
nisu istovjetni, to reln uzork moe biti smo priblino ili skoro
istovjetn s cjelokupnom koliinom robe koju reprezentuje. U mnogim
slujevim uzimnje stvrnog reprezenttivnog uzork robe nilzi n odreene
tekoe. To nroito vi z sirove poljoprivredne proizvode (itrice,
svjee voe, povre, vriv i dr.) i minerlne sirovine koje su po svojoj
prirodi nehomogene. Tehnike uzimnj uzork zvisi od vie inilc, nroito
od prirode robe, stepen njene tehnoloke obrde, veliine isporuke,
nin i svrhe ispitivnj, itd. Njjednostvnije je uzimnje uzork iz robe
koj se isporuuje u orginlnom pkovnju, ko to su limenke, boce s
tenostim i sl. Pri pkovnju u limenke proizvod je izlgn viestepenom
mjenju te je sdrin pkovnj homogen i mnje vie istovjetn u itvoj
seriji pkovnj. Stog se ko uzork uzim nekoliko limenki s rznih
mjest. Uzorci tenih i prkstih supstnci koje su upkovne u krupnu
trnsportnu mblu, ili kd se skldite dekvtni upkovne, mogu se uzimti
s veim stepenom reprezenttivnosti. Prije uzimnj tenosti sdrin se
dobro izmje, ko to nije mogue uzork se uzim specijnom sondom ili
drugom nprvom, pomou koje se tenost moe uzeti s rzliitih dubin sud
(s vrh, sredine i dn ). Ako je proizvod vrstog gregtnog stnj li
homogene konzistencije (sirevi, mslc, mrgirn, mst, mrmeld i sl.)
uzork se uzim u vid isjek iz veeg broj komd. Njmnji stepen
sigurnosti u pogledu reprezenttivnosti uzork moe se postii pri
uzimnju uzork iz robe koj se sklditi, odnosno isporuuje u rsutom
stnju, jer je on u velikim koliinm bez mble. Uopteno reeno ko je
proizvod stndrdizovn uzimnje uzork vri se prem odredbm odgovrjueg
JUS-a gdje se prdvi nin uzmnj uzork, obrd, nin i trjnje uvnj uzork
itd. U ostlim slujevim primjenjuje se uobijen lbortorijsk tehnik
ili
drugi propisi. Njbolji je d se uzeti uzork odmh izloi odreenoj
tehnikoj obrdi jedn koliin spkuje u odgovrjuu mblu (ko rob nije u
orginlnom pkovnju) i uv u uslovim koji uzork obezbjeuju od
biolokih, hemijskih i drugih promjen. Uzorci se uzimju komisijski
uz voenje zpisnik o svim elementim koji su u vezi s postupkom
uzrokovnj i robom. Normlno se uzimju tri istovjetn uzork, od kojih
se jedn dje kupcu, odnosno poiljocu robe; drugi, prodvcu, odnosno
vriocu trnsport (ko strnkm koje se spore), dok trei uzork preuzim
lbortorij ili odreen institucij z kontrolu kvlitet. Korisno je
obezbjediti koliinu robe z etiri istovjetn uzork, kko bi se etvrti
ostvio n uvnju kod neutrlne strnke, z svki sluj. Nroito je vno d
lic koj uzimju uzorke budu strun, objektivn i svjesn odgovornosti.
Pored zvninih, rbitrnih i lbortorijskih uzork u prksi se jo sreu:
reklmni, komercijlni, z tekuu proizvodnju i dr. S gledit prvne
prkse kvlitet robe moe se utvrediti: 1) Prglednom od strne strune
komisije ili inspektor. Ovim pogledom njee se utvruje kvlitet
svjeih poljoprivrednih proizvod, stone hrne, pojedinih min, prt i
dr. Pregled poiljke moe d se vri: pregledom svke jedinice pkovnj
sjelokupne robe, ili metodom uzorkovnj, pregledom odreenog broj
izbrnih uzork Pregled svke jedinice oprvdn je smo ko se isporuk
sstoji od mnjeg broj jedinic ili kd se prevoze proizvodi velike
vrijdenosti (rzne mine, prti, vozil itd.). ee se vri pregled
izbrnog broj uzork korienjem sttistike tehnike d bi kontrol bil br
s zdovoljvjuom pouzdnou. Meutim, ko prvno pouzdn dokz o kvlitetu ne
moe se usvojiti nlz ispitivnj slujnog uzork (tzv. tihprobe) kd je
proizvod upkovn u orginlnu mblu. Pregledom robe se mogu konsttovti
smo vidljive mne n robi ko to su: oteenj, lom ili nedosttk
pojedinih djelov, neprviln oblik, nejednk boj, prisustvo neisto,
pojve truljenj, crvljivost kod prehrmbenih proizvod i sl.
Uporeivnje robe s uzorkom koji moe biti stndrdn ili ugovoren,
uporeenje vri strun komisij.
2) 3)
Lbortorijskom nlizom, ispitivnjem odgovrjuih fizikih, hemijskih
biolokih, mehnikih i drugih svojstv proizvod. Utvrivnje kvlitet moe
d bude internog ili zvninog krkter, odnosno zkonit pregled robe ili
zvnin ekspertiz. Prem nim propisim zvninu ekspertizu moe d vri smo
specijlizovn lbortorij koj je upisn u registr. Registrovn lbortorij
izdje uvjerenje o kvlitetu robe (test, certifikt). Ovj dokument
treb d sdri rezultte ispitivnj predvienih stndrdom, prvilnikom o
kvlitetu ili ugovorom, ko i konsttcije d proizvod odgovr ili ne
odgovr odredbm stndrd, prvilnik o kvlitetu, izvoznom kvlitetu i sl.
U meurodnoj rzmjeni dobr utvrivnje kvlitet od kojih su Evropi
njpozntije: Societ generale de surveillance u enevi, Polcargo u
Londonu, Gostinspekcija u Moskvi, Inwaco u Z.NJemkoj, u noj zemlji
Jugoinspekt u Beogrdu. Koliin robe-kvntitet izrv se brojem komd ili
u odgovrjuim jedinicm mjere. Stog se kvntitet utvuje brojnjem ili
mjerenjem mse, zpremine ili dimenzij proizvod. Provjervnje koliine
robe moe se vriti: 1) provjervnjem cjelokupne koliine robe, i
2)
provjervnjem koliine robe u jedinici pkovnj, tj. d li izmjeren
koliin odgovr nznenoj u deklerciji.
Mjerenje se vri n preciznim vgm, odnosno provjerom zpremine,
duine i drugih dimenzij zvisno od nin izrvnj odnosno koliine robe.
Neto ms proizvod u orginlnom pkovnju d bi se odredil zhtjev d se
prvo izmjeri ukupno (bruto) ms upkovnog proizvod, ztim izrui sdrin
iz mble, potom mbl dobro oisti od osttk proizvod (ko se pere mbl
mor dobro d se osui) p ond odredi smo ms omble. Rzlik izmjerenih ms
je neto ms ukupnog proizvod. 3.5. OSIGURANJE PREVOZNIKA ZA
EVENTUALNE TETE NA ROBI KOJA SE TRANSPORTUJE Osigurnje je prvi
odnos zsnovn ugovorom o osigurnju, izuzetno Zkonom. Ugovorom o
osigurnju jedne strnke (osigurtelj) se obvezuje d e drugoj strnci
(osigurniku), odnosno korisniku, ndoknditi tetu ili ispltiti
odreenu svotu novc ko nstupi dogj zbog kojeg je zsnovno osigurnje,
dok se drug strn obvezuje d uplti iznos premije. Osigurtelj, po
prvilu izdje osigurniku polisu u kojoj je i generln kluzul o
primjeni uslov osigurnj. Z rzliku od pojedinne polise, generln
polis je isprv o ugovoru kojim se osigurvju sve poiljke. U
meunrodnom trnsportu veom je riren Loyd-ova S. G. polis, koj se uz
dodtne kluzule (Institute clauses) upotrebljv jo od 1779. godine.
Podsjetimo se: LLOYDS, je osigurvjue drutvo pod specijlnim drvnim
ndzorom, s sjeditem u Londonu i gentim po cijelom svijtu. Dobilo je
ime po Edwardu Lloydu, vlsniku mle kvne, gdje su se sstjli pomorski
osigurvtelji. Lloyd je 1696. poeo izdvnje list Lloyds News s
informcijm s informcijm pomorsko-trgovinske prirode. Od 1726. izlzi
tj njstriji list n svjetu pod nzivom Lloyds List and Shipping
Gazette do dns. Drutvo je imlo znjnu ulogu u rzvoju pomorstv i
osigurnj, p je ime Lloyd ulo u imen mnogih probrodskih i
klsifikcionih zvod, npr. Lloyds Register, Lloyd Triestino,
Norddeutscher Lloyd i sl. Kd osigurtelj rizik koji preuzim i snosi
smtr nroito vnim moe d uslovi sosigurnje, tj. pokrie rizik
istovremeno od strne veeg broj osigurtelj; ili uslovi reosigurnje
tj. djelimino osigurnje rizik od strne osigurtelj kod nekog drugog
osigurtelj. Reosigurnje je veom sloen opercij, koj se po prvilu vri
u meunrodnim okvirim. Osigurnje se djeli n imovinsko i lino
osigurnje, obino se ko posebn vrst izdvj trnsportno osigurnje. U
svkoj vrsti mogue je dobrovoljno osigurnje i obvezno osigurnje.
Imovinsko osigurnje je po prvilu dobrovoljno. U nem sistemu nelo
dobrovoljnosti vi i z osigurnje sredstv drutvenog vlsnitv. Lin
osigurnj podrzumijevju osigurvnj pojedinc z luj nesposobnosti z rd,
smrti, nvretk odreenog dob strosti i sl. Osigurnik moe d zkljui
osigurnje u svoju korist ili u korist druge osobe. Rdi ztiteosob
koje su posebno ugroene od potencijlnih opsnosti, Zkonom se moe
odrediti obvezno osigurnje, npr. putnik u sobrju, posde u
vzduhoplovstvu i sl. Nje obvezn osigurnj su: osigurnje grnske
odgovornosti pri koritenju suvozemnog motornog vozil; osigurnje od
bolesti: poljoprivrednih proizvo nezvisnih rdnik nepoljoprivrednih
znimnj; osigurnje od nesrenih slujev u koli (obvez koj stvrno ne
postoji); osigurnje pri utkmicm i sportskim tkmienjim n jvnim
putevim; osigurnje pri sportskim priredbm koje obuhvtju uestvovnje
motornih vozil n mjestim koj nisu otvoren sobrju;
osigurnje sportist mter; osigurnje poljoprivrednih proizvo
protiv nesrenih slujev pri rdu itd. Rzne vrste osigurnj
podrzumjevju: osigurnje od por i slinih dogj (tete bez por
prouzrokovne gromom, ili eksplozijm, nezgodm u dominstvu, tetm od
elektrine struje bez por i dr.); osigrunje stkl od lom ili ztit
stkl n vozilim i n minm; osigurnje brodskih ili vzduhoplovnih
trupov; osigurnje robe u prevozu; osigurnje od kre (nmjetj, nkit
ili robe); osigurnje protiv grd ili pomor stoke itd. Trnsportno
osigurnje djeli se n ksko i krgo osigurnje, Ksko osigurnje (ssurnce
sur corps, insurnce on hull, Ksko-Versicherung, ssigurzione corpi)
osigurv prevozn sredstv. Krgo osigurnje (ssurnce surfcultes,
insurnce on goods, Krgo-Versicherung, ssigurzione merci) osigurv
stvri, robe, terete. Konkretno u vzdunom prometu osigurnje moe biti
utomtsko i dopunsko. U meunrodnom sobrju prem propisim Vrvske
konvencije prevozilc obvezno osigurv svu robu s oko US $ 16,5 po
kilogrmu bruto teine poiljke, s tim to grnic vrijednosti poiljke
ili grupe poiljki koje se mogu prevesti jednim vionom iznosi US $
500.000. Z robu u unutrnjem sobrju JAT obezbjeuje osigurnje u
visini od 100,00 N.din. po 1 kilogrmu bruto teine. Dopunsko
osigurnje nije ukljueno u cjenu prevoz i nije obvezno. Meutim, ko
vrijednost poiljke prelzi iznose utomtskih osigurnj po bruto teini
(tj. preko US $ 500.000), poiljlc robe moe izvriti dopunsko
osigurnje poiljke. Td je dun d uplti premije, i to: 2% u unutrnjem,
3% u inostrnom vzdunom sobrju, od nznene vrijednosti dopunskog
osigurnj, s tim to se uplen premij ne moe povui posle zpoetog
prevoz. Bilo utomtsko ili dopunsko osigurnje pokriv gubitke ili
oteenje robe u periodu vnosti osigurnj, bez obzir d li se neto
dogodilo z vrijeme zemljskog prevoz do ili od erodrom, u mgcinu,
ili z vrijme let. Osigurnje se nee ispltiti u sledeim slujevim: 1.
2. 3. 4. 5. 6. 3.6. ko se doke d je oteenje poiljke uzrokovno
njenom sdrinom; ko gubitk nstne usled prirodne smrti ili povrede
neke ivotinje, bilo d su uzorci: smrt, ujednje, ritnje, ubod ili
guenje, ili su tome doprinjeli sm prirod i sklonost ivotinj; ko doe
do povrede prtioc ivotinj zbog ponnj smih ivotinj; ko se rdi o
brzo-pokvrljivoj poiljci koje se kvre tokom trnsport usled promjene
temperture, visine, klime ili zbog duine trjnj putovnj; u sluju
konfiskcije ili unitenj poiljke zbog nedosttk potrebnih dokument, p
ne odgovr zhtjevim zemlje u koju se lje; u sluju nepotpune
dokumentcije z dokzivnje tete od strne osigurnik u vezi odgovrjueg
zhtjev. DISTINKTIVNE (RAZLIKUJUE) OZNAKE NA ROBI
Svkom proizvodu se stvljju n mblu, ili n omot orginlnog pkovnj,
nekd n sm proizvod, odreene oznke koje imju z cilj d obvjeste
korisnike ko i vrioce trnsport o osnovnim svojstvim robe; njenoj
koliini, porjeklu, nmjeni, ninu rukovnj i
drugim krkteristikm od interes z korisnike. Znj oznk je potvren
nvikm potro d se opredjeljuju z odreeni proizvod n osnovu nznenih
distinktivnih oznk. Sm postupk stvljnj oznk n upkovnju robu esto se
nziv mrkirnje ili signirnje robe. Oznke n robi mogu biti: obvezne,
konvencionlne (usvojene preutnim sporzumom), specifine (z prvilo
rukovnje opsnom robom u trnsportu), interne i dr. 3.6.1. Obvezne
oznke Proizvoi ili vrioci pkovnj robe duni su d stve n poroizvod
ili njegovu mblu u obliku etikete (ili u drugom obliku) n osnovu
postojeih zkonskih propis o kvlitetu, odnosno n osnovu stndrd,
prvilnik o kvlitetu i sl. Skup svih obveznih oznk nziv se
DEKLERACIJA ROBE, nlogno crinskoj deklerciji koj podrzumjev izjvu o
podcim koji utiu n odmjervnje crine. Deklercij robe njee sdri: 1.
2. 3. 4. 5. 6. 7. nziv i lokciju proizvo ili onog koji je obvio
pkovnje, i to: u prvom sluju je s nznkom proizveo u drugom pkovo,
tehniko ime prizvod ili trgovko ime proizvod (ukoliko postoji),
sstvne djelove izrene u procentim ili nekim drugim odgovrjuim
mjerinim jedinicm, neto i bruto msu kod izvesnih proizvod zpreminu,
dtum proizvodnje i broj industrijske serije, broj i dtum
registrcije proizvod ukoliko je to zkonom predvieno, krtk opis
obrde ili dorde proizvod itd.
Sdrin pkovnj se mor u potpunosti poklpti s zbirom oznk iz kojih
se deklercij sstoji, jer netno deklrisnje je, prem nim zkonim,
privredni pristup i povli krivinu odgovornost po Zkonu o trinoj
inspekciji. Z mnoge proizvode, nroito prehrmbene, deklercij je
obvezn. 1. Nziv proizvo (firme) je svkko jedn od bitnih element
individulnosti i rzlikovnj proizvod u prometu nroito ko se rdi o
tritu gdje je zstupljenost ztitnog znk reltivno ml. U svremenom
prometu smtr se nziv proizvo treb d ispunjv nekoliko osnovnih
zhtjev: d je to kri i lki z izgovor, d je itljiv, koko n nem tko i
n strnim jezicim, d se lko pmti i prepoznje, d nije istovjetn s
nzivom nekog drugog proizvo, to kod ns nije sluj. U noj prksi
pojedini nzivi imju izuzetnu veliku frekfentnost: Boris Kidri (17),
Budunost (17), Proleter (14), Progres (12), Jedinstvo (12), Crven
zvjezd (11), Merlc (9), Slobod (9) itd., 2. Trgovko ime proizvod se
jvlj ko jedn od element identifikcije proizvod, pomou kojeg proizvo
eli d skrene pnju potro i omogui im lko rspoznvnje njegovog
proizvod. Stog se u modernoj industriji i prometu, nstlom
proizvodu, pored njegovog zvninog tehnoloko-hemijskog ili tehnikog
imen, dje posebno tehniko ime. Z rzliku od ztitnog znk i nziv
proizvo (firme) trgovko ime proizvod se esto uvodi ko jedn
komercijlni i modni novitet s kojim se ne run n dui rok. Trgovko
ime moe d bude uzeto i ko ztitni znk ukoliko se ne poklp ili nije
isuvie slino znku neke druge firme koj proizvodi istu ili slinu
robu. Zni moe se i registrovti, odnosno ztititi ukoliko ispunjv
zkonske uslove z ztitu. Trgovko ime je obino krtko, jednostvno z
izgovor i zvuno. Ne treb d bude obin nziv proizvod ili deo njegovog
imen. Susreemo u prometu
mnogo uspjelih imen rznih deterdent ili imen tekstilnih tknin,
kozmetikih proizvod i sl. U svkom sluju z uspjeh trgovkog imen nije
bitno d li se sugerie proizvod ve njegov trktivnost, lko izgovrnje,
lko pmenje i prepoznvnje. 3.6.2. Konvencionlne oznke U njirem
smislu predstvljju skup oznk koje u nekom drutvenom krugu, ko po
nekom preutnom sporzumu, ve z promet meu njegovim lnicm. Postupnje
u skldu s konvencijom je konvecionlno ponnje, norme koje g
propisuju jesu konvecionlne norme. Usvojene konvecionlne oznke su
njee obiljej individulnosti proizovd ko npr. ztitni znk, geogrfsko
porjeklo robe, oznke nivo kvlitet, oznke z istou kvlitet i dr. 1.
Ztitni znk u privrednom prvu je oznk vezn z porjeklo i kvlitet
robe. Izrv se u obliku ig, vinjete, ifre i drugih oznk. Propisi o
ztiti trgovkih i fbrikih igov omoguvju privrednim orgnizcijm
sticnje iskljuivog prv upotrebe odreenih znkov, koji su registrovni
kod ndlenih drvinih orgn. Ztitni znci (igovi, mrke) rzlikuju se
stndrdnih oznk ili nziv, koje odruju pojedine orgnizcije (trgovinsk
udruenj, berze, p i drvni uredi) rdi rzvrstvnj msovne robe. Sve
vrste ztitinih znkov obino se nzivju mrkom proizvod. Prem nim
propisim izmeu ztitnog znk i mrke proizvod ne prvi se rzlik. Opte
uzeto mrk proizvod ko pojm im ire znenje i smtr se simbolom
registrcije jednog proizvod. Regidtrovni ztitni znci (mrke) posle
registrovnj postju svojin odnosne privredne orgnizcije., p je
njihov upotreb od strne bilo kog zbrnjen. U inostrnstvu ztitni znk
moe biti registrovn ili neregistrovn. Kd je registrovn upotrebljv
se nznk TRADE MARK. Ztitni znk ili robni ig predstvlj odreeni
simbol kojeg proizvo, distributer ili servis stvlj n svoj proizvod
ili uslugu d bi g potro rzlikovo od istih ili slinih proizvod ili
uslug drugih firmi. Prem krkteru vlsnik i korisnik mrke se mogu
podjeliti n: ) proizvoe, b) distributerske (trgovinske), c)
mjeovite i d) uslune. Osim tog mrke mogu biti individulne i
kolektivne (u mislu zjednike svojine mrke od veeg broj privrednih
orgnizcij ili firmi). Orgnizcij n distributerske (trgovinske mrke)
je uslovljen rzlozim velikih trgovinskih orgnizcij d uvode
sopstvenu mrku z proizvod koje prodju, jer renome pozntih
trgovinskih orgnizcij moe imti veliki uticj n potro i njegovu
psihologiju. Poslednjih godin uoen je poven interes proizvo robe z
disributerske ili mjeovite (kombinovne) mrke, nroito u SAD. Prodj
robe s distributerskom mrkom proizvo djelimino oslob niz problem,
jer ih prenosi n trgovinsku orgizciju (propgnd, istrivnje trit,
orgnizcij prodje i dr.). Meutim, proizvo u tom sluju gubi u
izvjesnoj mjeri smostlnos i mogunost kontrole trit. Upotreb
distributerske mrke moe biti ssvim prihvtljiv z mnoge, nroito mnje
proizvoe, koji ne rspolu finnsijskim ni drugim mogunostim potrebnim
z uvoenje i odrnje sopstvene mrke. D mrk proizvod zntno utie n
psihologiju potro potvruje pojv fetiizm (obovnj) inostrne mrke,
koji se moe pojviti djelimino uslijed nepovjerenj potro prem
kvlitetu domih proizvod, djelom i uslijed viegodinje nestice nekog
proizvod n nem tritu. esto n precjenjivnje inostrne mrke utie i
reltivno bolje pkovnje proizvod od strne inostrnih proizvo. Po
svojoj kompoziciji, odnosno grfikom rjeenju, mrk i ztitni znk mogu
predstvljti: grfiki crte, orginl nziv (npr. trgovinsko ime proizvod
ime firme), slovni sklop simbol, ifru, skrenicu, kombinciju crte
ili slike s slovnim simbolim, s imenim, ig, vinjete i druge
znkove.
Mrk se njee odnosi n jedn proizvod. Meutim, on moe d pokriv i
vie rzliitih proizvod firme koj je njen vlsnik. Mrk se moe uvesti
smo z odreenu ktegoriju potro, odreeno geogrfsko podruje, p k i
odrenu ncionlnost. Vlsnik mrke moe biti proizvok orgnizcij,
trgovinsko preduzee n veliko, trgovinsko preduzee n mlo, moe biti i
zjedniko. U ns mrku mogu uvesti i poslovn udruenj proizvo (npr.
Centrocooop i sl.). Obiljevnje proivod ztitnim znkom nmee proizvoku
veliku odgovornost u pogledu kvlitet proizvod, jer ztitni znci pomu
potrou d duom upotrebom stekne povjerenje u kvlitet proizvod i d
konstntno tre proizvode ztiene odreenim znkom privredne orgnizcije.
Proizvoi stog strogo vode run d svoj ztitni znk ne kompromituju (ne
obrukju) n bilo koji nin i pridrvju se svih uslov koji obezbjeuju
proizvodnju kvlitetnih i stndrdnih proizvod. 2. Geogrfsko porjeklo
robe z neke proizvode jvlj se ko znjn oznk i koristi se ko jedn
vrst pomone mrke, koj se stvlj pored mrke proizvo ili distributer.
Geogrfsko porijeklo ko distinktivn oznk i komponent kvlitet njvei
znj im z poljoprivredno-prehrmbene proizvode, nroito one kojih
kvlitet i odreen specifin svojstv zvise od klimtskih uslov i tl.
Znj geogrfskog porijekl moe d proizilzi i ko poslijedic visokog
nivo i duge trdicije u tehnologiji izrde jenog, ili itve grupe
proizvod u odreenoj zemlji. U cjelom svijetu su npr. cjenjeni
engleski vuneni tofovi, vjcrski sovnici, vedski elnici, njemki i
vjcrski lijekovi, meriki kompijuteri itd. Isticnje geogrfskog
porijekl u noj zemlji zsd moe biti interesntno u prvom redu z
odreene poljoprivredne-prehrmbene proizvode, ko to su npr. pojedine
vrste vin, rkij, neki proizvodi od mes i dr. 3. Oznk nivo kvlitet
se bitno rzlikuje od ztitnog znk. Znk nivo kvlitet je distinktivn
oznk kojom se istie istovjetnost odreenog nivo kvlitet. Orginln znk
nivo kvlitet je onj koji dje institucij ovten z kontrolu kvlitet
odreene grupe proizvod. Dok ztitni znk moe d uvede i registruje,
pod odreenim uslovim, svki proizvo, trgovinsk ili uslun privredn
orgnizcij, dotle znk nivo kvlitet moe d uvede smo institucij koj je
ovlen z poslove kontrole kvlitet. Pored ostlih ovlenih institucij
znk kvlitet moe d uvodi institut ili lbortorij jednog proizvo, li
ne moe uvesti znk kvlitet z sopstveni proizvod. Prvo upotrebe znk
kvlitet je neprenosivo. Znk nivo kvlitet moe biti uveden ne smo z
proizvode u uem smislu, ve z mblu, posebno rjeenje pkovnj i
oblikovnj proizvod. U londonu npr. postoji institut z dizjn, koji
im svoj znk kvlitet. Z oznvnje nivo kvlitet upotrebljvju se u rznim
zemljm i n rznim jezicim veom rzliiti nzivi i simboli. Njvie su u
upotrebi sledei: z proizvode izuzetnog kvlitet, odnosno njvieg nivo
kvlitet Extra, de Luxe, Superior, Export, Purisima i dr. z
proizvode dobrog kvlitet, I-klasa, Kvalitet I, Klasa A, I, Ia,
Prima, Super, Orginal i sl.; z prizvode srednjeg kvlitet, II-klasa,
Klasa B, II, B, Secunda, Medio, srednji kvlitet i sl.; z prizvode
donjeg nivo kvlitet, III klasa, Klasa C, C, III, Tercia, Consum,
Uzans, Markantil i dr. Oznk koj se slubeno upotrebljv u ns propisn
je odgovrjuim stndrdom. Prvilnikom o kvlitetu ili drugim
propisom.
4. Oznk z istou prizvod od posebnog su zj z prizvode hemijske
industrije. Ovi proizvodi se jvljju zvisno od tehnolokog proces
dobijnj u etiri stepen istoe, koji se n deklerciji robe ili n mbli
nznuje ltinskim rijeim: 1) pro analysi, skreno p.a. (z nlize) je
oznk z proizvode velike istoe koji su nmjenjeni potrebm nuke, z
ispitivnj u nunim lbortorijm i sl.; 2) purissimum, skreno puriss,
je oznk z vrlo ist prizvod, koji se tkoe moe upotrijebiti z nlize u
industrijskim i kolskim lbortorijm, u potekm i z neke industrijske
procese ko sirovin. 3) purum, skreno pur. je oznk z ist prizvod,
koji se moe uptrebiti z mnje vn li tn lbortorijsk ispitivnj i ko
sirovin u hemijskoj i frmceutskoj industriji; 4) crudum, skreno
crud. ili then. (tehniki) je oznk z proizvode industrijske istoe,
koj se postie u industrijskoj proizvodnji n veliko. Proizvodi ove
vrste mogu imti rzlitu istou zvisno od postupk dobijnj, p se
rzlikuju: nfinisni, nerfinisni, destilovni, tloeni, dvput
destilovni (bidestilovni), sublimovni i slini prizvodi. Pored oznk
z istou kod prizvod hemijske industrije koriste se i oznke ko
skrene nznke z strije, oblik i krupnou estic upkovnog hemijskog
proizvod: aps. (lat. ab-solutus-slobodn od svih odnos) npr.
psolutni lkohol hem. zni lkohol ist od vode; aq. (lat. aqua vod),
podrzumjev vodene rstvore; anh. (gr.anhidrija-bezvodnost) ili
bezvodni prizvod; cryst. proizvod u kristlnom obliku; fum. lat.
fumosus-puljiv, dimljiv, mglovit proizvod; sol. (lat.
solvens-rstvorno sredstvo) ili lt. solutio-rstvor; sec. (fr.
sec-suv ili itl. secco). Obino je znk z fin pnsk i itlijnsk vin koj
se cijede od suvog gro. Dns se upotrebljv z mpnjc. pulv. (novoltan.
pulverisare-spriti, smrviti, rspriti), nznk z proizvod ko fini prh;
subl. lat. sublimare-hem. vrsto tijelo zgrijevnjem pretvoriti u pru
p hlenjem pustiti d ponovo ovrsne tj. sublimovti; higr. gr.
higroskopan-upij vlgu iz vzduh i uslije tog bubri npr. dlk od kose,
riblj kost, drvo, kuhinjsk so, pot i dr. 3.6.3. Specifine oznke
obezbjeuju prvilno rukovnje robom u trnsportu i dopunjuju se oznkm
z brzo-kvrljivu robu, nznkm d se vri trnsport ivih ivotinj, npomen
z higijensku isprvnost vozil, listicm koje upuuju n potrebu
crinjenj robe, oznkm d se trnsportuju opsne mterije itd., dte n
slikm: 2, 3, 4, 5, 6, 7. Simboli koji se koriste z oznvnje robe u
trnsportu su uzeti prem preporukm evropske federcije z pkovnje, EPF
(European Packaging Federation), i to:
3.6.4. Oznke z opsne mterije u trnsportu su listice sigurnosti
postvljju se u cilju lkeg rspoznvnj rdi bezbjednijeg mnipulisnj
opsnim teretom. Obvezno se postvljju n mblu svkog pkovnj i n
trnsportno vozilo. Te listice su vidu nljepnice n kojim je odreenim
prikzom ili simbolom nznenj vrst opsnosti upkovnog proizvod ili
opsnog teret. Nljepnice se u izvesnoj mjeri mogu rzlikovti po rznim
zemljm, li su mnje-vie sline z jednu vrstu opsnosti. Sigurnost pri
trnsportu opsne robe treb stviti ispred brzine, tnosti i dobiti.
Kko z putniki tko i z teretni sobrj ljudski ivoti su vniji od
mterijlnih dobr. Sigurnost zvisi od veeg broj fktor: izdrljivosti
prevoznog sredstv, kvlifikovnosti osoblj, preciznosti opercij
mnipulisnj zvisno od vrste opsne robe koj se trnsportuje. Opsnost
je reltivn pojm. Tko npr. prevoenje divljih ivotinj (nrvno, u kvezu
pod kljuem) predstvlj nezntn rizik u vio-prevozu u odnosu n mgnetne
proizvode kojim mogu d vre uticj n nvigcione istrumente i uslove
veliku opsnost. Stog su propisi koji reguliu vzduni sobrj i
trnsport mnogo stroiji od oni z druge vidove sobrj. Izrz opsn u
vzdunom prometu vezuje se z sledee vrste teret: ngrizjue tenosti,
eksplozive, komprimovne gsove, zpljive tenosti, zpljive vrste
mterije, mterije koje oslobju kiseonik (p oksidiu robu u svojoj
blizini-okolini), otrovne mterije, rdioktivne mterije, mgnetizirjue
mterije i druge. Neke mterije se primju z trnsport smo pod odreenim
uslovim: npr. iv i proizvodi koji sdre ivu, zrzne supstnce
(mikrobi, kulture). Detljni propisi z trnsport opsnih mterij u
vzdunom prometu su n snzi od 1956. godine izdti su od meunrodne
orgnizcije IATA. Spisk opsnih mterij obuhvt 11 grup i ukupno 2100
prizvod koji se mogu trnsportovti smo u specijlnoj mbli uz odreene
mjere sigurnosti. esto su dte i mksimlne koliine po jendnom
pkovnju. Z neke proizvode predvien je trsport smo crgo-vionim rdi
lke kontrole, jer bi u prostoru z
prtljg kod putnikih vion kontrol bil oten. Pored detljnih propis
z trnsport opsnih mterij u vzdunom prometu, izdtih od meunrodne
orgnizcije IATA, u noj zemlji se primjenjuje i Prvilnik o prevozu
opsnih mterij u sobrju n putevim (Slubeni list SFRJ broj 15/70)
gdje se lnom 16. zhtjev primjen listic poropisnih Evropskim
sporzumom (Aneksi A i B). Listice treb n updljiv nin d uku n vrstu
opsnosti koj moe ko se nepropisno postup s robom d dovede do
neeljenih (opsnih) poslijedic. Zvisno od vrste opsnosti listice
imju odreeni prikz opsnosti i odreenu boju, dimenzije su u
meunrodnom prometu 4 x 4 (101 x 101 mm), prikzn n slici 8. 1.
Listic z ngrizjue tenosti je crno-bijel n npisom: CORROSIVE LIQUID
Remove leaking packages.-flush spilla ge with water, (NAGRIZAJUA
TENOST. Sprijiti izlivnje ko se izlije isprti vodom). Od ngrizjuih
tenosti posebno treb nglsiti kiseline i bze, koje u dodiru s tkivom
izzivju jke ozlijede s izvjesnim hemiklijm mogu prouzrokovti k i
por. Ukoliko kiselin im svoju puljivost treb koristiti listicu n
slici 9. 2. Listic z eksplozive, odnosno, hemijske mterije
(jedinjenj ili smjee) koje mogu d eksplodirju posredstvom udr,
toplote, detontor ili neke hemijske rekcije je crnocrven s ntpisom:
EXPLOSIVE Handle carefully. Keep away from fire, heat and openflame
lights, (EKSPLOZIV Rukovti pljivo. Drti dleko od vtre, toplote i
otvorenog plmen). Obzirom n veliki rizik od spontnih detoncij njvei
broj eksploziv je iskljuen iz vzdunog promet, bilo krgo ili
putnikim vionim. Izuzetno se prevoze smo proizvodi s mlim sdrjem
eksplziv (municij mlog klibr-sportsk), dt n slici 10.
3. Listic z komprimovne gsove n slici 11 se rzlikuju zvisno od
tog d li je komprimovni gs nezpljiv tj. gs koji se nee zpliti
pomjen s vzduhom u bilo kkvoj proporciji ili zpljiv. a) z nezpljive
komprimovne gsove i mine gsov listic je crno-zelen s ninom:
NON-FLAMMABLE COMPRESSED GAS. Keep cool, (NE-ZAPALJIVI KOMPRIMOVANI
GAS. Drti n hldnom). Od govor pri trnsportu sledeih gsov: kiseonik,
ugljen-dioksid, zot itd. b) z zpljive komprimovne gsove i njihove
mjevine listic je crno-zelen s ntpisom: FLAMMABLE. Demaged pack
ages must be removed to a safe place. Keep away from fire, heat and
open-flame lights, (ZAPALJIVO. Oteeni pketi morju biti uklonjeni n
sigurno mjesto. Drti dleko od vtre, toplote i otvorenog plmen).
Zpljivi gsovi i njihove mjevine mogu se trnsportovti smo
krgo-vionim. Jedini izuzetk su butn, mjevin butn s drugim gsovim i
drugi gsovi istih osobin, koji mogu d se u mlim koliinm prevoze
putnikim vionim. Npomen: z zpljive tenosti listic je potpuno ist ko
i z zpljive komprimovne gsove. Njnepovoljnije je prevoziti zpljive
tenosti koje imju tku zpljivosti do 22,8C (po Abel-Pensky metodi).
4. Listice z zpljive vrste mterijle n slici 13 je crno-ut s
ntpisom: FLAMMABLE. Dmged pck ges must be removed to sfe plce. Keep
away from fire, heat and open-flame lights, (ZAPALJIVO. Oteini
pketi morju biti sklonjeni n sigurno mjesto. Drti dleko od vtre,
toplote i otvorenog plmen). Lko zpljivi vrsti proizvodi su: sumpor,
celuloid z filmove, rzni plstini poluproizvodi itd.
5.
Otrovni proizvodi su podjeljeni u tri klse: Otorvi A klse su
ekstremno opsni gsoviti i teni otrovi i mogu biti ftlni k i u mlim
koliinm. Stog se ne primju z trnsport u vzdunom prometu ili drugim
vidovim sobrj. Otrovi B klse su mnje opsne otrovne tenosti i vrste
mterije koje mogu biti opsne pri spoljnjem dodiru ili preko orgn z
vrenje. Dozvoljen koliin po pketu mnogo vrir zvisno od sredstv
trnsport i to: u putnikim vionim obino se prevozi pket do 1 kg, dok
u krgo-vionim moe imti 100 kg ili 220 litr. Otrovi C klse su
tenosti ili vrste mterije koje pri dodiru s vtrom ili kd su izloene
kontktu s vzduhom rzvijju opsne ili stlno ndrujue pre. Njvnije je d
se ovde ne smije uvrstiti ni jedn otrov iz klse A. Njvei broj otrov
iz klse C se prihvt z trnsport li smo krgo-vionim. Listic z opsnost
od otrov n sl. 14 je crveno-bijel s mrtvkom glvom i ntpisom:
POISON. Keep away from food products. If leaking-fumes may be
dengerous do not touch contents, (OTROV. Drti dlje od prehrmbenih
proizvod. Ukoliko istekne-pui se zbog opsnosti ne dirti sdrinu. 6.
Podsjetimo se: rdioktivnost se definie ko svojstvo koje posjeduju
jezgr nekih element d spontno emituju kompleksno zrenje, pri emu se
jezgr koj zre trnsmituju (preobrvju) u drug jezgr, d bi se n krju
dolo do stbilnog element. Jsno je d e se i pri trnsportu
rdioktivnih mterij ovj spontni proces odvijti bez spoljne
stimulcije (podsticj). Kompleksno rdioktivno zrenje je u stvri
trostruko zrenje koje se obiljev prvim slovim grke zbuke: , , .
Prodornost zrenj zvisise od njegove prirode i energije. Putnj
lf-estic su prve i krtke linije; one ne prelze desetk centimetr u
vzduhu, mikron u metlnoj ploi. Emitujui lf-zrenj, jezgro rdijum se
trnsmutuje u jezgro rdon, to se nekd izrv izrekom d je rdon sin
rdijum, prem: Emision brzin lf-estic moe dostii 20.000 km.s; zbog
tog je njihov kinetik energij zntn i lko vre jonizciju, dok im je
probojn mo ml jer imju krtke putnje. Putnj bet-estic su neprvilne;
u vzduhu se red vie metr i mogu proi kroz luminijumski lim debljine
nekoliko milimetr. Emisij negton (negtivnih elektron) moe se
izrziti trnsformcij bizmut 210 koji emituju negtivne u polonijum
210, prem: Emision brzin negton je zntn i moe dostii 290.000 km/s.
Jonizcin mo bet-zrenj je mnj od jonizcione moi lf-zrenj. Nprotiv,
ovo zrenje je mnogo probojnije. Gm-zrenje se sstoji od
elektromgnetnih tls; li ovo zrenje se moe posmtrti ko d je obrzovno
od estic koje nemju ni mse ni nelektrisnj, koje se nzivju fotoni.
Pojm foton povezuje se s teorijom kvnt. Mars Plank je pokzo d se
zrenje frekvencije v svko izrvnje energije E moe predstviti
fundmentlnim obrzcem , gdje je vrijednost h Plnkov konstnt. Rzmjen
energije izmeu mterije i zrenj (emisij i psorpcij) odvij se, dkle,
u zrnim energije, u kvntim, ne kontinulno s tim to dt frekvencij
ogovr odreenom zrnu energije, odnos biv nepromjenljiv z sve
rdijcije. Prem tome, energij, isto ko mterij i elektricitet, nije
beskonno djeljiv. Gm-zrci se mogu definisti ko nroito tvrdi X-zrci
jer se rzlikuju jedino po tlsnoj duini. Putnj gm-zrkov su veom duge
prve linije, koje pri nuklernoj eksploziji n visini mogu vie
kilometr u vzduhu.U izvjesnim slujevim ovi zrci mogu
proi kroz betonsku plou debljine vie desetin centimetr. Npr.
zrci energije oko 1MeV mogu proi kroz betonsku plou debljine 1 cm d
im se intenzitet bitno ne smnji. Detekcij (otkrivnje) i mjerenje
rdioktivnosti mterije koj zri vri se detektorim z rdioktivno
zrenje: Gjgerov broj, jonizcijsk komor ili scintilcijski
(svjetlucjui) broj. Mjerenjem ktivnosti odreuje se vrijeme
polurspdnj rdioktivnih element, ime se moe odrediti i njihov
prirod. Bekerel je ktivnost rdioktivnog izvor u kome se dev jedn
rspd rdioktivne estice u jedoj sekundi Iko se rdioktivne mterije ne
jvljju esto u prometu detljno su proueni propisi z pkovnje,
mnipulisnje i trnsport. U vidu preporuke detljn uputstv z bezopsno
rukovnje s rdioktivnim mterijm izdl je Meunrodn gencij z tomsu
energiju u Beu. U veem broju zemlj donjeti su zkonski propisi kojim
se reguliu: proizvodnj, primjen i promet rdioktivnih mterij. Kko se
u noj zemlji proizvode izotopi izdti su zkonski propisi jo 1962.
godine. Perm vrsti rdijcije rdioktivne mterije su podjeljene u tri
grupe: I-grup rdioktivne mterije koje emituju bilo koje jine
gm-zrke sme ili zjedno s lf i bet-zrcim. Pkuju se u dobro zpeene
metlne kontejnere koji imju unutrnji sud od olov ili nekog drugog
odgovrjueg mterijl, debljine koj mor d obezbjedi d ni u jednom
trenutku zrenje ne pree 10 milirendgen po su, s povrine pket.
Odgovrju listic n slici 15 z nznvnje opsnosti je crno-bijel s
jednom vertiklno postvljenom crvenom crtom i ntpisom RADIOAKTIVNO.
Glvn vrst rdioktivnosti .......... Aktivnost sdrine je
.......kiri-. II-grup rdioktivne mterije koje emituju neutrone i
jedn ili vie rdijcij grupe I Kko rdijcje rdijum, plutonijum,
stroncijum i drugih element orgnizm zdrv potrebno je pkovti u
metlne dobrozpeene kontejnere koji imju unutrnji sud od olov
debljine koj mor d obezbjedi d ni u jednom trenutku zrenje ne pree
10 milirendgen po su n rstojnju id jendog metr. U sluju d rdioktivn
mterij emituje vie vrst rdijcije ukupn rdijcij ne smije prei nznunu
vrijendnost. Jedinic dozvoljene doze zrenj z rentgenske i gm zrke
je 1 rentgen (R), rentgen odgovr vrijednosti od (kulon po kilogrmu)
i moe se definisti ko on koliin rentgenskog ili gm-zrenj koj u 1293
mg vzduh (1 cm3, pri normlnim uslovim) proizvode i elektorsttiku
CGS jedinicu ( kulon) elektricitet bez obzir n predznk. Listic
opsnosti n slici 16 z rdioktivne mterije II je crno-bijel-ut s
dvije crvene vertiklne crte i ntpisom potpuno istim ko z gupu I
rdioktivnih mterij. III-grup rdioktivne mterije koje emituju smo
lf, bet ili druge rdijcije. Pkuju se tkoe u dvostrukom sudove koji
treb ko je mogue potpuno d sprijee prodirnje zrenj, ukolio doe do
prodirnj rdijcije s povrine pket ne smije prei 10 milirentgen u
bilo kom trenutku tokom 24 s prevoenj. Listic opsnosti n slici 17 z
rdioktivne mterije grupe III je crno-bijelo-ut s tri crvene
vertiklne crte i ntpisom potpuno istim ko z grupu I rdioktivnih
mterij.
Kvntittivn ogrnienj z trnsport nmeu se smo z grupe I i II
rdioktivnih mterij, dok z grupu III ogrnienj nem. Rdioktivne
mterije niske ktivnosti mogu se prevoziti u kontejnerim p k i
burdim. U sluju udes ili por prilikom trnsport mor se izvriti
trenutn izolcij rdioktivne poiljke i smo obuen lic s odgovrjuom
opremom mogu d pristupe bezopsnom rukovnju. Trnsport rdioktivnih
mterijl mor se vriti uz prtnju orgn slube bezbjednosti u vrijeme
njmnje frekventnosti sobrj n putevim. TENE rdioktivne mterije morju
se pkovti u unutrnje sudove koji su s svih strn obloeni dovoljnom
koliinom upijjueg mterijl z upijnje cjelokupne sdrine unutrnjih
sudov. Obino se rdioktivne mterije u tenom stnju grupe (I ili III)
pkuju u heretiki ztvorene stklene, glinene ili druge poogodne
posude koje se oblu s svih strn upijjuim mterijlim, s tim to je
spoljnji kontejner nprvljen od vrstog, neslomljivog mterijl ije
dimenzije bilo koje strne nisu mnje od 160 mm (4 in) u sluju gm
rdijcije ne simije prlziti 200 milirentgen po su, odnosno 1g vzduh
ne smije d psorbuje po su vie od J energije. 7. Mterije koje
oslobju kiseonik (oksidirjue mterije) su proizvodi hemijske
industrije: hlorti, perhlorti, bromti, permngnti, peroksidi, nitrti
i dr. Veom lko osloboeni kiseonik podstie sgorijevnje orgniskih i
neorgnskih mterij ukoliko se one nlze u neposrednoj okolini mterij
koje lko oslobju kiseonik. Krkteristin je primjer bijelog fosfor
koji se u dodiru s vzduhom zpli, p iko nije nosilc kiseonik moe se
uvrstiti u ovu grupu opsnih mterij. Listic kojom n slici 19 se nznv
opsnost od zpljivosti vrstih proizvod bogtih kiseonikom je crno-ut
s ntpisom FLAMMABLE. Damagde packages must be removed to a safe
place. Keep away from fire, heat and open-flame lights (ZAPALJIVO.
Oteeni pketi morju biti uklonjeni n sigurno mjesto. Drti dleko od
vtre, toplote i otvorenog plmen).
Moe se tkoe z mterije u vrstom stnju koje oslobju kiseonik
koristiti i listic n slici 20 je bijelo crven s ntpisom: FLAMMABLE
SOLID (ZAPALJIV VRST proizvod). Z mterije koje oslobju kiseonik
koriste se i listic n slici 21 crno-bijel s jednostvnim ntpisom
OXIDEZER (OKSIDATOR). Ako se trnsportuju odreene tenosti koje lko
oslobju kiseonik listic n slici 22 je crno-bijel s ntpisom ORGANIC
PEROXIDE. 8. Nmgnetisni mterijli su oni koji proizvode mgnetno
polje od 0,002 Gus ili vie, n rstojnju od 2 metr. Listic n slici 23
je plvo-bijel s simbolom mgnet i komps ntpis je: NAMAGNETISAN
MATERIJAL. Drti dlje od vionskih komps i detektor.
7.
Listic n slici 24 z rzliite opsnosti kod robe koj se trnsportuje
oznen je slovim ORA (OTHER RESTRICTED ARTICLES) i s ntpisom: Cros
aut letters and ilistrutations not applicable, (precrtti slov i
crtee koji su neprimjenljivi n robu). Listic je bijelo-zelen moe d
se koristi z sledee grupe proizvod:
Grup A proizvodi koji imju kodljive, otrove ili ngrizjue
krkteristike i mogu d izzovu krjnje uznemirenje i nelgodnosti kod
putnik i posde u suju d se izliju u toku let vion; Grupa B
proizvodi koji mogu d izzovu oteenje n vionu svojim korozivnim
dejstvom. Tkve su uglvnom tene ko i neke vrste mterije koje ovlene
polzuju jko ngrizjue dejstvo; Grup C proizvodi ove grupe imju
specifine osobine opsnosti, koje ih ine nepodesnim z prevoz vzdunim
sobrjem ukoliko nisu propisno upkovni. Ovde mogu d se uvrste i
kulture z mikrobe itd.
Kd se opsn rob izriito n slici 25 ne simije trnsportovti
putnikim vionim koriste se listice koj ukzuju n obvezn prevoz
krgo-vionim. Listic je crveno-crn s ntpisom: DENGER-PELIGRO Do not
load in passanger aircaraft, (OPASNO-RIZINO. Robu ne tovriti u
putnike vione). Dimenzije listice su ne mnje od 110x120 mm. Z
obvezn prevoz krgo-vionim koriste se nljepnic s ntpisom Cargo
Aircraft Only (smo krgo-vionom) isto tko tovrni list i sv prevozn
dokumentcij morju imti tu oznku. 4. AMBALAA I PAKOVANJE ROBE
Rije mbl vodi porjeklo od frncuske rijei emballage to u prevodu
zni zmotvnje, pkovnje, upkivnje, pket i sl. D bi se jedn proizvod
mogo isporuiti potrou mor biti stvljen u odreeni sud, omot, rm
odnosno u mblu. Sm proces stvljnj proizvod u mblu nziv se pkovnje
robe. Treb imti u vidu d pojmovi pkovnje i mbl nisu potpuno
rzgrnieni i upotrebljvju se, kko u noj tko i u strnoj literturi s
dost irokim znenjem. U mnogim slujevim se i jedn i drugi pojm
upotrebljvju s istim znenjem. Ipk, re mbl im ire znenje i predstvlj
opti pojm z sve probleme u vezi s opremnjem proizvod z promet, dok
je rije pkovnje vie vzn z smu rdnju stvljnj proizvod u mblu.
Pkovnje je poslednj rdnj proces proizvodnje i obvlj se njee u
proizvodnoj orgnizciji rd; li im slujev d se pkovnjem bve i
specijlizovne orgnizcije, nroito kd je proizvod nmjenjen irokoj
potronji. Kvlitetniji i finiji proizvodi se pkuju luksuznije, dok
se neke grube i jeftinije sirovine (rude, ston hrn i sl.) opremju u
rsutom stnju rinfuzi. Pkovnje moe obvlj runo, mehniki i kombinovno.
Ukoliko su proizvdi nmjenjeni ishrni, lijeenju i sl. pri pkovnju se
mor voditi strogo run o higijenskim uslvim, to kontorlie snitrn
inspekcij. Orgnizcije koje imju mehnizovnu i utomtizovnu
proizvodnju n isti nin imju rijeeno i pitnje pkovnj proizvod. U
modernoj proizvodnji preko 90% svih proizvod mor biti upkovno, kko
bi se suvo kvlitet i olko trnsport i sklditenje. Kko nin pkovnj
utie i n smog potro posebn pnj se obr n estetsk rjeenj. Kod
luksuznih pkovnj udeo mble u prodjnoj cijeni moe biti i do 70%.
Prodjnoj cijeni treb dodti i rokove trnsport, sklditenj, mnipulisnj
itd. 4.1. PROIZVODNJA I POTRONJA AMBALAE
Kd se im u vidu d se preko 90% proizvedene robe mor jviti u
prometu upkovn, nije teko zkljuiti d je proizvodnj mble veom znjn
privredn djeltnost s velikim obimom proizvodnje. U mnogim zemljm
industrij mbl se sve vie izdvj iz okvir sporednih pogon privrednih
orgnizcij i sve vie firmie ko zsebn privredn oblst. Proizvodnj mble
u noj zemlji iml je poslednjih godin veom dinmin rzvoj, nroito kd
se im u vidu promen strukture i uvoenje novih mterijl. Problemtik
mble industrije prilino je kompleksn i zhtjev ve istrivnj. U
rzvijenim zemljm postoje specijlizovne institucije
(instituti,zvodi, biroi i sl.) koje se bve iskljuivo usvrvnjem
pkovnj i mble. Ozbiljnost rd n toj problemtici potvruje i postojnje
od 1953. Evropske federcije z pkovnje i mblu (European Packaging
Federation) EPF gdje ulnjen i n zemlj. Jsno je d svk proizvodnj im
svoje specifine probleme u vezi mble i pkovnj. Stog e se ovom
prilikom dti smo optiji osvrt n ulogu mble, uslove koje treb d
ispunjv, n mterijle od kojih se izruje i dr. Ksnije e se pri
izuvnju ponnj odreenih rob u trnsportu tkoe nvoditi njoptimlnij
rjeenj z pkovnje. 4.2. ULOGA AMBALAE ILI NJENE FUNKCIJE
Jednom reenicom se ne moe definisti kko je rznovrsn ulog mble u
prometu. Viestruke funkcije mble preko osnovnih vrijednosti su: 1.
ztit uprvnog proizvod,
2. 3. 4.
olkvnje mnipulcij pri prevozu, sklditenju i prodji robe,
grntovnje porjekl robe, dvnje estetskih svojstv i povoljnih
dimenzij z uspjeno popunjvnje tovrnog prostor,
Ztit upkovnog porizvod je njbitnij ulog svke mble, jer treb
suvti upotrebnu vrijednost proizvod i obezbjediti uslove d rob
stigne nepromjenjen do potro. Poznto je d proizvodi od zvetk
proizvodnje do potro mor proi kroz brojne opercije: sklditenje,
trnsport, prodju i dr. Pri svim tim opercijm proizvod je izloen
rznim mehnikim, fizikim, hemijskim, tmosferskim i drugim uticjim,
koji lko mogu dovesti do oteenj proizvod i do gubitk njegove
upotrebne vrijednosti. Stog, d bi mbl uspjeno titil proizvod od
promjene kvltet mor d ispunjv brojene uslove: d titi od kvrenj, od
mehnikih i fizikih uticj (lom i slin oteenj), zbog eg se pribjegv
pkovnju uz upotrebu uki, slme, plstinih ms i dr. Ztim, mbl treb
proizvod d ztiti od vlge, svjetlosti i drugih tmosferskih uticj
primjenom boc od obojenog stkl, prfinisne hrtije, plstinih ms,
rznih folij od metl (njee od luminijum, eventulno klj) itd. Ambl
treb d sprijei od djelovnj strnih tijel ili ivotinj (glodr) i d
ztiti proizvod od kre rstur. Nlost kre robe nisu rijetke i zuzimju
istknuto mjesto meu tetm koje nstju u trnsportu robe. Uticj
mikroorgnizm, svud prisutnih , mbl moe d sprijei ko obezbjeuje
hermetinost proizvodu koji je pre pkovnj sterilizovn u limenkm.
Povienje temperture pri trnsportu robe, zbog zgrijevnj upkovnog
proivzod, moe usloviti kvrenje robe, to treb izbjei primjenom vozil
koj obezbjeuju sve vrijeme trnsport hlenje robe. Snivnje temperture
proizvod ispod 0C vod u njemu ledi, povev zpreminu i rzr proizvod
ponekd i mblu. Mterijl z izrdu mble treb d im inktivnost, d ne
djeluju n miris ili ukus upkovnog proizvod. Nekd je potrebo d je
mterijl otporn n koroziono djelovnje, ukoliko je upkovni proizvod s
kiselinm u svom sstvu. Ambl po obliku i dimenzijm treb d omogui
slgnje robe u vozil i sklsine prostore bez veih upljin, s tim to
mor udovoljiti i estetskom izgledu. Prvilno oblikovn mbl je
pogodnij z mnipulisnje i prvilnim slgnjem dje stbilne terete.
Poeljno je d mbl bude sopstvene teine pogodne z trnsport, tko d
trokove svede n njmnju mjeru. Znj mble potvruje i zkonsko
regulisnje obveze proizvo ili vrioc pkovnj d obezbjedi kvlitetnu
mblu. S prvnog spekt pkovnje se mor vriti: prem stndrdim, propisim
i uredbm; prem zkljuenim ugovorim, ili ne uobijen nin z dti
proizvod. Ukoliko nisu donijeti stndrdi z neki proizvod, ostje
obvez d se pkovnje izvri u mbli koj ispunjv osnovne funkcije, prije
sveg ztitu proizvod. Veom je vno d z potrebe kombinovnog trnsport
robe, recimo drumom, eljeznicom i brodom, mbl mor biti odreen tko d
udovolji zhtjevim sv tri vid prevoenj robe. 4.3. PODJELA
(KLASIFIKACIJA) AMBALAE Polzei od rzliitih mjeril mbl se djeli
prem: Imterijlu od kojeg je izren;
IIobliku; IIInmjeni zvisno od konstrukcije i IVosnovoj funkciji
u prometu. Kko je primjenjeni mterijl z mblu uslovljen oblikom
njbolje je dti prikz moguih mterijl i oblik uporedno, i to: I prem
mterijlu 1. drven mbl 2. mbl od hrtije 3. metln mbl 4. stklen mbl
5. tekstiln mbl 6. plstin mbl 7. kompleksn mbl 8. mbl od ostlih
mterijl 9. pomoni mterijli z pkovnje II prem obliku snduci obini
ili ojni metlnim djelovim; holndezi, gjbe, bve (od hrstove i bukove
gre), rmovi, pregrde i dr. kese i vree, b) kutije i c) ostli oblici
(burd, tube) i dr.
limenke; b) knte, kutije, snduci i sl.; c) burd, cisterne i
kontejneri; d) livene boce z tehnike gsove; e) tube erosoli itd.
sudovi s uskim grlom (boce, bloni); b) sudovi s irokim grlom
(stklenke, lonii) i c) ostli oblici sudov (mpule). vree, omoti z
ble, prekrivke cirde i pomon sredstv z pkovnje (knp, trke, ud, vt)
itd. folije, ipke, cijevi, ploe, rzni gotovi predmeti, tube, kese,
vre, boce, bloni, burd, kutije, kontejneri itd. folije, kese, vree,
kutije, boce, tetrpk i dr. sudovi z finij pkovnj, obloene bve, kce,
cisterne itd. pregrde, sredstv z jstuenje, ljepljive trke, trke z
vezivnje, sredstv z ztvrnje i mrkirnje itd. Ovj prikz ukzuje n
neobino veliku rznovrsnost mterijl i oblik koji se koriste u
proizvodnji mble. 4.3.1. Drven mbl Kko je primjen drvet znjnij u
grevinrstvu i hemijskoj industriji, nstoji se d se, gdje god je to
mogue, drven mbl zmjeni mblom od rugih mterijl. I pored tih nstojnj
mbl od drvet se i dns veom mnogo koristi z trnsport i sklditenje
mnogih proizvod: kod poljoprivrednih z voe i povre; kod prehrmbenih
z msti, ulj njvie z pi (vin, pivo). Pored tog z pkovnje stkl,
instrument, prt itd.
Drvo njveim procentom ini celuloz (50% p i vie), ztim, lignin
(20-30%) zvisno od vrste drvet sdri vee ili mnje koliine vode,
ugljenih hidrt (pentozne), msti, smol, voskov, tnin i drugih
orgnskih jedi